UDK 624.012.4:624.044 Primljeno 2. 4. 2003.

Numeriki model prorauna irina

pukotina betonskih elemenata
Jure Radni, Lada Markota, Alen Harapin
Kljune rijei J. Radni, L. Markota, A. Harapin Izvorni znanstveni rad
betonski element, Numeriki model prorauna irina pukotina betonskih elemenata
numeriki model, irina
pukotina, razmak Prikazan je opi model prorauna irina pukotina klasino armiranih, prednapetih i spregnutih
pukotina, proizvoljni betonskih elemenata optereenih na savijanje. Presjeci mogu biti proizvoljnog oblika, s proizvoljnim
popreni presjek, poloajem armature i ekscentrine vanjske sile, te s mogunou sprezanja u vie faza. Izloeni model i
proklizavanje armature, razvijeni proraunski program CW testirani su na rezultatima provedenih eksperimentalnih ispitivanja
eksperimentalna provjera armiranobetonskih elemenata optereenih na isto savijanje i centrini vlak.

Key words J. Radni, L. Markota, A. Harapin Original scientific paper

Concrete element, Numerical model for calculating width of voids in concrete elements
numerical model,
A general model for calculating width of voids in traditionally reinforced, prestressed composite
void width,
concrete elements subjected to bending load is presented. Cross sections can be of any shape, with any
void spacing, unspecified
position of reinforcement and eccentric external force, and the bonding may be conducted in several
cross section,
phases. The exposed model and the specially developed computer program CW were checked with
reinforcement slipping,
results of experimental testing of reinforced-concrete elements subjected to pure bending and centric
experimental verification
tension.

Mots cls J. Radni, L. Markota, A. Harapin Ouvrage scientifique original

lment en bton, Modle numrique de calcul de la largeur des fissures dans les lments en bton
modle numrique,
largeur des fissures, Larticle prsente un modle gnral de calcul de la largeur des fissures dans les lments arms,
espacement des fissures, prcontraints et mixtes en bton, raliss de faon classique, soumis flexion. Les coupes peuvent avoir
coupe en travers arbitraire, des formes arbitraires, avec une disposition arbitraire de larmature et des forces excentriques
glissement de larmature, externes, avec la possibilit de ralisation de la construction mixte en plusieurs phases. Le modle
vrification exprimentale expos et le logiciel dvelopp CW ont t tests sur les rsultats des essais exprimentaux des lments
en bton arm soumis la flexion pure et la traction centrique.

. , . , . Op
,
, ,
, , .
,
, , .
, CW
,
.
Schlsselworte: J. Radni, L. Markota, A. Harapin Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Betonelement, Numerisches Modell fr die Berechnung der Rissbreiten von Betonelementen

numerisches Modell, Dargestellt ist ein allgemeines Modell fr die Berechnung von Rissbreiten fr klassisch bewehrte,
Rissbreite, Rissabstand, vorgespannte und verbundene Betonelemente bei Biegebeanspruchung. Die Querschnitte knnen eine
beliebiger Querschnitt, beliebige Form, Lage der Bewehrung und der exzentrischen Aussenkraft aufweisen, auch besteht die
Abgleiten der Bewehrung, Mglichkeit des Verbundes in mehreren Phasen. Das dargestellte Modell und das
experimentale Berechnungsprogramm CW wurde an den Ergebnissen der durchgefhrten experimentalen Untersuchungen
berprfung von Stahlbetonelementen, beansprucht durch reine Biegung und zentrischen Zug, testiert.

Autori: Prof. dr. sc. Jure Radni, dipl. ing. gra.; mr. sc. Lada Markota, dipl. ing. gra.; doc. dr. sc. Alen Harapin,
dipl. ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Matice hrvatske 15

GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327 317

Pukotine u betonskim elementima J. Radni i drugi

1 Openito 3 Osnove ponaanja betona u vlaku

Uobiajeni inenjerski postupci prorauna irina pukoti- Za adekvatno modeliranje irina pukotina betonskih ele-
na armiranobetonskih elemenata odnose se gotovo isklju- menata, od izuzetno je znaaja poznavanje ponaanja
ivo samo na klasino armirani beton, sluajeve s jedno- betona u vlaku. Karakteristina veza izmeu jednoosnog
stavnom geometrijom i armaturom presjeka te jednostav- vlanog naprezanja i deformacije betona prikazana
nija stanja naprezanja. Ipak, za mnoge praktine proble- je na slici 1.a. Ona je gotovo linearna sve do dostizanja
me ovi postupci daju pouzdane rezultate. Na alost, kod vlane vrstoe betona fct, nakon ega se javlja tzv. omek-
sloenijih problema oni su neupotrebljivi. anje materijala. Poetni modul elastinosti betona u vlaku
Ect neto je manji od onoga u tlaku Ecc. Eksperimentalna
U ovom je radu izloen jedan opi numeriki model pro-
su istraivanja pokazala da vlana vrstoa betona zna-
rauna irina pukotina armiranobetonskih elemenata
optereenih ekscentrinom uzdunom silom. Pri tome ajno ovisi o veliini uzorka, te da oblik veze - nakon
presjeci mogu biti proizvoljnog oblika i rasporeda arma- dostizanja maksimalne vlane vrstoe izrazito ovisi o
ture (klasina, prednapeta, kruta), s proizvoljnim poloa- tzv. lokalizaciji deformacija, to je shematski prikazano
jem ekscentrine uzdune sile (koso savijanje) te s mo- na slici 2.
gunou nastajanja (sprezanja) presjeka u vie faza. Ra-
zvijena su tri podmodela prorauna, ovisno o usvojenoj
vezi napon prianjanja () proklizavanje armature ().
Izloeni model i razvijeni proraunski program CW
testirani su eksperimentalno provedenin ispitivanjima
vie klasino armiranih betonskih elemenata opteree-
nih na centrini vlak i isto savijanje. Iako je model
prvenstveno namijenjen primjeni pri uporabnim optere-
enjima, irine pukotina mogue je uspjeno simulirati (a) veza - (b) razvoj pukotine
do pred sam slom konstrukcije.
Slika 1. Karakteristino ponaanje betona u vlaku

2 Metodologija rjeenja problema Kada se deformacija mjeri na kratkom potezu, odnosno

Metodoloki pristup rjeenju problema je sljedei: pri maloj visini uzorka, veza - bliska je elasto-plas-
tinom ponaanju, dok u sluaju visokih uzoraka ona
a) Polazi se od poznatog naponsko deformacijskog tei elasto-krtom ponaanju. Stoga ponaanje betona u
stanja presjeka na mjestu ravnine pukotine i u sre- vlaku u okviru neke konstrukcije treba promatrati u kon-
dini razmaka pukotina, odreenog s pomou pret- tekstu njezine veliine.
hodno razvijenog modela za dimenzioniranje kom-
U zoni pucanja betona (slika 1.b), s porastom vlanog
pozitnih poprenih presjeka [2].
naprezanja dolazi do razvoja vrlo sitnih mikropukotina.
b) Pretpostavljena je krivulja razdiobe naprezanja i Dostizanjem vlane vrstoe, mikropukotine se ire i
deformacija armature i betona izmeu dviju uzastop- mnoe, to uzrokuje opadanje naprezanja i poveanje
nih pukotina. Razlika naprezanja armature u ravnini deformacija. Dostizanjem granine deformacije u, mik-
pukotine i u sredini razmaka dviju susjednih pukoti- ropukotine se ujedinjuju u jednu dominantnu glavnu
na prenosi se naponima prianjanja na okolni beton. (makro) pukotinu. Izvan ravnine glavne pukotine, koja
je priblino okomita na pravac glavnoga vlanog napre-
c) Na osnovi pretpostavljene veza - za armaturu,
zanja zbog rastereenja materijala dolazi do stabilizi-
formira se vie podmodela za proraun irina i raz-
ranja i ak do zatvaranja lokalnih mikropukotina.
maka pukotina.

d) Za svaki se podmodel postavljaju jednadbe ravno-
tee, kojima su nepoznanice irina i razmak puko-
tina.
e) Postavljene se jednadbe rjeavaju direktno ili iter-
ativno, u ovisnosti o sloenosti veze -.
f) Provode se odreena eksperimentalna ispitivanja
irina i razmaka pukotina klasino armiranih beton-
skih elemenata za provjeru razvijenoga numerikog Slika 2. Utjecaj lokalizacije deformacija na - vezu betona u
modela prorauna. vlaku

