SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 3
2. ZAKON O ZATITI BILJA............................................................................................... 4
2.1. Zatita zdravlja bilja .................................................................................................... 7
2.1.1. Organizacija zatite zdravlja bilja ........................................................................ 7
2.1.2. Obaveze nadlenih organa Bosne i Hercegovine i lica koja pruaju javne usluge
7
2.1.3. Obaveze vlasnika.................................................................................................. 7
2.2. Spreavanje pojave i irenja tetnih organizama i njihovo suzbijanje ........................ 8
2.2.1. Lista tetoina....................................................................................................... 8
2.2.2. Lista bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata ............................................. 8
2.2.3. Pojava tetnih organizama.................................................................................... 8
2.2.4. Potvrivanje tetnih organizama .......................................................................... 9
2.2.5. Objavljivanje podataka o tetnim organizmima................................................... 9
2.2.6. Posebno regulirano podruje ................................................................................ 9
2.2.7. Zatiena zona .................................................................................................... 10
2.2.8. Zabrana unoenja i irenja tetnih organizama .................................................. 10
2.2.9. Zabrana uvoza i provoza bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata ........... 10
2.2.10. Paso za bilje .................................................................................................. 11
2.3. Bioloka zatita bilja.................................................................................................. 12
2.4. Struni savjet za zdravlje bilja................................................................................... 13
2.4.1. Mjere koje uvodi inspektor ................................................................................ 13
2.4.2. Prekraji.............................................................................................................. 14
2.4.3. Rok za donoenje zakonskih propisa ................................................................. 15
2.4.4. Certifikat o zdravstvenom stanju bilja pri izvozu .............................................. 15
2.4.5. Certifikat o zdravstvenom stanju bilja na unutranjem tritu ........................... 16
2.4.6. Praenje zdravstvenog stanja uvezenih sadnica viegodinjih biljki ................. 16
3. ZAKON O SJEMENU I SADNOM MATERIJALU POLJOPRIVREDNOG BILJA .... 17
3.1. Poljoprivrednog sjemena .............................................................................................. 18
3.1.1. Kategorije poljoprivrednog sjemena....................................................................... 18
3.1.2. Proizvodnja poljoprivrednog sjemena ................................................................... 19
3.1.3. Struni pregled proizvodnje sjemena...................................................................... 20
3.1.4. Dorada sjemena...................................................................................................... 21
 3.1.5. Kvalitet sjemena...................................................................................................... 21
3.1.6. Pakovanje i deklarisanje sjemena ........................................................................... 22
3.1.7. Promet sjemena ....................................................................................................... 22
3.1.8. Uvoz sjemena.......................................................................................................... 23
3.2. Poljoprivredni sadni materijal ....................................................................................... 24
3.2.1. Kategorije poljoprivrednog sadnog materijala........................................................ 24
3.2.2. Proizvodnja poljoprivrednog sadnog materijala ..................................................... 24
3.3.3. Struni pregled proizvodnje sadnog materijala....................................................... 25
3.3.4. Kvalitet sadnog materijala ...................................................................................... 25
3.3.5. Pakovanje i deklarisanje sadnog materijala ........................................................... 26
3.3.6. Promet sadnog materijala........................................................................................ 26
3.3.7. Uvoz sadnog materijala........................................................................................... 27
3.3.8. Nadzor nad provo\enjem ovog zakona ................................................................... 27
3.3.9. Kaznene odredbe..................................................................................................... 29
4. ZAKLJUAK ................................................................................................................... 32
5. LITERATURA ................................................................................................................. 33
 1. UVOD

Na osnovu Odluke Savjeta ministara iz 2004.godine, osnovana je Uprava BiH za

zatitu zdravlja bilja (Slubeni glasnik BiH broj 23/04), sa sjeditem u Sarajevu, kao
upravna organizacija u sastavu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Uprava je nacionalno tijelo za zatitu zdravlja bilja, nadleno za koordinaciju i kontakte u vezi
sa pitanjima koja se odnose na zatitu bilja, kao i odredbe koje proizilaze iz Meunarodne
konvencije o zatiti bilja (Slubeni glasnik BiH 8/2003, ) koju je BiH ratifikovala 2003.
godine ali i domaeg zakonodavstva:

Zakona o zatiti zdravlja bilja, (Slubeni glasnik BiH, broj 23/03 ), kojim se
osigurava zatita zdravlja bilja, spreavanje pojave unoenja i irenja tetnih
organizama, kao i borba protiv tetnih organizama uvoenjem mjera za zatitu bilja,
biljnih proizvoda i drugih regulisanih objekata na podruju Bosne i Hercegovine i
druga pitanja od znaaja za zatitu zdravlja bilja.
Zakona o fitofarmaceutskim sredstvima,(Slubeni glasnik BiH, 49/2004,), kojim se
ureuje registracija, promet i nadzor aktivnih materija te ostala pitanja vezana za
fitofarmaceutska sredstva.
Zakona o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka (Slubeni glasnik
BiH, broj 3/05,), koji propisuje uslove za proizvodnju, pripremu stavljanja u promet,
uvoz i stavljanje u promet sjemena i sadnog materijala poljoprivrednih biljaka i druga
pitanja znaajna za ovu oblast.
Zakona o zatiti novih sorti (Slubeni glasnik BiH, broj 46/04,), kojim se propisuje
postupak zatite novih sorti biljaka, te dobivanje i zatita oplemenjivakog prava.
Zakona o mineralnim ubrivima (Sl. gl. BiH, broj 46/04,), kojim se ureuju uslovi
za sastav, kvalitet i oznaavanje mineralnih ubriva koja se stavljaju u promet kao i
njihovu upotrebu.

Uprava BiH za zatitu zdravlja bilja ima brojne zadatke i obaveze koje proizilaze iz
Meunarodne konvencije o zatiti zdravlja bilja, zakona o zatiti zdravlja bilja,( Sl.gl.BiH,
broj 23/03), Zakona o fitofarmaceutskim sredstvima koji je u velikoj mjeri usklaen sa
Direktivom 91/414/EEC (Sl. gl. BiH, broj 46/04), Zakona o sjemenu i sadnom materijalu
poljoprivrednih biljaka( Sl. gl. BiH, broj 3/05), Zakona o zatiti novih sorti (Sl. gl. BiH,
broj 46/04) i Zakona o mineralnim ubrivima ( Sl. gl. BiH, broj 46/04).

Zatita bilja od tetnih oragnizama je potrebna iz brojnih razloga, prije svega radi
izbjegavanja umanjenja prinosa ali i poveanja poljoprivredne proizvodnje. Nadlenost
Uprave BiH za zatitu zdravlja bilja i njeni zadaci su jasno definisani Odlukom o osnivanju
Uprave, Meunarodnom Konvencijom i odredbama usvojenih zakona.

3
 2. ZAKON O ZATITI BILJA

Ovim zakonom regulira se zdravlje bilja, odreuju se mjere i obaveze radi spreavanja
pojave, unoenja i irenja tetnih organizama na biljke, biljne proizvode i druge regulirane
objekte/predmete kao i njihovo iskorjenjivanje, regulira se bioloka zatita bilja, odreuje
prikupljanje i razmjena podataka i sistemi informiranja, reguliraju se javne usluge u oblasti
zdravlja bilja, odreuju organi nadleni za provoenje Zakona i propisuju kazne za postupanje
suprotno odredbama ovog zakona.

Svrha donoenja ovog zakona je da se osigura zatita zdravlja bilja, a naroito:

a) zatita bilja i biljnih proizvoda od tetnih organizama,

b) spreavanje unoenja i irenja, kao i borba protiv tetnih organizama uvoenjem
mjera za zatitu bilja i biljnih proizvoda,
c) otkrivanje i odreivanje tetnih organizama,
d) omoguavanje optimalne proizvodnje poljoprivrednog bilja i trgovina njime,
e) zatita okolia kontrolom nad tetoinama, uvoenjem bioloke zatite bilja,
aktivnostima praenja i predvianja,
f) voenje i praenje razvoja zatite bilja,
g) osiguranje obrazovanja i informiranja javnosti o zdravlju bilja.

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:

1. Zdravlje bilja znai zatitu zdravlja bilja, biljnih proizvoda i drugih reguliranih
objekata od tetnih organizama upotrebom fitosanitarnih mjera.
2. Biljke su:
a) ive biljke,
b) ivi dijelovi biljki ukljuujui i sjemenje.

ivim dijelovima biljki smatra se:

a) voe u botanikom smislu, osim voa sauvanog dubokim zamrzavanjem,

b) povre, osim povra sauvanog dubokim zamrzavanjem,
c) gomolji, lukovice, rizomi i drugi podzemni dijelovi za reprodukciju,
d) rezano cvijee,
e) grane s liem ili iglicama,
f) sjeeno drvee s liem ili iglicama,
g) sjemenje znai sjemena u botanikom smislu, koja su namijenjena za sijanje.
3. Biljni proizvodi su proizvodi biljnog porijekla, nepreraeni ili preraeni jednostavnim
postupkom, ukoliko nisu obuhvaeni u st.1. i 2. Biljni proizvod je i drvo ukoliko je u
cijelosti ili djelimino sauvalo svoju prirodnu krunu povrinu, okorano ili
neokorano, ili je strugotina, iver, piljevina, otpaci ili ostaci drveta i ako se koristi u
transportu za bilo koje vrste predmeta kao to su pregrada, oslonac ili paleta u sluaju
da to predstavlja rizik za zdravlje biljke.
4. Saenje znai stavljanje biljki u svrhu osiguranja njihovog daljnjeg rasta i generativne
ili vegetativne reprodukcije.
5. Biljke za saenje su:
a) biljke koje su ve zasaene i koje e ostati zasaene ili e se presaditi,
b) biljke koje jo nisu zasaene, ali su namijenjene za sadnju.
6. tetoine su organizmi koji pripadaju ivotinjskom ili biljnom carstvu, virusi,
mikroplazme (fitoplazme) ili drugi patogeni organizmi tetni za biljke i biljne
proizvode.
7. Regulirani objekti/predmeti su polja, skladita, ambalaa, transportna sredstva,
kontejneri, tlo, odnosno svaki organizam, predmet i materijal koji moe sadravati ili
ubrzati razvoj tetnog organizma i koji zahtijeva primjenu fitosanitarnih mjera.
8. Poiljka znai koliinu biljki, biljnih proizvoda i reguliranih objekata koji se
transportuju.
9. Fitosanitarna mjera je svaki propis ili zvanini ili drugi postupak proveden u skladu s
ovim lanom sa ciljem spreavanja unoenja ili irenja tetnih organizama.
10. Fitosanitarni propis podrazumijeva ovaj zakon i sve propise donesene na osnovu njega
i meunarodne ugovore iz oblasti zdravlja bilja, a koji su obavezni za Bosnu i
Hercegovinu.
11. Zemlja porijekla je zemlja u kojoj su uzrasle biljke iz kojih su napravljeni biljni
proizvodi.
12. Prijenos/prijevoz je svaki prijevoz biljki, biljnih proizvoda ili reguliranih objekata na
teritoriji Bosne i Hercegovine, osim prijevoza unutar mjesta proizvodnje.
13. Mjesto proizvodnje je povrina ili grupa polja koja predstavlja pojednanu proizvodnu
jedinicu sa svim prateim objektima i mehanizacijom.
14. Uvoz je dovoenje poiljki u carinsko podruje Bosne i Hercegovine, bez obzira koja
je vrsta upotrebe u skladu sa carinskim propisima dozvoljena za biljke, biljne
proizvode i regulirane objekte, osim onih namijenjenih za tranzit.
15. Pojava tetnih organizama je svaka pojava tetnih organizama u regionu na kojem
tetni organizam jo nije bio prisutan ili je prisutan u ogranienom stepenu.
16. Izvoz je svaki izvoz (dijela) poiljke sa carinskog podruja Bosne i Hercegovine i
obuhvata reeksport i privremeni izvoz.
17. Tranzit je svaki prijevoz poiljke kroz carinsko podruje Bosne i Hercegovine pod
carinskim nadzorom.
18. Fitosanitarni certifikat je potvrda o zdravstvenom stanju poiljke izdata od nadlenog
tijela ovlatenog za zdravlje bilja, openito iz zemlje porijekla, a koja prati poiljku
koja se uvozi, izvozi ili je u tranzitu.
19. Fitosanitarni certifikat za reeksport je potvrda o zdravstvenom stanju poiljke izdata
od nadlenog tijela ovlatenog za zdravlje bilja zemlje u koju se poiljka uvozi ili je
uskladitena, prepakovana ili podijeljena, a koja prati poiljku namijenjenu za
reeksport.
20. Paso za biljke je dokument koji potvruje da su biljke, biljni proizvodi i regulirani
objekti/predmeti koji se prevoze na teritoriji Bosne i Hercegovine u skladu s
odredbama ovog zakona, koje se odnose na zdravstvenu ispravnost biljaka.
21. Vlasnik biljki, biljnih proizvoda i drugih reguliranih objekata je fiziko ili pravno lice
koje ih posjeduje ili koje se bavi uzgojem, obradom, menadmentom, prodajom ili
drugom njihovom upotrebom.
22. Kontrola tetnih organizama je zvanini postupak prikupljanja i voenja podataka o
prisustvu tetnih organizama ili njihovom odsustvu, na osnovu kontrola, praenja
zdravstvenog stanja, sistemskog nadzora ili drugih postupaka i na osnovu drugih
raspoloivih izvora.
23. Inspekcija je kontrola biljki, biljnih proizvoda ili drugih reguliranih objekata sa ciljem
utvrivanja prisustva tetnih organizama ili usklaenosti s fitosanitarnim propisima.
24. Fitosanitarni inspektori, u smislu ovog zakona, inspektori su fitosanitarnih slubi
nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.
25. Nadleni organi, u smislu ovog zakona, su: Uprava Bosne i Hercegovine za zatitu
zdravlja bilja i nadleni organi entiteta i Brko Distrikta.
26. Kontrolno praenje zdravstvenog stanja je redovan kontrolni postupak provjere
zdravstvenog stanja biljki.
27. Zvanini uzorak je uzorak koji izdvoji nadleni inspektor, odnosno pravno ili fiziko
lice koje je javno ovlateno na osnovu ovog zakona.
 2.1. Zatita zdravlja bilja

