28.5.2014.

Twofeedertie

Akademija za menadment
biznis-akademija.com/menadzment
Nastava po britanskim standardima. Upiite se odmah. Promotivna cena!

Ekonomicno Upravljanje Distributivnim Postrojenjima

1. Sazetak
Na ovim stranicama je opisan nacin rada dijela lokalne distributivne kompanije na podrucju Ontarija (LDC) koja upravljanja osnovnim sredstvima firme
odnosno distributivnim elektroenergetskim postrojenjima firme. Objasnjeno je poslovanje u uvjetima otvorenog trzista sa posebnim osvrtom na nove
zakonske propise kojima je vrslo strogo definirana visina sredstava za investicionu izgradnju elektroenergetskih objekata.
Opisan je postupak i metodologija izbora projekata investicione izgradnje i proracun prioriteta izgradnje. Na kraju je dat kratki opis jednog od
projekata sa karakteristicnim parametrima.

2. Znacaj Elektroenergetskog Postrojenja za Lokalnu Distributivnu Kompaniju

Otvaranje trzista elektricne energije, koje se zasniva na trznim osnovama, postignutim rezultatima pouzdanosti i usluge potrosacima, dovele su
distributivne kompanije pred neuobicajneno teski zadatak. Od firme se zahtijeva maksimalno iskoristenje osnovnih sredstva (elektroenergetskih
postrojenja), svodjenje invseticione potrosnje i troskove poslovanja na naj nizu mogucu mjeru. Zahtijeva se zadovoljenje zakonski propisi a u isto
vrijeme osiguranje unaprijed projicirane dobiti dionicarima (vlasnicima firme).
Drugim rijecima, kompanija mora sada zadovoljiti postavljene uvjete pouzdanosti sistema i odnosa sa potrosacima, opisanih u distributivnom koduClose
a Ad
dionicarima osigurati maksimalno moguce dividende.

Visina sredstava koja stoje kompaniji na raspolaganju su definirama zakonom i ovise o velicini osnovnih sredstava (elektroenergetska postrojenja) i o
rezultatima poslovanja.
Radi toga je kompanija prisiljena promijeniti nacin poslovanja, sto je jedan od vrlo teskih zahvata. Mozda naj tezi zahvat je bio prihvacanje cinjenice,
da je visina financijskih sredstava koje su na raspolaganju ovisna o zakonskim propisima i uspjehu poslovanja. Okviri budzeta firme su sada unaprijed
definirani i poslovanje se sada mora odvijati u danim financijskim granicama.

2.1 Elementi koji utjecu na nivo investicionih programa i zahvata

Elektroenergetska postrojenja se moraju poput svake druge vrste osnovnih sredstava, pravilno koristiti, odrzavati i prosirivati, nadogradjivati.

U novim uvjetima, distributivna kompanija je morala promijeniti odnosno uskladiti svoje poslovanje sa zakonom. To se odnosi i na dio poslovanja
investicione izgradnje i odrzavanja.
Shodno zakonu, uvedeno je odrzavanje zasnovano na parametrima pouzdanosti sistema. Vise o Odrzavanju na osnovama pouzdanosti, moze se vidjeti
na ovom sajtu u dijelu koje obradjuje odrzavanje.

Investiciona izgradnje sada poprima novu dimenziju, mora se pazljivije planirati, pronalaziti tehnicki naj prihvatljivija i u isto vrijeme, naj jeftinija rjesenja.
Sada se pridaje veca paznja opce poznatim elementima, koji su se ranije zanemarili kao sto su:

Lokaciji potrosaca, koja moze biti od velikog utjecaja na cijenu izgradnje. Geografski polozaj i vrsta tla moze uvjetovati povecane troskove, narocito
za podzemno instalirane objekte. Za takve objekte sesada mora posebno kategorizirati povecanje cijene izgradnje, na primjer veliki utjecaj ili mali
utjecaj na povecanje cijene objekta.

Rast potrosnje i profil opterecenja za promatrano podrucje. Planiranje postrojenja se vrsi na osnovi podataka o razvoju podrucja, vrsnom
opterecenju napajaca (izlaza) i sistema u cjelini, kratkorocnoj i dugorocnoj prognozi vrsnog opterecenja i potrosnje elektricne energije.
Dobro planirani objekti biti ce predlozeni na vrijeme, prije pojave preopterecenja u sistemu, uzimajuci u obzir profil ili oblik opterecenja pojedinih vecih
potrosaca. Eventualni planirani distributivni generator ce se isto tako morati uzeti u razmatranje, jer takvi projekti obicno omogucavaju distribuciji
odgadjanje izgradnje objekata za dogledno kratko vrijeme, sto se ocituje kao usteda, jer se ta financijska sredstva mogu uloziti u neke druge objekte.

