Fahreta Sijeri

F I Z I K A
Zbirka pitanja, ogleda, zadataka
i laboratorijskih vjebi za osmi
razred devetogodinje osnovne kole
Urednica
Elvedina Salki

Recenzenti
Elvedina Salki
Amra Krajina
Edin Sijeri

Ilustracije
Edin Ali

DTP
Sanin Katica

Lektura i korektura
Amra Huseinbegovi

Dizajn korica
Edin Ali

tampa

Sarajevo Publishing d.d. Sarajevo, 2011.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati niti na bilo koji drugi nain
reproducirati bez izdavaevog pismenog odobrenja.
 Fahreta Sijeri

F I Z I K A
Zbirka pitanja, ogleda, zadataka i laboratorijskih
vjebi za osmi razred devetogodinje osnovne kole

SARAJEVO PUBLISHING

Sarajevo, 2011.
 FIZIKA JE PREDMET KOJI IMA POSEBNU PRIVLANOST.
POSMATRAJTE SVIJET KROZ FIZIKU I RAZUMJET ETE KAKO FUNKCIONIRA.
Dragi uenici / uenice,
Fizika, kao i ostale nauke, zasnovana je na iskustvu koje se zatim izuava. Tim izuavanjem
se stie do zakona koji opisuju ono to nas okruuje. Teorijsko znanje je prvi korak u sticanju
znanja. Ono e postati vaa svojina onda kada ga ponete primjenjivati u konkretnom
sluaju i svakodnevnom ivotu. Onda kada s njim ponete rjeavati razna pitanja, zadatke
i probleme.
U tom cilju e vam ova zbirka pitanja, ogleda, zadataka i laboratorijskih vjebi u mnogome
pomoi. Pomoi e vam da uite na iskustvu, kroz problemsku i istraivaku nastavu. I ne
samo da uite, ve uenjem dolazite do novih pitanja i problema koja e vas zanimati. Na
taj nain razvijate radost i zadovoljstvo u radu.
Zbirka e vam pruiti oslonac pri produbljivanju, ponavljanju, uvjebavanju i primjeni
steenog teorijskog znanja o postupcima, pojmovima i zakonitostima u fizici. Steena
znanja iz fizike, uz znanja iz ostalih prirodnih nauka, upotpuniti e se vaa slika o prirodi.
Ova zbirka u potpunosti prati va udbenik, tj. nastavni plan i program 8. razreda

devetogodinje osnovne kole. Primjeri uraenih zadataka , pitanja i zadaci za vjebanje

, ogledi , te laboratorijske vjebe, pravljeni su prema cjelinama iz knjige. Na

neka pitanja ete lako odgovoriti, neka ete dopuniti, neka zaokruiti a na neka e biti i
vie tanih odgovora od jednog, na neka treba poneto objasniti i obrazloiti. Uz oglede za
samostalan rad sami ete moi da se okuate i iskaete kao mladi naunici. To ete postii
tako to ete: sami osmiljavati oglede za rjeavanje postavljenih problema, opisivati ih,
navoditi potreban pribor, postavljati hipoteze (pretpostavke), mjeriti i obraivati podatke
mjerenja, opisivati svoja zapaanja i donositi zakljuke. Sve ovo e vam pomoi proirivanju
i produbljivanju vaeg znanja i stvaralakih sposobnosti, kao i otkrivanju novih pristupa u
razumijevanju poznatih pojava i onoga za to ste mislili da znate. U zbirci e biti uvijek i
poneto za one koji ele vie znati. Kada su Ajntajna upitali, kako su mu padale na pamet
njegove genijalne ideje, odgovorio je: tako to nikada nisam prestao sebi postavljeti
djeja pitanja, a onda sam tragao za njihovim rjeenjem .
Da vas napomenem, da je prvi korak u shvatanju sutine i smisla pitanja,zadatka i
problema, paljivo itanje. U nalaenju odgovora i rjeanja, ukoliko ih sami ne moete

nai, pomoi e vam ne samo udbenik, ve i Internet sa svijim stranicama:

http://www.eskola fizike.hfd.hr, http://www.Hokus-pokus.com, http://Physicsclassroom.
com, http://usborne-quicklinks.com,...
elim vam puno radosti, uspjeha, zadovoljstva u radu i strpljivosti u rjeavanju pitanja,
zadataka i problemskih ogleda. Pravo zadovoljstvo i radost pruati e vam laboratorijske
vjebe.
Sretno!
Autorica