2.1.1. Organizacija zatite zdravlja bilja

Zatita zdravlja bilja je pravo i obaveza nadlenih organa Bosne i Hercegovine,

entiteta i Brko Distrikta, fizikih i pravnih lica koji pruaju javne usluge iz oblasti zdravlja
bilja, i vlasnika. U cilju osiguranja zdravlja bilja i vrenja drugih poslova iz ovog zakona i
primjene meunarodnih konvencija i meunarodnih sporazuma iz oblasti zdravlja bilja
obavezujuih za Bosnu i Hercegovinu, te meuentitetske koordinacije praenja njihove
primjene, osnovat e se Uprava Bosne i Hercegovine za zatitu zdravlja bilja kao samostalno
pravno lice za zatitu zdravlja bilja na cijelom podruju Bosne i Hercegovine. Vijee
ministara Bosne i Hercegovine posebnim aktom osniva Upravu, u skladu s ovim zakonom, na
prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

2.1.2. Obaveze nadlenih organa Bosne i Hercegovine i lica koja

pruaju javne usluge

Nadleni organi Bosne i Hercegovine i lica koja pruaju javne usluge iz oblasti
zdravlja bilja duni su vriti kontrolu ili uestvovati u nadzoru nad biljkama, biljnim
proizvodima, parcelama zemljita, skladitima, preradi i u skladitenju bilja i biljnih
proizvoda, sredstvima za prijevoz bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata, u cilju
otkrivanja i izvjetavanja o pojavi ili irenju tetnih organizama i njihovom suzbijanju. Lica
koja pruaju javne usluge iz oblasti zdravlja bilja moraju bez odgaanja obavijestiti nadlenog
inspektora koji je duan obavijestiti nadlene organe o svim novim i iznenadnim pojavama
tetnih organizama s listi I. A i II. A.

2.1.3. Obaveze vlasnika

Vlasnici moraju nadzirati biljke koje rastu, ukljuujui kultivirana podruja (polja,
plantae, rasadnike, vrtove, staklenike), slobodnorastue biljke, skladita, preradu i
uskladitenje biljki i biljnih proizvoda, sredstva za transport biljki, biljnih proizvoda i
reguliranih objekata, koja imaju za svoju upotrebu ili za upotrebu treih lica ili ih uzgajaju i
koriste u svrhu otkrivanja pojave ili irenja tetnih organizama. Vlasnici moraju odmah
obavijestiti nadlenog inspektora koji je duan obavijestiti nadlene organe o svim novim i
iznenadnim pojavama tetnih organizama s listi I. A i II. A. Vlasnici moraju preduzeti mjere
koje odredi nadleni inspektor u cilju spreavanja irenja tetnih organizama ili njihovog
suzbijanja. Ukoliko vlasnik ne izvri mjere iz stava 3., nadleni inspektor duan je narediti
njihovo izvrenje na teret vlasnika.
 2.2. Spreavanje pojave i irenja tetnih organizama i njihovo suzbijanje

2.2.1. Lista tetoina

tetni organizmi klasificiraju se prema riziku koji imaju po zdravlje i egzistenciju

pojedinanih vrsta biljki i prema riziku izazivanja znatne ekonomske tete. U cilju
spreavanja pojave i irenja tetnih organizama, potrebno je vriti kontrolu tetnih organizama
i provoditi mjere iz ovog zakona. Vrste tetnih organizama koji se smatraju posebno opasnim
za biljke i biljne proizvode klasificiraju se kako slijedi:

a) Lista I. A i Lista II. A odnosi se na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine.

b) Lista I. B i Lista II. B odnosi se na odreene zatiene zone.

Detaljan sadraj listi iz ovog lana utvruje Vijee ministara, na prijedlog Uprave.

2.2.2. Lista bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata

Vrste bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata koji nose tetne organizme iz lana
7. Stav 2. i koji predstavljaju rizik po zdravlje biljki klasificiraju se u sljedee liste:
a) Lista III. A koja se odnosi na zabranu unoenja,
b) Lista III. B koja se odnosi na zabranu unoenja u odreene zatiene zone,
c) Lista IV. A koja se odnosi na specijalne fitosanitarne zahtjeve,
d) Lista IV. B koja se odnosi na specijalne fitosanitarne zahtjeve za odreene zatiene
zone,
e) Lista V. A koja sadri:
Listu V. A I. koja se odnosi na biljne pasoe
Listu V. A II. koja se odnosi na biljne pasoe za odreene zatiene zone,
f) Lista V. B koja sadri:
Listu V. B I. koja se odnosi na fitosanitarne certifikate,
Listu V. B II. koja se odnosi na fitosanitarne certifikate za odreene zatiene zone.
Detaljniji sadraj listi iz ovog lana odreuje Vijee ministara, na prijedlog Uprave.

2.2.3. Pojava tetnih organizama

Ako se tetni organizmi s listi I. A ili II. A pojave na teritoriji Bosne i Hercegovine ili
tetni organizmi s listi I. B ili II. B u posebno zatienim zonama ili se na biljkama, biljnim
proizvodima ili reguliranim objektima pojave simptomi na osnovu kojih se sumnja na
infekciju tetnim organizmima s listi I. A, II. A, I. B ili II. B, nosilac vlasnitva mora odmah o
tome obavijestiti nadlene organe na propisani nain. Lica koja osiguravaju zdravlje bilja
moraju odmah zatititi biljke, biljne proizvode i regulirane objekte i sprijeiti kontakt s
drugim biljkama, biljnim proizvodima i reguliranim objektima u skladu s nalogom nadlenog
inspektora. Nain obavjetavanja iz stava 1. utvruje Uprava.

2.2.4. Potvrivanje tetnih organizama

U sluaju sumnje iz stava 1. lana 9. treba izdvojiti zvanini uzorak i poslati ga u

laboratorij na dijagnostiko testiranje. Ovo testiranje treba potvrditi ili odbaciti sumnju na
infekciju tetnim organizmima i pokuati utvrditi uzrok infekcije, pri emu se mora osigurati
takav metod rukovanja zvaninim uzorcima koji nee dovesti do opasnosti irenja tetnih
organizama i koji e osigurati identitet uzorka. Dijagnostiko testiranje iz stava 1. Treba
uraditi laboratorij kojem je dato javno ovlatenje prema lanu 67. stav 1. Za izvrenje
zadataka iz lana 70. take 5. ovog zakona. Ako se potvrdi infekcija tetnim organizmima s
listi I. A ili II. A, ili u zatienoj zoni s listi I. B ili II. B, nadleni inspektor duan je narediti
untenje ili sklanjanje na drugi nain, tretman ili drugu propisanu mjeru. Nadleni organi
duni su obavijestiti organizacije, servise i nosioce vlasnitva nad biljkama o pojavi i rizicima
od tetnih organizama i upoznati ih s najvanijim mjerama da bi se sprijeila infekcija tetnim
organizmima. Uprava utvruje mjere iz stava 3.

2.2.5. Objavljivanje podataka o tetnim organizmima

Nadleni organi entiteta i Brko Distrikta duni su voditi evidenciju na propisan nain
o pojavi i nalazima o tetnim organizmima i drugu potrebnu evidenciju o kontroli, u svrhu
pruanja informacija na entitetskom nivou. Uprava je duna voditi evidenciju na propisan
nain o pojavi i nalazima o tetnim organizmima i drugu potrebnu evidenciju o kontroli, u
svrhu pruanja informacija na nivou Bosne i Hercegovine i meunarodnom nivou. Uprava je
duna propisati detaljniji sadraj, oblike i metode voenja evidencije iz st. 1. i 2. ovog lana.
Podaci o pojavi tek otkrivenih tetnih organizama s listi I. A ili II. A u Bosni i Hercegovini
mogu se dati ili objaviti na propisani nain, uz prethodno odobrenje Uprave. Uprava donosi
propis iz stava 4.

