Nezvanini prevod

EVROPSKA
KOMISIJA

Brisel, 9.11.2016.

RADNI DOKUMENT OSOBLJA KOMISIJE

Izvjetaj o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu

uz dokument

Saoptenje Komisije Evropskom parlamentu, Savjetu,

Evropskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija

Saoptenje o politici proirenja EU za 2016. godinu

 Nezvanini prevod

Sadraj

1. UVOD ............................................................................................................................ 3
1.1. Kontekst ............................................................................................................... 3
1.2. Saetak izvjetaja ................................................................................................. 3
2. POLITIKI KRITERIJI ................................................................................................. 5
2.1. Demokratija .......................................................................................................... 5
2.2. Reforma javne uprave .......................................................................................... 8
2.3. Vladavina prava.................................................................................................. 12
2.4. Ljudska prava i zatita manjina .......................................................................... 20
2.5. Regionalna pitanja i meunarodne obaveze ....................................................... 26
3. EKONOMSKI KRITERIJI .......................................................................................... 29
3.1. Postojanje funkcionalne trine ekonomije ........................................................ 29
3.2. Sposobnost suoavanja sa konkurentskim pritiskom i trinim silama unutar
Unije ................................................................................................................... 35
4. EUROPSKI STANDARDI .......................................................................................... 37
4.1. Unutranje trite................................................................................................ 37
4.1.1. Slobodno kretanje robe ......................................................................... 37
4.1.2. Kretanje osoba, usluga i pravo poslovnog nastana............................... 39
4.1.3. Sloboda kretanja kapitala ..................................................................... 40
4.1.4. Carine i oporezivanje............................................................................ 41
4.1.5. Konkurencija ........................................................................................ 42
4.1.6. Javne nabavke....................................................................................... 44
4.1.7. Pravo intelektualnog vlasnitva ............................................................ 45
4.1.8. Zapoljavanje i socijalne politike, politika javnog zdravstva............... 46
4.1.9. Obrazovanje i istraivanje .................................................................... 48
4.1.10. Pitanja vezana za Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO) ................. 49
4.2. Sektorske politike ............................................................................................... 49
4.2.1. Industrija i MSP.................................................................................... 49
4.2.2. Poljoprivreda i ribarstvo ....................................................................... 50
4.2.3. Okoli i klimatske promjene................................................................. 52
4.2.4. Politika u oblasti transporta .................................................................. 54
4.2.5. Energija ................................................................................................ 56
4.2.6. Informaciono drutvo i mediji .............................................................. 59
4.2.7. Finansijska kontrola ............................................................................. 60
4.2.8. Statistika ............................................................................................... 62
4.3. Pravda, sloboda i sigurnost................................................................................. 63
4.3.1. Vize, upravljanje granicama, azil i migracije ....................................... 64
4.3.2. Borba protiv pranja novca .................................................................... 67
4.3.3. Droge .................................................................................................... 67
4.3.4. Policija .................................................................................................. 67
4.3.5. Borba protiv organizovanog kriminala................................................. 68
4.3.6. Borba protiv terorizma ......................................................................... 69

1
 Nezvanini prevod

4.3.7. Pravosudna saradnja u graanskim i krivinim predmetima................ 70

Aneks I Odnosi izmeu EU i Bosne i Hercegovine .......................................................... 71
Aneks II Statistiki aneks .................................................................................................. 73

2
 Nezvanini prevod

1. UVOD1
1.1. Kontekst
Evropska unija je u decembru 2014. zauzela novi pristup prema Bosni i Hercegovini (BiH)
kojim se mijenja redoslijed uvjeta kako bi zemlja postigla napredak u evropskim integracijama
i rjeavala zahtijevna socio-ekonomska pitanja. Nakon to su institucije Bosne i Hercegovine i
lideri usvojili dokument kojim se potvruje opredijeljenost reformama, obnovljeni pristup
doveo je do stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) izmeu Bosne i
Hercegovine i EU 1. juna 2015., koji je zamijenio Privremeni sporazum (PS) koji je bio na snazi
od 2008. godine. U julu 2015. je usvojena Reformska agenda iji je cilj rjeavanje teke socio-
ekonomske situacije i unapreenje vladavine prava i reforme javne uprave. Reformska agenda
se i dalje provodi uz znaajan napredak. Vijee EU je u septembru 2016. pozvalo Evropsku
komisiju da dostavi miljenje o zahtjevu za lanstvo Bosne i Hercegovine u EU koji je podnesen
u februaru.
Izmeu EU i Bosne i Hercegovine se odvija redovan politiki i ekonomski dijalog u okviru
struktura SPP-a/PS-a. Bosna i Hercegovina je u julu 2016. parafirala protokol za tehniko
prilagoavanje PS/SSP-a kako bi se uzela u obzir njena tradicionalna bilateralna trgovina s
Hrvatskom. Oekuje se potpisivanje protokola. Suspenzija autonomnih trgovinskih mjera bit e
ukinuta nakon privremene primjene protokola o prilagoavanju SSP-a. Nastavljaju se razgovori
o nedostacima u pravosuu u okviru Strukturiranog dijaloga o pravosuu.
1.2. Saetak izvjetaja
to se tie politikih kriterija, izborno zakonodavstva je unaprijeeno. Potuju se brojne
preporuke OSCE-a/ODIHR-a, a opinski izbori su, generalno gledano, uredno provedeni, bez
obzira na incidente u nekim opinama koje treba istraiti. Unato naporima da se rijei pitanje
Mostara, ovogodinji izbori se nisu mogli odrati u ovom gradu. Parlamentarna skuptina Bosne
i Hercegovine i entitetski parlamenti ostvarili su napredak i usvojili reformske prioritete,
posebno one koje proizilaze iz Reformske agende. Poboljana je saradnja izmeu
parlamentarnih skuptina dravnog nivoa, entiteta i Brko distrikta. Meutim, potrebno je dalje
jaati njihovu ulogu i kapacitete u procesu evropskih integracija. Saradnja izmeu Vijea
ministara BiH i vlada entiteta bila je djelotvorna u pogledu Reformske agende, iju realizaciju
treba nastaviti. Vijee ministara je u avgustu usvojilo mehanizam koordinacije procesa
evropskih integracija. Potrebno je usvojiti strateki program za usklaivanje pravnih propisa sa
acquis-em Evropske unije.
Ustav Bosne i Hercegovine je i dalje u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim
pravima, to je potvreno u predmetu Sejdi-Finci. Odluke Ustavnog suda treba u potpunosti
provesti u cijeloj zemlji.
Iako je postignut odreeni napredak u uspostavljanju institucionalnih mehanizama za saradnju
izmeu vlada i organizacija civilnog drutva (OCD), potrebno je izraditi strateki okvir za
saradnju sa civilnim drutvom.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme javne uprave. Nazadovanje je konstantirano kada
su u pitanju izmjene entitetskog zakonskog okvira za dravnu slubu u FBiH, kojima se
poveava rizik od politizacije. I dalje nije usaglaen pristup u kreiranju politika i koordinaciji
izmeu razliitih dijelova uprave. Potrebno je usvojiti novi strateki okvir za javnu upravu kao
i strategiju upravljanja javnim finansijama.

1
Ovaj izvjetaj obuhvata period od oktobra 2015. do septembra 2016. godine. Koriteni su razni izvori, ukljuujui i
priloge vlasti Bosne i Hercegovine, drava lanica EU, izvjetaje Evropskog parlamenta i informacije dobijene od
raznih meunarodnih i nevladinih organizacija. U pravilu, ne uzimaju se u obzir pravni propisi ili mjere koji su u
pripremi ili koji ekaju usvajanje u Parlamentu.
3
 Nezvanini prevod

Pravosudni sistem Bosne i Hercegovine je dostigao odreeni nivo pripremljenosti. Postignut je

odreeni napredak u pogledu odgovornosti i integritetu. Akcioni plan za provedbu strategije
reforme sektora pravde za period 2014-2018. tek treba usvojiti. Pojedini politiari u zemlji i
dalje upuuju politiki motivirane prijetnje pravosudnim organima. Potrebno je jaati
nezavisnost sudstva.
Bosna i Hercegovina je dostigla odreeni nivo pripremljenosti za borbu protiv korupcije.
Odreeni napredak je postignut usvajanjem akcionih planova na razliitim nivoima vlasti, ali
rascjepkanost negativno utjee na njihovu uinkovitu provedbu. Korupcija ostaje
rasprostranjena u mnogim oblastima te i dalje predstavlja ozbiljan problem. Iako je iskazano
politiko opredjeljenje rjeavanju ovog pitanja, nisu uslijedili konkretni rezultati.
U pogledu borbe protiv organiziranog kriminala, Bosna i Hercegovina je dostigla odreen nivo
pripremljenosti. Odreeni napredak je postignut, posebno u cilju bolje saradnje izmeu
agencija. Meutim, potrebno je ubrzati finansijske istrage. Borba protiv organiziranog kriminala
ostaje od temeljne vanosti za borbu protiv infiltracije kriminala u politike, pravosudne i
privredne sisteme u zemlji. Bosna i Hercegovina jo uvijek treba da ispuni meunarodne
standarde u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. U Bosni i Hercegovini je vrlo
izraena pojava stranih teroristikih boraca i radikalizacije. Bosna i Hercegovina je ve
poduzela vane mjere za rjeavanje ovog problema koje treba popratiti daljnjim koracima na
utvrivanju, spreavanju i onemoguavanju kretanja stranih teroristikih boraca koji putuju u
podruja sukoba kao to su Irak i Sirija.
Treba vie raditi na rjeavanju pitanja ljudskih prava i manjina. Odreeni napredak je postignut,
posebno sa usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije. Treba znaajno
unaprijediti strateki, pravni i institucionalni okvir kao i okvir za strateke politike po pitanju
potivanja ljudskih prava. Postignut je odreeni nivo pripremljenosti u pogledu prava na
slobodu izraavanja. Meutim, nije bilo napretka u ovoj oblasti. Potrebno je poduzeti
odgovarajue zakonske mjere u sluajevima politikog pritiska i zastraivanja novinara.
Potrebno je rjeavati pitanje finansijske stabilnosti javnog RTV sistema kao i pitanje nedostatka
transparentnosti vlasnitva nad medijima.
to se tie regionalne saradnje, Bosna i Hercegovina je nastavila aktivno sudjelovati u
regionalnim inicijativama. Preuzela je predsjedavanje Centralnoevropskom inicijativom u
januaru.
Kada je rije o ekonomskim kriterijima, Bosna i Hercegovina je jo uvijek u ranoj fazi razvoja
funkcionalne trine ekonomije. Odreeni napredak je postignut u modernizaciji radnog
zakonodavstva, poboljanja poslovnog okruenja i rjeavanja nedostataka u financijskom
sektoru u okviru dogovorene Reformske agende. Meutim, javni sektor je neefikasan, a privatni
sektor se sporo razvija. Ono to e biti kljuno je snana i kontinuirana politika podrka brzoj
provedbi prijeko potrebnih strukturnih reformi u skladu sa dogovorenom Reformskom
agendom.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi izgradnje kapaciteta da bi se nosila s konkurentskim
pritiskom i trinim snagama unutar Unije. Nije bilo napretka u pogledu konkurentnosti, ali je
provedba Reformske agende u toku.

to se tie pribliavanja evropskim standardima, postignut je odreeni nivo pripremljenosti u

oblastima javnih nabavki i unutranjeg trita. Bosna i Hercegovina je postigla odreeni nivo
pripremljenosti i u oblasti transporta. Usvajanje Okvirne strategije transporta na dravnom
nivou u julu predstavlja korak naprijed ka planu povezivanja koji e donijeti odreene koristi
za BiH. Tek treba usvojiti cjelodravne strategije u oblastima poljoprivrede, energetike i ivotne
sredine. Takoe su potrebni dalji kontinuirani napori u oblasti pravde, slobode i sigurnosti,
konkurencije, industrije i malih i srednjih preduzea, poljoprivrede, ivotne sredine i politika

4
 Nezvanini prevod

koje se odnose na klimatske promjene, energetike, informacionog drutva i medija. Rezultati

popisa stanovnitva i domainstava koji je proveden u oktobru 2013. objavljeni su 30. juna
2016. u skladu sa meunarodnim standardima i preporukama.

2. POLITIKI KRITERIJI
2.1. Demokratija
Izbori
Unaprijeeni su izborni propisi i ispotovano nekoliko preporuka OSCE-a/ODIHR-a. Opinski
izbori su organizirani u oktobru 2016. i uglavnom uredno provedeni. Meutim, evidentirani su
incidenti koji e se morati rjeavati na odgovarajui nain. Zbog nedostatka politikog
dogovora, odluka Ustavnog suda iz 2010. koja se odnosi na potivanje osnovnih demokratskih
prava graana Mostara da glasaju na lokalnim izborima jo nije provedena

Opinski izbori su organizirani u oktobru 2016. i uglavnom uredno provedeni. Meutim,

dogodio se niz incidenata u pojedinim opinama zbog kojih su biraka mjesta u jednoj opini
zatvorena, a u nekoliko opina privremeno zatvorena. Vlasti Bosne i Hercegovine trebaju
istraiti ove incidente i osigurati odgovarajue sudske mjere. Izborni propisi su izmijenjeni i
dopunjeni u maju i junu 2016. kako bi se uklonili nedostaci na koje su ukazali OSCE/ODIHR i
GRECO o finansiranju kampanja, procesu deregistracije stranke i nezavisnih kandidata,
poveanju praga za raspodjelu mandata na kandidatskim listama i veim novanim kaznama za
krenja izbornog procesa. Mnoge opine su imale potekoe u prikupljanju potrebnih sredstava
za odravanje izbora. Unato obnovljenim naporima, jo uvijek nije postignut dogovor o
provedbi odluke Ustavnog suda iz 2010. o izborima u Mostaru i nakon est godina graani
Mostara i dalje ne mogu da ostvare svoja demokratska prava. Provedba odluke Ustavnog suda
je prioritet.

Parlament

Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine i entitetski parlamenti su ostvarili napredak i

usvojili reformske prioritete, posebno one koje proizlaze iz Reformske agende. Iako je saradnja
izmeu parlamenata na dravnom nivou, na nivou entiteta i Brko Distrikta bolja, njihovu
ulogu i kapacitete u procesu evropskih integracija treba dodatno poboljati.

Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine je postigla daljnji napredak na zakonodavnom

planu, s naglaskom na propise koji proizilaze iz Reformske agende. Nadzorna uloga skuptine
je unaprijeena imajui u vidu da su skuptinske komisije u vie navrata organizirale posebne
sjednice kako bi se analizirao rad izvrne vlasti. Tokom izvjetajnog perioda, skuptina je
usvojila i nekoliko viegodinjih stratekih dokumenata u cilju efikasnijih zakonodavnih
aktivnosti, vee transparentnosti, informiranja javnosti, dijaloga i saradnje. Sekretarijat
Parlamentarne skuptine je takoer poeo dijeliti svoje kapacitete sa entitetskim parlamentima
i parlamentom Brko Distrikta.
Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruivanje (POSP) uspostavljen je u novembru 2015.
u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP). Meutim, nije usvojen Poslovnik zbog
insistiranja pojedinih delegata iz Bosne i Hercegovine da se ukljui odredba o mehanizmu
glasanja koja nije u skladu s evropskim standardima.
Narodna skuptina Republike Srpske je nastavila usvajati propise za provedbu Reformske
agende. Skuptinski Odbor za evropske integracije je bio aktivan i podsticao saradnju s drugim
parlamentarnim institucijama u Bosni i Hercegovini i inozemstvu. Meutim, esto su se koristile
5
 Nezvanini prevod

ubrzane procedure za donoenja zakona, to dovodi u pitanje kvalitetu usvojenih zakona. U

oktobru 2015, Skuptina je usvojila zakljuke koji ukljuuju mogunost da predstavnici budu
sankcionirani putem entitetskih sudova Republike Srpske zbog svoje politike aktivnosti na
dravnom nivou. Ova odredba nije u skladu s evropskim standardima.
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je nastavio sa radom nakon to je
uspostavljena nova parlamentarna veina u oktobru 2015. Ostvarena je bolja saradnja sa
kantonalnim skuptinama, posebno kad su u pitanju podijeljene nadlenosti. Iako je parlament
usvojio niz propisa u vezi sa Reformskom agendom, cjelokupni proces donoenja odluka bio je
spor zbog neslaganja u koaliciji. U Domu naroda Federacije BiH nisu popunjena tri mjesta za
predstavnike iz reda srpskog naroda, ukljuujui zamjenika predsjedavajueg, to je imalo
negativan utjecaj na zakonodavni proces. Parlament je i dalje radio u oteanim uvjetima zbog
nedostatka prostora u iznajmljenom objektu i nedovoljnog kapaciteta za poslove evropskih
integracija.
Komisije u Skuptini Brko distrikta, ukljuujui i Komisiju za evropske integracije, i dalje su
imale problema u radu zbog uestalog nedostatka kvoruma na sastancima i ogranienog
kapaciteta skuptinskih slubi. Komisija za evropske integracije odrala je samo dva sastanka.
etiri parlamentarne skuptine usvojile su zajedniki koncept saradnje u pitanjima evropskih
integracija. Time je unaprijeena saradnja izmeu parlamentarnih skuptina, kao i kroz rad
parlamentarnog foruma o evropskim integracijama koji je imao tromjesene sastanke posveene
pitanjima evropskih integracija. lanovi sektorskih komisija etiri parlamentarne skuptine bili
su aktivni u zajednikim aktivnostima evropskih integracija Bosne i Hercegovine.

Vlasti
Institucije Bosne i Hercegovine su se nastavile baviti reformskim prioritetima. Saradnja izmeu
Vijea ministara Bosne i Hercegovine i entitetskih vlada bila je uinkovita kada je u pitanju
realizacija Reformske agende. Vijee ministara BiH je u avgustu usvojilo mehanizam
koordinacije procesa evropskih integracija. Strateki cjelodravni program za usklaivanje
propisa sa acquis-om EU tek treba usvojiti. Ustav Bosne i Hercegovine je i dalje u suprotnosti
sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, kako je potvreno u presudi u predmetu Sejdi-
Finci i presudama koje su uslijedile. Odluke Ustavnog suda treba u potpunosti provesti u cijeloj
zemlji.
Dejtonski/Pariki mirovni sporazum je okonao rat koji je trajao od 1992. do 1995. Ustavom
Bosne i Hercegovine, sadranom u Aneksu IV Sporazuma, uspostavljena je sloena
institucionalna struktura koja je jo uvijek neuinkovita i razliito se tumai. Ustav Bosne i
Hercegovine spreava graane koji se ne izjanjavaju kao Bonjaci, Srbi ili Hrvati da se
kandiduju za Predsjednitvo i Dom naroda Parlamentarne skuptine. Odluke Evropskog suda za
ljudska prava u predmetima Sejdi-Finci, Zorni i Pilav potvruju da ovo predstavlja krenje
Evropske konvencije o ljudskim pravima. Veliki broj odluka Ustavnog suda tek treba provesti
na razliitim nivoima irom zemlje.
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine je ispunjavalo svoju ulogu u procesu evropskih
integracija, ukljuujui i podnoenje zahtjeva za lanstvo u EU u februaru. U julu je parafiran
Protokol o adaptaciji SSP kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji.
Vijee ministara BiH je i dalje proaktivno djelovalo kako bi se ostvario napredak u evorpskim
integracijama. U oktobru 2015. usvojilo je akcioni plan za provedbu Reformske agende na
dravnom nivou, to je dovelo do usvajanja reformi u oblastima kao to su upravljanje dugom,
spreavanje pranja novca, carinska politika i borba protiv organiziranog kriminala. U avgustu
je Vijee ministara BiH usvojilo Odluku o mehanizmu koordinacije procesa evropskih
integracija.

6
 Nezvanini prevod

Cjelodravne strategije u oblastima kao to su poljoprivreda, energetika i okoli tek treba

usvojiti, nakon ega e Bosna i Hercegovina moi u potpunosti koristiti pretpristupnu pomo
EU. Potrebno je dodatno ojaati ulogu i kapacitete Direkcije za evropske integracije. Novi
direktor Direkcije imenovan je u novembru 2015, ali zbog politikih nesuglasica Direkcija nije
mogla u potpunosti preuzeti svoju koordinacijsku ulogu u okviru SSP-a. U oekivanju dogovora
o mehanizmu koordinacije i uspostavljanja relevantnih struktura, odrana su samo dva sastanka
pododbora u okviru SSP-a. Program usklaivanja domaih propisa sa acquis-om EU tek treba
usvojiti; ovaj program je pravna obaveza koja proistie iz SSP-a.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je nastavila ispunjavati reformske prioritete kako je
definirano u Reformskoj agendi. Ti prioriteti su ukljuivali usvajanje zakona u oblastima kao
to su trite rada, fiskalna odgovornost i poslovno okruenje. Imenovanja u nadzorne odbore
javnih preduzea, koja su u poetku dovela do raspada vladajue koalicije nakon izbora,
neometano su nastavljena. Ured Vlade Federacije BiH za evropske integracije i dalje nema
administrativnih kapaciteta za koordinaciju evropskih poslova izmeu razliitih nivoa vlasti u
Federaciji BiH i sa ostatkom zemlje. Vlada Federacije BiH i kantoni su samo sporadino
saraivali po pitanjima evropskih integracija.
Vlada Republike Srpske usvojila je niz zakona u okviru Reformske agende, posebno u
oblastima trita rada, fiskalne odgovornosti, steaja i suzbijanja sive ekonomije. Meutim,
Vlada je usvojila i zakljuke, ukljuujui odredbe o direktnom izvjetavanju Europske komisije,
to je praksa koja direktno dovodi u pitanje potrebu da zemlja osigura jedan kanal komunikacije
sa EU. U isto vrijeme, entitetska vlada nije sudjelovala u izradi cjelodravnih strategija dok se
ne uspostavi mehanizam koordinacije procesa evropskih integracija, to je u velikoj mjeri
negativno utjecalo na programiranje i provedbu finansijske pomoi EU u kljunim sektorima.
Vlada Republike Srpske je septembru 2016. organizirala referendum i ignorisala odluku
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da se referendum odgodi dok sud ne odlui o njegovoj
ustavnosti.
Vlada Brko distrikta je odrala tri sjednice posveene evropskim integracijama. U novembru
je vlada usvojila akcioni plan o provedbi mjera koje proizlaze iz Reformske agende, te usvojila
reforme u oblastima kao to su javne interne finansijske kontrole i oduzimanje imovine.
Entitetski propisi su u velikoj mjeri usklaeni sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi.
Meutim, nije u potpunosti jasna podjela ovlasti izmeu entiteta, kantona i opina, i relativno
je nizak nivo finansijske autonomije na opinskom nivou.
Ured ombudsmana i dalje nema adekvatne kadrovske kapacitete i suoava se sa ozbiljnim
finansijskim ogranienjima, koja negativno utjeu na rezultate rada u cjelini. Ovo oteava
obavljanje funkcija, ukljuujui provedbu propisa o zabrani diskriminacije. Sistematska
saradnja izmeu Ureda ombudsmana i civilnog sektora i dalje je ograniena. U novembru su
imenovani novi ombudsmeni nakon transparentnog i pravinog procesa parlamentarnog izbora
u koji se bili ukljueni predstavnici civilnog drutva i koji je bio u skladu sa evropskim
standardima i Parikim principima.
Civilno drutvo

Postignut je odreeni napredak u uspostavljanju institucionalnih mehanizama za saradnju

izmeu vlada i organizacija civilnog drutva (OCD), kao i za javno finansiranje OCD.
Meutim, strateki okvir za saradnju sa civilnim drutvom treba razvijati i u potpunosti
koristiti web platformu za e-konsultacije. Potrebne su transparentne procedure za raspodjelu
javnih sredstava za OCD na svim nivoima vlasti.
Osnaeno civilno drutvo je kljuna komponenta svakog demokratskog sistema i institucije to
7
 Nezvanini prevod

trebaju prihvatiti i tretirati ga kao takvo. Institucionalni mehanizam za konsultacije, web

platforma za elektronske konsultacije, uspostavljen je u aprilu. Bilo je ukljueno 9 ministarstava
i 14 agencija na dravnom nivou. Dvadeset tri institucije na svim nivoima vlasti odredile su
posebne organe ili kontakt osobe zaduene za dijalog i saradnju sa organizacijama civilnog
drutva. Povremeno su organizirane sektorske konsultacije sa OCD putem odreenih radnih
grupa. Meutim, da bi pravni okvir bio uinkovit, predstavnici vlade i civilnog drutva trebaju
imati ire uloge i potrebna je vea politika opredijeljenost ovom procesu. Strateki okvir za
saradnju sa civilnim drutvom tek treba uspostaviti na svim nivoima vlasti. Odreeni napredak
evidentiran je na lokalnom nivou, gdje je jo sedam opina usvojilo zakonski okvir za
transparentno finansiranje OCD na osnovu jasno definiranih kriterija i alata za praenje i
evaluaciju. Meutim, raspodjela javnih sredstava za OCD nije u potpunosti transparentna i
sistematska.
Kada je u pitanju civilni nadzor nad sigurnosnim snagama, Zajednika komisija za sigurnost
i odbranu u parlamentu imala je aktivnu ulogu u osiguravanju demokratske kontrole nad
oruanim snagama Bosne i Hercegovine. Parlamentarni vojni povjerenik nastavio je nadgledati
zatitu ljudskih prava i sloboda u oruanim snagama i Ministarstvu odbrane BiH. Oruane snage
su nastavile s unitavanjem nestabilne municije i istovremeno jaale odrive kapacitete za
rjeavanje preostalih zaliha. Veliki zalihe oruja i municije u nadlenosti oruanih snaga i iroka
rasprostranjenost ilegalnog oruja u posjedu stanovnika i dalje je zabrinjavajue.
2.2. Reforma javne uprave

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme javne uprave. Nije ostvaren napredak u proteklih
godinu dana i uoeno je nazadovanje kada su u pitanju izmjene i dopune pravnog okvira za
dravnu slubu u Federaciji BiH, kojima je povean rizik od politizacije. Nedovoljna politika
podrka za cjelodravne reforme i fragmentacija javne slube ometaju napore u pravcu
institucionalnih i zakonodavnih reformi. Prijeko je potreban usaglaen pristup izradi politika i
koordinacija.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina treba se posebno baviti ispunjavanjem preporuka
Komisije od prole godine:
izraditi, usvojiti i poeti provoditi novi cjelodravni strateki okvir za reformu javne uprave
uz snano politiko vodstvo i smjernice;
osigurati provedbu efikasnog sistema upravljanja ljudskim potencijalima, posebno u
zapoljavanju, i izmijeniti i dopuniti propise o dravnoj slubi na inkluzivan nain i na temelju
pouzdanih podataka kako bi se smanjio rizik od politizacije dravne slube na svim nivoima
vlasti;
usvojiti cjelodravni program reforme upravljanja javnim finansijama koji je usklaen sa
novim stratekim okvirom za reformu javne uprave.