5
 Provjerimo znanje 36
Primjeri uraenih zadataka 38
Zadaci za vjebanje Ravnomjerno 44
1. MEUDJELOVANJE pravolinijsko kretanje

TIJELA I SILA Ogled za samostalan rad: Odredimo 47

brzinu ravnomjernog kretanja

Zadaci za vjebanje - Jednakopromjenjivo 48

1. 1. Meudjelovanje tijela i sila 9 pravolinijsko kretanje

Provjerimo znanje 9 Za one koji ele vie 50

1.1. Sila kao vektorska veliina 11 Ogled za samostalan rad: Odredimo 52
Provjerimo znanje 11 ubrzanje padanja tijela

Ogled za samostalan rad: Napravi svoj 12 Ogled za samostalan rad: Odredimo 52

dinamometar ubrzanje autia

Primjeri uraenih zadataka 13 Ispit znanja 54

Zadaci za vjebanje 15 2.2. Dinamiki opis kretanja 58
1.2. Slaganje i razlaganje sila. Moment sile 17 Provjerimo znanje 58
Provjerimo znanje 17 Primjeri uraenih zadataka 60
Primjeri uraenih zadataka 19 Ogled za samostalan rad: Ispitajmo 63
Ogled za samostalan rad: Sloimo sile 21 zakon o odranju impulsa tijela

Zadaci za vjebanje 21 Zadaci za vjebanje 64

Za one koji ele vie 22 Za one koji ele vie 65
Ispit znanja 24 Ispit znanja 68

2. KRETANJE I SILE 3. PRITISAK

2. Kretanje Kinematiki opis 28 3. Pritisak i Potisak 72

Provjerimo znanje 28 Provjerimo znanje 72
Primjeri uraenih zadataka 31 Ogled za samostalan rad: Da li zrak 76
Ogled za samostalan rad: Opiimo kretanje 33 pravi pritisak

Zadaci za vjebanje 34 Ogled za samostalan rad: Ispitajmo rad 76

Za one koji ele vie 34 hidrauline prese

2.1. Ravnomjerno i jednakopromjenljivo 36 Ogled za samostalan rad: Mijenjajmo 77

kretanje gustou tijela dok je u vodi

6
 Primjeri uraenih zadataka 78 Zadaci za vjebanje 106
Zadaci za vjebanje 80 5.2. Razmjena i prenoenje toplote. Promjena 107
Za one koji ele vie 81 oblika i agregatnog stanja toplotom
Ispit znanja 82 Provjerimo znanje 107
Primjeri uraenih zadataka 109
Ogled za samostalan rad: Provjerimo 112
izduenje ice zagrijavanjem
4. RAD, SNAGA I ENERGIJA Zadaci za vjebanje 113
Za one koji ele vie 114
Ispit znanja 116

4. Rad, snaga i energija 86

Provjerimo znanje 86
Primjeri uraenih zadataka 88
6. LABORATORIJSKE VJEBE
Ogled za samostalan rad: Ispitajmo 91
zakon o odranju mehanike energije
Zadaci za vjebanje 91
Za one koji ele vie 92 6. Laboratorijske vjebe 121
1. Badarenje elastine opruge i mjerenje 122
4.1. Rad i energija na prostim mehanizmima 94 sile dinamometrom
Provjerimo znanje 94 2. Provjeravanje drugog Njutnovog zakona 124
Primjeri uraenih zadataka 95 mehanike
Zadaci za vjebanje 97 3. Odreivanje gustoe tekuine preko 127
Za one koji ele vie 97 Arhimedovog zakona
Ispit znanja 98 4. Rad pri kretanju tijela niz strmu ravan 129
5. Odreivanje specifinog toplotnog 131
kapaciteta
Rjeenja zadataka 133
5. TOPLOTA Prlozi - tabele 154

5. Toplota i toplotne pojave 102

5.1. Unutranja energija i toplota. 102
Temperatura. Koliina toplote
Provjerimo znanje 102
Primjeri uraenih zadataka 104

7
 1 MEUDJELOVANJE TIJELA I SILA

1. Meudjelovanje tijela i sila

Provjerimo znanje.