2.2.6. Posebno regulirano podruje

Posebno regulirano podruje inficirano je ili ugroeno ili neinficirano podruje u

kojem je na propisan nain osigurano zdravlje biljki. Kada se utvrdi prisustvo tetnih
organizama i dok traje rizik uslijed njihovog prisustva, nadleni inspektor duan je na
propisan nain oznaiti mjesto zaraze, u odnosu na vrste tetnih organizama, narediti
propisane mjere i obavijestiti nosioce vlasnitva o mjestu pojave infekcije. Uprava propisuje
granice inficiranih, ugroenih i neinficiranih podruja, mjere za otkrivanje, spreavanje
irenja i suzbijanja tetnih organizama, uslove povlaenja nareenih mjera i nain
obavjetavanja.
 2.2.7. Zatiena zona

Podruja u kojima nije utvreno prisustvo jednog ili vie tetnih organizama uprkos
povoljnim uslovima za to ili podruja u kojima postoji opasnost da e specifini tetni
organizmi u toku povoljnih ekolokih uslova zaraziti odreene biljke, uprkos injenici da ti
organizmi nisu utvreni, mogu se definirati kao zatiena zona. Smatrat e se da je tetni
organizam utvren u zatienoj zoni ako je poznato da se on tu javlja i da nisu preduzete
fitosanitarne mjere za njegovo iskorjenjivanje, ili ako se u periodu od najmanje dvije godine
pokazalo da su takve mjere neefikasne. U podruju u kojem nije utvreno prisustvo jednog ili
vie tetnih organizama uprkos povoljnim uslovima za to i ako je to podruje na propisan
nain priznato kao zatiena zona, nadleni organi entiteta duni su na propisani nain izvriti
ili osigurati izvrenje redovnih i sistemskih kontrola prisustva organizama na osnovu kojih je
zatiena zona proglaena. U zatienoj zoni, u kojoj postoji opasnost da se specifini tetni
organizmi nastane na odreenim biljkama pod povoljnim ekolokim uslovima, i ako ti
organizmi nisu utvreni u Bosni i Hercegovini, sistemska kontrola nije obavezna. Uprava
odreuje zatiene zone, detaljnije uslove vrenja sistemskih kontrola i liste zatienih zona.

2.2.8. Zabrana unoenja i irenja tetnih organizama

Zabranjeno je unoenje i irenje tetnih organizama s listi I. A i II. A. Zabranjeno je i

unoenje i irenje u zatienu zonu tetnih organizama s listi I. B i II. B, na osnovu kojih je
zatiena zona proglaena. Svaki ulazak na teritoriju Bosne i Hercegovine ili u zatienu zonu
smatrat e se kao unoenje u smislu st.1. i 2. Ako postoji rizik za zdravlje bilja na teritoriji
Bosne i Hercegovine, moe se zabraniti unoenje i irenje tetnih organizama koji nisu
ukljueni u liste st. 1. i 2.

2.2.9. Zabrana uvoza i provoza bilja, biljnih proizvoda i

reguliranih objekata

Zabranjen je uvoz bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata s Liste III. A.

Zabranjen je i uvoz u zatienu zonu bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata s Liste III.
B, na osnovu koje je zatiena zona proglaena. Ako se ne ispune propisani fitosanitarni
zahtjevi, zabranjuje se uvoz i kretanje biljki, biljnih proizvoda i reguliranih objekata s Liste
IV. A. Ako se ne ispune propisani fitosanitarni zahtjevi, zabranjuje se uvoz i kretanje u
zatienu zonu biljki, biljnih proizvoda i reguliranih objekata s Liste IV. B, na osnovu kojih je
zatiena zona proglaena. Ako postoji rizik za zdravlje biljki na teritoriji Bosne i
Hercegovine, moe se zabraniti uvoz i kretanje drugih vrsta biljki, biljnih proizvoda i
reguliranih objekata koji nisu navedeni u listama iz st.1., 2., 3. i 4.
 2.2.10. Paso za bilje

Paso za bilje moraju imati biljke, biljni proizvodi i regulirani objekti s Liste V. A. 2.
Paso za bilje izdaju nadleni organi i lica koja pruaju javne usluge iz oblasti zatite bilja ili
lica koja su duna upisati se u registar prema lanu 19. stav 2. ako su od nadlenog organa
entiteta ili Brko Distrikta dobili dozvolu za to i ako su biljke, biljni proizvodi i regulirani
objekti s Liste V. A podvrgnuti kontroli u skladu sa lanom 41.
Nadleni organi entiteta ili Brko Distrikta ovlatenim licima izdaju dozvolu za izdavanje
biljnog pasoa ukoliko ta lica ispunjavaju sljedee uslove:
1. da su upisana u registar prema lanu 19.,
2. da su tehniki struna za zatitu bilja ili da garantiraju tehniki struno lice za zatitu
bilja koje e voditi rauna o izvrenju odgovornosti iz lana 49., koje je zaposleno kod
ovlatenog lica ili sa njim ima ugovorni odnos,
3. da imaju formalno obavjetenje od nadlenog inspektora da ispunjavaju uslove iz
lana 22.
Zahtjev za dobijanje dozvole za izdavanje biljnog pasoa predaje se nadlenim organima
entiteta ili Brko Distrikta na propisanom obrascu. U zahtjevu, osim podataka navedenih u
lanu 20., navode se:
a) podaci o vrsti proizvodnje, prerade, prodaje ili uvoza biljki, biljnih proizvoda i
reguliranih objekata;
b) dokaz o ispunjavanju uslova iz stava 1.
Smatrat e se da lice iz stava 1. b) ima strune kvalifikacije ukoliko ima propisanu kolsku
spremu i certifikat o osnovnom znanju o tetnim organizmima, o njihovoj kontroli i propisima
o zatiti zdravlja bilja steeno na kursevima za koje Uprava donosi programe, a koje provode
nadleni organi entiteta ili Brko Distrikta.
Ako je lice odgovorno za zdravlje bilja u ugovornom odnosu s ovlatenim licem, ovlateno
lice mora uz zahtjev priloiti kopiju ugovora koji mora sadravati precizno definirane
odgovornosti lica odgovornog za zdravlje biljaka.
Formu i detaljniji sadraj zahtjeva iz st. 2. i 3. i uslove koji se odnose na kolsku spremu i
formu potvrde o osnovnom znanju iz stava 4. odreuje Uprava.
Dozvole za izdavanje biljnih pasoa izdaju nadleni organi entiteta ili Brko Distrikta u
administrativnoj proceduri najkasnije tri mjeseca nakon prijema kompletnog zahtjeva i o tome
obavjetavaju Upravu, najkasnije do desetog dana tekueg mjeseca.
Ako pravno, odnosno fiziko lice prestane ispunjavati propisane uslove za izdavanje biljnih
pasoa, dozvola se ponitava na prijedlog ovlatenog lica ili po slubenoj dunosti.
Nadleni organi entiteta i Brko Distrikta duni su voditi evidenciju lica odgovornih za
zdravlje bilja zaduenih za izdavanje biljnih pasoa. Evidenciju treba voditi na jedinstven
nain i ona treba sadravati naziv firme, odnosno ime i prezime i sjedite, odnosno adresu lica
odgovornog za zdravlje bilja i lino ime i adresu ovlatenog lica koje je dalo garanciju za ovo
odgovorno lice. Nadleni organi entiteta i Brko Distrikta su, na zahtjev Uprave, duni
dostaviti podatke iz evidencije. Detaljnije podatke i nain vo|enja evidencije iz st. 1. i 2.
propisuje Uprava.
Postoje sljedee vrste biljnih pasoa:
1. pasoi za biljke;
2. zamjena za paso za bilje (oznaka ZBP);
3. paso za biljke za zatiene zone (oznaka ZZBP);
Uprava propisuje formu i sadraj biljnog pasoa.
 2.3. Bioloka zatita bilja

Bioloka zatita bilja je nain kontrole tetnih organizama u ratarstvu, u kojoj se

koriste ivi prirodni neprijatelji, antagonisti, odnosno protivnici ili njihovi proizvodi i druga
samoreprodukujua biotika bia.
Autohtona vrsta organizama je vrsta koja je prirodno prisutna u ekosistemu. Unoenje, uzgoj i
upotreba autohtonih vrsta organizama za bioloku zatitu bilja na pokrivenim prostorima i na
otvorenom dozvoljena je ako su ispunjeni uslovi koji se odnose na strune i tehnike
kapacitete koje odreuje Uprava u saradnji s organima odgovornim za ouvanje prirode.
Strana vrsta organizama je vrsta koju je nastanio ovjek a koja prije toga nije bila prisutna u
odreenom ekosistemu. Samo strane vrste organizama, koje se nalaze na listi koju je objavila
Uprava, mogu se koristiti za bioloku zatitu bilja na pokrivenim prostorima i na otvorenom.
Uprava, na osnovu prethodno pribavljene saglasnosti nadlenog organa entiteta i Brko
Distrikta, duna je izdati dozvolu za uvoz i upotrebu stranih vrsta organizama iz stava 2., na
osnovu nalaza koji potvruje da ta intervencija ne predstavlja prijetnju prirodnoj ravnotei
bioloke raznovrsnosti, u skladu s propisima u oblasti ouvanja prirode.
Dozvolu za uvoz iz stava 3. izdaje Uprava uz saglasnost nadlenog organa iz oblasti zatite i
ouvanja prirode. Nezavisno od odredbi stava 2., dozvola za uvoz i upotrebu stranih vrsta
organizama moe se izdati u svrhu bioloke zatite bilja, za naune ili istraivake
organizacije, ukoliko se koriste za eksperimentalne, istraivake, odnosno razvojne svrhe.
Dozvola se izdaje na nain propisan u stavu 4. Za dobijanje saglasnosti iz stava 3., podnosilac
molbe mora takoer ispunjavati propisane uslove koji se odnose na zemljite/prostore,
opremu i osoblje.
Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava 3. predaje se nadlenom organu entiteta i Brko
Distrikta. Zahtjev treba da sadri naroito sljedee podatke:
a) firmu, odnosno ime i prezime i direkciju, odnosno sjedite,
b) odgovorno lice,
c) vrstu aktivnosti,
d) tip i nain upotrebe u odnosu na ciljane tetne organizme,
e) program naseljavanja i listu recipijenata,
f) procjenu opasnosti za prirodu,
g) dokaz da je upotreba organizama dozvoljena u bar tri uporedive evropske zemlje,
h) dokaz da je organizam namijenjen za bioloku kontrolu,
i) dokaz o ispunjavanju drugih propisanih uslova.
Detaljnije uslove iz stava 6. i detaljniji sadraj zahtjeva iz stava 7. propisuje Uprava. Nadleni
organi entiteta, Brko Distrikta i Uprava duni su voditi evidenciju o uvozu i upotrebi stranih
vrsta organizama iz ovog lana.
 2.4. Struni savjet za zdravlje bilja

Uprava osniva Vijee za zdravlje bilja kao struno savjetodavno tijelo iz oblasti
zdravlja bilja, koje e biti sastavljeno od strunjaka iz oblasti zdravlja bilja, poljoprivrede,
umarstva, nauke i obrazovanja. Zadaci Vijea su naroito:
a) davanje savjeta o uvoenju mjera za spreavanje unoenja, irenja i za suzbijanje
tetnih organizama,
b) predlaganje naunih i edukativnih aktivnosti iz oblasti zdravlja bilja,
c) praenje sistemskih i razvojnih pitanja iz oblasti zdravlja bilja i predlaganje
prioritetnih poslova,
d) predlaganje procjene prioritetnih rizika od tetoina,
e) predlaganje planova razvoja iz oblasti zdravlja bilja,
f) saradnja u stvaranju osnova za pripremu zakonskih propisa.
Uprava, u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Brko Distrikta, donosi propis o sastavu i
nainu rada Vijea.
Vijee ministara, na prijedlog Uprave, moe narediti sljedee mjere:
a) narediti zabranu proizvodnje pojedinih vrsta, sorti ili klonova bilja u odreenim
podrujima,
b) ograniiti ili zabraniti trgovinu pojedinih vrsta bilja,
c) narediti mandatnu saradnju nosioca vlasnitva u suzbijanju tetnih organizama i
upotrebu njihove opreme u tu svrhu,
d) narediti sve druge mjere potrebne za primjenu ovog zakona.
Uprava je centralno odgovorno tijelo za zatitu bilja u Bosni i Hercegovini za saradnju i
razmjenu informacija s meunarodnim zvaninim tijelima i obavjetavanje meunarodnih
tijela. Uprava vri upravne poslove i s njima povezane tehnike poslove, u skladu s ovim
zakonom. U upravnim stvarima o kojima odluuje Uprava, Vijee ministara je drugostepeni
organ.
Radi spreavanja unoenja i irenja tetnih organizama u Bosnu i Hercegovinu i njihovog
suzbijanja, ako u zemlji postoji rizik, Uprava moe odlukom:
a) odrediti granice posebno reguliranih podrua,
b) ograniiti ili zabraniti prijenos pojedinih vrsta bilja na teritoriji Bosne i Hercegovine,
c) ograniiti ili zabraniti uvoz i tranzit odreenih vrsta bilja kroz teritoriju Bosne i
Hercegovine.
Uprava je du`na donijeti odluku iz stava 1.a) do izdavanja propisa iz lana 12. stav 3.