Izrada politika i koordinacija

Sistem kreiranja politika u Bosni i Hercegovini je veoma fragmentiran. Propisi predviaju
pristup "cjelovite vlade", ali ostaje pitanje kako to primijeniti u praksi. Ostvaren je odreeni
napredak ka izradi cjelodravne strategije, ukljuujui i sporazum izmeu vlada na dravnom i
entitetskim nivoima o uspostavi meuinstitucionalne strukture za izradu strategije za reformu
javne uprave. Istovremeno, potrebno je u velikoj mjeri poboljati koordinaciju izmeu dravnih
i entitetskih institucija.
Na dravnom nivou je u januaru usvojen prvi srednjoroni program rada i akcioni plan Vijea
ministara BiH za period 2016-2018. u skladu sa odlukom iz 2014. godine o postupku
srednjoronog planiranja, praenja i izvjetavanja. Entitetske vlade imaju sline propise kojim
se osigurava finansijska odrivost vladinih programa. Meutim, nepostojanje cjelodravnog
srednjoronog planiranja i dalje predstavlja veliki nedostatak. Usvojen je mehanizam
8
 Nezvanini prevod

koordinacije procesa evropskih integracija i neophodna je njegova uinkovita provedba kako bi

se osiguralo bolje planiranje i praenje procesa evropskih integracija. U julu je Vijee ministara
BiH usvojilo odluku o postupku usklaivanja zakonodavstva sa acquis-om EU. Sljedei koraci
ukljuuju usvajanje dravnog plana za usklaivanje sa acquis-om.
Uvedeni su odreeni elementi kreiranja politika i izrade propisa na inkluzivan nain i na
temelju dokaza, ali je potrebno dodatno poboljati kvalitet politika i zakonodavnih prijedloga.
Javne konsultacije su ureene zakonom, ali se jo uvijek ne provode u potpunosti. U aprilu je
na dravnom nivou pokrenuta web platforma za javne konsultacije o prijedlozima zakona, ali
poboljanja tek treba procijeniti. Procjene utjecaja propisa su zakonski ureene, ali se ne rade
sistematski zbog nedostatka kadrovskih kapaciteta. Procjene finansijskog utjecaja se rade za
prijedloge zakona, ali ne i za strateke dokumente.
Nedostatak cjelodravnog srednjoronog planiranja politika je ozbiljna prepreka javnom
nadzoru nad radom vlade. Na dravnom i entitetskim nivoima osiguran je odreeni nivo
transparentnosti putem javno dostupnih izvjetaja i objavljivanjem vladinih planova i saetaka
odluka. Meutim, javno dostupni izvjetaji ne omoguuju uporednu analizu dostignua sa
konkretnim ciljevima politike.
Upravljanje javnim finansijama
Bosna i Hercegovina i dalje rjeava pitanje javnih finansija na temelju podsistema usvajanjem
odvojenih strategija upravljanja dugom ili interne finansijske kontrole u odsustvu
sveobuhvatnog programa reforme upravljanja javnim finansijama (UJF). Meutim,
ministarstva finansija na svim nivoima izrazila su opredjeljenje za pripremu sveobuhvatne
strategije upravljanja javnim finansijama. U junu je Republika Srpska usvojila informaciju o
izradi strategije upravljanja javnim finansijama za period 2016-2020. za Republiku Srpsku i
zaduila svoje Ministarstvo finansija da sudjeluje u izradi cjelodravne strategije upravljanja
javnim finansijama nakon to se usvoji entitetska strategija. U julu je Vijee ministara BiH
usvojilo odluku o osnivanju radne grupe za izradu cjelodravne strategije reforme upravljanja
javnim finansijama.
Na razliitim nivoima uprave koristi se sistem izrade budeta i upravljanja informacijama za
planiranje budeta i za srednjoroni budetski okvir, dok je informacioni sistem za upravljanje
javnim investicijama u punom kapacitetu. Rokovi za izradu i usvajanje budeta su se bolje
potovali u 2016. godini, osim u Brko distriktu gdje je budet za 2016. usvojen nakon
zakonskog roka.
Institucije na svim nivoima imaju znaajne nedostatke u pogledu interne kontrole i javnih
nabavki, to ini sisteme neuinkovitim i podlonim gubicima. Socijalni doprinosi i penzije,
koji ine znaajan dio javnih sredstava, pokrivaju se iz vanbudetskih sredstava koja nisu
ukljuena u budetski proces niti u budetske dokumente kao to su srednjorone ili godinje
budetske prognoze. Ukljuivanje penzionog fonda u trezorski sistem Republike Srpske od
januara 2016. kako bi se stabilizirala njegova likvidnost tek treba proizvesti oekivane rezultate.
Bosna i Hercegovina jo uvijek nije postigla dovoljnu transparentnost budeta. Godinji
budeti se objavljuju i godinje izvjetaje o izvrenju budeta priprema Ministarstvo finansija i
trezora. Reviziju radi Vrhovna revizijska institucija. Sline odredbe se primjenjuju u entitetima
i u Brko distriktu. Nedostatak usklaenosti kontnih planova na dravnom nivou i u entitetima
oteava pristup konsolidovanim podacima.
Kada je u pitanju nadzor nad budetom, potrebno je bolje pratiti da li se poduzimaju aktivnosti
u skladu sa nalazima i preporukama vanjske revizije. Izvjetavanje tokom godine je nedovoljno,
kao i uee graana u budetskom procesu. Nije bilo pokuaja da se pripremi budet za graane
ni na jednom nivou vlasti.

9
 Nezvanini prevod

Javna sluba i upravljanje ljudskim resursima

Pravni okvir za javnu slubu u Bosni i Hercegovini je veoma fragmentiran i razliiti zakoni se
primjenjuju za dravnu slubu na razliitim nivoima vlasti. U decembru 2015. Federacija BiH
je usvojila izmjene i dopune zakona o dravnim slubenicima i uklonila vie i srednje
rukovodee pozicije iz nadlenosti dravne slube. Ovo je veliki korak unazad kada je u pitanju
osiguravanje politike neutralnosti dravne slube, jer omoguava Federaciji BiH politika
imenovanja i razrjeenja na viim i srednjim rukovodeim pozicijama. Sline odredbe su
usvojene u Kantonu Sarajevo u avgustu, iako u manjoj mjeri. Trenutno, primjena dva lana o
zapoljavanju u zakonu Federacije BiH je privremeno obustavljena do donoenja odluke
Ustavnog suda o meritumu predmeta i osporavanju zakona na procesnim i materijalnim
osnovama.
Princip zapoljavanja i napredovanja na osnovu zasluga za dravne slubenike je openito
sadran u zakonima, ali je njegova primjena oteana zbog nejasnih zakonskih odredbi,
formalistike primjene postupaka i malog kapaciteta komisija za odabir. Kriteriji za otputanje
i disciplinski postupak, ukljuujui i mogunost albe, su takoer utvreni u zakonima. U praksi
je broj otputanja nizak.
Upravljanje ljudskim resursima je i dalje podijeljeno i neefikasno zbog nepostojanja sredinje
institucije za kreiranje politike na dravnom i entitetskim nivoima. Postoje etiri glavne agencije
za dravnu slubu koje obavljaju centralizirane funkcije upravljanja ljudskim resursima, ali one
nemaju ovlasti da vode i prate provoenje politike dravne slube i pravnog okvira. Slube za
upravljanje ljudskim resursima osnovane su samo u malom broju institucija. Uvedeni su
informacioni sistemi za upravljanje ljudskim resursima na razliitim nivoima uprave, ali se ne
koriste za donoenje odluka i planiranje zbog nedostatka cjelovitih informacija i zbog pravnih
prepreka u pogledu zatite podataka. Potrebni su dodatni napori za uspostavljanje objedinjene
kadrovske baze podataka.
Sistem linih dohodaka nije transparentan i ne osigurava jednaku platu za jednak rad zbog toga
to se razliiti propisi o platama primjenjuju na razliitim nivoima uprave. U Federaciji BiH se
jo uvijek isplauju naknade za rad u komisijama. Pravian i objektivan sistem vrednovanja
radnih mjesta i klasifikacije tek treba uvesti.
Pravo na struno usavravanje nije u potpunosti osigurano ili se ostvarivanje prava ne prati.
Drava i entiteti imaju strategije obuka, ali bez vanjskih donatorskih sredstava potrebe se ne
mogu pokriti. Ocjenjivanje rezultata rada je regulirano i redovno se provodi.
Meutim, potrebno je direktno povezati ocjenjivanje rada i struno usavravanje i mobilnost.
Pitanje integriteta u javnoj slubi je relativno dobro ureeno na dravnom nivou kroz planove
za borbu protiv korupcije i planove integriteta, kodekse ponaanja za dravne slubenike,
pravila o nespojivosti funkcije i kroz rad Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe
protiv korupcije. Meutim, Agencija ima ograniene ovlasti kada je u pitanju provedba planova
i percepcija korupcije je i dalje visoka.
Odgovornost uprave
Sloena ustavna rjeenja negativno utjeu na cjelokupnu organizaciju javne uprave u Bosni i
Hercegovini zbog toga to ne osiguravaju jasno utvrene linije odgovornosti. Pravni propisi
koji ureuju strukturu i ovlasti razliitih organa javne uprave su nejasni i preklapaju se. Rezultat
je da vie od 40 institucija direktno odgovara Vijeu ministara, a ne svojim resornim
ministarstvima. Odgovornost rukovodilaca u institucijama jo uvijek nije zaivjela u
administrativnoj kulturi (vidi Finansijska kontrola).
Institucionalno ureenje i sredstva za zatitu prava graana na dobru upravu nisu dovoljni.
Ured ombudsmana je relativno aktivan kada je u pitanju davanje preporuka, iako rijetko postupa
na vlastitu inicijativu. Meutim, provedba ovih preporuka u javnoj upravi je na niskom nivou.
10
 Nezvanini prevod

Pravo pristupa informacijama od javnog karaktera je ureeno zakonom na svim nivoima.

Zakoni su meusobno usklaeni i osiguravaju irok spektar pristupa, ali njihova provedba u
praksi nije ujednaena. Ako se graanima uskrati pristup informacijama javnog karaktera,
upravna inspekcija ima ovlatenja da postupa po pritubi i sankcionira odgovorne osobe ili
institucije. Postoji i drugostepeni organ koji preispituje albe i donosi konane odluke na nivou
dravnih institucija. Meutim, ne postoji nezavisni organ koji bi postupao po albama.
Kada je u pitanju ostvarivanje prava na upravnu pravdu, sudsko preispitivanje upravnih akata
je decentralizirano i ovim predmetima se bave sudovi ope nadlenosti. Povjerenje javnosti u
sudove je openito nisko. Pravo na naknadu tete u sluajevima nezakonite radnje rijetko se
ostvaruje zbog nedostatka pravnog okvira o javnoj odgovornosti.
Pruanje usluga graanima i poslovnim subjektima
Zbog vrlo decentraliziranih nadlenosti za pruanje usluga, potrebno je posvetiti veu panju
korisniki orijentiranoj upravi. Zadovoljstvo javnosti po pitanju dravne slube se ne mjeri
redovno. Elektronski potpis ne funkcionira na dravnom nivou zbog nepotpunih podzakonskih
akata i zbog toga se dostupne elektronske usluge svode na pruanje informacija. U decembru
2015. usvojen je operativni plan za uspostavljanje okvira interoperabilnosti na nivou institucija
Bosne i Hercegovine. Meutim, nedostatak cjelodravnog modela i razlika izmeu dravnog i
entitetskog nivoa i Brko distrikta u pristupu primjeni pravnog okvira za elektronske potpise,
kreiranju portala e-vlade i provedbi okvira interoperabilnosti koi daljnji razvoj elektronskih
usluga. Ustavni sud Federacije BiH je ukinuo monopol notara u pravnograanskim predmetima
i na taj nain potencijalno proirio opseg prihvatljivih pruatelja usluga za graane i poslovne
subjekte.
Vaei pravni okvir na razliitim nivoima garantira kljuna naela dobrog upravnog ponaanja,
ali ima prostora za daljnje pojednostavljenje upravnih postupaka. Posebne upravne postupke
treba preispitati i ukinuti ili uskladiti sa Zakonom o upravnom postupku. Izuzetke treba svesti
na minimum i dozvoliti samo kada su propisno obrazloeni.
Strateki okvir za reformu javne uprave
S obzirom da je cjelodravna strategija za reformu javne uprave (PAR) istekla 2014. godine,
Bosna i Hercegovina je zapoela aktivnosti na izradi nove strategije u skladu s ciljevima
Reformske agende. Vlade su iskazale politiku podrku reformi i odobrile Informaciju o
operativnom planu ime je otvoren put za konkretnu izradu strategije. Svi nivoi su imenovali
lanove meuresorne radne grupe odgovorne za izradu strategije. Izrada strategije je u ranoj
fazi.
Iako je strategija istekla 2014. godine kao i pratei akcioni plan, Ured koordinatora za reformu
javne uprave je nastavio provoditi projekte koji se finansiraju iz Fonda za reformu javne uprave.
Godinji izvjetaj za 2015. godinu navodi da je stopa provedbe dostigla 65%, ali postojei okvir
za praenje nema jasne pokazatelje uinka pomou kojih bi se utvrdilo koliko je reformskih
ciljeva ostvareno.
Mehanizam koordinacije za reformu sektora javne uprave iz prethodne strategije jo uvijek
osigurava efikasnu strukturu za saradnju sa entitetima i Brko distriktom. Meutim, provedba
strategije za reformu javne uprave nije finansijski odriva. Procjene trokova za ljudske resurse
i drugih trokova provedbe nisu ukljuene u godinje budete i srednjorone okvire rashoda na
svim nivoima.

11
 Nezvanini prevod

2.3. Vladavina prava

Funkcionisanje pravosua
Pravosudni sistem Bosne i Hercegovine dostigao je odreeni nivo pripremljenosti. Odreeni
napredak ostvaren je u ispunjavanju pojedinih prologodinjih preporuka po pitanju
odgovornosti i integriteta u pravosuu: usvajanje seta smjernica o sukobu interesa od strane
Visokog sudskog i tuilakog vijea, izrada planova integriteta i disciplinske mjere. Meutim,
vei broj preporuka nije ispunjen. Nije usvojen Akcioni plan za provedbu Strategije za reformu
sektora pravde za period 2014-2018. Sporo rjeavanje zaostalih komunalnih predmeta u
sudovima i neadekvatne procedure za izvrenje sudskih odluka i dalje naruavaju efikasnost
pravosudnih organa. Disciplinske sankcije i sankcije za krenje etikih pravila jo uvijek nemaju
zadovoljavajui preventivni uinak. Nastavljene su politiki motivirane prijetnje upuene
pravosuu. Potrebno je ojaati nezavisnost sudstva, ukljuujui i nezavisnost od politikog
uticaja.
U narednoj godini Bosna i Hercegovina bi posebno trebala uraditi sljedee:
usvojiti akcioni plan za provedbu strategije za reformu sektora pravde za period 2014 - 2018.
i uspostaviti jasan sistem za praenje;
provesti smjernice koje je usvojilo Visoko sudsko i tuilako vijee o sukobu interesa,
disciplinskim sankcijama i integritetu u pravosuu; uvesti vie kvalitativnih kriterija za
imenovanje i ocjenjivanje rada sudija i tuilaca; nastaviti izradu programa obuke, posebno
poetne obuke i obuke za rukovodee pozicije, ukljuujui obuke o etikim i disciplinskim
pitanjima;
provesti reformu zakona o izvrnom postupku kako bi se efikasno smanjio zaostatak u
rjeavanju komunalnih predmeta u sudovima i uvela sudski naloena medijacija u odabranim
pilot sudovima.

Strateki dokumenti i budet

Vijee ministara BiH jo uvijek nije usvojilo akcioni plan za cjelodravnu strategiju za
reformu sektora pravde za period 2014-2018, sa novim prilagoenim rokovima za provedbu.
Ministarska konferencija, koja ukljuuje ministre pravde na svim nivoima, predstavnike
Pravosudne komisije Brko distrikta (PKBD) i Visokog sudskog i tuilakog vijea (VSTV)
odgovorna je za nadgledanje provedbe strategije za reformu sektora pravde. Konferencija je
sazvana u martu, ali jo uvijek nije usvojila svoj poslovnik, to je preduvjet za uspostavljanje
tehnikih struktura koje e pratiti realizaciju u razliitim oblastima strategije. Meutim,
pojedine konkretne aktivnosti u okviru strategije ipak su pokrenute. Vlasti trebaju poduzeti
odlunije korake za provedbu strategije u smislu usvajanja akcionog plana i izdvajanja
odgovarajuih budetskih sredstava za svaku aktivnost predvienu u strategiji.
Upravljaki organi/sudsko/tuilako vijee
Visoko sudsko i tuilako vijee je kljuna institucija koja upravlja pravosuem u cijeloj
zemlji. Godinji izvjetaji VSTV-a se objavljuju na internetu i prezentiraju zakonodavnim
tijelima na svim nivoima.
Zakon o VSTV-u jo uvijek ima nedostataka, posebno u pogledu imenovanja i disciplinskih
postupaka, sukoba interesa, prijave imovinskog stanja, kao i prava na albu na konane odluke
VSTV-a. Ova pitanja treba rjeavati u svjetlu miljenja Venecijanske komisije i preporuka
Evropske komisije u okviru Strukturiranog dijaloga o pravosuu izmeu EU i BiH. Ostala
pitanja koja se tiu vee transparentnosti sjednica VSTV-a, unapreenja procedura glasanja, kao
i izuzea i premjetaja sudija i tuilaca treba rjeavati kroz promjene relevantnog poslovnika.

12
 Nezvanini prevod

Nezavisnost i nepristrasnost
Naela nezavisnosti sudstva i samostalnosti tuilatva ugraena su u pravne propise na svim
nivoima i sadrana u entitetskim Ustavima, iako ne i u Ustavu Bosne i Hercegovine. Ne postoje
utvrene procedure za sankcioniranje neprimjerenog utjecaja ili prijetnji kada je u pitanju
nezavisnosti pravosua. Nastavljene su politiki motivirani prijetnje upuene sudovima i
tuilatvima, posebno na dravnom nivou. Potrebno je poduzeti energine mjere protiv takve
prakse.
Ustavni i pravni okvir trebaju osigurati punu zatitu od nezakonitog pritiska na nezavisnost,
nepristrasnost i samostalnost sudija i tuilaca. Postoji potreba da se proiri osnov za albu protiv
konanih odluka VSTV-a ukljuujui i odluke o imenovanju sudija i tuilaca, o njihovom
premjetaju, kao i odluke u disciplinskim postupcima.
Odgovornost
Kako bi dopunio postojee propise i unaprijedio sveukupnu odgovornost nosilaca pravosudnih
funkcija, VSTV je u julu, u okviru provedbe Reformske agende, usvojilo smjernice koje se
odnose na spreavanje sukoba interesa u pravosuu, izradu planova integriteta u pravosuu i
unapreenje disciplinskog postupka. S druge strane, veoma "labavi" propisi o prijavi
imovinskog stanja nalau neku vrstu finansijskog izvjetaja kojeg treba da dostave sudije i
tuioci, ali ne postoji mehanizam za njegovo objavljivanje ili provjeru. Ovo pitanje treba
adekvatno rijeiti kroz unapreenje zakonskog okvira.
Treba ubrzati aktivnosti kako bi se osigurala efikasnost i efektivnost disciplinskog postupka,
ukljuujui reviziju postojeeg zakonskog okvira. Opseg pojedinih disciplinskih prekraja treba
razjasniti, a politika sankcioniranja treba biti stroa imajui u vidu da su sankcije u disciplinskim
postupcima protiv sudija i tuilaca kao sredstvo odvraanja i dalje rijetke. Tokom izvjetajnog
perioda, Ured disciplinskog tuioca evidentirao je 899 pritubi protiv nosilaca sudskih i
tuilakih funkcija i donio 912 odluka u meritumu, ukljuujui i odluke u predmetima iz
posljednjih godina. Pokrenut je 31 disciplinski postupak, izreeno 28 disciplinskih mjera,
uglavnom pismenih/ javnih opomena ili smanjenja plate i samo jedno razrjeenje dunosti.
Odluke da se ne pokree krivino gonjenje treba zasnivati na jasnom obrazloenju i treba
postojati mogunost za djelotvoran pravni lijek.
VSTV moe ukinuti konanu odluku disciplinskog tuioca, koji ima ograniene mogunosti za
albu. Imajui u vidu da sudije i tuioci kojima je izreena disciplinska mjera mogu ipak
napredovati, potrebno je adekvatno uzeti u obzir disciplinske mjere prilikom unaprjeenja.
Iako postoje etiki kodeksi za sudije i tuioce, ne postoji formalni izvrni mehanizam za
pokretanje disciplinskog postupka. Potrebno je poduzeti energinije mjere protiv korupcije u
pravosuu.
Profesionalnost i strunost
Uvedeni su postupci kojima se ureuje stupanje u slubu ili napredovanje u sudakoj profesiji
na osnovu zasluga i unapreenja. Naglasak se stavlja na profesionalizam i rezultate rada
kandidata koji se mjere na osnovu objektivnih indikatora. Meutim, postoji niz nedostataka koje
treba prioritetno rjeavati, uglavnom kroz reviziju podzakonskih akata kako bi se osiguralo da
imenovanje sudija i tuilaca i upravljanje karijerom budu transparentniji, efikasniji i
profesionalniji. Kako bi se ovo postiglo, potrebno je posebice poduzeti sljedee: objavljivati
pitanja za prijemni ispit, racionalizirati broj konkursa, ocjenjivati rezultate rada vie na osnovu
kvaliteta rada, ukljuujui i najvia rukovodea mjesta na svim nivoima, i uvesti provjere
integriteta. Osim toga, zakonodavno tijelo mora rjeavati nedostatak djelotvornog pravnog
lijeka protiv konane odluke o imenovanju i ocjeni rezultata rada. Razrjeenje je ureeno
Zakonom o VSTV-u na temelju objektivnih kriterija. U praksi je bilo veoma mali broj sluajeva
razrjeenja.
13
 Nezvanini prevod