318 GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

J. Radni i drugi Pukotine u betonskim elementima Naslov

U sluaju armiranog betona, armatura koja prolazi kroz

ravninu pukotine utjee na njezin razvoj i irinu. Meha-
nizam razvoja pukotina i ponaanje raspucanog betona
izmeu pukotina veoma su sloeni. Zbog razlike u nap-
rezanju armaturne ipke i okolnog betona, dolazi do re-
lativnog pomaka (proklizavanja) izmeu betona i arma- As
i
Ais
ture. Veliina proklizavanja ovisi o velikom broju fak- wpi
wp spi
tora (razini naprezanja, kvaliteti betona, kvaliteti i vrsti i i
sp /2
s /2 p
armature, promjeru i razmaku ipki i sl.) i teko ju je
i

si,maxs ,m
i

odrediti. Osim pojave primarnih globalnih pukotina vid- s ,min

ljivih na licu betona, dolazi do razvoja sekundarnih puko- si

tina u betonu na spoju s armaturom (osobito u zonama ct,max
orebrenja ipke). Dakle, oito je da u ispucanoj vlanoj
zoni armiranog betona nema vie kompatibilnosti poma-
ct,min ct,max ct,m
ka armature i okolnog betona. Relativna pomicanja izmeu
betona i armature oito su najvea u zoni pukotina, a
najmanja po sredini razmaka pukotina. Dakle, beton oko (EI)min
(EI)max (EI)m
armaturnih ipki ne moe u potpunosti pratiti globalne
uzdune vlane deformacije armature pod prirastom op-
tereenja, ve dolazi do njegova relativnog pomaka. On
pi,m p ,max
i
je najvei na mjestu otvaranja pukotine. Relativni pomak
(deformacija) betona u odnosu na armaturu smanjuje
mu globalnu vlanu deformaciju od djelovanja vanjskog
optereenja, to ima za posljedicu mogunost njegova x
daljnjeg vlanog noenja izmeu pukotina. Ukupna je w p
i

(x)
najvea nosivost betona, ali i najvea vlana deforma- 2
cija, u sredini razmaka pukotina. S porastom vanjskog Slika 3. Usvojena razdioba naprezanja i deformacija izmeu
optereenja, kada doe do prekoraenja maksimalne dviju uzastopnih pukotina
vlane deformacije betona, dolazi do otvaranja novih 3
pukotina priblino u sredini razmaka prethodno otvore- ct ,m = ct ,max ( ct ,max ct ,min ) (2)
8
nih pukotina.
Mehanizam pojave i razvoja pukotina u betonu veoma gdje ct , max oznaava rubnu deformaciju betona u rav-
je sloen i jo uvijek nedovoljno fizikalno razjanjen, pa nini pukotine, a ct ,min rubnu deformaciju betona u sre-
i ne iznenauje da su postojei modeli prorauna raz-
maka i irina pukotina jo uvijek jako pojednostavljeni. dini razmaka pukotina. Analogno prethodno navedenom,
prosjena krutost presjeka na savijanje (EI)m aproksimi-
4 Razdioba naprezanja i deformacija izmeu dviju rana je s pomou:
uzastopnih pukotina 5
( EI ) m = ( EI ) max [( EI ) max ( EI ) min )] (3)
Usvojena razdioba naprezanja i deformacija izmeu dvi- 8
ju uzastopnih pukotina nekog armiranobetonskog elementa
gdje (EI)min oznaava tangentnu krutost presjeka na
izloenog savijanju prikazana je na slici 3.
mjestu pukotine, a (EI)max tangentnu krutost presjeka u
Srednja vrijednost vlanog naprezanja u promatranoj ipci sredini razmaka pukotina.
armature izmeu pukotina s,i m aproksimirana je izrazom: Proklizavanje pojedine ipke armature u odnosu na
3 okolni beton izmeu pukotina aproksimirano je izrazom:
si ,m = si ,max ( si ,max si ,min ) (1)
8 wip
=2 x2 (4)
gdje si ,max oznaava naprezanje armature u ravnini ( s ip ) 2
pukotine, si ,min naprezanje armature u sredini razmaka
gdje wip oznaava irinu pukotine na mjestu promatrane
pukotina, a i promatranu ipku armature. Srednja
deformacija vlanog ruba presjeka izmeu pukotina ipke, a s ip teorijski minimalnu duljinu du koje se
ct ,m aproksimirana je na isti nain, tj. s pomou: prenose naponi prianjanja. Proklizavanje ipke na

GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327 319

Pukotine u betonskim elementima J. Radni i drugi

mjestu pukotine jednaka je polovici irine pukotine na zanja, cu graninu tlanu deformaciju pri drobljenju be-
tom mjestu, tj.: tona i Ec,nom raunsku vrijednost sekantnog modula elas-
tinosti. Rabi se isti dijagram - za proraun naponsko
wip deformacijskog stanja presjeka u ravnini pukotine i u
( x=si 2)
= (5)
p 2 polovici razmaka pukotina.
Budui da je priblino:

si , max
wip = wp (6)
ct , max

gdje wp oznaava irinu pukotine na licu betona i si ,max

deformaciju promatrane ipke na mjestu pukotine, izraz
(4) moe se napisati u obliku:

si ,max wp
=2 x2 (7)
ct ,max ( s ip ) 2 Slika 4. Mogua veza - betona u tlaku

5 proraun naprezanja i deformacija ab presjeka u 5.2 Dijagram - betona u vlaku

ravnini pukotine i u sredini razmaka pukotina a) Presjek u ravnini pukotine
Proraun naprezanja i deformacija presjeka na mjestu U ravnini pukotine oito je prekoraena vlana vrstoa
ravnine pukotine i u polovici razmaka pukotina izvren betona, odnosno prekoraena je granina vlana defor-
je s pomou prethodno razvijenog modela dimenzionira- macija iznad koje nastaju pukotine. Stoga je logino da
nja opih kompozitnih presjeka [2]. Ovaj model doputa se ovdje rabi radni dijagram betona prema slici 5. Modul
primjenu proizvoljne veze - za pojedini materijal. Po- elastinosti betona Ec,nom moe se uzeti kao i onaj u
eljno je da usvojena veza - bude to blia stvarnom tlaku.
ponaanju materijala. Valja napomenuti da ovaj model
pretpostavlja punu kompatibilnost pomaka betona i ar-
mature, to ne odgovara stvarnom stanju. Velik utjecaj
na dobivene rezultate ima odabir adekvatnog - dija-
grama betona, a osobito onog u vlaku. Ukratko emo
razmotriti neke prikladne raunske - dijagrame za
beton.

5.1 Dijagram - betona u tlaku

U nedostatku eksperimentalno utvrenog - dijagrama Slika 5. Mogua veza - betona u vlaku u ravnini pukotine
betona u tlaku, moe se s dostatnom pouzdanou
primijeniti onaj prema EC-2 [3] (slika 4.). Pritom su (b) Presjek u sredini razmaka pukotina
naprezanja betona definirana izrazom:
U sredini razmaka pukotina oito nije prekoraena gra-
k 2 nina vlana deformacija iznad koje nastaje vidljiva glo-
c = f cc (8)
1 + (k 2) balna (makro) pukotina, odnosno jo preostaje znaajna
vlana nosivost betona nakon dostizanja vlane vrstoe
gdje je: betona fct. Treba jo jednom napomenuti da dostizanjem
c fct ne dolazi do otvaranja vidljive globalne pukotine, ve
= se formiraju nevidljive mikropukotine koje imaju za pos-
c1
ljedicu opadanje vlane otpornosti betona. Ona postupno
c1 = 0,0022 (9)
isezava dosezanjem granine vlane deformacije ct,max,
k = 1.1Ec ,nom c1 / f c kada nevidljive unutranje mikropukotine rezultiraju u
vidljivu makropukotinu.
U gornjim izrazima fcc oznauje raunsku tlanu
vrstou betona (uvrtenu s negativnom vrijednou), Raunski - dijagram betona u vlaku moe se primje-
c1 tlanu deformaciju pri dostizanju maksimalnih napre- rice usvojiti prema slici 6. Pritom ct,max i ovise o vrsti

320 GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

J. Radni i drugi Pukotine u betonskim elementima Naslov

betona, dimenzijama elementa, vrsti optereenja (savi- izmeu proklizavanja armature i napona prianjanja p
janje, vlak) i drugim faktorima.
kvalitativno je prikazana na slici 7. [4]. Uporabljene su
razliite raunske veze p- u numerikim analizama.