Analiza pogonskih podataka, pouzdanosti sistema i kvalitete elektricne energije.

Na osnovi tih podataka planeri pronalaze slabe tocke sistema, manje pouzdane dijelove napajaca, ili dijelove sistema, koje se ulaganjem poboljsavaju i
dovode u zadovoljavajuce pogonsko stanje. Ovi podaci su na primjer podaci pouzdanosti SAIDI, SAIFI, FAIDI, FAIFI, podaci kvarova po vrsti
uzroka kvara, elemenata postrojenja u kvaru itd. U industrijskim podrucjima sa vrhunskom elektronickom tehnologijom, kvaliteta elektricne energije je
od posebne vaznosti i taj se parametar mora uzeti u obzir kod pripreme projekta.

Financijski parametri. Tu se mogu ubrojiti primjene raznih metoda financiranja objekata, kroz olaksice na taksu koje obicno nudi vlada, ogranicenja
u budzetu, primjena odgovarajucih stopa smanjenja vrijednosti projekta odredjenog zakonskim propisima. Naj veci utjecaj na ekonomsku analizu
projekta svakako ima vrijednost rizika u proracunu diskontiranog postotka vrijednosti objekta. U skladu sa primjenjenom metodom proracuna, omjer
http://vjekorcm.tripod.com/feedertie.htm 1/8
28.5.2014. Twofeedertie
cijene i financijske dobrobiti objekta moze cesto imati vrlo veliki utjecaj na donosenje odluke o izgradnji. Vise o ekonomskim parametrima koji utjecu
na izbor projekta za izgradnju je u nastavku.

3. MAKSIMALNO ISKORISTENJE FINANCIJSKIH SREDSTAVA

U cilju maksimalnog iskoristenja financijskih sredstava na raspolaganju, kompanija mora uvesti nove metode i postupke odredjivanja prioriteta
izgradnje objekata ali i kontrolne funkcije koje ce omoguciti efektivno iskoristenje sredstava u procesu izrade budgeta.

Opce poznata cinjenica je da se boljim poslovanjem mogu ustedjeti sredstva i povecati ulaganja u izgradnju. Jedan od uobicajenih postupaka kod
izrade budzeta je bila cinjenica, da za zahvate u vrijednosti nize od unaprijed definirane sume( 2 i vise miliona dollara), nije bilo potrebno izraditi
ekonomskotehnicki elaborat. Na taj su se nacin sredstva ulagala u veci broj projekata sa nizom cijenom, za koje se nije trazio ekonomski elaborat,
sto je cesto dovodilo do ne-efikasnog ulaganja.
Radi toga je uveden postupak, kojim se zahtijeva izrada ekonomsko tehnickog elaborata za svaki projekt bez obzira na njegovu financijsku vrijednost.
Pazljivijim pracenjem i detaljnijom analizom, postignute su ustede od 10%-25% ukupnih sredstava budzeta.

Prednosti tako povecanog iskoristenja sredstava ima visestruku korist. Kompanija moze izgraditi vise objekata sa manje ulozenih sredstava, moze
koristiti jeftiniji radni kapital, cime je povecan protok financijskih sredstava sto opet povecava vrijednost dionica firme.
Zakonom je reguliran nivo pouzdanosti i nivo usluga prema potrosacu. Kad se taj nivo postigne, kompanija biva nagradjena povecanjem postotka
sredstava koji se mogu koristiti za opce potrebe a samim time i povecanom investicionom izgradnjom.
Financijska ne-efikasnost se ocituje u razlicitim oblicima, koje je ponekad vrlo tesko otkriti. Neki od poznatih uzroka nekontrolirane potrosnje jesu:
Automatska potrosnja - je investiciona potrosnja pogona na osnovu postojecih pravilnika ili postupaka u pogonu za koja nije potrebna izrada
ekonomske dokumentacije opravdanosti ulaganja.
Neprikladan pristup budzetu je pojava, kad se odrzavanje elektroenergetkog sistema i investiciona izgradnja u sistemu promatraju odvojeno.
Integracijom ta dva osnovna elementa poslovanja mogu se postici velike ustede.
Planiranje na osnovi potrosnje je pojava, kad se potrosnja za tekucu godinu, bazira na potrosnji proslog perioda, povecanog za odgovarajuci
postotak. Postupak je vrlo neefikasan i ne uzima u obzir dugorocno planiranje sistema.
Nedovrseni projekti ranijeg perioda su opterecenje za novi budzet i smanjuju efikasnost utroska sredstava. Dobro planiranje osigurava dovrsenje
projekata po planu u vremenu i po utrosenim sredstvima.
Lose organizirano ohrabernje na radnom mjestu cesto se ocituje u nekotroliranoj potrosnji. Vecim naglaskom na sigurnost u pogonu, smanjenjem
rizika u pogonu i boljom edukacijom svih zaposlenih ta se potrosnja moze smanjiti.
Nepostojanje postupka analize budzeta samo po sebi omogucava nekontroliranu potrosnju. Neophodno je uvodjenje postupka koji ce na kraju
perioda izraditi analizu potrosnje i objaviti stanje utroska sredstava.

