-Tominih pet putova do Boga

- kad reflektira (umski) kree od realnosti i dolazi do najviega. Objava, pak, ide obrnuto kree od
najviega i sputa se do realnosti.

-Dakle Toma bi pokuao zbog objave umski dokazati da Bog postoji, odnosno malo ire, da bog
postoji.

-Pa kreemo u analizu; budui je Bog beskonaan (po svojoj definiciji), a na um konaan mi
moemo Boga spoznati smo preko analogije. O Bogu ne moemo imati adekvatan pojam.

-Toma si dakle postavlja isto ono pitanje koje si je jo Tales tamo na obalama Egejskog mora, dok je
crtao nekakve trokute sa apom u pijesku, prije kojih 1900 godina postavio otkuda ovo sve
(ukljuujui i trokute)? Otkuda ja?

-Da bi sredio to pitanje razvio je pet putova za dokazivanje da ima boga (ovaj put namjerno sa
malim slovom). S time da ovo niti su pravi dokazi (jer da jesu bi mi imali crno na bijelo dokaz da bog
postoji, ne bi morali uope filozofirati, umovati, brinuti se, i na koncu, ratovati zbog toga), niti su
originalno svi njegovi, nego im je on samo dao konzistenciju i cjelovitost. Nigdje nije bilo tih pet
putova zajedno sloeno, osim ovdje.

-S tim putovima ne samo da je Toma uspio dokazati da bog postoji, nego i da postoji ova cijela
konkretna stvarnost, ova tipkovnica na kojoj tipkam sad, fakultet, grad Zadar, Himalaja, Jupiter,
kvazari, sve, sve, sve

-Daklem, to je sinteza putova i pokuaja putova od Avicenne, Platona, Ivana Damaskog, Augustina,
Maemonidaesa, Boetija, Richarda od sv. V.-a

-Vano je istaknuti nekoliko napomena:

1) Ovo je metafiziki uspon ovjekovog uma od svijeta k bogu (dakle sad smo na naglaeno
bog-pisano-malim-slovom razini), a ne matematikom dedukcijom, niti fizikalnim
eksperimentiranjem (ba bih volio vidjeti znanstvenu aparaturu kojom e dokazati postojanje boga
a da ne fotokopira neki od SF filmova, ukljuujui ovdje i Draga-smanjio-sam-djecu, Zvijezdu smrti, te
Ghostbusterse )

2) U ovim putovima kree se od promatranja stvorova kao uzrokovanih bia koja zahtijevaju
neuzrokovani uzrok (zbog ljudske logike i aksioma uzronosti)

3) Ovdje je rije o metafizikoj uzronosti, a ne fizikoj; o uzronosti bitka, a ne fenomena.

4) Sredinja toka u dokazivanju je metafizika struktura bia

5) Svi ovi putovi uvijek barataju sa dva elementa: a) konstatira se osjetilna stvarnost, koja
zahtijeva objanjene, i b) potvruje se uzrono posljedini princip kojemu je baza na osjetilni
svijet, a vrh bog.
-Struktura svih 5 putova je vrlo slina. Svaki ima etiri elementa: 1. Toka polaska, 2. Primjena
principa uzronosti na prvi, 3. Nemogunost da se s nizom uzroka posljedice ode u beskonanost,
pa 4. Zakljuak na nunu boju egzistenciju.

-4. put je filozofski najjai.

-Nitko iv u Sr. vj. nije pokuavao odgovoriti na pitanje to je bog, odnosno Bog, jer to
upuuje na bit, a svima je bilo dosta jasno (zbog jakosti Crkve kao takve u to dobada) da mi ne
moemo Boju bit ne moemo spoznati u potpunosti, nego samo njegove (neke) atribute.

-E, ali moe se ipak spoznati postoji li bog.

-Dakle 1. Put: Kree od realne injenice promijene u svijetu. Svako kretanje ima uzrok kretanja, odn.
promijene, te je taj uzrok izvan same pokrenute stvari stvar se sama ne moe pokrenuti. Mora
postojati neto drugo to e neku stvar pokrenuti iz potencije u akt. E sad, i ti pokretai trebaju po
istom principu biti pokrenuti neim izvan njih, isto tako onda i ti trei po redu (odozada) pokretai i
tako lanano dalje

-Taj lanac pokretanja moe voditi samo u dva mogua smjera ili da sve ode (odnosno ne ode) u
beskraj, ili da se zavri u nekom pokretau koji nikako nee biti pokrenut od neega prije, pa e taj
biti nepokrenuti i nepokretni pokreta.

-E a to, takvo bie ima u ljudi jedan naziv, a to je bog.