Slika 6. Mogua veza - betona u vlaku u polovini razmaka

pukotina

Valja imati na umu da usvojeni model prorauna napre-

Slika 7. Stvarna veza p-
zanja u presjeku [2] pretpostavlja punu kompatibilnost
pomaka betona i armature, to ne odgovara stvarnosti.
U ovom su radu uporabljena tri raunska oblika veze p-
Stoga usvojeni oblik - dijagrama betona prema slici 6.
(slika 8.), na temelju kojih su izvedena tri podmodela
treba tretirati kao raunski (zamjenjujui), a ne stvarni.
prorauna razmaka irina pukotina.
Oito je da bi primjerice elastoplastino ponaanje pre-
ma slika 6. ( =1) imalo za posljedicu manja raunska
naprezanja u armaturi u odnosu na sluajeve kada je <1.
Odnosno, razlika naprezanja u armaturi izmeu pukoti-
na dobivena s dijagramima betona prema slikama 5. i 6.
bila bi tada najvea. Kako se prema usvojenom pristupu
razlika naprezanja armature prenosi na okolni beton,
oito je da bi usvojeno elastoplastino ponaanje betona (a) Model A (b) Model B (c) Model C
u polovici razmaka pukotina imalo za posljedicu najve-
Slika 8. Usvojeni raunski oblik veze p-
e irine pukotina.
6.1 Model A
6 Proraun razmaka pukotina
U ovom je modelu (slika 8.a) veza p- definirana s:
Razlika vlanog naprezanja pojedine ipke armature na
mjestu ravnine pukotine i u sredini razmaka pukotina, ip = ri (12)
kao to je ve navedeno, prenosi se na okolni beton
preko napona prianjanja, tj. vrijedi: pa se sila prianjanja pojedine ipke armature i betona
moe izraziti s pomou:
s ip /2
si Asi = p dx
i i
(10) s ip / 2
s ip
p dx = r
i i i i
0 (13)
0
2
gdje je:
gdje r oznaava prosjenu raunsku vrstou
i
si = si ,max si ,min (11)
prianjanja. Ako se uzmu u obzir sve ipke koje prolaze
U gornjim izrazima is oznauje razliku naprezanja kroz ravninu pukotine, uvrtavanjem (13) u (10) slijedi:

promatrane ipke armature izmeu ta dva presjeka, A is n n s ip

si Asi = ri i 2
(14)
povrinu ipke, i promjer ipke, s ip teorijski minimal- i =1 i =1

ni razmak na kojemu se sila sa ipke prenosi na beton i Uz oznaku:

p napon prianjanja.
i
sp 1 n sp
Naponi prianjanja betona i armature ovise o brojnim
2
=
n i =1 2
(15)
faktorima, a osobito o kvaliteti betona, vrsti armature,
profilu i razmaku ipki, uvjetima prionjivosti i sl. Veza
i nakon uvrtavanja (15) u (14) slijedi:

GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327 321

Pukotine u betonskim elementima J. Radni i drugi

1 n si i ne minimalne duljine prijenosa posmine sile svih ipki

sp =
2n i =1 ri
(16) koje prolaze kroz ravninu pukotine.
Dok se sp moe direktno izraunati iz izraza (16), dotle
U gornjem izrazu sp oznaava minimalni razmak pukoti- je on u (23) linearna funkcija irine pukotine wp.
na, odnosno dvostruku vrijednost prosjene minimalne
duljine prijenosa posmine sile svih ipki, a n broj ipki 6.3 Model C
koji prolaze kroz ravninu pukotine.
Veza pi - u ovom je modelu uzeta oblika (slika 8.c):
Ako vrstoa prionjivosti nije utvrena eksperimental-
no, moe se primjerice usvojiti prema [3]. Pritom je ona ip = K i za 0 < < 0
uzeta da iznosi: (24)
ip = 0 za 0 < < 1
( )
r = 0,36 f ck / c - glatke ipke (17)
gdje Ki oznaava modul klizanja promatrane ipke
r = (2,25 f ctk ;0,05 )/ c - rebraste ipke (18) armature.
Granice integriranja mogu se odrediti iz (7):
Navedeni izrazi vrijede za tzv. dobre uvjete prianjanja,
dok se za ostale sluajeve dobivene vrijednosti r trebaju i0 ct ,mcx s ip
pomnoiti s 0,7 (fck i fctk;0,05 treba uvrstiti u N/mm2). s i0 = s ip (25)
2 w p si ,max 2
Ako djeluje popreni tlak p, mogu se raunske vrijednosti
r poveati faktorom: s ip
i1 ct ,mcx
s1i = s ip (26)
1 2 w p si ,max 2
1,4 (19)
(1 0,04 p )
0i
gdje je p srednji popreni tlak okomito na pravac gdje je i0 = , a i1 oznaava pomak iznad kojeg
pruanja ipke (u N/mm2). Ki
iezavaju naponi prianjanja i koji se moe eksperimen-
6.2 Model B talno utvrditi. Sada se moe provesti integraciju prema
(10):
U ovom je modelu (slik 8.b) veza p- definirana s:
s0i s1i
ip =K i
(20) si Asi = K dx + 0i i dx
i i
(27)
0 s0i
gdje Ki oznaava modul klizanja promatrane ipke arma-
ture, koji se moe eksperimentalno utvrditi. Ako se s i i i oznai:

Ako se (20) uvrsti u (10), slijedi: i0 ct ,mcx 1

i = (28)
s ip /2 2 w p si ,max 2
si Asi = K dx
i i
(21)
0
i1 ct ,mcx 1
i = (29)
Ako se (7) uvrsti u (21), nakon sreivanja dobiva se: 2w p si ,max 2
wp
integriranjem jednadbe (27), slijedi:
si Asi = i K i si ,max s ip (22)
12 ct ,max

Ako se uvede sumacija preko svih ipki koje prolaze si

( ) = 2
i 2 wp 1
( )3
K i i si ,max i s ip +
4 ct,max 3 (30)
kroz ravninu pukotine, slijedi:

3 ct ,max
(
+ 0i i i i sip )
n si i
sp =
nw p
K i i (23)
Ako se uvede sumacija preko svih ipki koje prolaze
i =1 s ,max
kroz ravninu pukotine, uz ukljuenje (15), slijedi:
U navedenom izrazu sp ponovno oznauje minimalni
razmak pukotina, odnosno dvostruku vrijednost prosje-

322 GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

J. Radni i drugi Pukotine u betonskim elementima Naslov

1 n si i 7.3 Model C
sp = (31)
4n i =1
( ) 23 w
i 3 p
( )
K i si ,max + i i 0i Budui da je u (31) sp nelinearna funkcija od wp, dobiva
se uzimajui u obzir (33) sustav od dvije nelinearne jed-
ct ,max
nadbe oblika:
Iz (31) je vidljivo da je sp nelinearna funkcija od wp i
ponovno oznaava minimalni razmak pukotina.
( ct,m cp ) s p w p = 0
7 Proraun irine pukotina
(39)
irina promatrane pukotine wp moe se priblino izraziti 1 n si i
s pomou: sp =
wp = 0 za ct, m cp (32)
4n i =1
( ) 23 w
i 3 p
( )
K i si ,max + i i 0i
ct ,max

w p = ( ct ,m - cp )s p za ct,m > cp (33) s nepoznanicama wp i sp. Sustav jednadbi (39) rjeava