3.1 Pronalazenje slabih tocaka u ulaganju

Poboljsanja u efikasnosti potrosnje sredstava u pravilu obuhvaca ukidanje bezvrijednih postupaka ili nekorisne potrosnje, razvijanje kreativnog
istrazivanja u primjeni tehnicki ispravnih rjesenja sa nizom cijenom izrade.

Eliminacija bezvrijednih postupaka postize se financijskom analizom doticnog postupka. Odgadjanje projekata je jedna od opce poznatih metoda
smanjenja potrosnje, koja se ne moze sprovoditi u nedogled. Zbog toga je neophodno svaki projekt dobro analizirati i pronaci vrijednosti koje ce
opravdati ulaganje u objekt.
Na primjer, pravilno dimenzioniranje transformatora u sistemu, je vrlo vazan element potrosnje. Nepravilnim izborom dovodi se u pitanje pouzdanost
sistema zbog preopterecenja ili nedovoljnog opterecenja sto izaziva probleme u kvaliteti isporucene energije.
Projekt napajanja podrucja, za koje nije izradjena detaljna analiza, moze izazvati povecanu potrosnju u objektu, zbog preranog dodavanja kapaciteta,
koje ranije nije bilo uzeto u obzir. Pravilnim planiranjem, izgradnjem objekata u roku i dobro izmjerenim prioritetom izgradnje postizu se vrhunski
rezultati.

Ohrabrenja u primjeni metoda nize cijene izgradnje i primjenom tehnickih rjesenja koja maksimalno iskoristavaju predvidjena sredstva, donose ustede.
Imajuci u vidu cjelikupni sistem kao jednu cjelinu, omogucava lakse donosenje odluka i prihvacanje alternativa koje su naj efikasnije.

Neophodno je organizirati efektivnu izgradnju objekata, po planu, u roku i u okviru odobrenih sredstava, sa odgovarajucom kontrolom kvalitete izrade.
Neophodno je organizirati redovno izvjestavanje o stanju projekta cime se omogucava bolje i efikasnije koristenje sredstava.

3.2 Upravljanje osnovnim sredstvima

Ocito je, da je efikasno upravljanje osnovnim sredstvima (elektroenergetskim objektima) preduvjet za efikasno poslovanje firme. Zato se tom dijele
firme pridaje izuzetna paznja.
Cjelokupna organizacija firme je na osnovama koju imaju u fokusu osnovna sredstva, njihovu izgradnju i odrzavanje. Ta se organizacija i njeno
poslovanje prati i cesto reorganizira., sve u cilju pronalazenja maksimalnog iskoristenje sredstava u odrzavanju i izgradnji elektroenergetskih objekata.

Distribucija Toronta je svoj odjel Upravljanja osnovnim sredstvima u posljednjih dvije godine reorganizirala dva puta, sto je ociti primjer nastojanja u

http://vjekorcm.tripod.com/feedertie.htm 2/8
28.5.2014. Twofeedertie
trazenju pravog oblika organizacije firme.

Sadasnja organizacija odjela za Upravljanja elektroenergetskim postrojenjima podijeljena je u dvije cjeline a svaka cjelina se opet sastoji od
odgovarajucih sekcija:
1. Odjel za strateska i regulatorna pitanja:
a) Sekcija za strateska i regulatorna pitanja
b) Sekcija za standarde i materijale
2. Odjel Investicija:
a) Sekcija za Planiranje i koordinaciju (dugorocno planiranje)
b) Sekcija za Razvoj investicionih ulaganja i izradu budzeta (kratkorocno planiranje)
c) Sekcija za Razvoj sistema i baze podataka
d) Sekcija za Razvoj programa odrzavanja (RCM)

Funkcija Odjela za strateska i regulatorna pitanja je proucavanje postojecih zakonskih propisa, uskladjenje poslovanja organizacije sa vazecim
tehnickim propisima i primjenu vrhunskih poslovnih i tehnickih rjesenja u kompaniji.

Funkcija Odjela za investicije je podijeljena u dvije osnovne skupine: sekcija koje se bave dugorocnim i kratkorocnim planiranjem elektroenergetskog
sistema i sekcija koje se bave razvojem odrzavanja (RCM) i baze podataka distributivnog elektroenergetskog sistema.