Kvalitet pravosudnog sistema

Obuku sudija i tuilaca u Bosni i Hercegovini organiziraju entitetski centri za obuku sudija i
tuilaca, koji imaju svoj budet. Ovi centri jo uvijek ne rade redovnu, sveobuhvatnu i analitiku
procjenu potreba u pogledu obuka na temelju razvoja karijere, sposobnosti za posao i redovnih
ocjena rezultata rada. Viegodinje programe obuke treba sistematski razvijati. Potrebno je
uvesti nezavisni sistem praenja i procjena. Potrebno je unaprijediti sadraj, metodologiju i
organizaciju obuke, sa naglaskom na usavravanje znanja za postupanje po sloenim
predmetima.
Svakodnevni rad sudova i tuilatava prati se i mjeri kroz sistem upravljanja predmetima,
putem kojeg se ocjenjuje rad sudija na osnovu godinjeg obima posla. Svi sudovi i tuilatva
redovno pripremaju statistike izvjetaje za VSTV, kao i godinji izvjetaj o radu, koji se
dostavljaju nadlenim ministarstvima pravde i VSTV-u.
Tokom izvjetajnog perioda, izdato je 38 196 novih kodova za pristup predmetima za strunjake
kako bi ostvarili elektronski pristup sudskim predmetima, a sistem je evidentirao vie od 420
000 korisninih pristupa. Iako je rad sudova sve transparentniji, pristup je i dalje ogranien za
zainteresirane strane i potrebno je platiti naknadu. Ovo podrazumijeva pristup elektronskim
verzijama odabranih odluka.
Kako bi se postigla vea transparentnost, potrebno je unaprijediti uvjete za snimanje sudskih
postupaka i odabrane sudske odluke treba staviti na raspolaganje veem broju stranaka, uz
potpuno potivanje propisa o zatiti podataka.
U cilju postizanja vee dosljednosti sudske prakse u cijeloj zemlji, te imajui u vidu
nepostojanje vrhovnog suda na dravnom nivou, tri zajednika vijea sudova najviih instanci
u Bosni i Hercegovini odrala su sedam sjednica. Ovo je doprinijelo ujednaavanju sudske
prakse u graanskim i upravnim stvarima, ali ne i u krivinim stvarima.
Kada su u pitanju alternativne metode rjeavanja sporova, potrebano je unaprijediti kvalitet
sudske i vansudske medijacije. Sudski postupci mirenja se i dalje ee koriste nego medijacija.
Samo su dva predmeta upuena na medijaciju, u usporedbi sa 6 280 predmeta u kojima su
provedeni sudski postupci mirenja, to znai da je jedva 1% predmeta rijeeno alternativnom
metodom rjeavanja sporova. Predloena je bolja sudski naloena medijacija i u toku je
pokretanje ove vrste medijacije u pilot sudovima. Cilj je uskladiti sistem medijacije u Bosni i
Hercegovini sa evropskim standardima i najboljim praksama.
Budetska sredstva dodijeljena sudovima i tuilatvima u cijeloj zemlji i VSTV-u u 2016.
godini iznosila su 119,35 miliona eura (neto vie u apsolutnom iznosu u odnosu na 2015.
godinu), odnosno 0,81% BDP-a, to je neto manje nego u 2015. godini kada su izdvojena
srdstva iznosila 0,85% BDP-a.
Efikasnost
Prosjeno trajanje sudskih postupaka u prvih est mjeseci 2016. godine bilo je krae u
prvostepenim predmetima. Bilo je potrebno u prosjeku 354 dana za rjeavanje predmeta (404 u
2015. godini i 437 u 2014. godini). Za drugostepene predmete opet je zabiljeen blagi rast na
273 dana u prosjeku (269 u 2015. godini i 239 u 2014. godini). U 2015. godini zaprimljeno je
420 883 predmeta i rijeeno je 452 485 predmeta u svim sudovima irom zemlje. Ovim je stopa
rjeavanja predmeta (postotak rijeenih predmeta u odnosu na novozaprimljene predmete) bila
108%.
Zaostatak u rjeavanju predmeta do kraja juna 2016. godine smanjen je za 5% u odnosu na
2015. godinu sa ukupno 356 019 nerijeenih predmeta. Zahvaljujui provedbi planova za
smanjenje zaostatka u rjeavanju predmeta, sudovi su rijeili 111 282 starih predmeta od 187
118 predmeta koji su planirani za 2016. godinu, ime je realizirano 60% planiranih ciljeva ve
u prvih est mjeseci 2016. godine.
14
 Nezvanini prevod

Prosjeno trajanje postupaka u nekomunalnim parninim predmetima pred prvostepenim

sudovima u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini 2016. godine bilo je 511 dana, to je za za 10
dana manje u odnosu na kraj 2015. godine. Ovi rezultati su direktan rezultat nastojanja VSTV-
a da pobolja efikasnost pravosua. Najvei dio zaostalih nerijeenih predmeta ine neplaeni
rauni za komunalne usluge (vie od 1,7 miliona) od juna 2016. godine.
VSTV je pokrenuo sistem za unapreenje evidencije predmeta neplaenih rauna za komunalne
usluge u 22 opinska/osnovna suda i 14 komunalnih preduzea. Sistem omoguava neposrednu
obradu ovih predmeta u posljednjoj fazi izvrenja. Na dan 30. juni 2016. godine, u sistemu je
bilo registrirano 547 146 predmeta, od kojih je bilo 289 923 (52,97%) nerijeenih. Kako bi se
postigli bolji rezultati na smanjenju zaostatka, sistem treba unaprijediti sveobuhvatnim
zakonodavnim i institucionalnim mjerama, posebno izmjenama i dopunama entitetskih zakona
o izvrnom postupku i efikasnijom naplatom potraivanja.

Borba protiv korupcije

Bosna i Hercegovina je dostigla odreen nivo pripremljenosti u borbi protiv korupcije.

Odreeni napredak je postignut u realizaciji prologodinjih preporuka da se usvoje akcioni
planovi na razliitim nivoima vlasti. Ipak, pravni i institucionalni okvir je i dalje neadekvatan a
rascjepkanost akcionih planova ini njihovu provedbu manje efikasnom. Neprimjenjivanje zakona
tetno utie na graane i institucije. Korupcija ostaje rasprostranjena u mnogim oblastima te i dalje
predstavlja ozbiljan problem. Politike izjave o opredijeljenosti na ovu temu nisu pretoene u
konkretne rezultate.
U narednoj godini Bosna i Hercegovina bi naroito trebala uraditi sljedee:
usvojiti dosljedne akcione planove i osigurati provedbu i praenje strategija za borbu protiv
korupcije, posebno na dravnom nivou i nivou Republike Srpske;
uspostaviti tijela za sprjeavanje korupcije tamo gdje jo nisu uspostavljena i osigurati njihovu
saradnju sa Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije;
izmijeniti i dopuniti zakonodavstvo kako bi se osiguralo efikasno praenje sukoba interesa na
nivou drave, FBiH i Brko distrikta i unaprijediti propise koji reguliu imovinske kartice i zatitu
prijavitelja korupcije (zvidaa);
osigurati provoenje otrijih kazni za krivina djela korupcije kako bi se postigao jai
preventivni uinak.

Postignuti rezultati
Tokom 2015. godine provedeno je ukupno 140 istraga na dravnom nivou o finansijskom
kriminalu i korupciji, od ega je njih 77 (55 %) kompletirano, a 23 su proslijeene Tuilatvu
Bosne i Hercegovine. U toku izvjetajnog perioda nije bilo konanih osuujuih presuda u
predmetima koji se tiu visokorangiranih osoba. Od 1. septembra 2015. do 15. avgusta 2016.
godine u cijeloj dravi potvreno je ukupno 296 optunica. Donijete su 173 osuujue presude od
kojih je veina bila uslovna kazna. Veina osuujuih presuda se odnosila na zloupotrebu
slubenog poloaja ili ovlatenja.
Revizorski izvjetaji, izvjetaji poreskih uprava i finansijske istrage se i dalje ne koriste sistematski
i na nain koji je komplementaran borbi protiv korupcije. Vlasti trebaju osigurati da organi za
provedbu zakona imaju puna ovlatenja da u istraivanju navoda o korupciji postupaju djelotvorno
i nepristrasno. Prema podacima VSTV-a, u 116 predmeta zaplijenjeno je ukupno 1.015.365 eura.
15
 Nezvanini prevod

Jo uvijek nema podataka o postignutim rezultatima na polju uinkovite kontrole finansiranja

politikih stranaka i izbornih kampanja, a neke od preporuka grupe GRECO (Grupa zemalja protiv
korupcije) o ovom pitanju jo uvijek nisu ispunjene. Imovinske kartice se i dalje ureuju
odvojenim i nekoordinisanim propisima zbog ega je njihova provedba, poput izreenih kazni,
nedjelotvorna.
Komisija za utvrivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske je usvojila 36 odluka,
dok je u 14 predmeta utvreno postojanje sukoba interesa. Provedba pravila o sukobu interesa u
drugim dijelovima drave je i dalje nejednaka. Zbog administrativnih prepreka komisija na
dravnom nivou od svog formiranja nije odluivala ni po jednom predmetu. Sukob interesa se ne
prati u Federaciji BiH. Vlasti Brko distrikta su zadatak odluivanja o predmetima sukoba interesa
povjerile Izbornoj komisiji Brko distrikta. Meutim, pravne prepreke onemoguavaju ovo tijelo
u obavljanju njegovih zadataka, te je nuno donijeti izmjene zakona. Ne postoji politika
sprjeavanja korupcije u privatnom sektoru. Izraene su analize procjene rizika od korupcije u
sektoru zdravstva i obrazovanja. Ova podruja su i dalje naroito sklona korupciji, te je stoga
sistematinija provedba procjene rizika prvi pozitivan korak u pravcu uvoenja daljnjih mjera za
efikasno rjeavanje korupcije.
Pristup informacijama se ureuje razliitim zakonima, ali zabiljeeni su uobiajeni nedostaci u
vezi s njihovom provedbom, kao i nepostojanjem automatizovanog voenja statistike. U 2015.
godini Ombudsmenu je upueno 223 albe koje se odnose na pristup informacijama, u odnosu na
218 u 2014. godini.
Nakon to je 2014. godine na snagu stupio Zakon o zatiti osoba koje prijavljuju korupciju u
institucijama Bosne i Hercegovine (zvidai), ukupno tri osobe su dobile status zvidaa, dok je
osam zahtjeva odbijeno. Meutim, navedeni zakon se odnosi samo na javni sektor na dravnom
nivou.
Institucionalni okvir
Agencija za borbu protiv korupcije na dravnom nivou je skoro u potpunosti popunjena, ima
odgovarajui budet i preseljena je u nove prostorije. U Republici Srpskoj je u ovu svrhu
oformljeno struno tijelo. lanovi tijela za sprjeavanje korupcije u Federaciji BiH su imenovani
u aprilu. U nekoliko kantona su uspostavljena nadlena tijela za sprjeavanje korupcije, i to u
Sarajevskom, Srednjobosanskom, Unsko-sanskom, Bosansko-podrinjskom kantonu Gorade,
Hercegovako-neretvanskom kantonu, te u Brko distriktu.
to se tie primjene zakona, kapaciteti za istraivanje ekonomskog, finansijskog kriminala i
kriminala vezanog za javne nabavke su i dalje slabi. Policija i pravosudni organi trebaju imati
specijalizovano osoblje za borbu protiv korupcije.
Zakonodavni okvir
Zakonodavni okvir je u odreenoj mjeri izmijenjen. Parlament FBiH je usvojio izmjene i dopune
entitetskog zakona o sukobu interesa, ime je njegovu provedbu povjerio komisiji na dravnom
nivou. U Brko distriktu je potrebno donijeti izmjene i dopune zakona o sukobu interesa u cilju
njegove pravilne provedbe.
U FBiH su u martu usvojene izmjene i dopune Krivinog zakona kako bi se regulisala krivina
djela trgovine utjecajem. U maju su usvojene izmjene i dopune Zakona o finansiranju politikih
stranaka, kojim su u obzir uzete neke od preporuka GRECO-a. FBiH jo uvijek nije poela
provoditi Zakon o prevenciji korupcije i organizovanog kriminala FBiH. Republika Srpska je u
aprilu usvojila novi Zakon o suzbijanju korupcije, organizovanog i najteih oblika privrednog
16
 Nezvanini prevod

kriminala. Kantoni imaju ogranien ili nedovoljno preciziran zakonodavni okvir za borbu protiv
korupcije. Jo uvijek ne postoji djelotvorna politika krivinog pravosua kao ni kazne koje imaju
preventivni uinak.
Postoje pravila o imunitetu lanova parlamenata od krivine odgovornosti i procedura kojima se
ureuje ukidanje imuniteta. Pravila o policijskoj zatiti linih podataka nisu dovoljna i uglavnom
se ne primjenjuju, a kazne za krioce nisu preventivnog karaktera.
Strateki okvir
Tokom prve godine provedbe Strategije BiH za borbu protiv korupcije, od 98 aktivnosti njih 25 je
u potpunosti zavreno, 63 je u procesu realizacije, dok 10 aktivnosti jo nisu zapoete. Republika
Srpska je donijela sektorske dokumente za period 2013-2017. U septembru 2016., Vlada FBiH je
usvojila Strategiju za borbu protiv korupcije za period 2016-2019. kao i akcioni plan za njenu
provedbu. Sarajevski kanton je usvojio strateke dokumente u oktobru, Kanton 10 u martu,
Bosansko-podrinjski kanton Gorade u maju i Tuzlanski kanton u septembru. Kako bi se
prevazila rascjepkanost nadlenosti na razliitim nivoima uprave u cijeloj dravi, potrebno je na
svim nivoima vlasti uspostaviti posveena i struna tijela za sprjeavanje i borbu protiv korupcije
sa odgovarajuim kanalima za koordinaciju i sveobuhvatnom vizijom. U tom kontekstu je
Agencija za borbu protiv korupcije u cilju koherentnosti i djelotvornosti izdala niz preporuka o
strukturama za sprjeavanje korupcije i stratekim dokumentima. Potrebno je unaprijediti
strateke dokumente kako bi naroito sadravali pouzdane procjene rizika i jasno utvrene
kriterije. Jo uvijek nisu uspostavljeni snani mehanizmi praenja.
Izraene su procjene rizika od korupcije u sektoru zdravstva i obrazovanja. Ova podruja su i dalje
naroito sklona korupciji, te je stoga sistematinija provedba procjene rizika prvi pozitivan korak
koji bi trebao dovesti do uvoenja daljnjih mjera za efikasno rjeavanje korupcije.
Borba protiv organizovanog kriminala

Bosna i Hercegovina je dostigla odreen nivo pripremljenosti u borbi protiv organizovanog

kriminala. Odreeni napredak je postignut u realizaciji prologodinjih preporuka na nain da
su agencije u odreenoj mjeri unaprijedile saradnju. Meutim, finansijske istrage se i dalje
nedovoljno provode. Borba protiv organizovanog kriminala je i dalje od kljune vanosti za
suzbijanje uplitanja kriminala u politiki, pravni i ekonomski sistem u dravi.
U narednoj godini Bosna i Hercegovina bi posebno trebala uraditi sljedee:
ojaati okvir za interresornu saradnju izmeu tijela za provedbu zakona kako bi se omoguilo
uspostavljanje specijalizovanih interresornih istranih timova za rjeavanje sloenih sluajeva
organizovanog kriminala, privrednog kriminala i korupcije, te raskrinkavanja kriminalnih mrea;
unaprijediti propise o uzajamnom pristupu bazama podataka i razmjenu informacija izmeu
agencija za provedbu zakona i tuilatava, kojim bi se detaljno propisale procedure i uzajamna
prava pristupa;
nastaviti s razvojem uinkovitih sistema za zapljenu i povrat imovine na svim nivoima,
ukljuujui i kapacitete za voenje finansijskih istraga na nain da se u potpunosti provode
usvojeni zajedniki minimalni standardi za sistem za rjeavanje pitanja oduzimanja imovine u
Bosni i Hercegovini u skladu sa minimalnim standardima uspostavljenim u EU.

17
 Nezvanini prevod

Postignuti rezultati
Doneseno je 30 osuujuih presuda protiv 116 osoba u predmetima organizovanog kriminala. U
istom periodu, u 43 predmeta naloeno je pokretanje istrage organizovanog kriminala protiv 238
osumnjienih lica, a u 19 predmeta podignute su optunice protiv 84 osobe za organizovani
kriminal. Poduzete su odreene operacije velikog obima, ukljuujui i saradnju sa dravama
lanicama EU. U 2015. godini, u ukupno 116 predmeta izdati su nalozi za oduzimanje imovine
steene krivinim djelom u vrijednosti od 1.015.365 eura.
Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja polazita, tranzita i odredita kada je u pitanju trgovina
ljudima u svrhu radne eksploatacije, seksualne eksploatacije, prosjaenja i prisilnog braka. Broj
identifikovanih rtava trgovine ljudima je utrostruen, te se u 80% sluajeva radi o enama i
djevojkama. FBiH nije donijela izmjene krivinog zakona kojima bi se zabranili svi oblici trgovine
ljudima. To ograniava sposobnost zemlje u cjelini da procesuira krivina djela trgovine ljudima.
Ne postoji sveobuhvatna politika u obavljanju finansijskih istraga na sistematian nain, a
zamrzavanje imovine kao mjera predostronosti se u ranoj fazi istrage rijetko primjenjuje.
Specijalizovane jedinice za borbu protiv terorizma, trgovine ljudima, trgovine drogom,
kibernetskog kriminala i jedinice za financijske istrage su uglavnom uspostavljene na dravnom i
entitetskom nivou, iako raspolau ogranienim i nedovoljnim kapacitetima. Na nivou FBiH jo
nije uspostavljena jedinica za finansijske istrage. Zajednika radna grupa za borbu protiv terorizma
ne funkcionie propisno i njen operativni kapacitet treba dodatno ojaati. Potrebno je znaajno
unaprijediti institucionalne kapacitete za djelotvorno rjeavanje razliitih oblika organizovanog
kriminala.
Potrebno je na struktuiran nain unaprijediti mehanizam praktine saradnje izmeu policije i
tuilatava kako bi se osigurali efikasniji sudski postupci. Sistem za elektronsku razmjenu
podataka izmeu registara policije i tuilatava je u funkciji, iako se pojedini tehniki aspekti u
sistemu auriraju i unaprjeuju. I dalje je potrebno adekvatnije urediti utvrivanje prava na pristup
podacima i bazama podataka.
Cjelodravna DNK baza podataka ne postoji a kapaciteti za profiliranje DNK su i dalje ogranieni.
Nije uspostavljena ni brza razmjena forenzikih podataka sa drugim zemljama. Sistem za
automatsku identifikaciju sa otiskom prsta (AFIS) je zastario i ima ogranienu upotrebu.
Zajedniki minimalni standardi za posjedovanje i noenje oruja, koji su usvojeni u julu 2015.
godine, su se poeli prenositi u relevantne zakone irom drave. Potpuna provedba e rezultirati
usklaenim pravnim okvirom u Bosni i Hercegovini i unaprijediti usklaivanje sa relevantnim
standardima EU u ovoj oblasti.
U avgustu je potpisan Sporazum o operativnoj i stratekoj saradnji sa Europolom.
Institutucionalni i operativni kapacitet
Postoji potreba irom Bosne i Hercegovine za daljnjim unapreenjem kapaciteta za finansijske
istrage i oduzimanje imovine u cilju borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Agencija
nadlena za upravljanje oduzetom imovinom u FBiH jo uvijek nije u potpunosti operativna.
Zakonodavni okvir
Propisi o zapljeni imovine steene krivinim djelom su djelimino usklaeni sa acquis-em. Ipak,
odredbe o minimalnim standardima kojima se ureuje zapljena imovine tek treba na dosljedan
nain inkorporirati u propise irom BiH. U Brko distriktu je u julu 2016. godine usvojen novi
Zakon o zapljeni imovine. FBiH ozbiljno kasni s primjenom propisa o zapljene imovine.
18
 Nezvanini prevod

Strateki okvir
Usvojena je Strategija borbe protiv organizovanog kriminala za period 2014-2016. Meutim
nije uspostavljen efikasan mehanizam putem kojeg razne agencije za provedbu zakona mogu
nadzirati provedbu velikog broja akcionih planova irom drave i osigurati dosljedan pristup u
borbi protiv organizovanog kriminala. U skladu sa metodologijom Europola izraena je Procjena
opasnosti od ozbiljnog i organizovanog kriminala (SOCTA) koja daje strateku sliku
organizovanog kriminala u dravi. Meutim, nalaze ove procjene tek treba pretoiti u
sveobuhvatnu nacionalnu sigurnosnu politiku na temelju jasnih prioriteta. Potrebno je za naredni
period izraditi novu Strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala i novu Procjenu opasnosti
od ozbiljnog i organizovanog kriminala.
Nastavljene su aktivnosti na provedbi dravne Strategije za kontrolu malog oruja i lakog
naoruanja za period 2013-2016. U septembru 2016. je usvojena Strategija (SALW) za kontrolu
malog oruja i lakog naoruanja za period 2016-2020.
Bosna i Hercegovina nema sveobuhvatan strateki pristup u rjeavanju pitanja kibernetskog
kriminala i kibernetskih sigurnosnih prijetnji. Potrebno je ojaati postojee kapacitete za borbu
protiv kibernetskog kriminala kao i za odgovor na kibernetske sigurnosne prijetnje. Na nivou
drave i FBiH potrebno je osnovati Tim za hitno reagovanje na bezbednosne kompjuterske
incidente (CERT), a kapacitete CERT-a u Republici Srpskoj je potrebno ojaati.
Potrebno je poeti s provedbom Dodatnog protokola uz Konvenciju Vijea Evrope o
kibernetikom kriminalu, o inkriminiranju djela rasistike i ksenofobne naravi poinjenih pomou
raunarskih sistema. Bosna i Hercegovina je ratifikovala ovaj Protokol i isti je stupio na snagu
2006. godine. Sada ga je potrebno adekvatno provesti.
Borba protiv terorizma
U junu je Vijee ministara BiH imenovalo nove lanove tijela za nadzor provedbe Strategije
Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2015-2020. Meutim
ovo tijelo jo uvijek nije potpuno operativno. U oktobru 2016. godine usvojen je akcioni plan za
provedbu ove Strategije.
U Bosni i Hercegovini je izraena pojava stranih teroristikih boraca i radikalizacije. Policijska i
obavjetajna zajednica trebaju izraditi strategiju za rjeavanje ovog pitanja kao i koherentnu
politiku pravosua prema prestupnicima. Potrebno je pojaati napore da se utvrde, sprijee i
razbiju kretanja stranih teroristikih boraca koji odlaze u podruja sukoba poput Iraka i Sirije.
irom zemlje su identifikovana manja izolovana podruja radikalizacije, naroito u vehabijskoj
zajednici. Potrebno je izraditi i poeti s primjenom programa deradikalizacije i sprjeavanja
radikalizacije.
Odredbe Krivinog zakona BiH koje definiu pridruivanje stranim paravojnim i parapolicijskih
snagama ('stranim borcima') kao krivino djelo su se poele primjenjivati u krivinim postupcima.
U toku je istraga u osam krivinih predmeta. U jednom predmetu su tri osobe osuene na zatvorsku
kaznu. U 2016. godini naloeno je pokretanje 34 istrage protiv 43 osobe za krivino djelo
terorizma. U dva predmeta, Sud Bosne i Hercegovine je izrekao ukupno devet osuujuih presuda
za krivina djela u vezi s terorizmom.
Potrebno je u znaajnoj mjeri ojaati kapacitete Udarne grupe za borbu protiv terorizma.
Operativni dio radne grupe jo uvijek eka da se regulie njeno finansiranje i potvrdi formalni

19
 Nezvanini prevod

status njenih lanova. Kapaciteti Tuilatva BiH za borbu protiv terorizma u BiH su poveani
imenovanjem osam novih tuilaca koji e se baviti predmetima terorizma.
Bosna i Hercegovina jo uvijek nije ispunila meunarodne standarde Radne grupe za finansijsko
djelovanje (FATF) za suzbijanje pranja novca/finansiranja terorizma (vidi takoer 4.1.3 i 4.3.2).
2.4. Ljudska prava i zatita manjina

Tokom izvjetajnog perioda postignut je odreeni napredak u rjeavanju prologodinjih

preporuka u pogledu ljudskih prava i pitanja manjina, posebno kroz usvajanje relevantnih izmjena
i dopuna zakona protiv diskriminacije. Potrebno je znaajno unaprijediti strateki, pravni i
institucionalni okvir kao i politike za potivanje ljudskih prava. Jo uvijek nije ukinuta odredba o
smrtnoj kazni u Ustavu Republike Srpske.
U narednom periodu Bosna i Hercegovina treba uraditi sljedee:
usvojiti cjelodravnu strategiju u oblasti ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije;
uspostaviti harmoniziran, dosljedan, djelotvoran i besplatan sistem pravne pomoi u cijeloj
dravi i osigurati nediskriminirajui pristup pravdi;
revidirati Akcioni plan za Rome koji se odnosi na zapoljavanje, stambeno zbrinjavanje i
zdravstvenu zatitu u skladu sa operativnim zakljucima donesenim sa seminara o Romima, kao i
budet potreban za realizaciju dogovorenih aktivnosti.