se iterativno, a koeficijenti i uvijek moraju biti ma-
gdje je: nji od 0,5.
f ct
cp = (34) Ovaj model, zbog prilino realne veze p - , daje dobre
Ec rezultate i za sluajeve veih irina pukotina, odnosno
U gornjim izrazima cp oznauje raunsku deformaciju veih razina naprezanja armature.
betona pri pojavi pukotine, a fct raunsku vlanu vrsto-
u betona. Budui da sp predstavlja teorijski minimalni
8 Verifikacija izloenog numerikog modela
razmak pukotina, wp oznauje minimalnu irinu pukoti-
ne. Kako je maksimalni mogui razmak pukotina otpri- 8.1 Primjer 1.
like 2sp, prosjeni je razmak pukotina srm:
Izloeni numeriki model i odgovarajui razvijeni pro-
srm = 1,5 sp (35)
raunski program CW za proraun irina i razmaka puko-
pa tako je prosjena irina pukotina: tina opih betonskih elemenata testirani su na rezultati-
wm = 1,5 wp (36) ma eksperimentalno utvrenih irina pukotina klasino
Za tzv. karakteristinu irinu pukotina wk usvaja se vri- armiranih betonskih gredica optereenih na savijanje, te
jednost koja je 70% vea od wm, tj.: na rezultatima najee rabljenih inenjerskih postupaka
prorauna irina pukotina koji su prethodno objavljeni u
wk = 1,7 wm (37) radu [5]. Naime, u dijagrame optereenje-irina pukoti-
Pri proraunu praktinih armiranobetonskih konstrukci- na iz tog rada (gdje su ucrtane eksperimentalno utvrene
ja, wk treba biti manja od tzv. granine irine pukotina vrijednosti irina pukotina, te raunske vrijednosti irina
wg koja je definirana odgovarajuim propisima. pukotina prema EUROCODE 2 [3], PBAB [6], Gergely-
Lutz [7], ACI part 3-1999. [8], DIN 1045 [9], DIN
7.1 Model A 1045-1 [10] i Creazza-Russo [11]), ucrtane su i vrijed-
U ovom se modelu sp izrauna direktno s pomou (16), nosti irina pukotina dobivenih ovdje izloenim nume-
a potom wp takoer direktno iz (33). rikimg modelom. Na slikama 9. do 12. prikazani su
rezultati odvojeno za isto savijanje i odvojene za centrini
7.2 Model B vlak, odnosno zasebno za rebrastu armaturu i zasebno
za glatku.
Budui da je u (23) sp funkcija od wp, to se uzimanjem u
obzir (33) dobiva:
Proraun naprezanja u betonu i armaturi izvren je upo-
3 ct ,max rabom - dijagrama betona prema slikama 4., 5. i 6.
n
i i
w p = ( ct ,m cp )
n
K i is (38) (uz Ec,nom= 30000 MPa, cu= 0,0035, fcc = 20,5 MPa, te
i =1 s ,max fct = 2,8 MPa za gredice optereene savijanjem i fct = 1,8
MPa za elemente optereene istim vlakom). Dijagram
nakon ega se sp moe izraunati s pomou (23).
armature - preuzet je iz EUROCODE-2 [3] (uz Es =
Ovaj model, zbog linearne veze p - , daje dobre rezul- 210000 MPa). irine pukotina proraunane su Modelom
tate samo u sluaju manjih irina pukotina, odnosno za C, s vrijednostima parametara K, 0 i 1 prikazanim na
nie razine naprezanja. slikama.

GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327 323

Pukotine u betonskim elementima J. Radni i drugi

Slika 9. irine pukotina savijanih gredica armiranih rebrastom Slika 10. irine pukotina savijanih gredica armiranih glatkom
armaturom (RA-400/500) armaturom (GA-500/560)

324 GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

J. Radni i drugi Pukotine u betonskim elementima Naslov

Slika 11. irine pukotina vlanih elemenata armiranih rebrastom Slika 12. irine pukotina vlanih elemenata armiranih glatkom
armaturom (RA-400/500) armaturom (GA-500/560)

GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327 325

Pukotine u betonskim elementima J. Radni i drugi

8.2 Primjer 2. 0 = 20 MPa i 1 = 0,0024 m. Proraunata srednja irina

pukotina za zadano optereenje iznosi wm= 0,068 mm.
Za ilustraciju primjene izloenoga numerikog modela
Karakteristina irina pukotina u betonu je wk,= 1.7 wm
pri sloenim problemima, analizirana je irina pukotina
= 0,116 mm.
spregnutog nosaa mosta iznad stupa. U prvoj je fazi
elini I nosa (N-24) optereen uporabnim Budui da odabir p- dijagrama za armaturu znaajno
momentom savijanja od stalnog optereenja Mg1 = 3,4 utjee na veliinu irina pukotina, analiziran je utjecaj
MNm (vlastita teina i teina kolnike ploe). U drugoj parametara K i 0 na dobivene rezultate. Utjecaj modula
fazi, nakon ovrivanja betona kolnike ploe (beton C klizanja K prikazan je na slici 15.a, a utjecaj raunske
30/37, armatura 60 25 - RA 400/500), spregnuti je vrstoe prianjanja 0 na slici 15.b.
nosa optereen momentom savijanja od dopunskoga
stalnog optereenja Mg2 = 7,7 MNm i momentom
savijanja od prometnog optereenja Mp = 10,0 MNm.
Geometrija presjeka, podaci o armaturi, svojstva
materijala, rezne sile i ostali podaci vide na slici 13.
Potrebno je provjeriti stanje raspucanosti betona za
zadana uporabna optereenja.
Y
3000