Dudzet investicione izgradnje priprema sekcija za Razvoj investicionih ulaganja i izradu budzeta. U ovoj sekciji se vrsi tehnicka priprema svih
investicionih ulaganja. Investiciono-tehnicka dokumentacija buducih projekata, tehnicko ekonomska opravdanost projekata i prijedlog prioriteta
izgradnje. Predlozeni budzet odnosi se upravnom odboru organizacije koji donosi konacnu odluku o broju i visini investicionih ulaganja za tekuci
period.

4. Postupak za izbor projekata i odredjivanje prioriteta izgradnje objekata

Izbor projekata i prioritet izgradnje prilikom izrade budzeta kompanije definiran je unutarnjim propisima i procesom posebno donesenim u tu svrhu.
Svaka kompanija ima vlastite metode, modele i pravila a sve se zasniva na naj novijim dostignucima u ekonomskim naukama.

Sluzba investicija mora pripremati tehnicko ekonomski elaborat za svaki objekat (projekt) posebno vodeci racuna o nekim neizostavnim elementima
kao na primjer:
Izabrati takav projekt koji ce dati kompaniji (dionicarima) maksimalni povrat ulozenih sredstava. Drugim rijecima, eleborat mora sadrzavati
proracun profitabilnost investicije.
Uskladiti projekt sa zakonskim propisima (OEB). To znaci, moze se koristiti vrijednost sredstava koja su unaprijed definirana na nivou
kompanije. Potrosnja (investicije) moraju biti orijentirane ka potrosacu. To se bosebno odnosi na prikljucke potrosaca. Za svaki potrosac se
mora izraditi elaborat o visini ucesca koje potrosac mora platiti za objekt u izgradnji. Podrucje individualne stambene izgradnje koji se sastoji
obicno od veceg broja stambenih kuca, smatra se kao jedan potrosac. Zahtjev za prikljucak podnosi firma koja je razvila i koja vrsi
izgradnju objekata. Istim zakonom, spomenuti potrosac je zasticen od prelijevanja sredstava iz ucesca, u izgradnju objekata u neke druge svrhe
(poboljsanje postojeceg sistema, automatizacija itd.)
Izraditi elaborat prioriteta izgradnje na osnovu unaprijed odredjene motodologije.

Tehnicki elaborat projekta, je dokumentacija kojom se definira object u tehnickom smislu, kao na prmjer nacin napajanja potrosaca, naponski nivo,
dimenzioniranje elemenata distributivnog postrojenja itd. Za svaki projekt se nastoji ako je moguce, izraditi vise od jedne varijante, kako bi se istrazile
sve tehnicke mogucnosti i izabrala ona koja ce biti naj bolja za potrosaca i kompaniju.
Ekonomski elaborat projekta, obuhvaca ekonomsku opravdanost investiranja sredstava u doticni objekt. I ova vrsta elaborata je definirana
pravilnikom kompanije.
Naj rasireniji model ekonomskog elaborata na ovom podrucju je tako zvani Proracun diskontiranog toka financijskih sredstrava (Discount Cash Flow
DCF).

Osnova DCF je odredjivanje ciste sadasnje vrijednosti objekta (Net Present Value NPV). Proracun uzima u obzir vrijednost ulozenih sredstava
objekta (odliv sredstava, negativna vrijednost), proracun sredstva zarade zbog koristenja objekta (priliv sredstava, na pr. prodaja elektricne energije,
pozitivna vrijednost), troskove pogona i odrzavanja, isplata takse na osnovna sredstva i dohodak kojeg objekt donosi.

U obzir se uzima i cijena kostanja financiranja objekta koristeci tezinsku srednju vrijednost cijene kapitala (Weighted Average Cost of Cash - WACC).
Tu su uracunati troskovi kamata na posudjena sredstva i na sredstva koje doprinosi objekt. Za prikljucke potrosaca se racuna na rok od pet godina.
Troskovi pogona i odrzavanja se racnaju za period od 25 godina.

Tako izracunata NPV moze biti nula, odnosno veca ili manja od nule.
Investicioni objekt koji ima , donosi financijsku dobit. To znaci da ce objekat u vremenskom periodu od 25 godina donositi profit, isplatiti
troskove izgradnje, kamate na sredstva i dobit za dionicare. Takav projekt se zatim stavlja na listu objekata za budzet.
Projekt koji ima , nije profitabilan. Ako je to objekat prikljucka potrosaca, isti mora platiti naknadu za prikljucak u visini, tako, da proracun
bude . Na taj nacin potrosac placa samo troskove svoga prikljucka a onemoguceno je prelijevanja sredstava u prikljucke nekog treceg
http://vjekorcm.tripod.com/feedertie.htm 3/8
28.5.2014. Twofeedertie
potrosaca.

Cijena objekta se racuna po vazecim trznim cijenama za materijal i usluge izrade.