Bosna i Hercegovina je ratifikovala sve glavne evropske i meunarodne instrumente za ljudska

prava. Meutim, jo uvijek nije u potpunosti provela 128 prihvaenih preporuka iz Univerzalnog
periodinog pregleda iz 2014. godine. To ukljuuje preporuke o ustavnim promjenama kako bi se
priznala jednakost svih graana, sprijeila diskriminacija manjina i rodno zasnovanog nasilja,
osigurala nediskriminacija, inkluzivno obrazovanje, reforma krivinog zakona u pogledu ratnih
zloina, kao i usklaivanje zakona i politika na svim nivoima vlasti.
Od septembra 2015. godine, Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) je u tri predmeta koja se
tiu prava na slobodu, sigurnost i zabranu diskriminacije, utvrdio najmanje jedno krenje Evropske
konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Tijelo koje donosi odluke je zaprimilo
ukupno 838 novih predstavki, nakon ega se ukupan broj nerijeenih predmeta popeo na 1.027.
Preostali nerijeeni predmeti se uglavnom odnose na povrat stanarskih prava, nestale osobe i
diskriminaciju po osnovu etnike pripadnosti. Nije postignut napredak u provedbi presuda Suda
BiH u predmetima Sejdi-Finci i Zorni.
Jo uvijek ne postoji sveobuhvatni strateki dokument o promociji i provedbi ljudskih prava.
Ombudsman kao domaa institucija za zatitu ljudskih prava jo uvek nema adekvatne ljudske i
finansijske resurse za obavljanje svoje funkcije. Nastavljena je obuka za sudije, tuioce, strune
saradnike i savjetnike Ustavnog suda i Suda Bosne i Hercegovine na temu sudske prakse ESLJP-
a i Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U pogledu prava na ivot, potrebno je ukinuti odredbu o smrtnoj kazni u Ustavu RS-a.
Dravni mehanizam za sprjeavanje torture i zlostavljanja u skladu sa Opcionim protokolom
uz Konvenciju protiv torture i drugih oblika okrutnog, neovjenog i poniavajueg postupanja ili
kanjavanja jo uvijek nije uspostavljen. Izvjetaji o zlostavljanju osumnjienih u pojedinim
20
 Nezvanini prevod

policijskim stanicama i zatvorenika u pojedinim zatvorima i pritvorskim objektima i dalje

predstavljaju ozbiljan problem koji treba rjeavati. Jo uvijek nije usvojen dravni zakon o
pravima civilnih rtava torture tokom ratnog perioda, usklaen sa Konvencijom protiv torture.
Propisi koji ureuju zatvorski sistem su nedovoljno usklaeni na teritoriji cijele BiH.
Psihijatrijska ustanova u Sokocu, namijenjena da prua obavezno psihijatrijsko lijeenje propisano
krivinim postupkom, nije u funkciji jer nikada nisu izdvojena sredstva za njeno funkcionisanje.
Oteano je izvrenje kazni za krivina djela zbog nedostatka koordinacije i usklaivanja postupaka
irom drave. Zaostatak u izvrenju krivinih sankcija u FBiH je znaajno smanjen. Ukupno 196
predmeta eka na izvrenje od aprila. Postojee propise o kazneno-popravnim mjerama tek treba
uskladiti sa evropskim standardima, te ga uinkovito provesti. Kvalitet zdravstvenih usluga u
zatvorima je i dalje nedovoljan zbog nedostatka resursa i medicinskog osoblja.
Zatita linih podataka u Bosni i Hercegovini je djelimino usklaena sa evropskim
standardima. Broj albi koje je zaprimila Agencija za zatitu linih podataka je smanjen sa 140 u
2014. na 121 u 2015. godini. Agencija je dostavila 259 strunih miljenja i obavila 90 inspekcija.
Ne postoji zakonska obaveza koja nalae da se Agencija za zatitu linih podataka mora
konsultovati o nacrtima zakona koji sadre odredbe o linim podacima. Potrebno je ojaati
kadrovsko popunjavanje Agencije.
Ustavne i pravne garancije slobode miljenja, savjesti i vjeroispovijesti se i dalje uglavnom
potuju. I dok je vjerska tolerancija simbolino promovirana na pojedinim medijski popraenim
dogaajima, i dalje su prisutni sluajevi diskriminacije na vjerskoj osnovi kao i incidenti usmjereni
na vjerske objekte.

Sloboda izraavanja

Zabiljeen je odreen nivo pripremljenosti u oblasti slobode izraavanja. Meutim nije

postignut napredak u ovoj oblasti kao ni napredak u ispunjavanju preporuka od prole godine. Nije
rijeeno pitanje finansijske stabilnosti sistema javnog RTV servisa. Tokom izvjetajnog perioda
nastavljeni su politiki pritisci i zastraivanja novinara kao i fiziki i verbalni napadi, ali za to nisu
pokrenute odgovarajue sudske mjere. Nije bilo pokuaja da se rijei nedostatak transparentnosti
vlasnitva nad medijima.
U narednom periodu Bosna i Hercegovina treba uraditi sljedee:
osigurati dovoljnu zatitu novinara i odgovarajuu primjenu propisa kao odgovor na sluajeve
prijetnji novinarima;
zavriti reformu javnog RTV sistema, osigurati finansiranje javnih emitera, uskladiti relevantne
entitetske propise iz oblasti emitiranja sa zakonom na dravnom nivou, i osigurati politiku
neutralnost upravnih odbora;
usvojiti odgovarajue zakonodavstvo o transparentnosti vlasnitva nad medijima, ukljuujui i
medije koji se objavljuju na internetu.

Zastraivanje novinara
Nastavljen je politiki i finansijski pritisak na medije. Jo uvijek se prijavljuju predmeti koji se
uglavnom odnose na zastraivanje i prijetnje upuene novinarima, verbalne i fizike napade,
hakiranje internet stranica, politiki, institucionalni i ekonomski pritisak i klevete. U martu su
pripadnici ekstremistike grupe registrovane u Republici Srpskoj i u Srbiji fiziki i verbalno napali

21
 Nezvanini prevod

televizijske ekipe N1 i RTV-a. Vlasti Republike Srpske nisu javno osudile ovaj napad, a policija
Republike Srpske je izdala svega dva prekrajna naloga protiv poinioca.
Pravno okruenje
Na snazi su pravne odredbe koje jame slobodu izraavanja. Meutim, javni sektor je jo uvijek
podijeljen po politikim i etnikim linijima koje upravljaju izradom zakonskih prijedloga u oblasti
medija. U maju je Narodna skuptina RS-a je usvojila izmjene i dopune Zakona o Radio-televiziji
Republike Srpske (RTRS). Izmjene i dopune dodatno udaljavaju entitetsko zakonodavstvo u
oblasti javnog emitovanja od zakona na dravnom nivou i ometaju funkcionisanje tri javna emitera
u okviru Javnog RTV sistema u Bosni i Hercegovini.
Provedba propisa/institucije
Politika, institucionalna i finansijska nezavisnost Regulatorne agencije za komunikacije (RAK)
je i dalje pitanje koje izaziva zabrinutost. Vijee ministara Bosne i Hercegovine je u aprilu
potvrdilo imenovanje vrioca dunosti direktora RAK-a kao direktora regulatornog tijela. Jo nije
osigurana politika neutralnost i nezavisnost RAK-a kao ni percepcija javnosti o RAK-u kao
neutralnom tijelu. Odluka Vijea ministara Bosne i Hercegovine o koritenju vika prihoda RAK-
a moe dodatno nakoditi finansijskoj i operativnoj nezavisnosti Agencije.
Zabiljeeni su nedostaci u Zakonu o slobodi pristupa informacijama, naroito u kontekstu pravnih
lijekova kada je pristup informacijama uskraen. Institucije ne provode testiranje javnog interesa
prije nego ogranie pravo na pristup informacijama, te tumae pravne odredbe na nain koji titi
privatni a ne javni interes.
Na temelju tumaenja Agencije za zatitu linih podataka, Centralna izborna komisija je odbila da
objavi izjave o imovinskom stanju zvaninika koji se kandiduju na izborima. To je bilo u
suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH. Jo nije ispunjena obaveza iz Reformske agende da se
objave obrasci Izjave o imovinskom stanju zvaninika koji obavljaju pravosudne funkcije.
Javni emiteri
Regulatorna agencija za komunikacije izdaje dozvole za sve vrste emitovanja u skladu sa
Zakonom o komunikacijama BiH. Meutim, jo uvijek nije osigurana nezavisnost tri javna emitera
u dravi u okviru javnog RTV sistema. Javni emiteri u entitetima su i dalje izloeni politikom
uticaju.
U martu je Parlament FBiH pokrenuo postupak za izmjenu Zakona o Javnom servisu Radio-
televizije ime bi se omoguilo imenovanje lanova Upravnog odbora Radio-televizije FBiH na
period od jedne godine bez provoenja konkursne procedure u RAK-u. Federacija BiH nije
usvojila odgovarajue izmjene i dopune kako bi uskladila svoje propise o javnom emitovanju sa
zakonom na dravnom nivou, te osigurala depolitizovan i na zaslugama zasnovan odabir i
imenovanje lanova Upravnog odbora. Zbog nedostatka politiki nezavisnog upravnog odbora,
RTV servis je i dalje podloan politikom utjecaju.
Imenovanje Upravnog odbora RTRS-a ne moe jo biti zavreno zbog politikih nesuglasica u
vladajuoj koaliciji u Narodnoj skuptini Republike Srpske. Upravni odbor RTRS-a je i dalje
politiki opredijeljen a entitetski emiter je i dalje pod vrstom politikom kontrolom vladajue
stranke to ugroava ureivaku politiku RTRS-a.
Zbog politike opstrukcije, statut javnog RTV servisa na dravnom nivou, odnosno Radio-
televizije Bosne i Hercegovine (BHRT) nije izmijenjen, niti je usvojen Statut Korporacije javnih
RTV servisa kako je predvieno Zakonom o Javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine.
22
 Nezvanini prevod

Ekonomski faktori
Jo nije u potpunosti postignuta transparentnost vlasnitva nad medijima, niti je zbog
problematinih zakonskih odredbi koje oteavaju sistematian uvid u vlasniku strukturu,
osiguran dostup do cjelovitih informacija. Ovo je naroito problematino u vezi sa online
medijima koji esto nisu registrovani kao medijske kue.
Potrebno je unaprijediti propise koji ureuju finansiranje medija iz sredstava vlade. Na dravnom
nivou jo uvijek nije donesen zakon o transparentnosti vlasnitva nad medijima. Javni emiteri koji
nisu dio javnog RTV sistema se finansiraju iz optinskih i kantonalnih budeta, te su i dalje su pod
jakim utjecajem politike. Propisi koji ureuju dravnu pomo i konkurenciju sadravaju odredbe
koje ozbiljno ometaju nezavisnost i rad emitera to ugroava slobodu izraavanja u dravi.
Na entitetskom nivou, Republika Srpska ima pravnu mogunost da finansira i javne i privatne
medije. Nedostatak transparentnosti i jasnih kriterija u dodjeljivanju subvencija predstavlja
ozbiljan problem. Oglaivake prakse javnih privrednih drutava i marketinkih agencija koje su
u vezi sa politikim strankama takoe utiu na integritet medija.
Profesionalne organizacije, profesionalni uvjeti
Udruenje novinara Bosne i Hercegovine je i dalje najaktivnija organizacija civilnog drutva u
oblasti slobode izraavanja, slobode medija, zatite novinara i integriteta medija. albena komisija
Vijea za tampu u Bosni i Hercegovini i dalje radi i posreduje izmeu italaca i medija i osigurava
da albe italaca dou do urednika.
Sloboda okupljanja i udruivanja su sadrana u ustavima i propisima na razliitim nivoima
vlasti u dravi. Ova prava se uglavnom potuju. Ne postoji zajedniki registar politikih stranaka,
ali je prijavljeno 103 politike stranke koje su slubeno registrovane na lokalnim izborima 2016.
godine.
U pogledu imovinskih prava, Komisija za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica jo nije
nastavila s radom. Trenutno se pred Sudom BiH vodi sedam upravnih sporova u kojima je
Komisija za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica tuena strana.
Kada je rije o politikama zabrane diskriminacije, poduzeti su odreeni koraci na nivou drave
u cilju razvoja sveobuhvatnih strategija za ljudska prava i borbu protiv diskriminacije. U avgustu
su usvojene izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije BiH kako bi se u obzir uzela
diskriminacija po osnovu starosne dobi, seksualne orijentacije i rodnog identiteta i invalidnosti.
Presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi-Finci jo uvijek nije provedena, to
znai da osobama koje ne pripadaju niti jednom od tri konstitutivna naroda i dalje nije dozvoljeno
da se kandiduju za lanove Doma naroda Parlamentarne skuptine i Predsjednitva BiH. Nije
postignut napredak u otklanjanju fenomena "dvije kole pod jednim krovom", to predstavlja
krenje relevantne presude Vrhovnog suda FBiH. Zajednika jezgra nastavnih planova i programa
se treba primijeniti u cijeloj zemlji.
U aprilu su usvojene izmjene i dopune Krivinog zakona FBiH koje se tiu zloina iz mrnje.
Izmjene i dopune definiu zloin iz mrnje i navode sveobuhvatnu listu osnova na temelju kojih
je ovo krivino djelo zabranjeno, ukljuujui na osnovu rasne pripadnosti, boje koe,
vjeroispovijesti, nacionalnog ili etnikog porijekla, jezika, invaliditeta, spola, seksualne
orjentacije ili rodnog identiteta. Policiji u Bosni i Hercegovini je u 2015. godini prijavljeno
najmanje 146 navodnih incidenata motiviranih predrasudama. Broj prijavljenih incidenata je
smanjen u odnosu na prethodnu godinu. Najei oblici predrasuda zasnovani su na nacionalnom
23
 Nezvanini prevod

i etnikom porijeklu, vjeroispovijesti i seksualnoj orjentaciji. Jo uvijek nije uspostavljen

mehanizam za prikupljanje podataka o zloinima poinjenim iz mrnje i sluajevima
diskriminacije. U 2015. godini sudovi nisu donosili presude o zloinima iz mrnje; postoji potreba
za dosljednou u sudskim postupcima te sistematskim i sveobuhvatnim praenjem zloina iz
mrnje. Jo uvijek nisu usklaeni relevantni propisi koji reguliu govor mrnje, naroito kada su
u pitanju elementi poticanja, namjere, prirode i sadraja krivinog djela. U oktobru 2016. je
Narodna skuptina RS-a usvojila deklaraciju kojom osuuje govor mrnje.
Zakonske odredbe koje omoguavaju ravnopravnost izmeu ena i mukaraca u velikoj mjeri
postoje, ali se i dalje ne primjenjuju na efikasan nain. Procjene utjecaja prilikom izrade propisa i
politika se ne provode iako su predviene u zakonodavstvu. ene su i dalje nedovoljno zastupljene
u politici i javnom ivotu. Jo nisu uspostavljena stalna tijela za ravnopravnost polova u okviru
kantonalnih vlada. U decembru su u Republici Srpskoj usvojeni godinji operativni planovi za
provedbu Gender akcionog plana.
Nedostatak djelotvorne provedbe propisa o sprjeavanju i zatiti od rodno zasnovanog nasilja,
naroito nasilja u porodici je i dalje razlog za zabrinutost. Relevantno zakonodavstvo jo uvijek
nije usklaeno sa Istanbulskom Konvencijom o prevenciji i borbi protiv nasilja nad enama i
nasilja u porodici. Statistiki podaci jo uvijek nisu dovoljno kvalitetni da prue dovoljno uvida o
tome kako se zakon provodi. Jo uvijek nije uspostavljen usklaen sistem za praenje i
prikupljanje podataka o sluajevima nasilja nad enama. Entitetski zakoni o nasilju u porodici jo
nisu usklaeni. U relevantnim institucijama kao i u policiji i javnom sektoru ne postoje odjeli
specijalizovani za sluajeve rodno zasnovanog nasilja. Pristup besplatnoj pravnoj pomoi i
zastupanju pred sudom je veoma ogranien. Broj donesenih zatitnih mjera je i dalje nizak, a opti
sistem za pruanje odgovora i podrke rtvama treba poboljati. Postojee sigurne kue se i dalje
u veini sluajeva nedovoljno finansiraju, to je u suprotnosti sa postojeim propisima i to je
razlog zbog kojeg su neke od njih morale biti zatvorene.
U pogledu prava djeteta, nije izdvojen poseban budet za realizaciju Akcionog plana za djecu za
period 2015-2018., koji je usvojen prole godine. Djeca sa invaliditetom predstavljaju 70% od
ukupnog broja djece koja se nalaze u institucionalnom smjetaju, to je zabrinjavajue. Potrebno
je dodatno unaprijediti praksu udomiteljske skrbi i koritenja alternativnih rjeenja. Iskoritavanje
djece i prosjaenje djece je i dalje razlog za zabrinutost, a nasilje nad djecom je i dalje iroko
rasprostranjeno.
Broj prijava nasilja nad djecom je i dalje nizak, pa je rezultat toga da je mali broj predmeta
pokrenut pred sudovima. Ured ombudsmena je u 2015. godini pokrenuo istragu u samo jednom
sluaju. Nisu sva djeca u Bosni i Hercegovini pokrivena obaveznim zdravstvenim osiguranjem, te
su umanjivanja ovih prava i iskljuivanja marginalizovanih grupa, poput romske djece i drugih
drutvenih kategorija, i dalje razlozi za zabrinutost.
Pravni okvir o maloljetnikom pravosuu je uspostavljen, ali jo uvijek nije usklaen u cijeloj
dravi. U primjeni su podzakonski akti o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u
krivinom postupku, ali nedostatak kapaciteta i dalje u znaajnoj mjeri ometa njihovu provedbu.
Na nivou drave nije izraena strategija za borbu protiv maloljetnikog prestupnitva. Odsustvo
posebnih pritvorskih jedinica za maloljetnike, te jedinica u policijskim stanicama irom zemlje
predstavlja povredu meunarodnih standarda. Potrebno je vie koristiti mjere koje su alternativne
pritvaranju maloljetnika, obzirom da pritvor treba koristiti samo u krajnjoj nudi. Jo uvijek se
maloljetnicima prua nedovoljna podrka nakon otputanja iz institucije, te se preduzimaju
iskljuivo ograniene mjere njihove reintegracije u drutvo. Od juna je u funkciji Vaspitno-
popravna ustanova u Oraju. Postupci u korist djece u graanskim i upravnim predmetima se jo
24
 Nezvanini prevod

uvijek ne primjenjuju na usklaen i nediskriminitoran nain u cijeloj dravi, a mjere za zatitu

djece rtava i svjedoka, iako postoje, se ne primjenjuju na pouzdan nain.
Prava osoba sa invaliditetom jo uvijek nisu efikasno zatiena. Pristup zasnovan na statusu i
dalje dovodi do znaajnih finansijskih nejednakosti meu razliitim kategorijama i umanjuje
finansijsku odrivost socijalne zatite inei ovu kategoriju ljudi vrlo ranjivom.
U pogledu prava lezbejki, gejeva, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih (LGBTI) osoba,
FBiH je u aprilu usvojio izmjene i dopune svog Krivinog zakona, koje ukljuuju zloine iz mrnje
po vie osnova, ukljuujui po osnovu seksualne orjentacije i rodnog identiteta. Republika Srpska
je u decembru a Federacija BiH u martu usvojila godinje operativne planove na temelju Gender
akcionog plana za 2016. godinu, kao i mjere u vezi sa LGBTI populacijom. Jo nisu podignute
optunice za napad koji je poinjen 2014. godine na Merlinka festivalu. Jo jedan javni napad na
LGBTI osobe se desio u martu u Sarajevu, kada je jedna osoba povrijeena. Ovi napadi nisu
okarakterisani kao zloini iz mrnje ve kao prekraji. Pravni sistem jo uvijek diskriminie
istospolne parove jer im ne omoguava niti jedno od njihovih ekonomskih i socijalnih prava.
Transrodna zajednica je i dalje marginalizovana i nisu uloeni napori da se pojednostavi pravni
postupak promjene spola, ime bi se omoguilo priznanje spola prije okonanja medicinskog
postupka promjene spola.
Pitanja radnih prava i prava sindikata su obuhvaena u odjeljku 4.1.8.
Racjepkani, nedovren i neusklaen pravni i institucionalni okvir ne osigurava ravnopravna
procesna prava i produava diskriminaciju u pristupu pravdi. Bez jasnih minimalnih zajednikih
standarda za besplatnu pravnu pomo koji bi vaili na razliitim nivoima vlasti, ovo pravo e se i
dalje osiguravati na neujednaen nain, to naroito teti najugroenijim grupama.
Agencije za besplatnu pravnu pomo jo nisu uspostavljene u dva kantona. Propisi koji ureuju
besplatnu pravnu pomo tek treba usvojiti na dravnom i entitetskom nivou i u dva kantona. Jo
nije usvojena sveobuhvatna strategija tranzicijske pravde i jedinstven pravni osnov u cijeloj dravi
za mehanizam naknade rtvama za teka krenja ljudskih prava tokom ratnog perioda.
Zakonski okvir za zatitu manjina je u velikoj mjeri predvien i u skladu je sa Okvirnom
konvencijom za zatitu nacionalnih manjina Vijea Evrope. Dravno Vijee za nacionalne
manjine i Vijee za nacionalne manjine Republike Srpske su operativna a Vijee nacionalnih
manjina FBiH je ponovo krenulo s radom u martu. Meutim nije ostvaren napredak u provedbi
postojeih zakona zbog trajnog nedostatka koordinacije izmeu drave i entiteta. Jo nije usvojena
dravna strateka platforma o nacionalnim manjinama.
Nacionalne manjine su i dalje nedovoljno prisutne i premalo uestvuju u politikim i javnim
raspravama i u medijima. Nedostatak resursa i politikih poluga u donoenju odluka ometaju
djelotvornost i uinak vijea nacionalnih manjina na dravnom i entitetskom nivou. Ispolitizovani
i sloeni postupci imenovanja takoer potkopavaju legitimnost i sposobnost vijea da rade
ispravno.
Romi su i dalje najugroenija manjina u dravi i manjina koja je u najnepovoljnijoj situaciji.
Nedostatak pouzdanih podataka oteava uinkovito politiko odluivanje po ovom pitanju.
Potrebno je usvojiti sveobuhvatniji i integrisaniji pristup u socijalnom ukljuivanju Roma. Broj
osoba koji naputaju kolu i nezaposlenih Roma je i dalje veoma visok, te je pristup tritu rada i
dalje otean.
Zapoeta je revizija akcionih planova za Rome u oblasti stambenog zbrinjavanja, zapoljavanja i
zdravstvene zatite za period 2013-2016. U 2015. godini Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
25
 Nezvanini prevod

BiH je umanjilo budet za provedbu akcionih planova za Rome u oblasti stambenog zbrinjavanja,
zapoljavanja i zdravstvene zatite sa 1.5 miliona na jedan (1) milion eura. Ovo umanjenje nije
imalo uticaja na nie nivoe vlasti jer je situacija na terenu bolja.
Nije primjeen napredak u pogledu mjera za ouvanje i unaprjeenje romskog jezika, kulture i
istorije. Ni u jednoj koli u BiH romski jezik nije ponuen kao izborni predmet, niti je ponuena
bilo kakva alternativa uenju ovog jezika. U martu je Zajednika komisija za ljudska prava
Parlamentarne skutine BiH usvojila zakljuak kojim se 8. april predlae kao dan Roma a 5.
novembar kao dan romskog jezika.
Nastavljen je napredak u provedbi akcionog plana za rjeavanje stambenih pitanja Roma. Ipak,
romska zajednica se i dalje suoava sa velikim potekoama u pristupu zdravstvenim uslugama i
tritu rada. Proces registracije graana jo nije u potpunosti okonan i utvreno je da postoji jo
57 osoba koje su u opasnosti da ostanu bez dravljanstva.
U pogledu izbjeglica i interno raseljenih lica, odreeni napredak je postignut u pogledu strategije
za primjenu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, u oblasti povrata imovine i stanarskih
prava, obnove kua i infrastrukture za povratnike i interno raseljena lica. Meutim, i dalje je
potrebno naroito uzeti u obzir naknadu tete za imovinu koja ne moe biti vraena, kao i pristup
zdravstvenoj zatiti i zapoljavanju, te pitanja zdravstvene i socijalne zatite, sigurnosti,
deminiranja i obrazovanja. Oko 7.500 ljudi je i dalje smjeteno u 45 kolektivnih centara irom
Bosne i Hercegovine i ive u tekim uvjetima.
2.5. Regionalna pitanja i meunarodne obaveze
Nastavljena je provedba Daytonskog/Pariskog mirovnog sporazuma. Vlada Republike Srpske
i dalje odrava zajednike sjednice sa Vladom Republike Srbije u okviru Sporazuma o specijalnim
i paralelnim vezama.
Saradnja BiH sa Meunarodnim krivinim sudom za bivu Jugoslaviju (MKSJ) je na
zadovoljavajuem nivou. Iz Tuilatva MKSJ-a je navedeno da je, osim u jednom sluaju,
Tuilatvo BiH odluivalo u svim predmetima ratnih zloina koji su prije potvrivanja optunice
preneseni u nadlenost Bosne i Hercegovine (predmeti "Kategorije II").
U pogledu domaeg procesuiranja ratnih zloina, zabiljeen je daljnji napredak u rjeavanju
zaostatka nerijeenih predmeta ratnih zloina. Broj optunica je povean i iznosi 92 potvrene
optunice protiv 169 osumnjienih lica od septembra 2015. do 15. avgusta 2016. godine. U istom
periodu, sudovi u Bosni i Hercegovini su potvrdili 80 optunica protiv 150 osumnjienih lica i
okonali 62 predmeta u prvostepenom postupku protiv 91 osumnjienih lica.
Zabiljeen je nastavak pozitivnog trenda uspjenog procesuiranja predmeta ratnih zloina koji
ukljuuju seksualno nasilje. Broj konanih osuujuih presuda je porastao na 25. I dalje je
zabiljeen velik broj potencijalnih predmeta te je potrebno uloiti vie napora naroito kako bi se
osiguralo institucionalno razumijevanje da se unaprijedi povjerenje rtava u pravosudni sistem i
izbjegne ponovna traumatizacija rtava i svjedoka.
Drutvena i ekonomska stigmatizacija rtava seksualnog nasilja poinjenog u sukobu, koje imaju
nizak drutveno ekonomski status i ogranien pristup pravdi, je i dalje pitanje koje izaziva
zabrinutost jer ne postoje programi na nivou drave koji bi njihov status mogli unaprijediti. Takav
program koji bi izmeu ostalog sadravao i sveobuhvatni zakonodavni i politiki okvir tek treba
usvojiti. ene rtve rata nemaju isti status u entitetima.