2.4.1. Mjere koje uvodi inspektor

U vrenju kontrolnog nadzora prema ovom zakonu fitosanitarni inspektor moe:

1) zabraniti uvoz tetnih organizama s listi propisanih ovim zakonom i drugih odreenih
tetnih organizama,
2) zabraniti uvoz i prijevoz bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata koji ne
ispunjavaju uslove iz ovog zakona,
3) zabraniti uzgoj odreenih vrsta bilja na mjestu proizvodnje na odreeni vremenski
period,
4) narediti odgovarajui tretman poiljke u toku uvoza, izvoza, prijevoza bilja, biljnih
proizvoda i reguliranih objekata ako utvrdi da su zaraeni odreenim tetnim
organizmima,
 5) narediti uklanjanje samo zaraenog dijela poiljke ako ne postoji rizik od irenja
tetnih organizama,
6) narediti da se poiljka ne preda uvozniku, prijevozniku ili licu koje uvozi ili prevozi
bilje, biljne proizvode i regulirane objekte dok se ne izvri kontrola, odnosno dok se
ne saznaju rezultati ispitivanja ili zvaninog testiranja,
7) u sluaju robe zaraene tetnim organizmima dozvoliti prijevoz bilja, biljnih
proizvoda i reguliranih objekata (osim sjemenja i sadnica/sadnog materijala) u
podruja u kojima ne postoji rizik od irenja tetnih organizama, odnosno u mjesto
industrijske prerade, pod njegovom kontrolom,
8) narediti unitenje poiljke u toku uvoza ili prijevoza bilja, biljnih proizvoda i
reguliranih objekata ako postoji opasnost od irenja tetnih organizama ili ako se ne
ispunjavaju uslovi iz ovog zakona,
9) privremeno zabraniti aktivnosti proizvoaa, odnosno preraiva u cijelosti ili samo
djelimino i izdavanje biljnog pasoa dok se ne utvrdi da je otklonjena opasnost od
irenja tetnih organizama,
10) zabraniti izdavanje pasoa za bilje ako nisu ispunjeni uslovi za njihovo izdavanje,
11) predloti nadlenim organima brisanje iz registra ako utvrdi da oni koji su obavezni
prema registru ne ispunjavaju propisane uslove,
12) predloiti nadlenim organima da se, u sluaju ponovljenih krenja propisa, poniti
dozvola za izdavanje pasoa za bilje,
13) do prijema odluke nadlenih organa, davaocu javnih usluga zabraniti vrenje javnih
usluga ako nisu ispunjeni propisani uslovi i predloiti ponitenje dozvole, odnosno
ovlatenja,
14) zabraniti uvoz, uzgoj ili upotrebu organizama za bioloku zatitu bilja ako nisu
ispunjeni uslovi iz ovog zakona,
15) narediti ispravku nepravilnosti i nedostataka u odnosu na ovaj zakon i na osnovu njega
izdate propise, u roku koji on odredi,
16) narediti potrebne mjere i aktivnosti za spreavanje unoenja, pojave, irenja, kao i za
suzbijanje tetnih organizama, za to je ovlaten zakonom i drugim propisima,
17) odrediti novane (mandatne) kazne na licu mjesta za sluajeve odreene ovim
zakonom, predloiti pokretanje procedure radi krenja propisa ili prijaviti krivini
prekraj,
18) narediti druge mjere u skladu s ovim zakonom, odnosno na osnovu njega izdatih
propisa.

2.4.2. Prekraji

Novanom kaznom u iznosu od 4.000 KM do 80.000 KM kaznit e se pravno lice,

ako:
a) ne zatiti i ne sprijei kontakt s drugim biljkama, biljnim proizvodima i reguliranim
objektima (lan 9. stav 2.),
b) saopi ili objavi podatke suprotno odredbama iz lana 11. stav 3.,
c) saopi ili objavi podatke o pojavi novootkrivenih tetnih organizama u Bosni i
Hercegovini bez odobrenja Uprave (lan 11. stav 4.),
d) unese ili rairi tetni organizam suprotno lanu 14.,
e) unese ili preveze bilje, biljne proizvode i regulirane objekte suprotno lanu 15.,
f) ponaa se suprotno lanu 16. stav 1.,
g) ponaa se suprotno lanu 19. st. 1. i 2.,
 h) ponaa se suprotno lanu 22. stav 1.,
i) ne uvozi poiljke bilja preko odreenih taaka ulaska (lan 24. stav 1.),
j) uvozi poiljke s Liste V. B bez fitosanitarnog certifikata (lan 25. st. 3. i 4.),
k) uvozi poiljke s Liste V. B koje nisu podvrgnute kontroli (lan 25. stav 1.),
l) ne obavijesti fitosanitarnog inspektora o prispijeu poiljke bilja (lan 30. stav 1.)
m) ne osigura kontrolu bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata (lan 41. st. 1. i 2.),
n) izda paso za biljke suprotno lanu 46.,
o) ponaa se suprotno lanu 47.
p) ponaa se suprotno lanu 48.,
q) ponaa se suprotno lanu 49.,
r) unese, uzgoji ili koristi autohtone organizme suprotno lanu 52. stav 2.,
s) unese ili koristi strane organizme suprotno lanu 53. st. 2. i 3.,
t) ponaa se suprotno lanu 55. stav 3.,
u) kao vrilac javnog servisa na izvri obaveze iz lana 62. stav 1.,
v) ne koristi novana sredstva u skladu sa lanom 63. Stav 2.,
w) vri se trgovina sjemenjem i sadnicama suprotno lanu 89.stav 4. i lanu 90.stav 3.,
ponaa se suprotno lanu 91. stav 3.
Odgovornom licu pravnog lica izrie se novana kazna od 1.500 KM do 40.000 KM za
prekraj iz stava 1. Fizikom licu izrie se novana kazna od 450 KM do 4.350 KM za
prekraj iz stava 1. Postupak za utvrivanje prekraja iz ovog lana provode nadleni organi
entiteta i Brko Distrikta.

2.4.3. Rok za donoenje zakonskih propisa

Nadleni organi duni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona donijeti propise predviene ovim zakonom, osim propisa iz lana 4. koji je potrebno
donijeti najkasnije trideset dana nakon stupanja na snagu ovog zakona, lana 35. koji je
potrebno donijeti najkasnije tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona i l. 20., 21.,
22. i 23., koje je potrebno donijeti najkasnije est mjeseci nakon stupanja ovog zakona na
snagu. Nadleni organi, osim propisa predvienih pojedinim lanovima ovog zakona, mogu
donijeti i druge propise koji su potrebni za primjenu ovog zakona lan 87.

2.4.4. Certifikat o zdravstvenom stanju bilja pri izvozu

Do donoenja propisa iz lana 35. stav 4., koji se odnosi na formu i sadraj
fitosanitarnog certifikata pri izvozu i reeksportu, fitosanitarni inspektor nadlenog organa
entiteta i Brko Distrikta duan je izdati postojei fitosanitarni certifikat pri izvozu ili
reeksportu, ovjeren od nadlenog organa entiteta.
 2.4.5. Certifikat o zdravstvenom stanju bilja na unutranjem
tritu

Do poetka primjene odredbi ovog zakona koje se odnose na paso za bilje,

fitosanitarni inspektor duan je izdati certifikat o zdravstvenom stanju bilja na unutranjem
tritu za propisanu poiljku sjemenja, odnosno sadnica koje se uvoze na teritoriju Bosne i
Hercegovine. Certifikat iz prethodnog stava izdaje se ako je kontrola sjemenja, odnosno
sadnica izvrena prije otklanjanja iz ureaja u kojem su proizvedene, preraene ili upakovane
i koji nije zaraen tetnim organizmima iznad propisanog procenta.
Zabranjena je prodaja sjemenja, odnosno sadnica za kojenije izdat certifikat iz prethodnog
stava.
Ako odredbe iz ovog lana nisu izvrene, fitosanitarni inspektor duan je zabraniti prodaju.
lan 91.

2.4.6. Praenje zdravstvenog stanja uvezenih sadnica

viegodinjih biljki

Stupanjem na snagu ovoga zakona, mora se obavezno kod krajnjeg korisnika pratiti
zdravstveno stanje propisanih uvezenih sadnica viegodinjih biljki koje mogu nositi tetne
organizme s listi I. A i II. A, ije se prisustvo ne moe utvrditi kontrolom tokom uvoza.
Uvoznik sadnica iz stava 1. mora prilikom uvoza nadlenom inspektoru dostaviti deklaraciju s
potrebnim podacima o krajnjem korisniku. Tokom praenja stanja zdravlja kod krajnjeg
korisnika, sadnice iz stava 1. ne mogu se premjetati bez dozvole nadlenog organa. Nadleni
inspektor duan je u toku rasta pratiti stanje zdravlja uvezenog sadnog materijala iz stava 1.
na propisani nain.
 3. ZAKON O SJEMENU I SADNOM MATERIJALU
POLJOPRIVREDNOG BILJA

Ovim zakonom ureuje se: proizvodnja, promet i uvoz poljoprivrednog sjemena,

presadnica, micelija jestivih i ljekovitih gljiva, sadnog materijala i druga pitanja od znaenja
za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednog sjemenarstva i rasadniarstva na teritoriji
Federacije Bosne i Hercegovine.