Prihodi koje objekt donosi, racunaju se na osnovi prodane energije, naplate od vrsnog opterecenja (za prikljucke), za vremenski period od 5 godina.
Izracun visine takse racuna se za komunalnu taksu, na osnovna sredstva i na dobit. Posebno se racuna dio takse koji se vraca u vrijednost objekta
(povrat vrijednosti ulozenih sredstava investicije) a naziva se zastitni popust na cijenu kapitala (Capital Cost Allowance CCA).

Sveukupno, model obuhvaca slijedece podatke:

Cista vrijednost gotovine = Prihodi objekta Troskovi pogona i odrzavanja
Taksa na prihod = % takse X NVP
Komunalna taksa = % takse X Ukupna vrijednost objekta
Popust na cijenu kapitala = % CCA X % takse na prihod i konacno

Prava trenutna vrijednost objekta NPV = Cista vrijednost gotovine vrijednost takse + Popust na cijenu kapitala, CCA vrijednost kapitala

Proracun osjetljivosti cijene objekta i proracun rizika

Nakon proracuna ciste trenutne vrijednosti objekta NPV, neophodno je izvrsiti proracun osjetljivosti cijene kostanja objekta (troskova) na
predpostavljene parametre u proracunu.

Naime troskovi su izradjeni uz neke predpostavke, koje se mogu promijeniti u toku procesa i vremenom iskoristenja objekta. Firma nema utjecaja na
takve promjene, pa se na taj nacin nastoji osigurati od eventualnog financijskog gubitka. Na prmjer, parametar kao sto su prognoza postotka takse ili
cijena kapitala su promjenjive kojima se ne zna buduca promjena.
Analiza osjetljivosti odredjuje stupanj u kojem je NPV osjetljiv na promjenu svakog od parametara.koji su ukljuceni u proracunu. U biti vrijednost
parametara kao sto su inflacija, WACC, prihod, kapital i troskovi pogona i odrzavanja, mijenjau se i za svaku vrijednost racuna NPV tako, da se
dobije rezultat .

Proracun rizika zasniva se na odredjivanju distribucije vrijednosti parametara i odredjivanje stupnja pouzdanosti izabrane vrijednosti svakog parametra.
Pouzdanost tocnosti predracunske vrijednosti objekta uzima se u granicama koje zavise o vrsti projekta.
Tako za zracne distributivne projekte granica je od 25% do +5%, dok je za podzemne distributivne projekte od 40% do +15%. To znaci da ce se
za predracunsku cijenu kostanja objekta u vrijednosti 100, izracunavati stupanj pouzdanosti za koje se cijena nalazi u granicama od 75 do 105. Ostale
velicine u racunu se mijenjaju svaka za sebe u svojim granicam (koje korisnik sam definira unaprijed, kao i samu cijenu.
Proracun se vrsi korisnickim programom koji se zasniva na analizi pod nazivom Monte Carlo Simulacija.
Jedan takav korisnicki program je na trzistu poznat kao @RISK, proizvod firme Palisade, (http://www.palisade.com)

Simulacija Modela koristenjem korisnickog programa @Risk

Pod pojmom simulacija se podrazumijeva analiticko modeliranje primjenom PC. Pojave koje se desavaju u prirodi mogu se simulirati uz prihvatljiv
stupanj vjerojatnosti.
Za mnoge pojave moguce je pronaci odgovarajuci matematicki model koji ce uz odgovarajuce ulazne podatke dati zadovoljavajuce izlazne podatke.
Medjutim za vecinu prirodnih pojava takve jednadzbe je vrlo tesko naci ili se uopce ne mogu naci. Na primjer, promotrimo samoposlugu u kojoj
potrosac moze platiti svoju robu bilo na normalnoj blagajni ili na brzojblagajni (1-8 komada robe). Nemoguce je odrediti prosjecan broj potrosaca za
pojedinu blagajnu, prosjecno cekanje potrosaca, potreban broj blagajni, kako bi se smanjilo vrijeme cekanja. Osim toga, ako bi se zeljela poboljsati
posluga, bilo nemoguce brojcano izraziti rezultat poboljsanja nastalog ukljucivanjem jos jedne blagajne.