26
 Nezvanini prevod

Zabiljeena je poveana podrka na sudovima, i to uglavnom za rtve i svjedoke. Meutim,

dugorona odrivost ove podrke je upitna zbog nedovoljnog finansiranja iz domaih sredstava.
Sudije i tuioci su itekako svjesni koristi koju imaju od adekvatnih struktura podrke. Poveana je
psiholoka podrka rtvama i svjedocima prije, tokom i nakon suenja za ratne zloine,
prvenstveno zbog meunarodnog finansiranja, ali je i dalje nedovoljna da pokrije broj
obuhvaenih ljudi. To je naroito sluaj u entitetskim sudovima.
Provedba ciljeva iz Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina je nastavljena i to
preraspodjelom manje sloenih predmeta sa dravnog pravosua na druge pravosudne nivoe i na
nain da dravno pravosue preuzme najsloenije predmete sa drugih sudskih instanci. Nije
ispunjen prvobitni rok od sedam godina, odnosno do decembra 2015. godine do kada je trebalo
rijeiti najsloenije predmete a novi izmijenjeni rok tek treba dogovoriti kao i jaanje uloge
nadzornog tijela za uspjeno praenje strategije. Do kraja decembra zavreno je 335 najsloenijih
predmeta a preostalo je njih 358. Okonano je otprilike 450 manje sloenih predmeta, od kojih je
426 preneseno sa drugih pravosudnih instanci, a preostalo ih je jo 357.
Bosna i Hercegovina jo uvijek ima bilateralni sporazum sa Sjedinjenim Amerikim Dravama o
imunitetu, kojim se ameriki dravljani izuzimaju od jurisdikcije Meunarodnog krivinog
suda. To nije u skladu sa Zajednikim stavom EU o integritetu Rimskog statuta kao ni sa kljunim
principima EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu. Zemlja treba da postigne usklaenost sa
stavom EU.
Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora i dalje usko sarauju na provedbi Sarajevske
deklaracije iji cilj je da se pronau odriva rjeenja za 74.000 ljudi koji su postali izbjeglice i
raseljene osobe kao posljedica oruanih sukoba na teritoriji bive Jugoslavije tokom 1990-ih. Sve
zemlje moraju pojaati napore kako bi ispunile svoja obeanja vezano za provedbu dogovorenih
rjeenja za stambeno zbrinjavanje. Postignut je odreeni napredak na provedbi regionalnog
programa stambenog zbrinjavanja u Bosni i Hercegovini, koji nudi nekoliko rjeenja za stambeno
zbrinjavanje. Potrebno je uloiti daljnje napore i osigurati takav postupak odabira kvalitetnih
korisnika koji e ubrzati provedbu projekata stambenog zbrinjavanja.
Nerijeena sudbina nestalih osoba tokom sukoba 90-ih godina i dalje predstavlja razlog za
zabrinutost u zemljama Zapadnog Balkana. Iz Centralne evidencije nestalih osoba BiH je
navedeno da se kao rezultat sukoba 6.808 osoba jo uvijek vode kao nestali. Utvrivanje sudbine
nestalih osoba je i dalje od kljune vanosti za pomirenje i stabilnost u regiji. Iako Institut za
nestala lica BiH jeste finansijski odriv, politiki pritisci ometaju njegovu sposobnost da ispunjava
svoj mandat. Fond podrke porodicama nestalih osoba predvien Zakonom o nestalim osobama,
jo uvijek nije uspostavljen.
Nedostatak lokalnih forenzikih kapaciteta, posebno u Federaciji, i dalje oteava proces
identifikacije nestalih osoba. U aprilu je Bosna i Hercegovina ratifikovala Protokol o saradnji sa
Srbijom u potrazi za nestalim osobama.
Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi ine sutinski dio procesa pribliavanja Bosne i
Hercegovine Evropskoj uniji. Drava je nastavila aktivno uestvovati u regionalnim
inicijativama poput Procesa saradnje u jugoistonoj Europi (SEECP), Vijea za regionalnu
saradnju (RCC), CEFTA-e i inicijative Zapadnobalkanske estorke. U novembru je Bosna i
Hercegovina uspjeno zakljuila svoje prvo estomjeseno predsjedavanje Odborom ministara
Vijea Evrope. U januaru je Bosna i Hercegovina preuzela predsjedavanje Srednje-evropskom
inicijativom.
Zamahom dobijenim kroz Berlinski proces i inicijativu Zapadnobalkanske estorke, posebno u

27
 Nezvanini prevod

pogledu agende povezivanja EU, nastavljena je podrka poveanju obima regionalne saradnje.
U decembru je Dravni odbor za investicije Bosne i Hercegovine podrao listu investicijskih
projekata u sektoru saobraaja, rasporeenih po prioritetu.
to se tie regionalne saradnje u oblasti pravosua, protokol potpisan izmeu Tuilatva
Bosne i Hercegovine i Kancelarije Tuioca za ratne zloine Srbije o saradnji u krivinom
gonjenju poinilaca ratnih zloina, zloina protiv ovjenosti i genocida i dalje daje rezultate. U
toku izvjetajnog perioda u Bosni i Hercegovini su podignute i potvrene jo dvije optunice za
ratne zloine, jedna optunica je potvrena, u jednom predmetu je zakljuen sporazum o
priznanju krivice u Srbiji, a jedan predmet je iz Bosne i Hercegovine prebaen u Srbiju. Protokoli
potpisani sa hrvatskim i crnogorskim tuilatvima tek treba da polue konkretne rezultate.
Odnosi sa Albanijom su i dalje prijeteljski i bez otvorenih pitanja. U februaru je predsjednik
Albanije doao u slubenu posjetu Bosni i Hercegovini.
Nisu uspostavljeni slubeni odnosi sa Kosovom obzirom da Bosna i Hercegovina nije priznala
Kosovo kao nezavisnu dravu. Bosna i Hercegovina i dalje ima strog vizni reim za Kosovo.
Ministarstvo vanjskih poslova je zadralo praksu izdavanja pojedinanih kratkoronih viza za
graane Kosova pod uslovom da posjeduju poziv strane diplomatske misije ili meunarodne
organizacije akreditovane u Bosni i Hercegovini, ili dolaze u posjetu iz humanitarnih razloga.
Jo uvijek se eka na usvajanje izmjene i dopune koja se tie normalizacije viznog postupka za
sve graane Kosova.
U martu 2016. godine je ratifikovan sporazum o diplomatsko-konzularnim predstavnitvima sa
Bivom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom.
U aprilu je stupio na snagu sporazum o meudravnoj granici izmeu Bosne i Hercegovine i Crne
Gore. U decembru je potpisan protokol o prekograninom nadzoru.
Sveukupno, odnosi sa Srbijom su i dalje dobri. U novembru su Vijee ministara Bosne i
Hercegovine i Vlada Srbije odrale prvu zajedniku sjednicu, nakon ega je potpisano vie
bilateralnih sporazuma i memoranduma, o nestalim osobama, ivotnoj sredini i
telekomunikacijama, izgradnji meudravnog mosta preko rijeke Drine, meunarodnom
cestovnom putnikom i teretnom saobraaju, radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti. Te sporazume
je naknadno ratifikovalo dravno Predsjednitvo. lanovi Predsjednitva Bosne i Hercegovine i
ministar vanjskih poslova su u decembru posjetili Beograd. U novembru je srbijanski premijer
uestvovao u investicijskom forumu u Srebrenici.
Odnosi sa Turskom su i dalje dobri. Ratifikovan je veliki broj bilateralnih sporazuma, kao to je
Sporazum o meunarodnom cestovnom prevozu putnika i robe, Sporazum o saradnji u oblasti
veterine, te Sporazum o saradnji u oblasti nauke i tehnologije.

Bilateralni kontakti su bili uestali. Predsjednitvo i delegacija Vijea ministara Bosne i

Hercegovine su bili u slubenoj posjeti Turskoj u decembru odnosno aprilu. U maju je turski
premijer prisustvovao otvorenju obnovljene damije Ferhadija u Banja Luci.
Odnosi sa Hrvatskom su i dalje dobri, uz este bilateralne posjete. U martu je Predsjednitvo
Bosne i Hercegovine obavilo slubenu posjetu Hrvatskoj. Bosna i Hercegovina je u oktobru
ratifikovala Sporazum o pravima i obavezama vezanim za koritenje vode iz sistema za
vodosnabdijevanje koji prelaze dravnu granicu. U maju 2016. godine su ove dvije drave
potpisale sporazum o Evropskom partnerstvu. Meutim, nije bilo napretka u rjeavanju daljnjih
otvorenih bilateralnih pitanja, ukljuujui imovinska pitanja i obiljeavanje granice.

28
 Nezvanini prevod

3. EKONOMSKI KRITERIJI

Kljuni ekonomski indikatori 2014 201

5
Bruto domai proizvod po glavi stanovnika (% EU28 29 29
po SKM)

Rast BDP-a (%) 1,1 3,0

Stopa nezaposlenosti (ene; mukarci) (%) 31,2/25,3 30,9/25,9

Ekonomska stopa aktivnosti za osobe u dobi od 20-

64 godine: udio stanovnitva u dobi od 20-64 koji je 59,2 59,2
ekonomski aktivno (%)
Saldo tekueg rauna (% BDP-a) -7,5 -5,6

Direktne strane investicije (DSI) (% BDP-a) 2,6 1,4

Izvor: Eurostat

U skladu sa zakljucima Evropskog vijea u Kopenhagenu u junu 1993. godine, pristupanje EU

zahtijeva postojanje funkcionalne trine ekonomije i sposobnost suoavanja sa konkurentskim
pritiskom i trinim snagama u Uniji.
Potrebno je da praenje ovih ekonomskih kriterija bude posmatrano u kontekstu vee vanosti
ekonomskog upravljanja u procesu proirenja. Svaka drava obuhvaena politikom proirenja
jednom godinje priprema Program ekonomskih reformi (PER), u kojem je naveden srednjoroni
okvir za makro-fiskalne politike i program strukturnih reformi, sa ciljem osiguravanja
konkurentnosti i inkluzivnog rasta. PER su osnova za konkretne preporuke za pojedinane
drave, koje EU, Zapadni Balkan i Turska usvajaju svake godine na ministarskom sastanku.

3.1. Postojanje funkcionalne trine ekonomije

Bosna i Hercegovina je jo uvijek u ranoj fazi u razvoju funkcionalne trine ekonomije.
Ostvaren je odreeni napredak, poput modernizacije radnog zakonodavstva, poboljanja
poslovnog okruenja i rjeavanja slabosti u sektoru finansija. Meutim, za jai i odriviji
ekonomski rast e biti potreban razvoj efikasnijeg javnog i dinaminijeg privatnog sektora. Od
kljunog znaaja je jaka i stalna politika podrka za brzu provedbu nuno potrebnih strukturnih
reformi, u skladu sa dogovorenom Reformskom agendom.
U skladu sa preporukama iz PER i Reformske agende, te kako bi se podrao dugoroni rast,
sljedee godine Bosna i Hercegovina treba posebno obratiti panju na sljedee:
poboljanje kvaliteta javnih finansija kroz poboljanje investicija kojim se podrava rast,
poboljano usmjeravanje socijalnih izdataka, te jae upravljanje dugovima;
jaanje finansijskog sektora rjeavanjem nekvalitetnih kredita, poboljanjem nadzora
bankarskog sektora i izradom novog okvira za sanaciju banaka;
poboljanje pruanja i kvaliteta pravovremenih i iscrpnih statistikih podataka, uz veu
primjenu evropskih i meunarodnih standarda.

29
 Nezvanini prevod

Ekonomsko upravljanje
Bosna i Hercegovina je pojaala svoju opredijeljenost za trino orijentisane reforme.
Ostvaren je napredak u provoenju Reformske agende i ostalih reformi sa ciljem ispunjavanja
ekonomskih kriterija za pristupanje. Osim toga, vlasti su postigle dogovor sa MMF-om o
trogodinjem programu reformi kojim e se podrati Reformska agenda, a koji je na snazi od
septembra. Meutim, stalni i dugotrajni sporovi meu vlastima koje uestvuju u ovom procesu
doveli su do znaajnih zastoja i snano remete djelotvornost ekonomske politike. U Programu
ekonomskih reformi (PER) za 2016. godinu, vlasti su izmeu ostalog predstavile ambiciozan put
fiskalnih reformi, koji e svojim tokom postajati sve tei, a kojim e se znaajno smanjiti i prihodi
i rashodi. Meutim, naroito zabrinjava neproporcioinalno koritenje zakanjelih investicija u
svrhu smanjenja potronje. Nisu provedene vane mjere za usmjeravanje PER-a, dogovorene na
Ekonomskom i fiskalnom dijalogu 12.5.2015. godine.
Makroekonomska stabilnost
Slika 1 Rast BDP-a u Bosni i Hercegovin
Ekonomski rast je i dalje
otporan, ali je jo uvijek
prenizak da bi doveo do
primjetnog poboljanja
ivotnih uslova za graane. U
2012. godini je dolo do
ekonomskog pada od 0,9%, a
usljed velike tete od poplava,
rast proizvodnje je u 2014.
godini usporen na 0,3%. Zbog
toga je prosjeni godinji rast
BDP-a u tom periodu bio samo
1,4%. Meutim, u 2015. godini
se rast proizvodnje vratio na 3%.
U prvoj polovini 2016. godine rast proizvodnje je bio 1,7%. Vani pokretai rasta su bili domaa
potranja, naroito privatna potronja, kao i vanjska potranja. Otpornost privatne potronje je
vjerovatno uzrokovana stabilnim prilivom doznaka radnika i poboljanjem realnog vika prihoda,
emu je doprinijela niska inflacija i poveana zaposlenost. ini se da su domae i strane
investicije i dalje slabe, usljed slabog poslovnog okruenja, ali i zabrinutosti za dugoronije
perspektive rasta. Industrijska proizvodnja je pojaana u drugoj polovini 2015. i prvoj polovini
2016. godine, dijelom zbog vee potranje iz inostranstva. Sveukupno, podaci od poetka godine
ukazuju na umjeren, ali vrst ekonomski rast. Ipak, BDP2 per capita je u 2015. godini i dalje bio
oko 29% EU prosjeka, malo vei nego u 2011. godini, kad je bio na 28%.

Nastavljeno je smanjenje vanjskih debalansa, ali su oni jo uvijek znaajni. U 2015. godini
su jaa izvozna potranja i nie cijene za uvoz energije i sirovina dovele do blagog poboljanja
bilansa trgovine i tekueg rauna. Trgovinski deficit je smanjen sa 29,6% u 2014. na 26,4% u
2015. godini, dok je deficit tekueg rauna sa 7,5 % BDP-a u 2014. pao na 5,6% u 2015. godini.
Ovaj znaajan trgovinski deficit se i dalje finansira prvenstveno iz priliva i transfera, kao to su
doznake, te iz izvoza usluga. Neto direktne strane investicije (DSI) su smanjene sa 2,6% BDP-a
u 2014. na oko 1,4% BDP-a u 2015. godini, to je nie nego u zemljama u slinoj ekonomskoj
situaciji. Nastavljeno je smanjenje neto deviznih rezervi, koje su sredinom 2016. godine dosegle
vrijednost od oko 30%, to je otprilike dovoljno za estomjeseni uvoz.

2
Izraen u standardima kupovne moi.
30
 Nezvanini prevod

Monetarna politika je i dalje u skladu Smjernice politike PER: Izraditi sveobuhvatnu

sa politikim potekoama u dravi. strategiju za podsticanje banaka da rjeavaju
Aranman valutnog odbora sa eurom kao
nekvalitetne kredite, ukljuujui sve relevantne
baznom valutom je jo uvijek na snazi i
uesnike sa ciljem smanjenja rizika po finansijsku
ima visok nivo pouzdanosti i kredibiliteta.
stabilnost i realnu ekonomiju. Postupiti po
Ovaj pristup je do sada bio povoljan za
planovima za poboljanje zakonske infrastrukture
ekonomiju. Meutim, to takoe znai da
finansijskog sistema i uraditi pregled kvaliteta
druge oblasti, ukljuujui i fiskalnu
aktive manjih bankarskih subjekata. Uraditi
politiku, moraju podnijeti teret
istraivanje oekivanja u pogledu kreditiranja od
prilagoavanja okovima izvana. To
banaka i inflacije, kako bi se bolje ocijenila
zahtijeva odgovorniju fiskalnu politiku, za
dinamika kreditiranja i cijena.
to je potrebno stvaranje dovoljnih
fiskalnih amortizacijskih mehanizama i
jai naglasak na srednjoronu stabilnost. Slika 2 Fiskalna deavanja u Bosni i Hercegovini
Nastavljen je pad opteg nivoa cijena, iako
je on sporiji. U prvih osam mjeseci 2016.
godine je ukupni indeks cijena roba iroke
potronje bio za 1,3 % nii nego godinu
ranije. Do pada cijena je dolo uglavnom
zbog ogranienog broja kategorija roba,
kao to je saobraaj, dok su cijene u
oblasti stambenog zbrinjavanja, zdravstva
i obrazovanja porasle za nekih 1-2 %. Na
nisku domau inflaciju su uveliko uticale
nie cijene uvezene robe, npr. energije i
osnovnih ivotnih namirnica, te stabilni
devizni kurs prema euru.
Opti vladini rauni su u 2015. godini
bili skoro uravnoteeni , mada je
kvalitet fiskalne uprave i dalje bio
nizak. Preliminarni podaci ukazuju na
Smjernice politike PER: Popraviti kvalitet javnih
mali viak u ukupnim raunima javnog
finansija: Poboljati usmjerenost javne potronje ka
sektora u 2015. godini, od nekih 0,7 %
rastu, izmeu ostalog poveavanjem javnih
BDP-a, u poreenju sa deficitom od 2,0 %
investicija, te smanjivanjem potronje na
godinu ranije. ini se da je ovo znaajno
zapoljavanje u javnom sektoru. Popraviti
fiskalno prilagoavanje od 2,7 procentnih
usmjeravanje socijalne potronje i uvesti
poena BDP-a nastalo prvenstveno kao
sveobuhvatni popis zaostalih plaanja u javnom
rezultat kanjenja u potronji na
sektoru. Osim toga, ojaati kapacitete za
investicije i tome to je nivo potronje na
upravljanje dugom u cijeloj dravi, a naroito
plate u javnom sektoru odran na
popraviti saradnju i protok informacija od lokalnih
prologodinjem nivou. Zato je javna
izvora podataka do dravnog nivoa. Uspostaviti
potronja smanjena sa 45,8 % BDP-a u
provediv okvir, zasnovan na pravilima, za uvoenje
2014. na 43,2 % u 2015. godini.
discipline na svim nivoima vlasti.
Smanjenje od dva procentna poena u
potronji je rezultiralo iz smanjenja
investicija, koje je u postotku PDV-a palo sa 4,1 % u 2014. na 2,0 % u 2015. godini. Ovom otrom
smanjenju potronje znaajno je doprinio teak pristup meunarodnim tritima kapitala. Ukupni
prihodi u javnom sektoru su blago smanjeni, sa 43,8 % BDP-a u 2014. godini na 43,2 % u 2015.
godini. Meutim, i stopa potronje i stopa prihoda su jo uvijek prilino visoki u poreenju sa
dravama koje su u slinoj ekonomskoj situaciji. Uprkos tekuim pripremama za poboljanje

31
 Nezvanini prevod

usmjerenosti socijalne potronje i za smanjenje zaostalih plaanja, kvalitet javne potronje je jo

uvijek veoma nizak.
Poveanje javnog duga je u prvoj polovini 2016. godine usporeno. Opti javni dug posljednjih
godina stalno raste i do kraja 2015. godine je dosegao 41,9 % BDP-a. Meutim, u prvoj polovini
2016. godine poveanje duga je usporeno, to djelimino odraava teak pristup stranim tritima
kapitala. Uplate za servisiranje duga su u 2015. godini porasle na 0,8 % BDP-a uslijed pojaanog
izdavanja kratkoronih dravnih vrijednosnih papira da bi se nadoknadio nedostatak sredstava
zbog neisplate trani po SBA sa MMF-om.
Makroekonomska politika je uglavnom primjerena. Pristupom odravanja aranmana
Valutnog odbora zasnovanog na euru i niskih fiskalnih deficita odrana je pouzdanost i
izbjegnuto nagomilavanje velikih makroekonomskih debalansa. Meutim, u provedbi fiskalne
politike je posveeno dovoljno panje poboljanju kvaliteta javne potronje, npr. kroz bolje
usmjeravanje socijalnih transfera i jae javne investicije, ime bi se poveao srednjoroni
potencijal za rast drave.
Funkcionisanje trita proizvoda
Poslovno okruenje
Pravni okvir za ulazak i izlazak sa trita je
Smjernice politike PER: Uvesti usluge e-
poboljan, iako jo uvijek postoje znaajne
plaanja poreza i u potpunosti provesti Zakon
stvarne prepreke ulasku i izlasku sa trita
o elektronskom potpisu, kako bi se poveala
proizvoda. U Federaciji je usvojen novi
transparentnost i smanjila mogunost poreskih
Zakon o privrednim drutvima, a u oba entiteta
utaja, korupcije i sloenosti propisa
je poela provedba steajnog zakonodavstva,
naroito sa ciljem pojednostavljenja i
ubrzavanja postupaka. Meutim, potrebno je uraditi jo mnogo da bi se ostvarila usklaenost sa
meunarodnim standardima. Cijene registracije preduzea su neznatno smanjene. Meutim,
sveukupno gledano, broj i trajanje postupaka potrebnih za ulazak ili izlazak sa trita proizvoda
su jo uvijek visoki i ine dravu manje konkurentnom.