1.1. Sve to ini prirodu nazivamo . Materija se neprekidno

i podlona je .

1.2. Tijela djeluju jedna na druge i to na razliite naine:

i .

1.3. Razlikujmo naine meudjelovanja tijela! Stavljajui x na odgovarajue mjesto, popuni

tabelu.

NAIN MEUDJELOVANJA
MEUDJELOVANJE TIJELA
PRI DODIRU FIZIKIM POLJEM
ut lopte
Skupljanje metalnih iglica magnetom
Padanje isputene knjige sa visine
Skupljanje papiria naelektrisanim linijarom
Podizanje tereta

1.4. Meudjelovanje tijela je obostrana i istovremena pojava

DA NE

1.5. Posljedice meudjelovanja tijela su promjene: stanja , naina

i tijela.

1.6. Fizikim poljem opisujemo:

a) Prostor oko tijela u kojem se ispoljava djelovanje sile

b) Sposobnost tijela da djeluje na druga tijela oko sebe bez dodira
c) Nain djelovanja tijela na drugo tijelo oko sebe
d) Sposobnost tijela da bez dodira djeluje na tijela oko sebe i nain na koji se to
meudjelovanje ispoljava

8
1.7. Sila je fizika veliina koja opisuje (interakciju) jednog tijela na
drugo i predstavlja tog meudjelovanja.

1.8. Ispod svake slike upii naziv sile koja djeluje:

1.9. Pod djelovanjem sile tijela mijenjaju oblik, deformiu se. Na crteima naznai o kojim
tijelima je rije:

tijelo tijelo
1.10. Elektrine i magnetne sile mogu biti:

i .

9
 1 MEUDJELOVANJE TIJELA I SILA

1.1. Sila kao fizika veliina

Provjerimo znanje.

1.1.1. Zaokrui ispravne tvrdnje. Sila tijelu moe promijeniti:

a) masu
b) brzinu
c) boju
d) smjer kretanja
e) oblik

1.1.2. Sila kao fizika veliina je veliina i odreena je ,

, i .
1.1.3. Zaokrui ispravnu tvrdnju. Silu mjerimo:

a) termometrom
b) metrom
c) dinamometrom

1.1.4. Dinamometrom mjerimo razliite sile. Oitaj jainu magnetne

sile kojom magnet dri meko eljezo, prikazano na slici 1.1.1.
Jednom podjeljku dinamometra odgovara sila 1 N. F = N
Sl. 1.1.1.
1.1.5. Prema podacima sa slike 1.1.2. odredi traenu silu koja djeluje na oprugu i
produenje opruge. Postupak mjerenja sile opisan je u udbeniku na strani 20 i 21.

0 0 0
Vl
5 5 Vl 5 Vl = ?
10 F= 10 N 10 10
15 15 F= ? 15

F= 30 N

Sl. 1.1.2.

10
 1.1.6. Iskai odnos sile koja djeluje na oprugu dinamometra i produenja opruge koje ta
sila izaziva:

a) matematiki

b) rijeima
1.1.7. Oitaj sile koje pokazuju dinamometri na slici 1.1.3. Jednom podjeljku dinamometra
odgovara sila od 1 N
a) b) c) d)
a) F = N

b) F = N

c) F = N

d) F = N

Sl. 1.1.3.
1.1.8. Melika i Mak imaju opruge iste duine i mjere kako produenje opruge ovisi o sili
koja ih istee. Podatke koje su dobili prikazuju grafiki (sl. 1.1.4.).
D l (mm) Mak
12
Melika

10
Sa grafikona oitaj vrijednost produenja
8
Melikine i Makove opruge.
F(N) 3 6 9 12 15
Melika D l (mm)
6 Mak D l (mm)

4 Pri sili od 9 N produenje Melikine opruge iznosi

Dl= mm a Makove D l = mm.
2
Kod koje opruge je vea konstanta elastinosti
F(N) opruge?
0
0 3 6 9 12 15
Sl. 1.1.4.