Simuliranje modelom se danas vrlo mnogo koristi u praksi a zapocelo se 80 godina. Poznati Burger King simulacijom je pokusao pronaci odgovor na
pitanje kako ce se reflektirati otvaranje nove prodavaonice, otvaranje drugog drive through posluznog prozorcica ili koliko ce se produziti vrijeme
cekanja ako se na meni doda jos jedna vrsta sendvica.
Simulacija primjenjuje funkciju slucajnih brojeva (Random numbers), za sto je kompjuter idealno sredstvo. Slucajni brojevi imaju vrijednost od 0 do 1 i
zadovoljavaju dva osnovna svojstva:
Svojstvo 1: Brojevi su jednoliko rasporedjeni u intervalu U(0,1) i imaju vrijednost izmedju 0 i .Vjerojatnost da ce generator slucajnog broja
prikazati jedan od brojeva iznosi 10% odnosno 0.1.
Svojstvo 2: Razliciti brojevi koje proizvede generator slucajnih brojeva su nezavisni. To znaci da ce dva razlicita broja biti razliciti i to u 50%
slucajeva, jedna ce biti veci od 0.5 a drugi ce biti manji od 0.5.
Program @Risk koristi MS Excel a funkcija slucajnih brojeva je = Rand()

Simulacija Monte Carlo je dobila ime po sifriranom, tajnom, nazivu analize koju su trebali sprovesti naucnici Stanislaw Ulam i James Von Neumann
vezanu za razvoj kompjuterskog programa simulacije kompatibilnosti atomske fisije. Ime je usko vezano za kockarnicu, u kojoj rulet izbacuje brojeve
po funkciji slucajnih brojeva.

http://vjekorcm.tripod.com/feedertie.htm 4/8
28.5.2014. Twofeedertie
Simuliranje koristenjem Excel
Excel je pogodan program kojim se moze simulirati odgovarajuci model. Simulacija se sastoji u odredjivanju slucajnih brojeva za neku unaprijed
definiranu velicinu i unaprijed definiranu (procjenjenu) vjerojatnost da ce se pojava desiti. Procjenu unaprijed danih velicina vrsi osoba koja vrsi
simulaciju.
Za primjer pogledajmo narudzbu kalendara za jedan novinski kiosk. Vlasnik mora odluciti koliko kalendara treba nabaviti tako da ima naj veci moguci
profit. Simulacija uzima u obzir razlicite vrijednosti nabavke kalendara i razlicite (procjenjene) vrijednosti prodaje istih. Postavke su prikazane tabelarno:

Broj kalendara 100 150 200 250 300

Vjerojatnost prodaje 0.3 0.2 0.3 0.15 0.05
Interval slucanih
0.0<RN<0.3 0.3<RN<0.5 0.5<RN<0.8 0.8<RN<0.95 0.95<RN<1
brojeva

Program se koristi na nacin, koji omogucuje simulaciju promjene ulaznih i izlaznih podataka. Tako na primjer simulira se prodaja svake od predvidjenih
kolicina (100,150,200,250 i 300) kalendara, sa vjerojatnoscu prodaje kako je procjenjeno i to se moze uciniti za odredjeni broj proracuna unutar
postavljenog intervala (za 100 kalendara, interval je od 0.0 do 0.3 a broj proracuna se moze mijenjati po volji, recimo 100 proracuna unutar danog
intervala)

Rezultat simulacije daje slijedece vrijednosti:

Profit za svaku kolicinu nabavljenih kalendara za postavljene uvjete.
Minimalnu, maksimalnu i srednju vrijednost profita, standardnu derivaciju raspodjele, parametar iskrivljenosti distribucije dobijenih rezultata itd.
Tako je za dani primjer i za predpostavljene uvjete naj veci profit je dobijen za nabavu 200 kalendara i iznosi $500 sa standardnom devijacijom od
$163.
Profit je izracunat racunajuci da je prodajna cijena $4.5, refundiran neprodani kalendar $0.75/ komadu a nabavna cijena kalendara $2.
Medjutim, pazljivom analizom dade se zakljuciti, kako je za nabavu 150 kalendara standara devijacija naj manja, pa je za ducan bolje ako nabavi samo
150 kalendara kada je predvidjeni profit $375 sa standardnom devijacijom od samo $87 cime je smanjen rizik poslovanja.

Program omogucava simulaciju koristeci razne vrste distribucije (standardna kao naj poznatija), broj proracuna i za svaku velicinu se moze odrediti
raspodjela i osjetljivost velicine na konacni rezultat.
Kada se simulira vise promjenjivih velicina, osjetljivost svake velicine na izlazni rezultat prikazuje se tako zvanim tornado dijagramom. Dijagram
pokazuje koja od promjenjivih velicina ima naj veci utjecaj na promjenu trazene izlazne velicine. Tornado dijagram prikazuje u stvari beta koeficijente
svake nezavisne promjenjive. To je u biti broj standardnih devijacija za koje se zavisna promijenjiva poveca ako se nezavisna promijenjiva poveca za
jednu standardnu devijaciju uz uvjet da su ostale promjenjive konstantne.