U smislu ovog zakona pojedini izrazi imaju sljedea znaenja:

1) Poljoprivredno sjeme su generativni ili vegatativni dijelovi poljoprivrednog bilja koji

slue za umnoavanje poljoprivrednog bilja u ratarstvu, povrtlarstvu, cvjearstvu i
generativnih podloga u voarstvu.
2) Poljoprivredno sortno sjeme je predosnovno sortno sjeme i sjemenske kategorije koje
se proizvode viestrukim ciklinim umnoavanjem predosnovnog sjemena domaih i
stranih sorti poljoprivrednog bilja priznatih u Federaciji i lokalne i prirodne populacije
kulturnog bilja kao eko-tipovi, klonovi i slino koje se nalaze u proizvodnji i koje su
upisane u listu domaih, stranih i odomaenih stranih sorti poljoprivrednog bilja u
Federaciji.
3) Sorte poljoprivrednog bilja skupina je biljaka unutar najnie botanike sistematske
jedinice koja se odlikuje: izraajnou svojstva odreenog grnotipa ili kombinacije
genotipova, razlikovanjem od bilo koje druge sorte prema barem jednom od navedenih
svojstava, te kao cjelina ostaje nepromjenjena nakon umnoavanja ili na kraju
svojstvenog ciklusa umnoavanja.
4) Poljoprivredni sadni materijal jesu sadnice koje slue za podizanje vonjaka i
vinograda, te cvijee, rue, ukrasno grmlje i drvee, kao i reprodukcioni materijal za
proizvodnju sadnica.
5) Reprodukcioni sadni materijal za proizvodnju sadnica jeste: sjeme za proizodnju
podloga, vegetativne podloge, korjenjaci, korijenov izdanak, zrele i zelene reznice
plemke i meristem ako potiu od selekcioniranih matinih, elitnih matinih i priznatih
(originalnih) matinih stabala ili grmova sorti i podloga.
6) Vona sadnica je jednogodinja ili viegodinja biljka nastala iz vegetativnih dijelova
matine biljke ili spajanjem podloge i plemke ili je uzgojena iz sjemena matine
biljke.
7) Presadnica je biljni materijal dobiven generativnim ili vegetativnim putem a slui za
umnoavanje poljoprivrednog bilja.
8) Certifikacija je postupak potvrivanja poljoprivrednog reprodukcijskog materijala
kroz provoenje strunog nadzora i izdavanje certifikata o sjemenu, odnosno
certifikata o sadnom materijalu.

Poslove u podruju sjemenarstva i rasadniarstva utvrene ovim zakonom obavljaju

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, kantonalna ministarstva
nadlena za poslove poljoprivrede, te Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo i
Federalni agromediteranski zavod Mostar, te druga pravna lica koja ispunjavaju uvjete
propisane ovim zakonom koje ovlasti Federalno ministarstvo. Poljoprivredni zavod
obavlja strune i druge poslove iz nadlenosti Federacije koji se odnose na certifikovanje
sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja na podruju kontinentalne klimatske
regije. Agromediteranski zavod obavlja strune i druge poslove iz nadlenosti Federacije
koji se odnose na certifikovanje sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja na
podruju mediteranske klimatske regije.

U obavljanju poslova sjemenarstva i rasadniarstva poljoprivrednog bilja Federalno

ministarstvo vodi sljedee registre:

1. Registar proizvoaa poljoprivrednog sjemena, presadnica i micelija jestivih i

ljekovitih gljiva,
2. Registar doraivaa poljoprivrednog sjemena,
3. Registar proizvoaa poljoprivrednog sadnog materijala,
4. Registar uvoznika poljoprivrednog sjemena, sadnog materijala, presadnica i
micelija,
5. Registar laboratorija za kontrolu kvaliteta poljopri- vrednog sjemena.

Uvjete koje moraju zadovoljavati privredna drutva, ustanove i druga pravna lica za
upis u registar iz stava 1. ovog lana, te sadraj, oblik i nain voenja registra propisuje
federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva.

Federalno ministarstvo donosi rjeenje o upisu u registar iz lana 4. ovog zakona na

zahtjev pravnih lica ako ta pravna lica zadovoljavaju uvjete propisane ovim zakonom i
propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te ako imaju pisanu saglasnost
kantonalnog ministarstva. Federalno ministarstvo e rjeenjem brisati pravno lice
upisano u registar iz lana 4. ovog zakona na njegov zahtjev, odnosno kada utvrdi da je
prestalo zadovoljavati uvjete propisane ovim zakonom i propisima donesenim na
osnovu ovog zakona. Liste pravnih lica na osnovu pravomonog rjeenja iz st. 1. i 2.
ovog lana objavljuju se u Slubenim novinama Federacije BiH.

3.1. Poljoprivrednog sjemena

3.1.1. Kategorije poljoprivrednog sjemena

Kategorije poljoprivrednog sortnog sjemena su:

1. Predosnovno sjeme proizvodi i odrava stvaratelj sorte, odnosno pravno lice na

koje je stvaratelj sorte prenio pravo odravanja ili registrirani umnoiva
umnoavanjem odobranih biljaka izvorne generacije priznatih sorti
poljoprivrednog bilja u Federaciji.
2. Osnovno sjeme proizvodi se iz predosnovnog sjemena pod kontrolom stvaranja
sorte ili ovlatenog umnoivaa.
 3. Certificirano sjeme prve generacije (sjeme prve sortne reprodukcije) proizvodi se
umnoavanjem osnovnog sjemena.
4. Certificirano sjeme druge generacije (sjeme druge sortne reprodukcije) proizvodi
se umnoavanjem certificiranog sjemena prve generacije ili smjemena viih
kategorija.
5. Certificirano sjeme tree generacije (sjeme tree sortne reprodukcije) proizvodi
se umnoavanjem certificiranog sjemena druge generacije ili sjemena viih
kategorija.
6. Priznato sortno (proizvodno) sjeme duhana, krmnog i povrtnog bilja, izuzev
sjemena krompira, bez obzira na broj reprodukcija, a ovisno od sortne istoe i
zdravstvenog stanja.
7. Samooplodna linija (sjeme samooplodnih linija) jeste potomstvo homozigotne
biljke uzgojene u kontrolisanoj samooplodnji u toku vie generacija pod
kontrolom stvaranja sorte.
8. Jednostruki hibrid (SC) jeste prva generacija krianja dvije samooplodne linije.
9. Dvostruki hibrid (DC) jeste prva generacija krianja dva jednostruka hibrida.
10. Trostruki hibrid (TWC) jeste prva generacija krianja jedne samooplodne linije i
jednostrukog hibrida.

3.1.2. Proizvodnja poljoprivrednog sjemena

Poljoprivredno sjeme mogu proizvoditi pravna lica koja su upisana u Registar

proizvoaa sjemena.

Iznimno od stava 1. ovog lana proizvodnjom sjemena mogu se baviti i fizika lica na osnovu
pisanog ugovora o saradnji sa proizvoaem sjemena, a sjeme proizvodeno u toj saradnji
smatra se proizvodnjom proizvoaa sjemena. Proizvoa sjemena moe proizvoditi samo
sjeme sorti koje su priznate u Federaciji, a za sorte za koje je podnesen zahtjev za priznavanje
odnosno odobravanje uvoenja u proizvodnju na teritoriji Federacije moe postojati samo
eksperimentalna proizvodnja do priznavanja u Federaciji. Vrste sjemena koja nije doputeno
uzgajati i umnoavati na odreenim podrujima Federacije propisuje federalni ministar, na
prijedlog Poljoprivrednog ili Agromediteranskog zavoda ili ovlatenog pravnog lica. Ovisno o
vrsti i vremenu proizvodnje sjemena, proizvoai sjemena duni su o masi proizvedenog
sjemena izvijestiti Federalno ministarstvo i nadleno kantonalno ministarstvo na kraju
proizvodnog ciklusa a najkasnije do 31. prosinca tekue godine.
 3.1.3. Struni pregled proizvodnje sjemena

Sjemenski usjev za proizvodnju sjemena u toku vegetacije podlijee obaveznom

strunom pregledu. Iznimno od stava 1. ovog lana, biljne vrste cvijea, ljekovitog i
aromatinog bilja ne podlijeu obaveznom strunom pregledu. Strunim pregledom
sjemenskog usjeva utvruje se: vrsta, sorta, kategorija, porijeklo upotrebljenog sjemenskog
materijala, autentinost i istoa vrste i sorte, prostorna izolacija usjeva, zdravstveno stanje
usjeva, prisutnost korova, ope stanje i razvoj usjeva, predusjev, primjenjena agrotehnika
mjera i oekivani prinos naturalnog sjemena i drugo propisano metodologijom o provedbi
strunog pregleda, s tim to se kod nesortnog sjemena ne utvruje sorta, kategorija,
autentinost i istoa sorte.

Struni pregled nad proizvodnjom predosnovnog i osnovnog sortnog sjemena i samooplodnih

linija obavlja stvaratelj sorte, ili Poljoprivredni ili Agromediteranski zavod ili ovlateno
pravno lice, a o pregledu i nalazu koji je pri pregledu utvren duan je izvijestiti Federalno
ministarstvo. Struni pregled nad proizvodnjom certificiranog sjemena prve, druge i tree
generacije, priznatog (proizvodnog), te jednostrukih, dvostrukih, trostrukih i ostalih hibrida
vri Poljoprivredni ili Agromediteranski zavod ili ovlateno pravno lice. Poljoprivredni ili
Agromediteranski zavod ili ovlateno pravno lice su duni izvjetavati Federalno ministarstvo
o obavljenom strunom pregledu na kraju proizvodnog ciklusa a najkasnije do 31. prosinca
tekue godine. Nain i metodologiju po kojoj e se provoditi struni pregled proizvodnje
sjemenskog usjeva pojedinih biljnih vrsta, obrazac izvjetaja i stupanj obrazovanja slubenika
za obavljanje strunog pregleda propisuje federalni ministar.

Nakon izvrenog strunog pregleda proizvodnje sjemenskog usjeva i na osnovu nalaza

strunog pregleda, Poljoprivredni ili Agromediteranski zavod ili ovlateno pravno lice izdaje
uvjerenje o priznavanju sjemenskog usjeva najkasnije 15 (petnaest) dana od posljednjeg
pregleda. Poljoprivredni ili Agromediteranski zavod ili ovlateno pravno lice su duni voditi
evidenciju o izdatim uvjerenjima iz stava 1. ovog lana. Obrazac uvjerenja iz stava 1. ovog
lana, te sadraj, oblik i nain voenja evidencije iz stava 2. ovog lana propisuje federalni
ministar.

Ako proizvoa sjemenskog usjeva uini propust u bilo kojoj fazi proizvodnje sjemenskog
usjeva, Poljoprivredni ili Agromediteranski zavod ili ovlateno pravno lice e poduzeti mjere
da se utvreni nedostaci uklone ili unite.
 3.1.4. Dorada sjemena

Dorada sjemena je: suenje, ienje, kalibriranje, piliranje, tretiranje zatitnim

sredstvima, ispitivanje kvaliteta, pakovanje, plombiranje i deklarisanje. Sjeme prije stavljanja
u promet mora biti doraeno. Sjeme moe doraivati pravno lice koje je upisano u Registar
doraivaa sjemena. U rjeenju o upisu doraivaa sjemena u Registar iz stava 1. ovog lana
moraju biti naznaene vrste i kategorije sjemena koje doraiva sjemena ima pravo
doraivati. Ako je sjeme odreene vrste i sorte doraivalo vie doraivaa sjemena, smatra se
da je sjeme doradio doraiva koji je posljednji doraivao sjeme. Doraiva sjemena duan je
voditi evidenciju o masi preuzetog naturalnog sjemena i doraenog sjemena. Sadraj, oblik i
nain voenja evidencije iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar.

Doraiva sjemena moe u postupku dorade pripremati mjeavine razliitih vrsta i sorti
poljoprivrednog bilja u razliitim omjerima pojedinih komponenti. Svaka od komponenti
sjemena u mjeavini mora zadovoljavati uvjete kvaliteta za tu vrstu poljoprivrednog bilja.
Naturalno sjeme sitnosjemenih mahunarki mora se u cijelosti isporuiti doraivau sjemena.
Doraiva sjemena duan je unititi otpad nastao doradom sjemena iz stava 3. ovog lana pod
nadzorom nadlenog kantonalnog ili federalnog poljoprivrednog inspektora. Doraiva
sjemena ne smije doraivati naturalno poljoprivredno sjeme ako za to sjeme nema uvjerenje o
priznavanju sjemenskog usjeva iz lana 10. stav 1. ovog zakona. Iznimno od stava 1. ovog
lana, za biljne vrste iz lana 8. stav 2. ovog zakona moe se doraivati i sjeme koje nema
uvjerenje o priznavanju sjemenskog usjeva. Tokom etve odnosno berbe, prijevoza, uvanja
do dorade, naturalno sjeme sorte i kategorije mora biti meusobno odvojeno i oznaeno. Za
naturalno sjeme koje se prevozi od njive do mjesta skladitenja odnosno uvanja potrebno je
osigurati podatke o proizvoau, katastarskoj estici, vrsti, sorti i kategoriji naturalnog
sjemena.