11
 1 MEUDJELOVANJE TIJELA I SILA

1.1.9. Rijeite ukrtenicu. U uto obojenoj koloni dobit ete pojam koji predstavlja mjeru
meudjelovanja tijela.
Horizontalno: Uspravno:
1. Mjera inercije tijela 2. Najmanja estica kojom reprezentujemo
5. Plovilo hemijski element
8. vrsti oblik tvari 3. Mjera meudjelovanja tijela
10. Grupa atoma povezana 4. Najmanja cjelina iz Kur'ana
hemijskim vezama (mn.) 5. Zamagliti, zamutiti (engl.)
11. Pojam kojim opisujemo istovremeno 6. Uloga (eki)
tvar i fiziko polje 7. Potvrdna rije
9. Upiite ''EKE''

1 2 3 4 5 6 7

8 9

10

11

Ogled za samostalan rad

o 1.1 Napravi svoj dinamometar!

Osmisli kako e to uraditi. Odredi konstantu elastinosti opruge svog dinamometra.

Pribor :
Postupak izvoenja ogleda:

Zapaanja:

Zakljuak:

12
 Primjeri uraenih zadataka

VANO!
Primjer 1.1.1.
Teina tijela
Stavljajui teg teine 20 N na dinamometar, opruga se produi za 4 mm. je posljedica
Kolikom silom treba djelovati na oprugu kako bi se ona produila za 2 cm? djelovanja sile tee
i ona je sila,
a masa je skalarna
Rjeenje veliina i osnovno
Podaci : svojstvo svakog
tijela.
F1 = 20 N
l1 = 4 mm
l2 = 2 cm
F2 = ? N
Sila koja izduuje oprugu brojno je jednaka F = k l. Da bismo odredili silu
potrebno je znati i konstantu elastinosti opruge k.
k = F1 = 20N = 5000 N
D l1 0, 004 m m
Kako se radi o istoj opruzi to je konstanta elastinosti opruge ista pa je sila F2
jednaka:
F2 = k $ D l2 = 5000 N $ 0, 02 m = 100 N
m
Odavde zakljuujemo da koliko je puta jaa sila koja produuje elastinu oprugu
toliko je puta vee produenje opruge.

Primjer 1.1.2.

Odredi A i B sa slike desno. 100 mm

105 mm
110 mm
Rjeenje B=?
Na slici su prikazani primjeri produenja
jedne te iste opruge. Duina opruge dok 10 N
je neoptereena je 10 cm. Sila od 10 N
A=?
produi oprugu za 5 mm. Kako su sila
i produenje opruge koje ona izaziva
50 N
direktno proporcionalne to znai da e
produenje opruge od 15 mm, tj. tri puta
vee produenje od prvog, izazvati tri puta jaa sila od 10 N, tj.
A = F = 15 mm $ F1 = 3 $ 10 N = 30 N
5 mm
Iz gore navedene zavisnosti sile i produenja opruge odreujemo i B tj. l.. Dakle,
D l = 50 N $ D l1 = 5 $ 5 mm = 25 mm, pa je B = l = l0 + D l = 10 cm + 2, 5 cm = 12, 5 cm
10 N

13
1 MEUDJELOVANJE TIJELA I SILA

Primjer 1.1.3.

Mjerenja intenziteta sile trenja klizanja i intenziteta sile trenja kotrljanja prikazana su
na slici ispod. Jedan podjeljak na prvom dinamometru pokazuje 10 N a na drugom
dinamometru pokazuje 1 N. ta zakljuuje o ovim silama?

1 kg

Rjeenje
Prvi dinamometar pokazuje silu od 30 N a drugi silu od 3 N. Zakljuujemo da je sila
trenja kotrljanja mnogo manja od sile trenja klizanja.

Primjer 1.1.4.