5. Odredjivanje prioriteta izgradnje projekata

Odredjivanje prioriteta izvrsenja projekata koji cine investicioni budget firme jedna je od vrlo vaznih faza priprema budgeta firme. Svaka jedinica u
sastavu korporacije ima svoju listu projekata pa je trebalo pronaci odgovarajuci mehanizam, koji bi sve investicione projekte tretirao na jednak nacin,
odredio njegovu financijsku opravdanost i vrijednost povratka ulozenih sredstava.
Za svaki investicioni projekt mora se izraditi analiza kojom se odredjuje prioritet izgradnje a koji se sastoji u odredjivanju triju kompleksnih funkcija
koji donosi odgovarajuci broj poena:
1. Utvrdjivanje da li projekt spada u kategoriju projekata za koje nije potrebno izvrsiti proracun prioriteta.
2. Proracunu faktora koji imaju utjecaja na izgradju objekta a odnose se na: Potrosace, Finacije, Pouzdanost, Smanjenje rizika i Sigurnost
pogonskog osoblja

Projekti koji su uvjetovani zakonskim propisima, projekti kojima se otklanja opasnost za sigurnost ljudi, osoblja ili stetno djelovanje na covjekovu
okolinu, imaju prioritet u izvedbi. Za tkve projekte nije potrebno odredjivanje prioriteta izvedbe - izgrdnje.

Proracun faktora koji imaju utjecaj na projekte svodi se na odredjivanje visine bodova kojima se prikazuje utjecaj doticne kategorije na projekt.
Bodovni sistem je definiran od strane upravnog odbora kompanije. Proracun obuhvaca slijedece kategorije:

Utjecaj na Potrosace (14%) uzima u obzir tri osnovna faktora:

Kriticnost potrosaca: bolnice, hitnu pomoc, vatrogasne stanice, pumpne stanice itd.
Velicinu potrosaca u kVA i
Utjecaj projekta na promociju imena tvrtke.

Financijski utjecaj (22%) uzima u obzir proracun:

Faktora IRR: Vrijednost koja definira visinu povratka ulozenih sredstava u projekt.
Osjetljivost: Vrijednost koja prikazuje ovisnost trznih promjenjivih finacijskih velicina na vrijednost objekta. Primjer promjenjive velicine ja stopa

http://vjekorcm.tripod.com/feedertie.htm 5/8
28.5.2014. Twofeedertie
inflacije, stopa interesa na posudjena sredstva, stopa takse itd.

Utjecaj Pouzdanost (21%) uzima u obzir podatke pouzdanosti izlaza kojim se napaja podrucje na kome se predvidja projekt. Pouzdanost se mjeri
poznatim indeksima za izlaze iz trafostanice: FAIFI (Feeder Average Interruption Frequency Index, prekida /potrosacu izlaza) i FAIDI (Feeder
Average Interruption Duration Index, minuta/potrosacu izlaza)

Smanjenje rizika (24%) koji izgradnja objekta donosi a uzima u obzir:

Pouzdanost Sistema: Starost postrojenja, Strujno opterecenje izlaza i stress izolacije te planove u slucaju ispada TS, sabirinica ili izlaza.
Financijski teret: Vjerojatnost pojave kvara i visinu sredstava za popravke
Sigurnost ljudi: Vjerojatnost pojave opasnosti za sigurnost ljudi i visinu sredstava potrebnih za otklanjanje te opasnosti.
Utjecaj na covjekovu okolinu: Vjerojatnost negativnog utjecaja na okolinu i visinu sredstava za otklanjanje takve opasnosti.

Sigurnost pogonskog osoblja sistema (19%) uzima u obzir:

Vjerojatnost pojave povrede na radu i visinu financijske stete koju takva pojava moze izazvati.

Proracun se vrsi koristenjem posebno za tu svrhu pripremljenog excel fajla. Za svaki projekt se ispuni odgovarajuci upitnik i na kraju se dobije
vrijednost bodova prioriteta izgradnje za svaki projekt posebno. Sortiranjem podataka lako je uociti prioritet izgradnje objekata. Takav prioritet se
zatim ugradi u budzet za budzetsku godinu i podnese Upravnom odboru na odobrenje.

7. Sadrzaj tehnicko ekonomskog elaborata

Svaki buduci potencijalni projekt investicione izgradnje mora imati odgovarajucu tehnicko ekonomsku dokumentaciju koja se sastoji od tehnickog i
ekonomskog elaborata. Kad se elaborati zavrse, osnovne elemente se upisuje u standardizirani format elaborata koji sardzi slijedecea poglavlja:
Uvodni dio u kojem su dani osnovni podaci o projektu, kao sto su: redni broj, naslov projekta, predracunska vrijednost, broj elaborata
predracunskog proracuna, datum izdavanja i ocekivani datum zavrsetka izgradnje.
Svrha projekta - u kojem je opisana osnovna svrha izgradnje doticnog objekta te osnovne pokretace koji su uvjetovali izgradnju kao sto su: sigurnost
na radu, pouzdanost, smanjenje rizika pogona, financijski uvjeti, zahtjev potrosaca ili je izgradnja uvjetovana silom zakonskih propisa.
Opis projekta - u kojem je opisan projekt u svim vaznijim tehnickim detaljima, kao sto su opis prikljucka, vrsta izgradnje, primjenjeni standardi i
primjenjeni materijali izgradnje.
Predpostavke i opaske u kojoj su opisane predpostavke uzete u obzir kod izrade predracunske cijene projekta, pogonske predpostavke te
preporuke projektantima koji ce izraditi izvedbeni projekt.