3.1.5. Kvalitet sjemena

Kvalitet sjemena, u smislu ovog zakona, jeste istoa, vlaga, klijavost i zdravstveno
stanje sjemena. Kvalitet sjemena mora se utvrditi za svaku partiju sjemena prije stavljanja u
promet. Partija sjemena, u smislu ovog zakona, jeste najvea propisana masa vrste, sorte i
kategorije sjemena proizvedena iste godine za koju se utvruje kvalitet. Masu sjemena za
pojedine vrste bilja iz stava 2. ovog lana koja ini partiju propisuje federalni ministar.
Osnovne zahtjeva o kvalitetu sjemena, uz saglasnost nadlene federalne ustanove za
standardizaciju i mjeriteljstvo, propisuje federalni ministar. Kvalitet sjemena utvruje
doraiva sjemena i laboratorija iz lana 4. stav 1. ta. 2. i 5. ovog zakona. Za kvalitet
sjemena odgovara doraiva sjemena.
 3.1.6. Pakovanje i deklarisanje sjemena

Sjeme u prometu mora odgovarati propisanim osnovnim zahjevima o kvalitetu, mora

biti pakovano i imati deklaraciju uz otpremnicu i deklaraciju na ambalai. Za podatke
nevdene u deklaraciji odgovorno je pravno lice koje ih je izdalo. Nain pakovanja i
deklarisanja sjemena iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar. Sjeme iz domae
proizvodnje deklarie doraiva sjemena u skladu sa propisom iz lana 23. stav 3. ovog
zakona. Uvezeno sjeme u originalnom pakovanju deklarie uvoznik sjemena u skladu sa
propisom iz lana 23. stav 3. ovog zakona, a prepakovano uvezeno sjeme deklarie doraiva
koji je obavio prepakovanje. Doraiva i uvoznik sjemena duni su primjerak deklaracije
dostaviti nadlenom kantonalnom ministarstvu i Federalnom ministarstvu.

Zahtjev za izdavanje obrazaca deklaracije podnosi se Poljoprivredni ili Agromediteranski

zavod ili ovlateno pravno lice. Izdavanje obrazaca deklaracije, njihovu distribuciju
Poljoprivredni ili Agromediteranski zavodu ili ovlatenom pravnom licu i voenje evidencije
o izdatim deklaracijama vri Federalno ministarstvo

Veliinu, boju i sadraj deklaracije za razliite kategorije sjemena, obrazac deklaracije, te

sadraj, oblik i nain voenja evidencije iz stava 2. ovog lana propisuje federalni ministar.
Sjeme kojem je istekao rok vaenja oznaen na deklaraciji, vlasnik sjemena ne smije stavljati
u promet. Vlasnik sjemena kojem je istekao rok vaenja deklaracije duan je pokrenuti
postupak utvrivanja klijavosti i zdravstvenog stanja poljoprivrednog bilja. Ako se u postupku
utvrdi da je sjeme odgovarajue klijavosti odnosno zdravstvenog stanja, izdaju se nove
deklaracije uz otpremnicu i na ambalai.

3.1.7. Promet sjemena

Prometom sjemena mogu se baviti samo pravna lica koja su registrirana za tu

djelatnost kod nadlenog suda. U promet se smije staviti samo sjeme sorti priznatih u
Federaciji. Prometom sjemena na veliko mogu se baviti pravna lica koja pored ostalih uvjeta
za obavljanje te djelatnosti moraju imati i jednog uposlenog slubenika sa strunom spremom
sedmog stupnja obrazovanja (VII/I) poljoprivrednog fakulteta ratarskog ili opeg smjera.
Prometom sjemena na malo mogu se baviti pravna lica koja pored ostalih uvjeta za obavljanje
te djelatnosti moraju imati jednog uposlenog slubenika sa najmanje etvrtim stupnjom
obrazovanja (IV) poljoprivredne struke. Prodavaonica koja prodaje sjeme pakovano do 250
grama ne mora imati slubenika iz stava 2. ovog lana. Pravno lice iz lana 25. stav 1. ovog
zakona ne moe prodavati sjeme izvan prodavaonice. Pravno lice iz lana 25. stav 1. ovog
zakona duno je sjeme drati u uvjetima koji osiguravaju odravanje njegovog kvaliteta.
Graani ne smiju stavljati sjeme u promet. Uvjete iz stava 5. ovog lana propisuje federalni
ministar. Iznimno od lana 25. stav 2. ovog zakona, u sluaju nedovoljnih koliina sjemena,
Vlada Federacije moe za tekuu godinu dozvoliti stavljanje u promet sjemena sorti koje nisu
priznate u Federaciji i sjemena koja odstupaju od propisanih temeljnih zahtjeva o kvalitetu
sjemena iz lana 20. stav 1. ovog zakona.

3.1.8. Uvoz sjemena

Uvozom sjemena moe se baviti uvoznik upisan u Registar iz lana 4. stav 1. take 4.
ovog zakona. Sortno sjeme moe se uvoziti samo ako je sorta priznata u Federaciji. Sortno
sjeme moe se uvoziti samo u originalnom pakovanju. U sluaju potrebe prepakovanja u
manja pakovanja, prepakovanje moe obaviti doraiva sjemena. Iznimno od stava 2. ovog
lana, u sluaju nedovoljnih koliina sjemena, federalni ministar moe za tekuu godinu
dozvoliti uvoz sjemena sorti koje nisu priznate u Federaciji. Iznimno, federalni ministar moe
dozvoliti i uvoz nedoraenog sjemena ako posjeduje certifikat o sortnosti sjemenskog usjeva i
certifikat o zdravstvenom stanju bilja. Uvezeno sjeme mora uz otpremnicu, ovisno o vrsti
bilja, imati certifikat o sortnosti (OECD), certifikat o kvalitetu sjemena (ISTA) i certifikat o
zdravstvenom stanju bilja (FITOCERTI- FIKAT). Uvezeno sjeme u originalnom pakovanju
mora imati deklaraciju na ambalai izdatu od ovlatene ustanove zemlje izvoznice, a kod
stavljanja u promet na teritoriji Federacije i deklaraciju u skladu sa propisom iz lana 23.
ovog zakona. Za kvalitet uvezenog sjemena iz stava 2. ovog lana odgovoran je uvoznik.
Uvoznik je duan prije stavljanja u promet uvezenog sjemena pribaviti uvjerenje o kvalitetu
od nadlene ustanove iz lana 4. ovog zakona. Obaveznu dokumentaciju za odreene vrste
bilja propisuje federalni ministar.

Odredbe ovog zakona o pakovanju, deklarisanju i uvozu sjemena ne odnose se na sjeme koje
naune i nauno-istraivake ustanove primaju, alju za oglede ili istraivanja. Rjeenje o
odobrenju uvoza sjemena za oglede ili za istraivanje donosi federalni ministar..
Proizvodnjom presadnica mogu se baviti pravna lica koja su upisana u Registar proizvoaa
sjemena. Iznimno od stava 1. ovog lana, proizvodnjom presadnica mogu se baviti i fizika
lica na osnovu pisanog ugovora o saradnji sa proizvoaem sjemena, a presadnice
proizvedene u toj saradnji smatraju se proizvodnjom proizvoaa sjemena. Presadnice se
mogu proizvoditi samo od sorti koje su priznate u Federaciji i sorti za koje je podnesen
zahtjev za priznanje, odnosno za odobrenje uvoenja u proizvodnju u Federaciji. Proizvoa
presadnica duan je voditi evidenciju o proizvodnji i o koliini proizvedenih presadnica, te o
tome izvijestiti nadleno kantonalno ministarstvo i Federalno ministarstvo najmanje jednom
godinje a najkasnije do 31. decembra tekue godine. Sadraj, oblik i nain voenja
evidencije, te obrazac izvjetaja iz stava 2. ovog lana propisuje federalni ministar. Prometom
i uvozom presadnica mogu se baviti prizvoai i uvoznici presadnica koji su upisani u registar
iz lana 4. stav 1. ta. 1. i 4. ovog zakona. Sorta presadnica koja se uvozi mora biti priznata u
Federaciji, osim za vrste za koje je podnesen zahtjev za priznavanje sorte u Federaciji.
Presadnice u prodaji moraju imati deklaracije. Presadnice iz domae proizvodnje deklarie
proizvoa presadnica, a uvezene presadnice uvoznik. Nain pakovanja i deklarisanja
propisije federalni ministar.
 3.2. Poljoprivredni sadni materijal

3.2.1. Kategorije poljoprivrednog sadnog materijala

Kategorije poljoprivrednog sadnog materijala su:

1. Predosnovni sadni materijal za umnoavanje koji se proizvodi pod nadzorom

stvaratelja sorte ili njegovih saradnika, slui za proizvodnju osnovnog sadnog
materijala, ili njegovih suradnika, slui za proizvodnju osnovnog sadnog materijala, a
bez bolesti je, tetoina, virusa, mikoplazmi i viroida.
2. Osnovni sadni materijal za umnoavanje koji potie od biljaka predosnovnog sadnog
materijala uzgaja se pod nadzorom naune ili nauno-istraivake ustanove koju je
ovlastio federalni ministar, bez virusa je, namijenjen je za podizanje matinih nasada
certificiranog sadnog materijala. U prometu je oznaen deklaracijom bijele boje.
3. . Certificirani sadni materijal za umnoavanje potie iz osnovnog sadnog materijala.
Moe se koristiti u obliku materijala za umnoavanje. Namijenjen je za proizvodnju
reznica ili za proizvodnju kalem-granica kategorije standard. Bez virusa je. U
prometu je oznaen deklaracijom plave boje.
4. Standardni sadni materijal koji potie od certificiranih matinih stabala odnosno
grmova kojima su identitet, istoa sorte i zdravstveno stanje utvreni i zagarantirani,
koristi se za proizvodnju sadnica namijenjenih za podizanje vonih i loznih zasada. U
prometu je oznaen deklaracijom ute boje i slovima S-A.

Kategorije poljoprivrednog sadnog materijala iz stava 1. ovog lana obavezno se koriste u

proizvodnji sadnog materijala.