Na oprugu je djelovala sila od 50 N i izazvala produenje te opruge za 1,5 cm. Kolika je

konstanta elastinosti te opruge?

Rjeenje
kl Podaci:
F = 50 N
l l = 1,5 cm
k =?
F =k $ D l
k= F = 50 N = 3333, 33 N
Dl 0, 015 m m
F =k Tl (Tl = F
k

14
 Zadaci za vjebanje

z.1.1.1. Djelovanjem sile od 3 N opruga dinamometra se produi za 0,005 m. Koliko e istu

oprugu produiti sila od 27 N?

z.1.1.2. Na oprugu su redom stavljani tegovi teine od 15, 20, 25 i 30. Ako je prvo
produenje bilo 2 mm koliko je bilo posljednje produenje?

z.1.1.3. Na slici 1.1.5. je predstavljena promjena produenja opruge u zavisnosti od sile

koja ga izaziva. Odredi: a) duinu neoptereene opruge; b)produenje opruge koje
izaziva sila od 12 N.

z.1.1.4. Slika 1.1.6. prikazuje produenje opruge u zavisnosti od sile koja ga izaziva za
razliite opruge. Koja opruga je meka?

z.1.1.5. Elastina opruga prije deformisanja ima duinu 10 cm. Ako se na nju djeluje silom
jaine 30 N ona tada ima duinu 15,5 cm. Kolika bi bila duina te opruge kada bi je
sabili silom od 50 N?

z.1.1.6. Nedeformisana elastina opruga ima duinu 9 cm. Kada se opruga razvue,
njena duina je 11 cm, a sila elastinosti 50 N. Kolika je duina te iste opruge kada
je sila elastinosti 90 N?

z.1.1.7. Edina rastee nedeformisanu oprugu djelujui silom jaine 40 N i ona se produi
za polovinu svoje duine. Kolikom silom treba Sanjin sabiti istu oprugu kako bi joj
smanjio duinu za njenu etvrtinu?

D l (mm) D l (mm)
15

7,5

F(N) F(N)
5
Sl. 1.1.5. Sl. 1.1.6.

15
 1 MEUDJELOVANJE TIJELA I SILA

1.2. Slaganje i razlaganje sila. Moment sile

Provjerimo znanje.

1.2.1. Sila ije djelovanje moe zamijeniti djelovanje

vie sila naziva se sila i

oznaava se .

1.2.2. Sile ije djelovanje zamjenjujemo djelovanjem rezultante nazivaju se

sile i oznaavaju se .

1.2.3. Slaganje sila je postupak odreivanja

a) rezultante
b) komponentnih sila
c) momenta sile

1.2.4. Razlaganje sila je postupak odreivanja

a) rezultante
b) komponentnih sila
c) momenta sile

1.2.5. Na slici 1.2.1. nacrtaj silu kojom prst djeluje na plastelin.

1.2.6. Kolikom silom djeak djeluje na loptu (sl. 1.2.2.)

ako jednom centimetru odgovara sila od 1 N. Sl. 1.2.1.

Sl. 1.2.2.

16
1.2.7. Na slici 1.2.3. ovjeen je teg. Nacrtaj sile koje djeluju na teg dok je u stanju
mirovanja.

1.2.8. Na slici 1.2.4. je prikazan ogled s kolicima na kojima se nalaze magneti.

Jedna kolica su privrena za nepokretan stalak, a druga su preko
dinamometra privrena za drugi nepokretan stalak. Vrijednost jednog
podjeljka na skali dinamometra je 1N.

S N S N 1 kg
F F Sl. 1.2.3.

Sl. 1.2.4.
a) Zato se istee dinamometar?

b) Koju silu pokazuje dinamometar?

c) Koliku silu pokazuje dinamometar?

1.2.9. Ema i Mario vuku kolica u istom smjeru silama 350 N (Ema) i 530 N (Mario), sl.1.2.5.

Ukupna sila koja djeluje na kolica je .

Sl. 1.2.5.
1.2.10. U taki A na tijelo djeluju tri sile (sl.1.2.6). Rezultanta tih sila iznosi F = N
A

3N 2N 5N

F1
F2
Sl. 1.2.6.