Vladavina prava i funkcionisanje sudstva su jo uvijek kljuna pitanja. Imovinska prava jo

uvijek nisu u potpunosti utvrena, jer je stepen registracije nekretnina u nekim podrujima jo
uvijek nizak. Regulatornim i nadzornim institucijama u mnogim sluajevima nedostaje resursa i
nezavisnosti. Nadzor finansijskog sektora naroito trpi zbog iscjepkanosti i nedovoljne
nadlenosti i resursa. Meunarodni rang
drave po poslovnom okruenju je veoma Smjernice politike PER: Poboljati pruanje
nizak. pravovremenih i iscrpnih statistikih podataka
Neformalna ekonomija se procjenjuje na uz primjenu evropskih i meunarodnih
30-50 % BDP-a i ima centralnu ulogu, standarda, naroito u oblasti statistikih
pruajui (neregistrovana) radna mjesta i podataka o stanovnitvu, nacionalnim
prihode, ali i naruavajui konkurenciju i raunima i vladinim finansijama. Uz to, ojaati
osnovicu za oporezivanje i doprinose za proizvodnju podataka i njihovo dostavljanje
socijalno osiguranje. Zbog toga su stope sastavljaima slubenih statistika.
poreza i doprinosa za socijalno osiguranje vie
nego to bi to inae bilo potrebno. To dovodi do znaajnog poreskog optereenja rada, koje ometa
formalno zapoljavanje i ima negativan uticaj na meunarodnu konkurentnost drave.

32
 Nezvanini prevod

Jaanje vladavine prava, pojednostavljivanje postupaka za provedbu ugovora i borba protiv

korupcije su i dalje od kljune vanosti. Iako su poduzeti odreeni koraci ka poboljanju propisa
kojim se ureuje poslovanje, situacija je i dalje problematina. Upravni i pravosudni kapaciteti u
dravi su ogranieni, naroito u rjeavanju privrednih sporova, koji se esto ne vode u privrednim,
nego u graanskim odjeljenjima. Provedba trgovinskih ugovora je i dalje komplikovana: Kada se
uzme u obzir broj procedura, potrebno vrijeme i trokovi, ini se da u zadnjih 10 godina nije dolo ni
do kakvog znaajnog unaprjeenja, jer je potrebno 37 postupaka, u prosjeku 595 dana, a troak je 34
% vrijednosti tubenog zahtjeva.
Uticaj drave na trite proizvoda
Direktan uticaj drave na privredu je jo uvijek znaajan potronja javnog sektora ini vie od
40 % BDP-a, javni sektor daje oko 22 % dodane vrijednosti u dravi i u njemu je zaposleno oko 26 %
radne snage. ini se da je u Federaciji BiH uloga drave znaajno vea nego u Republici Srpskoj, to
odraava sloenije administrativne strukture, ali i injenicu da je privatizacija dravnih preduzea i
dalje u ranoj fazi.
Dravne subvencije i garancije su i dalje znaajne i uveliko optereuju javne finansije. Prema
raspoloivim podacima, subvencije javnog sektora za industriju i poljoprivredu ine nekih 1,3 %
BDP-a. U kombinaciji sa kreditnim garancijama koje entiteti pruaju za nerentabilna javna preduzea,
to predstavlja znaajan troak i potencijalnu obavezu, koja remeti predvidljivost javne potronje.
Privatizacija i restrukturiranje
U procesu privatizacije u Federaciji, zapoetom 1999. godine, i dalje dolazi do zastoja, uprkos
usvajanju strategija privatizacije u 2014. i 2015. godini. Pokuaji prodaje 14 odabranih preduzea su
do sada bili uglavnom neuspjeni. Zbog toga imovina koja jo nije privatizovana ini dvije treine
poetne mase dravnog kapitala za privatizaciju. U Federaciji je ostvaren odreeni napredak u
pripremi projekata privatizacije. U Republici Srpskoj je privatizacija preduzea u dravnom vlasnitvu
vie napredovala. Meutim, pomaci u prodaji ili likvidaciji preostale imovine su ogranieni.
Sveukupno gledano, u stratekim sektorima kako to su saobraaj, energetika (i telekom u Federaciji)
jo uvijek dominiraju preduzea u dravnom vlasnitvu. Pokretanjem privatizacije bi se u tim
sektorima stimulisala konkurencija, a javne finansije bi se oslobodile trajnog optereenja.
Funkcionisanje finansijskih trita
Finansijska stabilnost
Supervizija bankarskog sektora i rjeavanje problema u njemu trpi zbog iscjepkanosti i
nedovoljne razmjene podataka meu relevantnim uesnicima. Analitiki kapaciteti Centralne
banke su jo uvijek nedovoljni. Do sredine 2016. godine se ukupna koliina kapitala u tom sektoru u
poreenju sa njegovim rizikom, tzv. stopa adekvatnosti kapitala, popravila na 15,8 %. Na nivou drave
to je iznad propisanog minimuma od 12 %. Meutim, u odreenim sluajevima, problem su slaba
akumuliranost kapitala i nedovoljna supervizija. Profitabilnost bankarskog sektora je niska, ali se
popravila sredinom 2016. godine. Pokazatelji kreditnog rizika za bankarski sektor se blago
popravljaju: Stope nekvalitetnih kredita su sredinom 2016. godine bile blizu 12 %, to je nie nego u
mnogim zemljama u slinoj ekonomskoj situaciji, ali ipak visoko u smislu kreditnog rizika. Kamatne
stope su i dalje prilino visoke, na nekih 4,5 procentnih poena za kredite preduzeima i iznad 6
procentnih poena za kredite graanima. Iako su kamate za kredite graanstvu u zadnjih nekoliko
mjeseci smanjene, takve velike razlike ukazuju slabosti u efikasnosti sektora. Jo uvijek su nedovoljne
promjene zakonodavstva kako bi se olakalo restrukturiranje kredita.

33
 Nezvanini prevod

Dostupnost finansijskih sredstava

Koliina kredita banaka privatnom sektoru je i dalje mala, naroito krediti korporacijama.
Udio kredita od banaka u BDP-u je nizak i krajem 2015. godine je bio 59 %. Uz to kreditiranje sporo
raste, uglavnom zbog slabog kreditiranja privatnih korporacija. U finansijskom sistemu i dalje
dominira bankarski sektor, koji raspolae sa 87 % ukupnih finansijskih sredstava. Broj banaka je visok
u odnosu na veliinu raspoloivog trita, iako je taj broj smanjen na 25 nakon to su dozvole za rad
dviju malih banaka ukinute, a druge dvije male banke se spojile. U sektoru dominira nekoliko veih
banaka, dok su ostale banke prilino male. Udio strane aktive u bankarskom sektoru se poveao na
preko 90 % i visok je, ali je to u skladu sa situacijom u drugim slinim dravama. Preostale su samo
dvije banke u dravnom vlasnitvu, od kojih je jedna razvojna banka, koja je u procesu likvidacije. Te
dvije banke posjeduju manje od 3 % aktive sektora. Veliina trita kapitala u odnosu na BDP je
ograniena, a vrijednost aktive trita kapitala ini oko 33 % BDP-a. Nebankarski sektor, koji se
uglavnom sastoji od investicijskih fondova i osiguravajuih drutava, je blago porastao i aktiva ovog
sektora je krajem 2015. godine dosegla 13 % BDP-a. Meutim, to je jo uvijek primjetno manje nego
prije krize.
Funkcioniranje trita rada

Slika 3 Nezaposlenost u Bosni i Hercegovini (% 4 Stope uea u Bosni i Hercegovini

radno sposobnog stanovnitva) (% radne snage)

Znaajna i trajna neuravnoteenost trita rada ukazuje na slabo funkcionisanje mehanizama za

rasporeivanje na tritu rada, uz probleme
vezane za obrazovanje i obuku. U zadnjih Smjernice politike PER: Pojaati
nekoliko mjeseci je dolo do pada stope kapacitete slubi za zapoljavanje usmjeriti
nezaposlenosti. Meutim, nivo nezaposlenosti je i aktivne politike trita rada naroito
dalje visok. to se tie registrovane nezaposlenosti, najosjetljivije grupe mladih, ena i dugo
stopa je smanjena sa 43,6 % u 2014. na 42,9 % u nezaposlenih osoba. Smanjiti destimuliue
2015. godini, dok rezultati godinjeg istraivanja poresko optereenje i negativne poticaje za
radne snage (uz koritenje metodologije ILO, ime nezaposlene i neaktivne osobe da se
se uzima u obzir i neprijavljena zaposlenost) formalno zaposle. Poboljati saradnju
ukazuju na smanjenje nezaposlenosti, sa 27,7 % u izmeu sistema obrazovanja i institucija na
aprilu 2015. na 25,4 % u aprilu 2016. godine. Taj tritu rada.
pad stope je uglavnom proizaao iz poveane
zaposlenosti, dok je broj nezaposlenih ostao
nepromijenjen. Znaajna i trajna razlika izmeu registrovanih brojanih podataka o radnoj snazi i onih
zasnovanih na anketama ukazuje na prilino veliko neformalno trite radne snage. Istovremeno su stope
aktivnosti i zaposlenosti ostale izrazito niske i iznose 44,1 %, odnosno 31,9 %. Zaposlenost u javnom
sektoru i dalje ini veliki dio postotka zaposlenih (31,2 % u 2015. godini). Ovaj visoki postotak dugo
nezaposlenih osoba, od nekih 85 % od ukupnog broja osoba koje trae zaposlenje, odraava visoku
34
 Nezvanini prevod

strukturnu komponentu u nezaposlenosti. Dolo je do blagog smanjenja visokog broja nezaposlenih

mladih, sa 62,7 %, koliki je bio 2014. godine na 62,3 % u 2015. godini. Dalje, trajno velika razlika
izmeu uea ena i mukaraca (32,1 % i 54,9 % u 2016. godini) ukazuje da su uslovi na tritu rada i
dalje nepovoljni za ene.

3.2. Sposobnost suoavanja sa konkurentskim pritiskom i trinim silama unutar Unije

Za konkurentnost u EU potrebno je i postojanje funkcionalne trine ekonomije.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi u dostizanju sposobnosti da se nosi sa konkurentskim pritiskom i

trinim silama u Uniji. Za sad ogranieni napredak u mjerama iz reformske agende nije pretvoren u
primijetno poboljanje konkurentnosti drave. Ukupni nivo obrazovanja i potronje na istraivanje i
razvoj je nizak. Kvalitet fizikog kapitala BiH je oslabljen, a transportna i energetska infrastruktura je
nedovoljno razvijena. Strukturno prilagoavanje i daljnja trgovinska integracija teku sporo.
U skladu sa preporukama iz PER, te kako bi se podrao dugoroni rast, sljedee godine Bosna i
Hercegovina treba posebno obratiti panju na sljedee:
poboljanje efikasnosti javnih ulaganja, naroito ulaganja u infrastrukturu;
poveanje atraktivnosti zemlje za strane i domae investicije, npr. ubrzanim unapreenjem
poslovnog okruenja i konkurentnosti cijena;
poboljanje kvaliteta obrazovanja i obuavanja.
Obrazovanje i inovacije
Ukupni nivo obrazovanja je nizak, kao i potronja na obrazovanje i istraivanje i razvoj. Ulaganja
u istraivanje i razvoj su u zadnjih nekoliko godina i dalje na niskom nivou od marginalnih 0,3 % BDP-
a, to izmeu ostalog dovodi do niskog postotka radne snage angaovane na istraivanju i razvoju (0,1
%). To je ispod prosjeka u regiji. Potronja javnog sektora na obrazovanje je relativno visoka i ini oko
5 % BDP-a, ali rezultati su meu najslabijim u regiji. To je vjerovatno direktno povezano sa sloenim i
uveliko iscjepkanim sistemom obrazovanja, u kojem su nadlenosti podijeljene na nivou entiteta, a u
Federaciji ak na nivou kantona. Ta iscjepkanost i manjak koordinacije ini prepreku efikasnom i
koordinisanom koritenju ionako malih javnih finansijskih sredstava, te uzrokuje nedostatak
jedinstvenih standarda za razliite nivoe obrazovanja, kao i u obuavanju nastavnika i ocjenjivanju
uinka. Pohaanje predkolskog odgoja je malo vee nego u 2014. godini, ali je stopa upisa jo uvijek
vrlo niska i iznosi 15 %. I stope upisa na visokokolsko obrazovanje su niske, oko 47 %, to je uprkos
trendu porasta daleko ispod prosjeka u regiji. Stope zavrenog visokog obrazovanja su isto tako niske,
u prosjeku 45 %, to ukazuje na visok nivo unutranje neefikasnosti. Stopa nepismenosti u BiH, od 2,8
%, jedna je od najviih u regiji. Velika neusklaenost strunih profila predstavlja veliku prepreku za
ulazak na trite rada po zavretku kolovanja. Kao to je istaknuto u nedavnoj studiji koju je finansirala
EU, i poslodavci i diplomanti vjeruju da obrazovne institucije ne pruaju studentima kljune "meke"
vjetine, kao to je rjeavanje problema, organizacione vjetine, odluivanje, strani jezici itd., koje su
vane za zapoljavanje. Obrazovanje u usmjerenom srednjokolskom obrazovanju (USO) ne
funkcionie dobro, poto veina maturanata iz USO ne nalaze zaposlenje i naknadno se upisuju na
visokokolsko obrazovanje.
Fiziki kapital i kvalitet infrastrukture
Kvalitet fizikog kapitala u dravi je i dalje nizak. Privatne investicije, a naroito direktne strane
investicije, te javna ulaganja i dalje su ispod dugoronog prosjeka. Petogodinji prosjek je 17,5 %
BDP-a, dok je dugoroni prosjek 20 %. Konkretno, u 2015. godini su javna ulaganja iznosila manje
od 4 %. Neto priliv DSI je smanjen sa 2,6 % u 2014. na 1,4 % u 2015. godini. S obzirom na potrebu
da se ubrza napredak drave, ovaj nizak nivo ulaganja je oigledno nedovoljan i razlog je za ozbiljnu
zabrinutost. Uprkos politikoj opredijeljenosti vlasti da poveaju investicije, javna ulaganja obino
35
 Nezvanini prevod

trpe zbog budetskih ogranienja, dok privatna ulaganja koi spor napredak u poboljavanju
poslovnog okruenja.

Saobraajna i energetska infrastruktura

su nedovoljno razvijene. Nepostojanje Smjernice politike PER: Uspostaviti jedinstveni
koordinacije i saradnje izmeu razliitih ekonomski prostor i mehanizme sistematske
nivoa vlasti u uspostavi funkcionalnih trita koordinacije meu nivoima vlasti. Usvojiti
energetike i prevoznih usluga, te cjelodravnu strategiju saobraaja i cjelodravnu
jedinstvenog ili usklaenog zakonskog i strategiju reforme energetskog sektora u skladu sa
regulatornog okvira, sprjeava neophodna obavezama drave prema Ugovoru o energetskoj
znaajna unaprjeenja i znaajne mogunosti zajednici.
rasta u ovim sektorima. Istovremeno, trita
elektrine energije i plina su i dalje rascjepkana i na njima dominiraju kljuna prvobitna preduzea.
Stopa digitalizacije privrede je relativno niska. Ukupna fiksna stopa irokopojasnih prikljuaka je
narasla na 17 %. Vijee ministara nije usvojilo politiku sektora telekomunikacija, zbog ega je
blokiran pristup potencijalnih novih uesnika tritu. Bosna i Hercegovina je i dalje jedina drava u
regiji bez strategije irokopojasnog pristupa.
Struktura sektora i preduzea
Struktura privrede je uglavnom ostala nepromijenjena. Sektor poljoprivrede prua relativno
visokih 7 % BDP-a i 17 % zaposlene radne snage, to je rezultat velikog broja malih, iscjepkanih i
neefikasnih poljoprivrednih gazdinstava. Industrija (ukljuujui i graevinarstvo) prua relativno
visokih 26 % BDP-a i 30 % zaposlenih. Usluni sektor je najvei sektor po broju zaposlenih i stvorenoj
vrijednosti. Meutim, to u velikoj mjeri odraava dominantnu veliinu javnog sektora i vanu ulogu
sektora trgovine. ini se da su promjene u sektorskoj strukturi privrede primjetno male. Meutim,
mogue je da manjak informacija o neformalnom sektoru prikriva vane promjene.
Mala preduzea su kljuni dio privrede. Najnoviji Statistiki poslovni registar pokazuje da veina
preduzea, konkretno 75 % preduzea, su mikro-preduzea sa manje od 10 zaposlenih, dok mala
preduzea, sa 10-49 zaposlenih, ine 18 % ukupnog broja preduzea. U ukupnom broju, velika
preduzea, sa vie od 250 zaposlenih, ine tek 1 %. Mikro i mala preduzea uglavnom posluju u
trgovini i u manjoj mjeri u proizvodnji. Sveukupno gledano, preduzea sa manje od 50 zaposlenih
ine 93 % svih preduzea. Pristup malih, mikro i start-up preduzea kreditima od banaka je teak,
dijelom zbog neefikasnih programa kreditnih garancija. Programi podrke MSP-ima postoje, ali
njihova provedba je veoma sloena.

Ekonomska integracija sa EU i konkurentnost cijena.

Slika 5 Trgovinska integracija Bosne i Hercegovine sa EU

Trgovinska integracija sa EU je
visoka vie od 70 % izvoza je
usmjereno prema zoni EU-28. U
prvih osam mjeseci 2016. godine, 72,2
% od ukupnog izvoza je ilo u EU-28.
Meutim, struktura regionalne trgovine
je veoma koncentrisana, jer je vie od
polovine izvoza bilo usmjereno u tri
zemlje: Njemaku, Italiju i Hrvatsku. U
poreenju sa istim periodom prethodne
godine, udio EU je blago opao,
uglavnom zbog jakog rasta izvoza u
zemlje van EU, kao to je Turska.
Glavni izvozni proizvodi su
36
 Nezvanini prevod

preraevine i sirovine. Sveukupno gledano, otvorenost drave za trgovinu je relativno niska kad se
uzme u obzir veliina njene privrede, u kojoj izvoz i uvoz ini nekih 90 % BDP-a. Osim toga,
asortiman roba za izvoz nije veoma sofisticiran. Ta dva faktora ukazuju na ogranienu konkurentnost
ekonomije.
EU je veliki ulaga u Bosni i Hercegovini, sa skoro 65 % ukupnih DSI. Najvei dio DSI daju Austrija
i Slovenija. Necarinske barijere trgovini sa EU, poput obaveznih zdravstvenih standarda, i dalje
predstavljaju znaajan problem i zahtijevaju strukturne i regulatorne reforme.
Konkurentnost cijena se pogorala u smislu jedininih trokova rada. Reim Valutnog odbora, sa
eurom kao baznom valutom, je doveo i do pogoranja nominalne konkurentnosti cijena u Bosni i
Hercegovini, jer je BiH valuta dobila na vrijednosti u odnosu na mnoge valute vanih trgovinskih
partnera, kao to su SAD, Turska i Rusija. Meutim, zbog stalne niske inflacije, stvarni efektivni
devizni kurs je blago smanjen, to u odreenoj mjeri ponitava negativni razvoj konkurentnosti cijena
u BiH.

4. EUROPSKI STANDARDI
4.1. Unutranje trite
4.1.1. Slobodno kretanje robe
Sloboda kretanja robe osigurava da se mnogim proizvodima moe slobodno trgovati irom EU na
osnovu zajednikih pravila i procedura. U sluajevima kada proizvodi podlijeu nacionalnim
pravilima, principom slobode kretanja robe se sprjeava stvaranje neopravdanih prepreka trgovini.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi pripremljenosti u oblasti slobodnog kretanja robe. U protekloj
godini u ovoj oblasti nije bilo napretka. Potrebno je poduzeti velike korake da bi se ostvarila puna
funkcionalnost sistema za osiguravanje slobode kretanja robe.
U narednoj godini Bosna i Hercegovina bi posebno trebala uraditi sljedee:
dodatno poboljati koordinaciju izmeu nadlenih institucija;
uspostaviti registar vaeih tehnikih propisa, te zapoeti ukidanje domaih propisa koji su
protivrjeni evropskim standardima;
usvojiti koordinisanu cjelodravnu strategiju za infrastrukturu kvaliteta.

Opta naela
to se tie optih principa, ne postoji okvir za slobodno kretanje robe. Bosna i Hercegovina nema
koherentan i cjelodravni pristup, ni strategiju ili akcijski plan za usklaivanje sa relevantnim
acquis-em U Bosni i Hercegovini jo uvijek postoje licence i dozvole za uvoz odreenih proizvoda,
kojima bi se mogla ograniiti sloboda kretanja robe. Nisu poduzeti koraci na ispunjavanju obaveza iz
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP-a) ni na ukidanju protivrjenih propisa na svim
nivoima.
Neusklaena oblast
Nisu napravljeni planovi ni poduzeti koraci da se osigura usklaenost propisa i upravne prakse sa
lanom 34-36. Ugovora o funkcionisanju Evropske unije (TFEU). Za sad nije uspostavljeno ni
ovlateno tijelo za obavezno prijavljivanje propisa.
Usklaena oblast: Infrastruktura kvaliteta
U Bosni i Hercegovini su uspostavljene institucije za standardizaciju, mjeriteljstvo, akreditaciju i
nadzor nad tritem. Zakonodavni okvir se tek treba u potpunosti uskladiti sa acquis-em.
Uspostavljene su upravne strukture koje djeluju kao nezavisna upravna tijela Vijea ministara BiH ili
kao koordinaciona tijela na dravnom nivou za inspekcije entiteta i Brko distrikta BiH. Meutim, ne
postoji cjelodravna strategija za infrastrukturu kvaliteta, a nije osigurana ni koordinacija meu
37
 Nezvanini prevod

nadlenim institucijama na razliitim nivoima.

Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine (BAS) je punopravni lan Evropskog instituta za
telekomunikacijske standarde (ETSI) i pridrueni lan Evropskog odbora za standardizaciju (CEN) i
Evropskog odbora za standardizaciju u elektrotehnici (CENELEC). BAS je usvojio 1223 evropska
standarda (EN) kao nacionalne standarde, ime je ukupni broj dosegao 17 768 EN 85 % EN
potrebnih za lanstvo u CEN-u i CENELEC-u. Ti EN su usvojeni samo metodom "naslovne strane",
prema kojoj tijelo za dravne standarde usvaja EN prema verziji dokumenta na nekom od jezika EU
a samo naslovna strana je na jeziku/jezicima te zemlje. Protivrjeni obavezni standardi bive
Jugoslavije jo uvijek nisu povueni, a ne postoji ni registar vaeih propisa. BAS je poveao broj
svog osoblja na 40, dok je pravilnikom predvieno da ih bude 50. lanovi Vijea za standardizaciju
jo nisu imenovani.
Jedinstveno tijelo za akreditaciju u dravi je BiH Institut za akreditaciju (BATA), punopravni lan
Meunarodne organizacije za standardizaciju (ISO), Evropskog instituta za telekomunikacijske
standarde (ETSI) i Meunarodne organizacije za akreditaciju laboratorija (ILAC), te saradnika
organizacija Evropske saradnje za akreditaciju (EA). U Bosni i Hercegovini postoje 92 tijela za
ocjenjivanje usklaenosti: 60 ispitnih laboratorija, jedna medicinska i devet kalibracijskih
laboratorija, jedno tijelo za certifikaciju proizvoda i 23 inspekcijska tijela. Nema dravnog plana za
akreditaciju tijela za ocjenjivanje usklaenosti. Ovlaivanje tijela za ocjenjivanje usklaenosti i
primjena postupaka ocjenjivanja usklaenosti u cijeloj dravi nije osigurano, jer Republika Srpska i
dalje primjenjuje svoje posebne propise.
Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine uestvuje u tehnikim odborima, evropskim
programima razvoja i projektima saradnje sa institutima za mjeriteljstvo iz EU. U februaru 2016.
godine Republika Srpska je usvojila novi zakon o mjeriteljstvu, a Federacija BiH je usvojila izmjene
i dopune svog zakona o mjeriteljstvu, sa ciljem usklaivanja sa relevantnim acquis-em EU. Potrebno
je dodatno poboljati saradnju i koordinaciju sa entitetskim institutima za mjeriteljstvo i usvojiti
cjelodravnu strategiju razvoja. Ve tri godine se eka na imenovanje lanova Vijea za mjeriteljstvo.
Agencija za nadzor nad tritem i inspekcijska tijela entiteta i Brko distrikta su u izvjetajnom
periodu provela 23 projekta u sklopu proaktivnog nadzora, a pokrenuto je i 18 predmeta reaktivnog
nadzora. Provedeno je ukupno 86 inspekcija sigurnosti proizvoda, uslijed ega je 1 031 nesiguran
proizvod povuen sa trita i uniten, a poslovni subjekti su uskladili 37 741 proizvoda sa sigurnosnim
zahtjevima. Koordinacija i saradnja izmeu Agencije i inspekcija u entitetima i Brko distriktu je
nastavljena kroz redovan rad Koordinacijskog odbora, ali je potrebno dodatno poboljanje. Sistem
nadzora nad tritem je i dalje u velikoj mjeri zasnovan na obaveznim standardima i predtrinoj
kontroli. Jo uvijek nije ostvarena puna usklaenost zakona o nadzoru nad tritem sa acquis-em.
Usklaena oblast: sektorsko zakonodavstvo
Nema promjena u pogledu zakonodavstva Novog i globalnog pristupa ni Starog pristupa, niti u
pogledu proceduralnih mjera. Nije osigurana primjena zakonodavstva u cijeloj dravi. Zakonodavni
okvir je i dalje iscjepkan, a Republika Srpska i dalje primjenjuje svoje posebno zakonodavstvo. Treba
osigurati odreivanje prioriteta u usklaivanju pravnih propisa u skladu sa potrebama trita. I dalje
je nejasna podjela nadlenosti meu nivoima uprave za proceduralne mjere. Bosna i Hercegovina
se treba uskladiti sa REACH zakonodavstvom EU i nastaviti sa jaanjem upravnih kapaciteta
potrebnih za djelotvornu provedbu REACH-a.
to se tie odreivanja cijena medicinskih proizvoda, planirano je da se uslovi po kojima se odbija
uvrtavanje proizvoda na spisak za povrat sredstava usklade sa acquis-em EU. Privredni subjekti koji
posluju sa civilnim eksplozivom moraju biti registrovani na entitetskom i dravnom nivou i moraju
voditi evidenciju prodaje. Meutim, u Bosni i Hercegovini nema sveobuhvatnog zakonskog okvira za
prevoz opasnih roba; norme nisu usklaene meu entitetima, sa meunarodnim sporazumima ni sa
acquis-em EU. Borba protiv krijumarenja eksploziva je svedena samo na kontrolu na granicama i
nasumine kontrole saobraaja. Prema nacionalnom zakonodavstvu, opti zahtjevi dobre
38
 Nezvanini prevod

laboratorijske prakse vae za veterinarske proizvode, pesticide, aditive hrani za ljude, aditive hrani
za ivotinje, te biocide. Akreditacija po relevantnim standardima je obavezna za laboratorije za
kontrolu hrane za ljude i ivotinje. Planirano je usklaivanje regulative o ubrivima sa acquis-em
EU. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH jo uvijek nema dovoljno osoblja.

4.1.2. Kretanje osoba, usluga i pravo poslovnog nastana

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi pripremnih aktivnosti u oblasti kretanja osoba, usluga i prava
poslovnog nastana. U ovoj oblasti je ostvaren odreeni napredak. Jo uvijek nije uspostavljen pravni
okvir za pruanje univerzalnih potanskih usluga u cijeloj dravi
U narednoj godini Bosna i Hercegovina bi posebno trebala uraditi sljedee
osigurati da entitetsko zakonodavstvo prije usvajanja sadri sve preporuke Agencije za osiguranje
Bosne i Hercegovine, ime se jaa uloga Agencije u koordinaciji usklaivanja zakonodavstva i
usklaivanja sa acquis-em EU;
usvojiti nove propise o bankarstvu, ukljuujui i okvir za sanaciju banaka;
usvojiti propise uz daljnje usklaivanje sa najnovijim acquis-em EU o raunovodstvu i reviziji.

Kretanje osoba i mobilnost radne snage u dravi i dalje zabrinjava. U Republici Srpskoj je u
decembru, a u Federaciji BiH u aprilu 2016. godine usvojen novi zakon o radu, kao i srodni provedbeni
propisi. Neusklaenost propisa o zapoljavanju, pravima po osnovu zaposlenja i pitanjima vezanim
za oporezivanje predstavlja prepreku mobilnosti unutar drave (pogledati i 4.1.8. Zapoljavanje i
socijalna politika, politika javnog zdravstva).
to se tie prava poslovnog nastana, u Republici Srpskoj su u februaru usvojene izmjene i dopune
Zakona o registraciji poslovnih subjekata, kako bi se uvele efikasnije i jeftinije procedure za
likvidaciju na sopstvenu inicijativu za pravna lica koja nisu uskladila svoj oblik poslovnog nastana sa
zakonodavstvom o preduzeima.
to se tie slobode pruanja usluga, Agencija za potanske usluge BiH je izdala licence za 16
prualaca potanskih usluga tri javna i 13 privatnih. Odluka o trokovima izdavanja licenci i
naknadama za pruanje potanskih usluga, kojom se odreuju cijene licenci za javne i privatne
subjekte u vidu fiksnog postotka njihove zarade, je sada na snazi i njena provedba je u toku. Meutim,
jo uvijek nema dravne strategije za potanske usluge ni dravnog zakona o potanskim uslugama,
kojim bi se osigurao dosljedan regulatorni okvir usklaen sa acquis-em, a na snazi je i dalje reim
rezervisanih usluga. Neusklaenost izmeu entiteta i dravnog nivoa o opsegu univerzalnih i
rezervisanih usluga i dalje podriva pravnu sigurnost. Administrativni kapaciteti na dravnom nivou
su i dalje slabi. Agencija za potanski promet je nastavila primjenu izmijenjenog pravilnika o
licenciranju potanskih usluga.
to se tie uzajamnog priznavanja profesionalnih kvalifikacija, u decembru 2015. godine je
usvojena mapa puta za provedbu acquis-a EU o regulisanim profesijama. Mapom puta se utvruju
obaveze nadlenih organa koji se bave provedbom acquis-a za doktore, stomatologe, farmaceute,
medicinske sestre, babice, veterinarske hirurge i arhitekte. U njoj su date i preporuke za pregovore sa
EU i uee u relevantnim tijelima EU.
U pogledu finansijskih usluga, u Federaciji BiH je u februaru usvojen zakon o faktoringu, sa ciljem
pruanja MSP-ima dodatnih opcija za finansiranje osim bankarskih kredita. Agencije za bankarstvo u
saradnji sa Centralnom bankom provode tromjesene stres testove i prema njima je u osnovnom
scenariju za etiri od 25 banaka utvreno da potencijalno do kraja 2016. godine nee imati dovoljno
kapitala. Sveukupno gledano, za bankarski sistem je procijenjeno da nije dovoljno kapitalizovan.
Nakon neispunjavanja regulatornih uslova, u Republici Srpskoj je likvidirana jedna banka u dravnom
vlasnitvu, a isplata osiguranih pologa je poela u maju.

39
 Nezvanini prevod

U Federaciji BiH sa radom je poeo Ombudsmen za finansijske usluge, a usvojeni su i provedbeni

propisi o radu te institucije.
Bosna i Hercegovina je nastavila napore na stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora za usluge
osiguranja. Agencija za osiguranje Bosne i Hercegovine je dala preporuke o nacrtima entitetskih
zakona kojim bi se osigurali jednaki uslovi u cijeloj dravi za osiguravajua drutva i njihove klijente.
U Republici Srpskoj je usvojen novi zakon o obaveznom osiguranju motornih vozila. U Federaciji
BiH su usvojene izmjene i dopune zakona o posredovanju u privatnom osiguranju, sa ciljem postepene
liberalizacije sistema premija u cijeloj dravi. U septembru 2015. godine su u oba entiteta usvojeni
pravilnici o nadzoru nad osiguranjem. U entitetima su usvojene odluke o rezervama osiguravajuih
drutava, o lanovima sa pravom glasa u skuptinama zatitnih fondova, te pravilnici o procedurama
za ombudsmene.
to se tie trita kapitala, Republika Srpska je u oktobru 2015. godine unijela izmjene i dopune u
zakon o investicijskim fondovima, sa ciljem pruanja vee pravne sigurnosti investicijskim fondovima
i podravanja njihovog razvoja. Meutim, zakonski okvir u entitetima se treba dodatno uskladiti sa
acquis-em EU. Uesnici na tritu vrijednosnih papira sa sjeditem u jednom entitetu jo uvijek
moraju dobiti dodatnu dozvolu za rad u drugom entitetu.
U Federaciji BiH je u oktobru usvojen novi zakon o preduzeima (koji stupa na snagu u decembru), a
njegov cilj je pojednostavljenje osnivanja i funkcionisanja poslovnih subjekata, ukljuujui i
pridruena preduzea, te davanje jasnije definicije uloge upravljakih struktura.

to se tie drutava za raunovodstvo i reviziju, u Republici Srpskoj je u oktobru usvojen zakon o

raunovodstvu i reviziji, sa ciljem daljnjeg usklaivanja sa najnovijim acquis-em o godinjim i
konsolidovanim finansijskim izvjetajima i obaveznoj reviziji. U Federaciji tek treba da se uradi
dodatno usklaivanje sa acquis-em u ovoj oblasti. Potrebno je osigurati neometan rad Odbora za javni
nadzor Revizorske komore Federacije BiH, usvajanjem njegovih finansijskih planova i
obezbjeivanjem adekvatnih sredstava u budetu.
4.1.3. Sloboda kretanja kapitala
Bosna i Hercegovina je i dalje umjereno pripremljena u oblasti slobode kretanja kapitala.
Nije bilo napretka u ovoj oblasti. Potrebno je daljnje usklaivanje s acquis-em kako bi se osigurala
usklaenost u cijeloj zemlji i uspostavio jedinstveni ekonomski prostor.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina treba naroito:
poboljati koordinaciju u razvoju i provedbi reforme pravnih propisa u oblasti direktnih stranih
ulaganja;
rijeiti preostale nedostatke u borbi protiv pranja novca, posebno odlunim provoenjem akcionog
plana u ovoj oblasti
to se tie kretanja kapitala, Bosna i Hercegovina i dalje primjenjuje relativno liberalna pravila o
prilivima kapitala. Regulatorni okvir nije usklaen s acquis-em. Pravni propisi u oba entiteta
ograniavaju iznos koji nerezidenti mogu prenijeti bez birokratskih optereenja.
to se tie direktnih stranih ulaganja, i dalje nedostaje koordinacije u cijeloj dravi u pogledu
osmiljavanja i provoenja reforme pravnih propisa. Meutim, Federacija je usvojila Zakon o stranim
ulaganjima koji je stupio na snagu u septembru 2015. godine, a koji odgovara slinim zakonima na
dravnom nivou i u Republici Srpskoj. I dalje se primjenjuju ogranienja na direktne strane investicije
i to u sektoru medija gdje je i dalje na snazi ogranienje od 49% na strani kapital.
Mala i fragmentirana trita kapitala u zemlji i dalje se suoavaju sa izazovnim ekonomskim uslovima
i rade na relativno niskom nivou. U isto vrijeme, trite vrijednosnih papira dominira u pogledu rasta
trita kapitala, jer oba entiteta i dalje osiguravaju kratkorono i dugorono finansiranje putem lokalnih
trita kapitala.

40
 Nezvanini prevod

Bosna i Hercegovina ima klirinki sistem plaanja i operacije bruto poravnanja u realnom vremenu u
Centralnoj banci. Vrijednost transakcija u ove dvije kategorije je 2015. porasla za 5,2% u odnosu na
2014. godinu.
Prema Radnoj grupi za finansijske mjere protiv pranja novca (FATF) Bosna i Hercegovina je i dalje
zemlja visokog rizika sa stratekim nedostacima u borbi protiv pranja novca/suzbijanju finansiranja
terorizma. Zemlja ima pismeno politiko opredjeljenje na visokom nivou za rjeavanje uoenih
nedostataka i razvila je akcioni plan sa FATF-om.
Bosna i Hercegovina je takoe nastavila da provodi akcioni plan o uklanjanju nedostataka u borbi protiv
pranja novca. Izmjene i dopune Zakona o sprjeavanju pranja novca i finansiranja teroristikih
aktivnosti su usvojene u junu 2016. Istog mjeseca stupile su na snagu izmjene i dopune Krivinog
zakona Federacije BiH, kojima je izmijenjena definicija krivinog djela pranja novca i finansiranja
teroristikih aktivnosti. Meutim, do danas nisu poela sa radom sva nadzorna tijela predviena
zakonom.
Bosna i Hercegovina treba bez odlaganja da provede mjere iz akcionog plana i to posebno o registraciji
i finansijskom izvjetavanju nevladinog sektora.

4.1.4. Carine i oporezivanje

Bosna i Hercegovina je umjereno pripremljena u oblasti carina i poreza. Nije bilo napretka u ovim
podrujima. Zakon o carinskoj politici nije proveden, a zakonodavstvo o PDV-u i akcizama jo uvijek
nije usklaeno sa acquis-em EU.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina treba posebno da:
usvoji provedbena pravila kako bi se omoguilo provoenje novog zakona o carinskoj politici;
pobolja saradnju izmeu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) i entitetskih poreskih uprava,
ukljuujui i putem zajednikih revizija;
izmijeni Zakon o akcizama i uskladi ga s acquis-em EU.
Novi Zakon o carinskoj politici nije proveden u podrujima u kojima jo uvijek nisu usvojena
provedbena pravila. Novi zakon predvia dodatno pojednostavljenje carinskih postupaka, ali to
zahtijeva koritenje elektronskog potpisa. Zakon o elektronskom potpisu u Bosni i Hercegovini je na
snazi od 2006. godine. Meutim, institucionalni okvir potreban za sigurnu i uspjenu provedbu zakona
jo uvijek nije na snazi.
Bosna i Hercegovina je i dalje posmatra u Konvenciji o zajednikom tranzitu. UIO je nastavila da
razvija IT aplikaciju za Novi kompjuterizovani tranzitni sistem za upotrebu unutar drave. Meutim,
sistem se ne moe koristiti dok se ne rijei pitanje elektronskog potpisa.
Novi pravilnik o kontroli indirektnih poreza i prirunik za reviziju naknadnog obrauna jo uvijek
nisu usvojeni. Broj registracija i naknadnih postupaka za carinske predmete zbog krenja prava
intelektualnog vlasnitva smanjen je sa vie od 200 koliko ih je bilo u 2014. na 75 u 2015. godini.
Carinska tarifa je aurirana u skladu s verzijom Kombinovane nomenklature EU za 2016. godinu. Jo
uvijek nije provedena Regionalna konvencija o Pan-Euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima.
Bosna i Hercegovina je ratifikovala svoje uee u programu Fiscalis 2020 u novembru i programu
Carine 2020 u decembru.
Zavrene su pripreme za potpuno provoenje Asycuda World-a u vidu uspostavljanja novog sistema
za obradu carinskih deklaracija. Sistem podrava provedbu postojeeg Zakona carinskoj politici i u
funkciji je u cijeloj zemlji.
U podruju oporezivanja, Zakon o PDV-u jo uvijek nije usklaena sa acquis-em. E-PDV (sistem koji
omoguava elektronsko izvjetavanje o PDV-u) jo uvijek nije proveden. Shema oporezivanja malih
pivara je jo uvijek na snazi i efikasno diskriminie uvoz piva.
41
 Nezvanini prevod

Zakon o akcizama je i dalje potrebno uskladiti sa acquis-em.

Republika Srpska i Federacija su usvojili nove zakone o porezu na dobit i njihova provedba je
zapoela u januaru, odnosno u martu 2016. godine. I dalje ostaje da se ojaaju administrativni i
operativni kapaciteti UIO-a. Poreske uprave u Bosni i Hercegovini (Uprava za indirektno
oporezivanje BiH, Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, Poreska uprava Republike Srpske
i Poreska uprava Brko distrikta) potpisali su Memorandum o razumijevanju o razmjeni podataka i
koordinaciji u junu 2016. s ciljem da se pobolja naplata direktnih i indirektnih poreza, ukljuujui i
kroz razmjenu podataka i zajednike revizije. To bi trebalo da dovede do poboljanja saradnje izmeu
UIO i entitetskih poreskih uprava. I entiteti treba da pojaaju napore na poboljanju meusobne
saradnje i razmjene informacija u podruju direktnog oporezivanja i ojaaju administrativne
kapacitete svojih poreskih uprava.
4.1.5. Konkurencija
Bosna i Hercegovina je ostvarila odreeni nivo pripremljenosti u oblasti konkurencije. Nije bilo
napretka u ovoj oblasti. Zemlja je relativno napredovala u usklaivanju i provedbi pravila o antitrustu
i spajanju. Meutim, potrebno je uloiti dodatne napore da se pobolja usklaenost i provedba propisa
u oblasti dravne pomoi.
U narednoj godini Bosna i Hercegovina treba posebno da:
osigura efikasnije funkcionisanje Konkurencijskog vijea;
dodatno uskladi i provoditi zakonodavstvo o dravnoj pomoi i osigurati efikasno funkcionisanje
Vijea za dravnu pomo;
osigura da su postojee sheme dravne pomoi usklaene sa obavezama iz SSP-a.

Antitrust i spajanje
Zakonodavni okvir je u velikoj mjeri u skladu sa acquis-em i SSP-om.
Zakon o konkurenciji je u velikoj mjeri usklaen sa lanom 101. Ugovora o funkcionisanju EU o
restriktivnim ugovorima i lanom 102. o zloupotrebi dominantnog poloaja. Zakon omoguava ex
ante kontrolu uticaja na konkurenciju spajanja iznad odreenog praga prometa, u skladu sa principima
Uredbe EU o spajanju. Podzakonski akti koji predviaju daljnja materijalna pravila i smjernice o tome
kako treba primijeniti pravila o konkurenciji su u velikoj mjeri usvojeni i usklaeni su sa relevantnim
acquis-em.
to se tie institucionalnog okvira, Konkurencijsko vijee je odgovorno za provedbu Zakona o
konkurenciji. Sastoji se od est lanova koji se imenuju izmeu pravnih i ekonomskih strunjaka.
Njima pomae 26 zaposlenih. Funkcionisanje Konkurencijskog vijea i dalje je oteano zbog
komplikovanog postupka imenovanja predsjedavajueg, vrstih proceduralnih rokova i prava veta na
nacionalnoj osnovi koje mogu uloiti lanovi Konkurencijskog vijea.
Konkurencijsko vijee moe pokrenuti postupak po albi ili obavjetenju, ili na vlastitu inicijativu. U
toku istrage, moe izdati zahtjeve za informacijama i izvriti nenajavljene inspekcije na licu mjesta.
Moe izrei novane kazne i mjere u sluaju krenja pravila konkurencije. To se odnosi na politiku
ublaavanja novanih kazni u predmetima kartela kada kompanije dostavljaju informacije.
Konkurencijsko vijee moe zabraniti ili odobriti spajanja, i to spajanje sa ili bez uslova.
Konkurencijsko vijee moe takoe dati miljenje o nacrtu zakona koji moe uticati na konkurenciju.
Na odluke Konkurencijskog vijee moe se uloiti alba pred Sudom Bosne i Hercegovine, kao
upravnim sudom.
Kada su u pitanju provedbeni kapaciteti, Konkurencijsko vijee ima 26 zaposlenih, to je adekvatan
broj, ali je potrebna vea specijalizacija i dodatno poveanje istranih kapaciteta. to se tie provedbe,
Konkurencijsko vijee radi stabilno i znaajne aktivnosti su provedene u periodu 2013-2015.
Doneseno je 16 rjeenja o naruavanju trine konkurencije. U svim rjeenjima izreene su novane

42
 Nezvanini prevod

kazne iji ukupan iznos od 650 000 eura nije zanemariv. Konkurencijsko vijee treba da ubrza svoje
aktivnosti vezane za provedbu, a posebno kada je rije o kartelima, provoenjem vie inspekcija na
licu mjesta, eim propisivanjem mjera u predmetima koji se odnose na spajanja ili intenzivnijom
promocijom svog programa ublaavanja kazni. U albenom postupku, sudovi uglavnom potvruju
odluke Konkurencijskog vijea, ali kapaciteti sudova za rjeavanje sloenih predmeta konkurencije
moraju biti ojaani. U periodu 2013-2015, Konkurencijsko vijee je izdalo 21 miljenje na nacrte
zakona sa potencijalnim negativnim uticajem na konkurenciju.
Dravna pomo
Zakonodavni okvir je djelomino usklaen s acquis-em i odredbama SSP-a.
Zakon o sistemu dravne pomoi je samo djelomino usklaen s acquis-em. Odluke o namjeni,
kriteriji i uslovi za dodjelu dravne pomoi, koji bi trebali osigurati dodatno usklaivanje sa
sekundarnim zakonodavstvom, jo uvijek nisu usvojeni u Brko distriktu i na dravnom nivou.
Potrebno je izraditi kartu regionalne pomoi.
Kada je u pitanju institucionalni okvir, Vijee za dravnu pomo je odgovorno za dosljednu primjenu
zakona o sistemu dravne pomoi. Vijee se sastoji od osam lanova, koje imenuje Vijee ministara
BiH iz vlada Federacije, Republike Srpske i Brko distrikta. Vijeu pomae sekretarijat, koji nije dio
ministarstva, a koji prua strunu, tehniku i pravnu pomo. Njegovo efikasno funkcionisanje nije
osigurano, jer Republika Srpska ne daje svoj doprinos u budet ovog tijela.
Zakon o sistemu dravne pomoi predvia da je prualac dravne pomoi duan obavijestiti Vijee
za dravnu pomo o svim mjerama dravne pomoi prije nego to se te mjere preduzmu. To ne
ukljuuje klauzulu o mirovanju koju predviaju pravila EU ili mogunost da se donese negativna
odluka. Vijee za dravnu pomo moe naloiti povrat ilegalne pomoi, sa kamatom, ako pomo o
kojoj nisu obavijeteni nije u skladu sa pravilima o dravnoj pomoi. Vijee moe pokrenuti istragu i
izvriti naknadne procjene dodijeljene dravne pomoi, ako postoji dovoljno indicija da se pomo
koristi nezakonito.
Provedbeni kapaciteti Vijea za dravnu pomo su nedostatni. Njegov sekretarijat nije adekvatno
popunjen. Naime, popunjeno je samo pet od planiranih devet radnih mjesta, a ni njegovo finansiranje
nije adekvatno, jer Republika Srpska ne daje svoj puni doprinos. Ostaje da se vidi u kojoj mjeri e se
efikasno provoditi zakon. Vijee za dravnu pomo je u izvjetajnom periodu donijelo 15 rjeenja (u
odnosu na 9 rjeenja u 2014. godini), od kojih su sva bila pozitivna ili je utvreno da finansijska
sredstva ne predstavljaju dravnu pomo. Znaajan broj mjera dravne pomoi se provodi prije nego
to se o njima obavijesti i odobri ih Vijee za dravnu pomo. Stoga je potrebno uloiti dodatne napore
kako bi se osiguralo da se sve mjere pomoi prijave Vijeu za dravnu pomo i odobre prije nego to
se pomo dodijeli. Jo uvijek nije zapoelo usklaivanje postojeih shema dravne pomoi sa
obavezama koje proizlaze iz SSP-a i pravilima EU o dravnoj pomoi, iako je proces trebao biti
zavren do jula 2012. Na svim nivoima je nastavljena intenzivna obuka i podizanje svijesti o pravilima
dravne pomoi. Potrebno je osigurati transparentnost za svu dodijeljenu dravnu pomo.
Liberalizacija
Zakon o konkurenciji i Zakon o sistemu dravne pomoi primjenjuju se na javna preduzea i
preduzea sa posebnim ili iskljuivim pravima. Pravila o finansiranju usluga od opteg ekonomskog
interesa nisu u potpunosti u skladu sa acquis-em o dravnoj pomoi. Ne postoje monopoli
komercijalnog karaktera u smislu lana 37. UFEU-a.