3.2.2. Proizvodnja poljoprivrednog sadnog materijala

Poljoprivredni sadni materijal mogu proizvoditi pravna lica koja su upisana u Registar
proizvoaa sadnog materijala. Iznimno od stava 1. ovog lana, proizvodnjom sadnog
materijala mogu se baviti i fizika lica na osnovu pisanog ugovora o suradnji sa proizvoaem
sadnog materijala, a sadni materijal proizveden u toj suradnji smatra se proizvodnjom
proizvoaa sadnog materijala. Proizvoa sadnog materijala moe proizvoditi sadni materijal
koji je vegetativno potomstvo sorte, podloge ili meupodloge koje su priznate u Federaciji,
umnoen od predosnovnoga, osnovnog, certificiranog i standardnog sadnog materijala.
Proizvoa sadnog materijala duan je voditi knjigu rasadnika u koju se upisuje ukupno
proizvedeni, prodati i uniteni sadni materijal. O proizvedenom, prodatom i unitenom
sadnom materijalu proizvoa je duan izvjetavati nadleno kantonalno ministarstvo koje
izvjetava Federalno ministarstvo najmanje jednom godinje. Sadraj, oblik i nain voenja
knjige iz stava 1. ovog lana, te obrazac izvjetaja iz stava 2. ovog lana propisuje federalni
ministar.
 3.3.3. Struni pregled proizvodnje sadnog materijala

Proizvodnja sadnog materijala u toku vegetacije podlijee obaveznom strunom

pregledu. Strunim pregledom sadnog materijala utvruje se porijeklo upotrijebljenog sadnog
materijala, autentinost sorte, vegetativna razvijenost i zdravstveno stanje. Struni pregled
proizvodnje sadnog materijala obavlja Poljoprivredni ili Agromediteranski zavod ili ovlateno
pravno lice. Poljoprivredni ili Agromediteranski zavod ili ovlateno pravno lice su duni
izvjetavati Federalno ministarstvo o obavljenom strunom pregleda na kraju proizvodnog
ciklusa a najkasnije do 31. decembra tekue godine. Nain i metodologiju po kojoj e se
provoditi struni pregled proizvodnje sadnog materijala i stupanj obrazovanja slubenika za
obavljanje strunog pregleda, te uvjete koje moraju ispunjavati Poljoprivredni ili
Agromediteranski zavod ili ovlateno pravno lice. Nakon provedenog strunog pregleda,
proizvodnja sadnog materijala i na osnovu nalaza strunog pregleda, Poljoprivredni ili
Agromediteranski zavod ili ovlateno pravno lice izdaju uvjerenje o porijeklu, kvalitetu i
autentinosti pregledanog sadnog materijala, odnosno rjeenje da poizvedeni sadni materijal
ne odgovara propisanim uvjetima. Proizvoa sadnog materijala duan je, pod nadzorom
nadlenog kantonalnog ili federalnog poljoprivrednog inspektora, unititi sadni materijal za
koji je doneseno rjeenje da ne odgovara propisanim uvjetima. Poljoprivredni ili
Agromediteranski zavod ili ovlateno pravno lice duna je voditi evidenciju o pregledanoj
rasadniarskoj proizvodnji prema vrsti, sorti, podlozi i koliini pojedinog sadnog materijala.
Sadraj, oblik i nain voenja evidencije iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar.
Poljoprivredni ili Agromediteranski zavod ili ovlateno pravno lice duna je izvjetavati
Federalno ministarstvo o obavljenom strunom pregledu na kraju proizvodnog ciklusa a
najkasnije do 31. decembra tekue godine. Obrazac izvjetaja iz stava 1. ovog lana propisuje
federalni ministar.

3.3.4. Kvalitet sadnog materijala

Kvalitet sadnog materijala, u smislu ovog zakona, jeste porijeklo, autentinost sorte i
podloge, vegetativna razvijenost i zdravstveno stanje. Sadni materijal mora odgovarati
propisanim temeljnim zahtjevima o kvalitetu. Temeljne zahtjeve o kvalitetu sadnog
materijala, uz saglasnost nadlene federalne ustanove za standardizaciju i mjeriteljstvo,
propisuje federalni ministar. Kvalitet proizvedenog sadnog materijala, u skladu sa propisanim
normama, utvruje Poljoprivredni ili Agromediteranski zavod ili ovlateno pravno lice u
rasadniku nakon vaenja iz zemljita odnosno prije pakovanja. Za kvalitet proizvedenog
sadnog materijala odgovara proizvoa sadnog materijala.
 3.3.5. Pakovanje i deklarisanje sadnog materijala

Sadni materijal u prodaji mora biti pakovan, plombiran, imati deklaraciju uz

otpremnicu i deklaraciju na ambalai.

Pakovanje, plombiranje i deklarisanje sadnog materijala obavlja proizvoa sadnog materijala

na mjestu gdje je dovrena njegova proizvodnja u skladu sa propisom iz lana 53. stav 4. ovog
zakona. Uvezeni sadni materijal deklarie uvoznik u skladu sa propisom iz lana 53. stav 4.
ovog zakona. Uvoznik je duan prije deklarisanja sadnog materijala, u skladu sa propisom iz
lana 53. stav 4. ovog zakona, pribaviti uvjerenje o kvalitetu od nadlene ustanove. Nain
pakovanja, plombiranja i deklarisanja sadnog materijala propisuje federalni ministar. Ovisno
o vrsti i kategoriji sadnog materijala deklaracija na ambalai mora biti jedinstvena prema
sadraju, veliini, boji te mora imati broj. Zahtjev za izdavanje deklaracije podnosi se
Poljoprivredni ili Agromediteranski zavod ili ovlateno pravno lice. Izdavanje obrasca
deklaracije, njihovu distribuciju Poljoprivredni ili Agromediteranski zavodu ili ovlatenom
pravnom licu i voenje evidencije o izdatim deklaracijama vri Federalno ministarstvo.
Obrazac deklaracija prema kategorijama sadnog materijala i nain voenja evidencije iz stava
3. ovog lana propisuje federalni ministar.

3.3.6. Promet sadnog materijala

Prometom sadnog materijala mogu se baviti samo pravna lica koja su registrirana za tu
djelatnost kod nadlenog suda. Prometom sadnog materijala na veliko mogu se baviti pravna
lica koja pored ostalih uvjeta za obavljanje te djelatnosti imaju jednog uposlenog slubenika
sa strunom spremom sedmog stupnja obrazovanja (VII/I) poljoprivrednog fakulteta opeg ili
voarsko-vinogradskog smjera. Prometom sadnog materijala na malo mogu se baviti pravna
lica koja pored ostalih uvjeta za obavljanje te djelatnosti u prodavaonici moraju imati
slubenika sa najmanje etvrtim stupnjem obrazovanja (IV) poljoprivredne struke. Pravna lica
iz stava 1. ovog lana duna su sadni materijal drati u uvjetima koji osiguravaju odravanje
njegovog kvaliteta, a sadni materijal ne mogu prodavati izvan prodavaonice. Graani ne smiju
stavljati sadni materijal u promet. Uvjete iz stava 4. ovog lana propisuje federalni ministar. U
promet se moe staviti samo osnovni sadni materijal, certificirani i standardni sadni materijal
koji odgovara propisanim osnovnim zahtjevima o kvalitetu za koji je izdato uvjerenje o
porijeklu, autentinosti sorti i podloga i koji je proizveden od sorti koje su priznate u
Federaciji, te za koje postoji uvjerenje o zdravstvenom stanju. Sadni materijal u prometu mora
odgovarati propisanom kvalitetu i drugim podacima navedenim na deklaracijama.
 3.3.7. Uvoz sadnog materijala

Uvozom sadnog materijala moe se baviti uvoznik koji je upisan u Registar iz lana 4.
stav 1. take 4. ovog zakona. Uvoziti se moe osnovni, certificirani i standardni sadni
materijal koji ima certifikat o porijeklu i autentinosti vrste, sorte, podloge i zdravstveni
certifikat izdat od ovlatene ustanove zemlje izvoznice i koji je od sorti koje su priznate u
Federaciji. Uvezeni sadni materijal uvoznik stavlja u promet u originalnom pakovanju.
Originalno pakovanje, u smislu stava 1. ovog lana, jeste svako zatvaranje ambalae na
osnovu kojeg se moe utvrditi da je pakovanje originalno, a zatvaranje je obavio proizvoa
sadnog materijala. Uvezeni sadni materijal mora imati deklaraciju na ambalai izdatu od
ovlatene ustanove zemlje izvoznice, a kod stavljanja u promet na teritoriji Federacije i
deklaracije u skladu sa propisom iz lana 52. stav 3. ovog zakona. Za kvalitet i autentinost
uvezenog sadnog materijala odgovoran je uvoznik. Ukoliko uvezani sadni materijal ne
zadovoljava propisani kvalitet, uvoznik ga je duna unititi. Odredbe ovoga zakona o
pakovanju, deklarisanju i uvozu sadnog materijala ne odnose se na sadni materijal koji naune
i nauno-istraivake ustanove alju ili primaju za oglede ili istraivanje. Rjeenje o
odobrenju uvoza sadnog materijala za oglede ili istraivanja donosi federalni ministar.

3.3.8. Nadzor nad provodzenjem ovog zakona

Upravni nadzor nad provoenjem ovog zakona vri Federalno ministarstvo.

Inspekcijski nadzor propisan ovim zakonom i propisom donesenim na osnovu njega vri
federalni organ uprave nadlean za poljoprivredne inspekcije i kantonalni organi uprave
nadleani za poslove poljoprivredne inspekcije. Poslove inspekcije nadzora iz nadlenosti
Federalne i kantonalne poljoprivredne inspekcije obavljaju poljoprivredni inspektori. Poslove
federalnog i kantonalnog poljoprivrednog inspektora moe obavljati diplomirani inenjer
poljoprivrede opeg, ratarskog odnosno voarsko-vinogradarskog smjera koji ima poloen
struni ispit za slubenike organa uprave, u skladu sa Zakonom o radnim odnosima i plaama
slubenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije
BiH, broj 13/98) i 3 (tri) godine radnog iskustva nakon poloenog strunog ispita. Program
posebnog dijela strunog ispita iz oblasti poljoprivrede, sastav komisije i nain provedbe
ispita za poljoprivrednog inspektora iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar.
Federalna poljoprivredna inspekcija:

1. Kontrolira uvoz i izvoz sjemena, sadnog materijala, presadnica i micelija ljekovitih i

jestivih gljiva preko graninih prijelaza na podruju Federacije;
2. Kontrolira ispunjavanje uvjeta pravnih lica upisanih u registre proizvoaa sjemena,
sadnog materijala, presadnica i micelija i registre doraivaa sjemena i sadnog
materijala;
3. Obavlja sve poslove i zadatke iz nadlenosti kantonalne poljoprivredne inspekcije
ukoliko ova iz ma kojeg razloga ne izvrava poslove i zadatke utvrene ovim zakonom
i propisima donesenim na osnovu njega;
 4. Obavlja i ostale poslove propisane Zakonom o upravi u Federaciji BiH (Slubene
novine Federacije BiH, broj 28/97) i ovim zakonom.