-To je u biti i Aristov dokaz. Ovaj sveti Toma naziva najevidentnijim.

-2. Put: Iskustvo uzronosti, iskustvo tvornog uzroka (varijacija na temu ovog gore). Svaki je
predmet od nekoga uinjen, pa je onda i taj koji je uinio od nekoga uinjen, itd. Isto ko i gore
lanano dolazimo do predmeta koji je neuinjen, a uinio je -Isto stari antiki put.

-3. Put: Sve u ovom (materijalnom) svijetu je kontingentno, no isto kontingentni svijet ne moe
postojati, jer je kontingentan moe, ali i ne mora postojati; nije nuan pa ga ni ne bi bilo, kad ga
ni ne mora biti, kad nit nije nuno

-Druga stvar je drati se antikih filozofa koji su smatrali da je sve vjeno, ali to je dobar nain da se
pobije princip identiteta, jer je kontingentnost oita, to i nije ba ljubazno, pa tako dakle nuno mora
postojati bie koje je nuno, e da bi iz njega nastao ovaj svijet koji nije nuan. Dakle iz nunosti,
Anselmov

-Iz toga drito proizlaze atributi Boji: Bog je vjean, nepromjenjiv, savren, slobodan, razuman

-Kontingentno bie nema u sebi dovoljan razlog postojanja. Nuno bie postoji samo po sebi.

-4. Put: (Najfilozofskiji) Potjee iz stupnjeva savrenosti u svijetu. Sve ima nekakvu sebi svojstvenu
savrenost. Papir je bijel, pa moe po bijelosti biti savreniji (vie bijel), ili manje bijel, manje savren
-E sad, Kako i zato mi moemo usporediti te savrenosti? Usporeujemo s idejom apsolutne
savrenosti (dakle duhovnim biem, btw. nema veze s Platonovom Idejom) savrenom bjelinom u
ovom primjeru.

-Imamo razne savrenosti savrenost otrine, savrenost ljepote, savrenost korisnosti, itd.

-Dobro doli smo do platonizma. E sad, Toma kae da postoji samo jedna jedina savrenost koju
posjeduju al ba sva, sva bia mogua, samo ju ne posjeduju u istom stupnju, ili ako vam drago, u
istoj koliini. To je bitak. Dobro, jasno, nemaju sva bia na isti nain bitak realna bia imaju na
realan nain, Pitarexi na imaginaran nain (preko nekoga/neega tko/to e ih zamiljati), okrugli
trokut ima bitak kao odsustvo bitka, akcidenti imaju bitak preko nekoga (svoje supstancije), itd.

-Bia mogu imati bitak ili od sebe, ili od drugoga.

-Dalje, je jasno taj izvor svega bitka koji ima najsavreniji bitak je Bog. On ima taj bitak po biti, to
je jako zgodna caka, jer mu njegova bit (opis radnog mjesta) ispada sam bitak (da jeste, da egzistira
(otud ona rasprava o egzistencijalizmu u Tome)).

-Bit boga je da najvie bude (koliko jedno bie uope moe biti), odnosno u prijevodu ne da bude
bog, ne da neto (vano) radi, ne da misli, ne da stvara Bit boga je da jednostavno bude! Zanimljivo
je da se Bog u obraanju nama ljudima sam upravo tako opisao Ja sam koji jesam! Dakle na
pitanje to si ti on kae Ja jesam, naglasak na bitku

-I dalje, kako sva bia imaju bitak od Boga? Po participaciji (na bitku). Bog im ga je dao. Odnosno
poklonio. E i zato je po teolozima vrlo bitno moliti se bogu on je u pravom pravcatom smislu rijei
uzrok postojanja ovog svijeta. Bog najvie postoji; druga nia bia postoje sve manje i manje; ljudi
postoje od materijalne stvarnosti najvie, pa ivotinje, pa biljke; neiva materija postoji
najmanje

-Eto tako 4. put ne samo da objanjava da bog postoji, nego i da sve ove stvari, cijeli svemir postoji
sve preko te cake s bitkom

-Bog kao najvea savrenost utemeljuje sve druge savrenosti. Toma boga u ovom dokazu imenuje sa
esse, odn. ipsum esse subsistans.

-5. Put: Filozofski najslabiji, dokazuje postojanje boga ne kao stvoritelja, nego kao svrhu. Sve djeluje
nekako svrhovito, i neiva bia mogu imati nekakvu svrhovitost, postoji ureenje u svijetu (dok
Nietzsche iz groba vie da nije tako ). Dakle neto je moralo uspostaviti taj kozmos, red. E pa to je
bog.