II faza
250

C 30/37 a) Utjecaj modula klizana K

40

500
I faza 60 25-RA Z
T
M
2000
2250

16

N-24
60

800

Slika 13. Podaci za primjer 2

Diskretizacija poprenog presjeka konanim elemen- b) utjecaj raunske vrstoe pranjanja 0

tima [2] prikazana je na slici 14. Slika 15. Utjecaj odabranih parametara p- dijagrama na irine
Y pukotina

4 3 9 Zakljuak
1
1 12 6 5 3 4 2 Izloeni model prorauna irina pukotina, s pripadaju-
1
Z im proraunskim programom CW, moe biti od znaaj-
i - elementi betona
ne koristi pri proraunu irina i razmaka pukotina u be-
2
i - vorovi elementa betona tonu sloenih klasino armiranih, prednapetih i spregnu-
i - elementi elika tih betonskih presjeka kod kojih su klasini inenjerski
i - vorovi elemenata elika postupci prorauna praktino neupotrebljivi.
3
10 7 8 9 Potrebna su daljnja testiranja modela na rezultatima poz-
11 12
natih eksperimentalnih testova irina pukotina.
Slika 14. Diskretizacija presjeka
Za realne praktine potrebe, posebnu panju treba posvetiti
odabiru parametara p- dijagrama.
Dijagrami - za beton i betonski elik uzeti su prema
EC-2 [3]. Dijagram - za eline lamele uzet je kao za Potrebna su daljnja eksperimentalna ispitivanja radi od-
betonski elik. Usvojeni parametri armature (25 RA reivanja p- dijagrama za razliite armature, razliite
400/500) za proraun irina pukotina su: K =70000MPa/m, promjere armaturnih ipki i razliite kakvoe betona.

326 GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

J. Radni i drugi
LITERATURA
[1] Markota, L.: Numeriki model prorauna irina pukotina
betonskih elemenata, Magistarski rad, Graevinski fakultet
Sveuilita u Splitu, Split 2002.
[2] Radni, J.; Harapin, A.: Model dimenzioniranja kompozitnih
presjeka, Graevinar, Vol. 45, br. 7, str. 379-389, 1993.
[3] EUROCODE 2: Design of Concrete Structures; Part 1: General
Rules and Rules for Buildings, Revised final draft, Brussels,
1990.
[4] Sori, Z.; Mori, D.: Teorijska analiza lokalnih napona
prianjanja, Graevinar, Vol. 41, br. 8, str. 377-383, 1989.
[5] Radni, J.; Markota, L.: Eksperimentalna provjera inenjerskih
postupaka prorauna irina pukotina betonskih elemenata,
Engineering modelling (u tisku).
[6] Prirunik za primjenu pravilnika o tehnikim normativima za
beton i armirani beton - BAB 87, Graevinska knjiga, Beograd,
1991.
[7] Tomii, I.: Betonske konstrukcije, drugo izdanje, kolska
knjiga, Zagreb, 1988.
GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327
Pukotine u betonskim elementima Naslov
[8] ACI manual of concrete practice - part 3, American Concrete
Institute, 1999.
[9] DIN 1045, Beton und Stahlbeton, Bemessung und Ausfhrung,
1988.
[10] DIN 1045-1 (Entwurf); Tragwerke aus Beton, Stahlbeton und
Spannbeton; Teil1: Bemessung und Konstruktion, 1998.
[11] Creazza, G.; Russo, S.: A New Model for Predicting Crack
Width With Different Percentages of Reinforcement and
Concrete Strength Classes, Materials & Structures, Vol. 32,
No. 221, pp. 520-524, 1999.
[12] Van der Veen, C.: Theoretical and Experimental Determination
of Crack Width in Reinforced Concrete at Very Low
Temperatures, Heron, Vol. 35, No. 2, 1990.
[13] Pekau, OA.; Zhang, ZX.: Strain - Space Cracking Model for
Concrete and its Application, Computers & Structures, Vol. 51,
No. 2, pp. 617-630, 1994.
[14] Nemati, KM.; Monteiro, PJM.; Scrivener, KL.: Analysis of
Compressive Stress - Induced Cracks in Concrete, ACI
Materials Journal, Vol. 95, No. 5, pp. 617-630, 1998.
327