8. Primjer

U nastavku je opisan projekt planiran za 2004 godinu: Ugradnja ucinskog rastavljaca izmedju dva postojeca kabelska izlaza, dviju trafostanica, u cilju
povecanja pouzdanosti napajanja bolnice.
Opcenito: Gradska bolnica sa instaliranom snagom od 20 000 kVA (4 x 5000 kVA, 27.6 kV/4.16 kV/2.2 kV) se napaja sa dva kabelska izlaza iz
jedne transformatorske stanice: izlaz 34M6 i 34M7. Svaki izlaz napaja po tri transformatora a spojno polje unutar postrojenja bolnice je otvoreno. U
slucaju potrebe, svaki od izlaza moze samostalno napajati cjelokupno postrojenje bolnice.
U cilju povecanja pouzdanosti napajanja bolnice, predvidjena je izgradnja motoriziranog, daljinski upravljanog, spojnog ucinskog rastavljaca na
postojeci kabelski izlaz iz jedne od susjednih trafostanica.
Projekt izgleda tehnicki vrlo efikasan sa niskom cijenom izgradnje. Za tu svrhu koristena je cinjenica, da se kabelski izlaz 34M7 nalazi u istoj
energetskoj kabelskoj cijevnoj kanalizaciji sa kabelom susjedne trafostanice, izlazom 53M24. Ugradnjom spoja izmedju ta dva kabela omoguciti ce se
dodatno rezervno napajanje bolnice sa trecim izlazom.
Opis projekta: Na prikladnom lokaciji, u blizini mjesta gdje su kabeli kabelskih izlaza 34M7 i 53M24 naj blizi, ugraditi ce se dva kockasta
distributivna rasklopna postrojenja tipa PMH11 (http://www.sandc.com/products/padmountedgear/padmountedgear.asp )
Svaka od oklopljenih distibutivnih jedinica ce se spojiti na jedan od kableskih izlaza (ulaz-izlaz) a medjusobno ce biti spojene sa novo polozenim
kabelskim spojem. Svi kabelsi su jednozilni, 28 kV, presjeka 1000 kcmil Al (~500 mm2 ) TRXLPE TS PEJ PRI.
Blindirano distributivno postrojenje je kocka sa 4 rasklopna polja koja se ugradjuje nadzemno, na betonskom postolju. U dva polja ce biti smjestena
2 ucinska rastavljaca na rucni pogon, u trece polje jedan ucinski rastavljac na motorni pogon sa daljinskim upravljanjem (SCADA) i u cetvrto polje
jedan sklop od tri osiguraca (standardna izvedba blinde). Osiguraci ce biti neiskoristeni dio postrojenja. Novo polozeni kabelski spoj ce biti spojen na
jedan od daljinski upravljanih ucinskih rastavljaca (spoj na 53M24). Drugi daljinski upravljan ucinski rastavljac ce biti spojen na kabelski izlaz 34M7.
Po zavrsetku projekta, biti ce omoguceno daljinsko prebacivanje napajanja bolnice sa izlaza 34M7 (osnovno napajanje) na napajanje iz susjedne
trafostanice, izlaz 53M24.

U nastavku je prikazana lokacija izgradnje projekta, jednopolna shema kabelskog napajanja bolnice i shema kabelskog spoja u blindiranom
distributivnom postrojenju toipa PMH 11.
Vise o blindiranom postrojenju moze se naci na ovim web stranicama: http://www.sandc.com/products/padmountedgear/padmountedgear.asp

Tehnicko ekonomski podaci i rezultati prioritizacije primjera:

http://vjekorcm.tripod.com/feedertie.htm 6/8
28.5.2014. Twofeedertie
Predracunska cijena projekta $206,000.00
Parametri prioritizacionog postupka su slijedeci:
Utjecaj potrosaca: 10.41 bodova
Financijski utjecaj: 16.50 bodova
Smanjenje rizika: 8.67 bodova
Utjecaj pouzdanosti: 13.4 bodova
Sigurnost osoblja: 6.00 bodova Ukupno: 54.73
boda

Graficki dodaci:

http://vjekorcm.tripod.com/feedertie.htm 7/8
28.5.2014. Twofeedertie

http://vjekorcm.tripod.com/feedertie.htm 8/8