Kantonalna poljoprivredna inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora osim

poslova za koje je ovim zakonom odreeno da ih izravno obavlja Federalna inspekcija i
naroito:

1. Kontrolira poljoprivredno zemljite, objekte nasada, objekte za obradu, skladita,

opremu, prijevozna sredstva i propisane dokumente za sjeme, sadni materijal,
presadnice i micelij poljoprivrednog bilja;
2. Nadzire vrste bilja koje nije doputeno uzgajati na podruju kantona u skladu sa
naredbom federalnog ministra;
3. Nadzire proizvodnju, etvu odnosno berbu, skladitenje, promet sjemena, sadnog
materijala, presadnica i micelij;
4. Uzima uzorke sjemena radi davanja na analizu;
5. Nareuje izmjenu deklaracija ako utvrdi da sjeme, sadni materijal, presadnica i
micelij nisu deklarisanog odnosno propisanog kvaliteta;
6. Nareuje otklanjanje neispravnosti kvaliteta i drugih uvjeta koji moraju udovoljava
sjeme, sadni materijal, presadnice i micelij;
7. Zabranjuje stavljanje u prodaju sjemena, sadni materijal, presadnice i micelij ako
utvrdi da ne zadovoljavaju kvalitet i druge uvjete propisane ovim zakonom;
8. Privremeno zabranjuje, do donoenja konanog rjeenja, prodaju poljoprivrednog
sjemena i sadnog materijala ako prodavaonice ne zadovoljavaju propisane uvjete;
9. Privremeno oduzima sjeme, sadni materijal, presadnice i micelij, te druge predmeta u
vezi sa njihovom proizvodnjom odnosno doradom do donoenja konanog rjeenja;
10. Nareuje unitavanje i nadzire postupak unitenja sjemena koje se ne bi moglo
iskoristiti izravno ili u preraenom stanju za ljudsku i stonu hranu ili za industrijsku
preradu;
11. Nareuje unitavanje i nadzire postupak unitavanja sadnog materijala ija
proizvodnja i promet nije dozvoljena;
12. Vodi slubene podatke za podruje kantona o povredama odredbama ovog zakona i
propisa donesenih na osnovu njega;
13. Izvjetava nadlene organe federalne uprave o nepravilnostima i trai provedbu
odreenih postupka ako sama nije ovlatena za poduzimanje odgovarajuih mjera;
14. Podnosi prijavu za privredni prijestup i prijavu za pokretanje prekrajnog postupka
zbog povrede odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega.

Poljoprivredni inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora provodi postupak u skladu sa

Zakonom o upravnom postupku (Slubene novine Federacije BiH, br. 2/98 i 48/99).
Poljoprivredni inspektor donijet e rjeenje i odmah narediti izvrenje kada utvrdi da pravno
lice obavlja djelatnost za koju mu je radi uinjenog privrednog prijestupa ili prekraaja
izreena zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. U provedbi rjeenja iz stava 1. ovog
lana poljoprivredni inspektor e peaenjem ili na drugi nain zatvoriti prostorije (objekat) u
kojem se obavlja djelatnost, a moe do konane odluke nadlenog organa oduzeti opremu,
ureaje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojima se obavlja djelatnost. Ako poljoprivredni
inspektor posumnja da sjeme ne odgovara uvjetima propisanim ovim zakonom i propisima
donesenim na osnovu njega, uzet e odreeni broj uzoraka i dostaviti ih na analizu ovlatenoj
laboratoriji. Uzorci za analizu dostavljaju se pod ifrom. Nain uzimanja uzoraka, broj i masu
propisuje federalni ministar. Proizvoa, doraiva i uvoznik sjemena moe u roku od osam
dana od dana primitka rezultata analize zahtijevati od poljoprivrednog inspektora da drugi
primjerak uzorka dostavi ovlatenoj laboratoriji na superanalizu. Superanalizu moe
zahtijevati i poljoprivredni inspektor u roku iz stava 1. ovog lana ako posumnja u rezultat
analize. Nalaz superanalize konaan je i moe se pobijati samo pod uvjetima i na nain
propisan za pobijanje javnih isprava. Vlasnik uzorka duan je podmiriti trokove analize
odnosno superanalize uzoraka. Vlasnik proizvoda od kojeg je uzet uzorak nema pravo na
naknadu vrijednost uzorka. Federalno ministarstvo rjeava albe protiv donesenih upravnih
akata ovlatenih ustanova u vrenju povjerenih i javnih ovlatenja. Protiv rjeenja Federalnog
ministarstva, na osnovu ovog zakona, u prvom stupnju nije doputena alba nego se moe
pokrenuti upravni spor. Protiv rjeenja kantonalne poljoprivredne inspekcije, na osnovu ovog
zakona, moe se izjaviti alba Federalnom ministarstvu u roku od 15 (petnaest) dana od dana
dostavljanja rjeenja. Zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja poljoprivredni inspektor duan je
donijeti bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana kada je rjeenje postalo
izvrno.

3.3.9. Kaznene odredbe

Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit e kanjeno za

prekraj pravno lice ako:

1. Ako proizvodi sjeme a nije upisano u Registar proizvoaa sjemena (lan 7. stav 1.);
2. Ako uzgaja ili umnoava vrste poljoprivrednog bilja koje nije doputeno uzgajati (lan
7. stav 2.);
3. Ako stavlja u prodaju sjeme koje nije doraeno (lan 12. stav 2.);
4. Ako sjeme u prometu nije na propisan nain pakovano i deklarisano, odnosno ako uz
otpremnicu nema dokumentaciju (lan 21. stav 1.);
5. Ako stavi u promet sjeme sorti koje nisu priznate u Federaciji (lan 25. stav 2.);
6. Ako uvozi sortno sjeme a nije upisano u Registar uvoznika (lan 28. stav 1.);
7. Ako uvezeno sjeme uz otpremnicu nema propisane dokumente (lan 29. stav 1.);
8. Ako proizvodi sadni materijal a nije upisano u Registar proizvoaa sadnog materijala
(lan 40.);
9. Ako proizvodi sadni materijal koji nije vegetativno potomstvo priznate sorte (lan 41.
stav 1.);
10. Ako u promet stavi sadni materijal u suprotnosti sa odredbama l. 55. i 56. st. 1. i 2.
ovog zakona;
11. Ako uvozi sadni materijal u suprotnosti sa odredbama lana 57. stav 1. ovog zakona.

Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjeno novanom kaznom u iznosu od 2.000,00
KM do 3.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu.
Novanom kaznom u iznosu od 8.000,00 KM do 15.000,00 KM bit e kanjeno za prekraj
pravno lice ako:

1. Ako u toku vegetacije nije obavilo obavezni struni pregled (lan 8. stav 1.);
2. Ako dorauje sjeme a nije upisano u Registar doraivaa sjemena (lan 13. stav 1.);
3. Ako u cijelosti ne isporui naturalno sjeme sitnosjemenih mahunarki doraivau
sjemena (lan 15. stav 3.);
4. Ako je preuzelo naturalno sjeme za koje nema uvjerenje o priznanju usjeva (lan 16.
stav 1.);
5. Ako je stavilo u promet partiju sjemena za koje nije utvren kvalitet (lan 19. stav 1.);
6. Ako se bavi prometom sjemena a nije registrirano za tu djelatnost (lan 25. stav 1.);
7. Ako uvozi sortno sjeme koje nije originalno zapakovano (lan 28. stav 3.);
8. Ako prepakovanje nije izvrio doraiva sjemena (lan 28. stav 4.);
9. Ako ne vodi propisanu knjigu rasadnika (lan 42. stav 1.);
10. Ako u toku vegetacije nije izvren struni pregled (lan 43. stav 1.);
11. Ako uniti sadni materijal bez nadzora poljoprivrednog inspektora (lan 45.);
12. Ako sadni materijal u prometu nije pakovan, plombiran i deklarisan na propisan nain
(lan 51.).

Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjeno novanom kaznom u iznosu od 1.500,00
KM do 3.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit e kanjeno za prekraj

pravno lice ako:

1. Ako ne dostavi izvjetaj o obavljenom strunom pregledu Federalnom ministarstvu

(lan 9. stav 2.);
2. Ako ne vodi evidenciju o izdatim uvjerenjima o priznavanju sjemenskog usjeva (lan
10. stav 3.);
3. Ako ne vodi evidenciju o masi preuzetog sjemena (lan 14. stav 2.);
4. Ako komponente u mjeavini ne udovoljavaju uvjetima kvaliteta (lan 15. stav 2.);
5. Ako nije unitilo otpadak nastao doradom (lan 15. stav 4.);
6. Ako nije osiguralo potrebne podatke kod prijevoza naturalnog sjemena (lan 17. stav
2.);
7. Ako stavi u promet sjeme kojem je istekao rok vanosti a nije utvrdilo klijavost
odnosno zdravstveno stanje (lan 24. stav 1.);
8. Ako nema slubenika sa strunom spremom sedmog stepena obrazovanja (lan 26.
stav 1. i lan 54. stav 2.);
9. Ako u prodavaonici nema slubenika sa strunom spremom etvrtog stupnja
obrazovanja (lan 24. stav 2. i lan 54. stav 3.);
10. Ako prodaje sjeme i sadni materijal izvan prodavaonice (lan 26. stav 4. i lan 54. stav
4.);
11. Ako ne dri sjeme u uvjetima koji osiguravaju njegov kvalitet (lan 26. stav 5.);
12. Ako stavi sjeme i sadni materijal u promet u originalnom pakovanju bez deklaracije na
slubenom jeziku Federacije (lan 29. stav 2. i lan 58. stav 3.);
 13. Ako se bavi proizvodnjom presadnica a nije upisano u Registar proizvoaa sjemena
(lan 31. stav 1.);
14. Ako proizvodi presadnice od sorti koje nisu priznate u Federaciji (lan 32. stav 1.).

Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjeno novanom kaznom u iznosu od 1.000,00
KM do 3.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Novanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM bit e kanjeno za prekraj

pravno lice ako:

1. Ako stavi u promet presadnice koje nemaju deklaracije na propisnom uzorku (lan 33.
stav 3.);
2. Ako presadnice nisu pakovane i oznaene na propisan nain (lan 33. stav 4.);
3. Ako stavi u promet micelij gljiva a nije upisano u Registar proizvoaa sjemena (lan
36. stav 1.);
4. Ako micelij u prometu ne odgovara deklarisanom kvalitetu (lan 38.).

Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjeno novanom kaznom u iznosu od 1.000,00
KM do 2.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Novanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.500,00 KM za uinjeni prekraj bit e

kanjen graanin ako stavi u promet sjeme i sadni materijal (lan 26. stav 6. i lan 54. stav 6.)
ili ako uini bilo koju od radnji iz l. 77. i 78. ovog zakona.
 4. ZAKLJUAK

Zatita bilja od tetnih oragnizama je potrebna iz brojnih razloga, prije svega radi
izbjegavanja umanjenja prinosa ali i poveanja poljoprivredne proizvodnje. Nadlenost
Uprave BiH za zatitu zdravlja bilja i njeni zadaci su jasno definisani Odlukom o osnivanju
Uprave, Meunarodnom Konvencijom i odredbama usvojenih zakona. Ovim se Zakonom
ureuje zatita bilja i biljnih proizvoda od tetoinja bilja, zdravstvena kontrola bilja u
prometu, promet sredstava za zatitu bilja i ureaja za njihovu primjenu te spreavanje tetnih
posljedica od primjene sredstava za zatitu bilja po zdravlje ljudi, ivotinja, bilja i okolia.
Zakon o sjemenu i sadnom materijalu: ovim zakonom ureuju se uslovi i nain proizvodnje,
dorade, kontrole, postkontrole, ispitivanje kvaliteta, promet i uvoz sjemena ita, industrijskog,
krmnog, povrtlarskog, ljekovitog, aromatifnog i zainskog bilja, cvijea, krtola, lukovica,
rasada, rizoma, micelija jestivih i ljekovitih gljiva, priznavanje sorti poljoprivrenog bilja, upis
sorti u Registar sorti poljoprivrednog bilja i druga pitanja od znaaja za proizvodnju i promet
sjemenskog materijala.
 5. LITERATURA

Slubeni glasnik BiH, etvrtak, 7. augusta 2003. Godine S a r a j e v o (29. Novembra 2015)

Slubeni glasnik BiH, 2015. Godina (29. Novembra 2015)

SLUBENE NOVINE FBIH 55/01, 31/14 Objavljeno 20.12.2001. (29. Novembra 2015)

http://www.uzzb.gov.ba/www/index.php?option=com_content&view=article&id=2&Itemid=
12&lang=bs (29. Novembra 2015)