1.2.11. U taki A na tijelo djeluju tri sile (sl.1.2.7.). Grafiki A

odredi rezultantu tih sila. Uzmimo razmjeru da 1 cm
odgovara sili od 1 N.

F3
Sl. 1.2.7.

17
 1 MEUDJELOVANJE TIJELA I SILA

F1
1.2.12. U taki A na tijelo djeluju dvije sile pod pravim uglom
(sl.1.2.8.). Grafiki odredi rezultantu tih sila.

1.2.13. U taki A na tijelo djeluje sila F = 5 N. Ako je jedna od

njenih komponenti F1 = 3 N, kolika je njena druga

komponenta ako one djeluju pod pravim uglom? F2
A

1.2.14. Mjera sposobnosti sile da zaokree tijelo oko take ili Sl. 1.2.8.

osovine okretanja naziva se sile i

oznaka mu je .

1.2.15. Brojna vrijednost momenta sile izraena je formulom M = , gdje

je d krak sile.

1.2.16. Ako na neko tijelo koje se moe okretati oko osovine djeluju sile momentima
jednakih brojnih vrijednosti a suprotnih smjerova onda je zbir momenata nula i

tijelo je u .

1.2.17. Na slici 1.2.9. oznai krak sile i moment sile. F
Sl. 1.2.9.

1.2.18. Da li dvije sile intenziteta 12 N i 10 N koje djeluju na tijelo u istu napadnu taku
mogu imati rezultantu od: 1 N, 2 N, 4 N, 6 N, 8 N, 12 N i 24 N?

1.2.19. Ako djelujemo istom silom na vrata, u

kojem sluaju ih je lake otvoriti: a) ili b)?
Objasni zato.

a) Sl. 1.2.10. b)

18
1.2.20. Dvije sile jednakih intenziteta od po 5 N, djeluju na tijelo pod uglom u istu
napadnu taku. Kada e rezultanta ovih sila, s obzirom na veliinu ugla meu
njima, biti:
F<5N
F>5N
F=5N
1.2.21. Na helikopter (sl. 1.2.11.) dok je u letu djeluje
vertikalno nadolje sila tee od 600 kN, vertikalno
navie sila aerodinamikog potiska 580 kN,
horizontalno naprijed vuna sila motora 170 kN
i horizontalno nazad sila otpora zraka 120 kN.
Grafiki odredi rezultantu ovih sila i raunski
odredi njen intenzitet.

Sl. 1.2.11.
Primjeri uraenih zadataka

Primjer 1.2.1.

Grafiki i raunski odredi rezultantu sila F1 = 4 N i F2 = 3 N ako one djeluju na tijelo:

- du istog pravca i smjera
- u istom pravcu i suprotnom smjeru
- zaklapaju ugao od 90o
Uzmimo razmjeru da duina vektora 1 cm odgovara sili 1 N.

Rjeenje
a)

F1

F2
Fv = Fv1 + Fv2
F1 F2
F = F1 + F2 = 4 N + 3 N
F=7 N
b)
F

F2 F1

Fv = Fv1 + Fv2
F = F1 - F2 = 4 N - 3 N
F=1N
F

19
1 MEUDJELOVANJE TIJELA I SILA

c)

F2 F Fv = Fv1 + Fv2
F = F12 + F22

F1 F = (4 N) 2 + (3 N) 2 = 16 N 2 + 9 N 2
F = 25 N 2 = 5 N

Primjer 1.2.2.

Na jednom kraju klackalice sjedi Emir na razdaljini 2 m od oslonca. Na drugom kraju 3

m od oslonca Vesna uspostavlja ravnoteu svojom teinom od 350 N. Koliko je Emir
teak?
2m 3m

Rjeenje v1 + M
M v2 = 0
Podaci: v1 =-M
M v2
F2 = 350 N M1 = M2
d1 = 2 m
F1 $ d1 = F2 $ d2 & F1 = F2 $ d2
d2 = 3 m d1
F1 = ? F1 = 350 N $ 3 m = 525 N
2m

20