43
 Nezvanini prevod

4.1.6. Javne nabavke

Bosna i Hercegovina je ostvarila odreeni nivo pripremljenosti u ovoj oblasti. Postignut je odreeni
napredak u oblasti javnih nabavki u proloj godini usvajanjem novog pravilnika o uslovima i
koritenju e-aukcije, pravilnika o praenju postupaka javnih nabavki, kao i donoenjem nove strategije
i akcionog plana za razvoj sistema javnih nabavki u Bosni i Hercegovini 2016-2020. Potrebni su
dodatni napori kako bi se zakonodavstvo uskladilo sa acquis-em generalno, a posebno u podruju
javno-privatnog partnerstva i koncesija. Nabavka je posebno osjetljiva na korupciju i potrebni su
dodatni napori da se ona sprijei tokom procesa nabavke.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina treba posebno da:
dalje usklauje zakonodavstvo o javnim nabavkama sa acquis-em iz 2014. godine;
dalje jaa nadzornu ulogu Agencije za javne nabavke provedbom novog Pravilnika o monitoringu
postupaka javnih nabavki, i da proces nabavke uini transparentnijim poboljanjem upotrebe sistema
e-javnih nabavki;
uspostavi specijalizirane funkcije za javne nabavke unutar ugovornih organa.

Institucionalna struktura i usklaivanje zakonodavstva

U pogledu institucionalne strukture i pravnog okvira, Zakon o javnim nabavkama iz 2014. godine
je uglavnom u skladu sa zakonodavstvom EU iz 2004. Zakon osigurava potivanje naela vrijednosti
za novac, slobodne konkurencije, transparentnosti i jednakog tretmana. Meutim, zemlja i dalje treba
da se uskladi sa zakonodavstvom EU iz 2014. godine u ovoj oblasti. Princip nediskriminacije se ne
primjenjuje u potpunosti, jer je Bosna i Hercegovina zadrala sistem preferencijalnog tretmana
domaeg, koji e se postepeno ukidati do 2020. godine. Usvojeni su novi pravilnici o uslovima i
koritenju e-aukcije, kao i Pravilnik o monitoringu postupaka javnih nabavki, ali nije usvojen
pravilnik o obuci slubenika za javne nabavke.
Bosni i Hercegovini je potrebno dodatno usklaivanje s acquis-em EU, ukljuujui koncesije i javno-
privatno partnerstvo. Zakonski okvir za sistem koncesija je i dalje rascjepkan i potrebno je napraviti
formalne kanale za saradnju komisija za koncesije na razliitim nivoima.
Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine (AJN) ima mandat da pokrene, provodi i prati
reformu javnih nabavki u svim sektorima. Potrebno je dodatno ojaati kapacitete AJN kako bi mogla
izvravati sve svoje nadlenosti. Nova Strategija razvoja javnih nabavki BiH za period 2016-2020. je
usvojena u oktobru.
Provedba i kapaciteti za primjenu zakonodavstva
Procijenjena vrijednost ugovora zakljuenih u postupcima javnih nabavki je 5,02% BDP-a u 2015.
godini, to predstavlja smanjenje u odnosu na 8,14% u 2014. godini. Ukupan broj postupaka javnih
nabavki, kao i broj zakljuenih ugovora je u porastu. Meu postupcima se najee se koristi direktni
sporazum i to u 86% sluajeva.
Potrebno je dodatno ojaati AJN, ukljuujui i kroz obuku, kako bi se poboljalo praenje postupaka
javnih nabavki. AJN odrava centralni portal nabavki na kojem se objavljuju tenderi i obavjetenja o
dodjeli ugovora i druge vane informacije i smjernice. Uveden je i modul e-aukcija, ali generalno
gledano e-javne nabavke su jo uvijek u vrlo ranoj fazi. Sve vei broj ugovornih organa alje
izvjetaje AJN-u, a prikupljene statistike Agencija objavljuje u godinjem izvjetaju, koji predstavlja
solidan alat za praenje koritenja postupaka javne nabavke, ukljuujui i one koje su manje
konkurentne. Meutim, uloga AJN u praenju je ograniena i potrebno ju je ojaati kako bi se
omoguila identifikacija potencijalnih slabosti i nepravilnosti.
to se tie kapaciteta ugovornih organa za primjenu i provedbu postupaka javnih nabavki, jo
uvijek nisu primijenjene odredbe zakona o javnim nabavkama iz 2014. o detaljnijem planiranju,
pripremi i objavljivanju aktivnosti javne nabavke. Svi ugovorni organi trebaju da uspostave
specijalizirane funkcije za javne nabavke sa slubenicima za javne nabavke koji imaju relevantne
vjetine i sposobnosti. Nije bilo poboljanja u provedbi odredaba o integritetu i sukobu interesa u
44
 Nezvanini prevod

postupcima javnih nabavki. Potrebna je obuka svih aktera kada je u pitanju sukob interesa, u skladu
sa Strategijom za borbu protiv korupcije, kako bi se predvidjeli rizici u javnim nabavkama.
Efikasan sistem pravnih lijekova
Pravo na pravni lijek je propisano Ustavom i Zakonom o javnim nabavkama. Zakonodavstvo o
albenim postupcima je uglavnom u skladu s acquis-em o pravnim lijekovima. Jedino nedostaju
konkurentni i transparentni postupci ili albe u skladu sa zahtjevima acquis-a o javno-privatnom
partnerstvu i koncesijama. Odluke Ureda za razmatranje albi (UR) moe osporiti Sud Bosne i
Hercegovine. Podnoenje prigovora obustavlja postupak javne nabavke.
U 2015. godini, UR je zaprimio 2011 albi (poveanje od 77% u odnosu na 2014.) od kojih je
rijeeno 85%. Kada je u pitanju nekoliko stotina predmeta sa procijenjenom vrijednou ispod 800
000 KM, eka se odluka parlamenta o tome koja je institucija nadlena za njihovo rjeavanje nakon
uspostavljanja dvije filijale. U istom periodu, Sud Bosne i Hercegovine je donio 115 presuda u
predmetima protiv odluka UR-a, pri emu je u 58 predmeta presueno protiv odluka UR-a.
Broj lanova UR-a je povean na 17 lanova koji rade u tri kancelarije, ali zbog nedostatka
koordinacije izmeu centralnog ureda i dvije nove filijale UR je imao problema u provoenju svog
mandata. Potrebno je ojaati provedbeni kapacitet UR-a, posebno kod sloenih albi i kod velikog
broj albi u vezi javnih nabavki i uskladiti rad tri filijale. Objavljivanje gotovo 500 odluka UR-a i
Suda Bosne i Hercegovine u 2015. godini doprinijelo je transparentnosti procesa nabavke. Meutim,
nijedna odluka nije objavljena u 2016. godini.
4.1.7. Pravo intelektualnog vlasnitva
Bosna i Hercegovina je umjereno pripremljena u podruju prava intelektualnog vlasnitva. Nije bilo
napretka u vezi usvajanja strategije o primjeni prava intelektualnog vlasnitva ili po pitanju jaanja
kapaciteta i koordinacije institucija nadlenih za provoenje.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina posebno treba da:
usvoji strategiju o primjeni prava intelektualnog vlasnitva;
ojaa kapacitete i koordinaciju institucija za provoenje.
Institut za intelektualno vlasnitvo i dalje dobro funkcionie, iako je pitanje njegovih administrativnih
kapaciteta i dalje zabrinjavajue. U okviru Instituta su uspostavljena tri informaciono-obrazovna
centra za jaanje njegove informacione i edukativne uloge, iako oni jo uvijek nisu u funkciji zbog
budetskih ogranienja.
Kada su pitanju autorska prava i srodna prava, 37 radova o autorskim i srodnim pravima je ulo u
evidenciju Instituta, a u skladu s tim su izdate potvrde o depozitu i registraciji.
U podruju prava industrijskog vlasnitva, Meunarodne konvencije za zatitu novih biljnih sorti
(UPOV konvencija) i Konvencije o evropskom patentu jo uvijek nisu ratifikovane. Od oktobra 2015.
godine Institut za intelektualno vlasnitvo koristi WIPO/IPAS3 softver za automatizaciju procesa
dodjele iga. Uz pomo Evropskog zavoda za patente izraena je nova baza podataka za registraciju
evropskih i domaih patenata.
to se tie provedbe, UIO dobila 61 zahtjev za carinske mjere i izdala 38 rjeenja o privremenoj
zapljeni i oduzimanju robe. Dravna agencija za istrage i zatitu je privremeno oduzela 6 387
primjeraka audio i video materijala. Trina inspekcija Republike Srpske je oduzela robu u vrijednosti
od oko 16 500 eura zbog nedostatka dokaza o porijeklu. Trina inspekcija Brko distrikta je provela
68 inspekcija i privremeno oduzela robu u vrijednosti od oko 8 200 eura.
Da bi se osigurala zatita prava intelektualnog vlasnitva, Bosna i Hercegovina treba da jaa kapacitete
institucija za provoenje, kao i njihovu meusobnu saradnju. Srednjorono bi odgovarajua mjera bila

3
Svjetska organizacija za zatitu intelektualnog vlasnitva/integrisani sistem automatske obrade igova, patenata i
industrijskog dizajna
45
 Nezvanini prevod

uspostavljanje meuresornog tijela za koordinaciju provedbe prava intelektualnog vlasnitva. I dalje

je potrebno usvojiti strategiju za provedbu prava intelektualnog vlasnitva. Jo uvijek nije
uspostavljen pouzdan sistem za prikupljanje i analizu podataka i za razmjenu podataka izmeu
razliitih institucija za provedbu.
4.1.8. Zapoljavanje i socijalne politike, politika javnog zdravstva
Pripreme su i dalje u ranoj fazi. Postignut je odreeni napredak u ovoj oblasti. Iako je nezaposlenost
blago opala, jo uvijek je u velikoj mjeri strukturna i u cjelini visoka. Nezaposlenost meu enama i
mladima i dalje je visoka. Postignut je odreeni napredak u politici zapoljavanja i javnog zdravstva.
Novi zakoni o radu su usvojeni u skladu s prologodinjom preporukom.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina treba posebno:
razviti autonomni socijalni dijalog, modernizovati zakone o zdravstvu i zatiti i uskladiti ih izmeu
entiteta;
hitno provesti aktivne mjere zapoljavanja za rjeavanje visoke stope nezaposlenosti, posebno
nezaposlenosti mladih, i pruiti efikasnu podrku onima koji trae posao;
provesti reforme javnog zdravstva i osigurati saradnju izmeu entiteta.
Kada je u pitanju politika zapoljavanja, novi zakoni o radu su usvojeni u Republici Srpskoj u
decembru i u Federaciji u martu. Takoe je usvojeno i provedbeno zakonodavstvo.
Uee na tritu rada je neznatno poveano u 2015. godini na 44,1%, tako to su stope uea i
mukaraca i ena neznatno poveane. Stopa zaposlenosti je takoe porasla na oko 32,2% u
2016.godini, dok je zapoljavanje ena neznatno palo sa 23,2% na 22,4%. Otvaranje novih radnih
mjesta je na dobrom putu i ukupna stopa nezaposlenosti je pala na 25,4% u 2016. To je uglavnom
rezultat smanjenja stope nezaposlenosti mukaraca na 22,5% u 2016. godini, dok je stopa
nezaposlenosti ena smanjena samo neznatno na 30,0% u 2016. Sveukupno, nezaposlenost od oko
85% i dalje je dugoroni problem.
Mjere aktivne politike na tritu rada koje ukljuuju obuku, stairanje, samozapoljavanje i javne
radove sa ciljem da se podri zapoljavanje ugroenih grupa, kao to su osobe s invaliditetom i oni
koji su dugo nezaposleni, nisu efikasno provedene i stope nezaposlenosti meu ovim ciljnim
stanovnitvom i dalje su visoke. Potrebni su dodatni kapaciteti i finansiranje kako bi se ljudi stimulirali
da aktivno trae posao. I dalje dominiraju mjere pasivne politike na tritu rada.
Vlada Republike Srpske je usvojila godinji Akcioni plan zapoljavanja, a zapoela je i provedba
Strategije zapoljavanja Republike Srpske za period 2016-2020.
to se tie socijalne politike, socijalna davanja nisu usklaena i dalje se razlikuju izmeu entiteta,
Brko distrikta i kantona. U oblasti zdravlja i sigurnosti na radu, usvojene su izmjene propisa na
dravnom nivou o radnom vremenu, obaveznim odmorima za mobilne radnike i tahografe u
cestovnom prometu kako bi se uskladili sa relevantnim acquis-em.
U vezi sa socijalnim dijalogom, i dalje nema napretka ka osnivanju dravnog ekonomskog i
socijalnog vijea zbog kontinuiranog nedostatka zakonskih odredbi na dravnom nivou o priznavanju
socijalnih partnera. Nakon usvajanja zakona o radu u oba entiteta, socijalni partneri su bili aktivniji u
pregovorima o kolektivnim ugovorima. Prag reprezentativnosti sindikata je smanjen u novousvojenim
zakonima o radu. U skladu sa novim zakonom o radu, u februaru je potpisan novi opti kolektivni
ugovor izmeu Unije poslodavaca Federacije i Saveza samostalnih sindikata BiH. U Republici
Srpskoj jo uvijek nisu zavreni pregovori o novom optem kolektivnom ugovoru, ali je potpisano pet
posebnih kolektivnih ugovora, koji su stupili na snagu u avgustu. Meutim, socijalni dijalog i dalje je
slab na svim nivoima.
Zakonodavni okvir u oblasti socijalne zatite zahtijeva bolju provedbu. Novi propisi o socijalnoj
zatiti i provoenje postojeih zakona varira izmeu entiteta i Brko distrikta. Ne postoje sistematske
46
 Nezvanini prevod

mjere za integraciju najranjivijih osoba na trite rada ni mjere za aktivno traenje posla niti za
smanjenje dugorone zavisnosti o sistemu socijalne pomoi. Ugroene osobe i dalje se suoavaju s
problemom nedovoljnog pristupa obukama zbog nedostatka slubi za podrku, kao to su centri za
socijalni rad i zavodi za zapoljavanje. U Federaciji se situacija razlikuje i izmeu kantona. Zbog
finansijskih ogranienja na svim nivoima vlasti, socijalna zatita propisana zakonima o socijalnoj
zatiti se u praksi ne provodi potpunosti, tako to se neka davanja ne isplauju ili se iznosi smanjuju
u skladu sa raspoloivim finansijskim sredstvima.
Politika socijalne ukljuenosti jo uvijek nije usklaena izmeu entiteta i izmeu kantona, kao ni
pruanje usluga socijalne zatite za ugroene osobe, kao to su osobe s invaliditetom i starije osobe.
Prava na socijalnu zatitu se uglavnom odreuju na osnovu statusa. Veliki dio od ukupnih rashoda
za socijalnu pomo primaju ratni veterani. Nejednakosti u socijalnim davanjima izmeu entiteta i dalje
predstavlja razlog za zabrinutost. Osim toga, ljudi koji se kreu izmeu entiteta i kantona suoavaju
se sa preprekama u pristupu socijalnoj zatiti i pomoi, zbog ega ovo pitanje posebno pogaa
povratnike. Izmjene i dopune zakona Federacije o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava
rata i zatite porodica sa djecom su usvojene u junu. Ovim izmjenama je nadlenost za regulisanje
mjesenih davanja u vremenima tednje sa Parlamenta Federacije prenesena na Vladu Federacije.
Prava osoba s invaliditetom, koje su smjetene u ustanovama socijalne zatite, jo uvijek nisu
adekvatno regulisana. Uee ena u radnoj snazi je nisko i jo uvijek postoji diskriminacija prilikom
zapoljavanja vezana za materinstvo.
U vezi sa politikom javnog zdravstva, Bosna i Hercegovina je u decembru potpisala Konvenciju
Savjeta Evrope o krivotvorenju lijekova i medicinskih proizvoda. Agencija za kvalitet zdravstvene
zatite i akreditaciju revidirala je akreditaciju standarda za 'baby-friendly bolnice' i akreditovala etiri
takve bolnice. Jo uvijek nije postignuta sveopta pokrivenost imunizacije djece (18-29 mjeseca) u
skladu sa standardima EU. Primarna besplatna zdravstvena zatita za djecu je dostupna samo ako su
kantonalne zdravstvene ustanove ugovorile ovu uslugu sa lokalnim ustanovama primarne zdravstvene
zatite, to je mjera koja se nejednako provodi u praksi. Republika Srpska je uspostavila Savjet za
zdravstvenu zatitu u aprilu.
Bosna i Hercegovina je imenovala nacionalne kontakt osobe za tri foruma u okviru Tessy platforme
koja se bavi prevencijom i kontrolom zaraznih bolesti (spremnost i odgovor na prijetnje javnom
zdravlju, otkrivanje prijetnji javnom zdravlju i mikrobiologija). Republika Srpska je u septembru
2015. godine usvojila godinji plan rada za spreavanje zaraznih bolesti i niz podzakonskih akata koji
reguliu standarde za pitku vodu.
Kada su u pitanju alkohol i droge, u julu 2016. godine Republika Srpska je usvojila Strategiju za
kontrolu droge i spreavanje zloupotrebe droga za period 2016-2021.
U oblasti krvi, tkiva i elija u Federaciji je u martu usvojen podzakonski akt kojim su regulisani
standardi, oprema i osoblje u prostorima. Podzakonski akt sadri postupke za provjeru laboratorija za
obavljanje transplantacije organa u zdravstvenim ustanovama. Republika Srpska je uspostavila Savjet
za transfuziju u aprilu, a u decembru su usvojeni podzakonski akti kojima se ureuju uslovi za davanje
krvi.
Republika Srpska jo nije usvojila strategiju za mentalno zdravlje za period 2016-2020.
U pogledu farmaceutskih proizvoda, u septembru 2015. Federacija je donijela odluku o postupku
priznavanja ispunjavanja preduslova za proizvodnju i veleprodaju lijekova. U decembru je Republika
Srpska usvojila set podzakonskih akata kojima se reguliu prostorni standardi, oprema i osoblje u
farmaceutskim objektima i objektima za proizvodnju medicinskih sredstava.
Politike za praenje raka u dravi jo uvijek nisu sistemski uspostavljene.

47
 Nezvanini prevod

4.1.9. Obrazovanje i istraivanje

Pripreme u oblasti politika obrazovanja i istraivanja i inovacija su u ranoj fazi. Ostvaren je odreeni
napredak u tim sektorima. Bosna i Hercegovina je aktivno uestvovala u razliitim kulturnim
programima, kao i istraivakim mreama i aktivnostima.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina treba posebno da:
ojaa kapacitete institucija koje se bave obrazovanjem na dravnom nivou kako bi razvila standarde
EU i poveala nivo osiguranja kvaliteta u obrazovanju;
uspostavi efikasan mehanizam koordinacije u Federaciji kako bi se poboljala saradnja izmeu tijela
nadlenih za osiguranje kvaliteta u cijeloj zemlji;
ubrza napore kako bi ojaala kapacitete za istraivanje i inovacije.
Ostvaren je odreeni napredak u obrazovanju. U martu je usvojen strateki dokument na dravnom
nivou kojim su definisani prioriteti za razvoj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini za period
2016-2026. Republika Srpska je u aprilu usvojila strategiju razvoja obrazovanja za period 2016-2021,
kojom su definisani prioriteti za daljnje reforme u obrazovanju, kao i naredni koraci za obuku i
profesionalni razvoj nastavnika.
Koordinacija izmeu ministarstava obrazovanja u zemlji je poboljana. U izvjetajnom periodu su
odrana dva sastanka Konferencije ministara obrazovanja. U dva kantona usvojeni su zakoni o
obrazovanju odraslih. Dravna Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje usvojila je
zajedniko jezgro nastavnih planova i programa za interdisciplinarne nastavne oblasti. Nacionalna
stopa upisa predkolske djece uzrasta od 3-6 godina je porasla za 8,16% u odnosu na prethodnu
kolsku godinu.
Bosna i Hercegovina i dalje aktivno uestvuje u Platformi Zapadnog Balkana za obrazovanje i obuku
i bila je domain ministarskog sastanka za 2016. godinu koji je odran u Sarajevu. Zemlja i dalje
uestvuje u spoljnim dimenzijama programa Erasmus+ i njegovom Omladinskom prozoru za Zapadni
Balkan, kao i u mrei podrke politikama i elektronskim platformama. Meutim, nedostatak efikasne
koordinacije na dravnom nivou i dalje predstavlja razlog za zabrinutost to moe ugroziti potpuno
uee zemlje u obrazovnom programu EU.
Provedba Akcionog plana za provoenje osnova kvalifikacijskog okvira jo nije poela zbog
nepostojanja meuresorne komisije na dravnom nivou odgovorne za provedbu akcionog plana. U
Federaciji nije uspostavljen efikasan mehanizam koordinacije te dva postojea koordinacijska tijela i
dalje djeluju paralelno.
Koordinacija izmeu tijela nadlenih za osiguranje kvaliteta je slaba na nivou predkolskog, osnovnog
i srednjeg obrazovanja. U visokom obrazovanju, potrebno je poboljati koordinaciju i saradnju izmeu
Agencije na dravnom nivou za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i Agencije
Republike Srpske za akreditaciju. Potrebni su dodatni napori kako bi se uspostavila nacionalna
obrazovna statistika. I dalje je potrebno poboljati saradnju izmeu obrazovnih institucija i poslovnog
sektora. Obrazovanje i dalje ne znai mnogo na tritu rada. U sektoru obrazovanja, visoko
obrazovanje i dalje ostaje podruje visokog rizika za korupciju i politiko uplitanje.
U oblasti kulture, Desk Kreativna Evropa je izazvao veliko interesovanje meu kulturnim akterima
u cijeloj zemlji. Oba ureda Kreativne Europe, u Sarajevu i Banjoj Luci, organizovala su radionice i
informativne dane u cijeloj zemlji.
U oblasti istraivanja i inovacija je ostvaren ogranien napredak. Savjet za nauku BiH je
uspostavljen u decembru kao savjetodavno i tehniko tijelo u oblasti nauke i tehnologije. Ulaganje
zemlje u istraivanje i inovacije i dalje je nisko.

48
 Nezvanini prevod

4.1.10. Pitanja vezana za Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO)

Pripreme Bosne i Hercegovine za ulazak u EU u ovoj oblasti su u ranoj fazi. Postignut je odreeni
napredak u pregovorima za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
to se tie bilateralnih pristupa tritu roba i usluga, Bosna i Hercegovina jo uvijek treba da zakljui
pregovore s Brazilom, Ukrajinom i Ruskom Federacijom. Postojee zakonodavstvo u zemlji jo uvijek
nije revidirano kako bi se uskladilo sa zahtjevima STO-a. Zemlja treba da razmotri pristupanje
Vasenarskom sporazumu, to bi moglo olakati pripreme za provedbu acquis-a za kontrolu izvoza
predmeta dvostruke namjene.
4.2. Sektorske politike
4.2.1. Industrija i MSP
Bosna i Hercegovina je i dalje u ranoj fazi u podruju industrijske i politike malih i srednjih preduzea.
Postignut je odreeni napredak u ovoj oblasti.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina treba posebno da:
rijei pitanje nepostojanja jedinstvenog ekonomskog prostora, ukljuujui i usklaivanje i
koordinaciju industrijskih politika i politika za mala i srednja preduzea za cijelu zemlju, u skladu sa
prioritetima Reformske agende;
rijei preostale izazove poslovnog okruenja sniavanjem trokova ulaska na trite i izlaska sa
trita, te provede Zakon o elektronskom potpisu, prijavu poreza putem interneta i mjere podrke za
osnivanje preduzea i izvozno orijentisana preduzea.
U januaru je u Federaciji usvojen akcioni plan za industrijsku politiku za period 2016-2019, koji je
usklaen sa prioritetima Reformske agende. U oktobru 2015. godine Federacija je isto tako usvojila
izmjene i dopune Zakona o podsticanju stranih ulaganja, a u novembru 2015. godine plan privatizacije
16 kompanija.
to se tie politike MSP-a, ostvaren je odreeni napredak ka uspostavljanju cjelodravne mree za
izvjetavanje o provedbi Akta o malim preduzeima. U februaru je Vijee ministara BiH usvojilo
izvjetaj o provedbi Akta o malim preduzeima u 2015. Takoe je Ministarstvu vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH dodijelilo koordinacionu ulogu, nakon ega je u aprilu imenovan novi
dravni koordinator. Sporazum sa EU o ueu u Programu EU za konkurentnost preduzea i malih i
srednjih preduzea (COSME) potpisan je u junu 2016. Bosna i Hercegovina e moi da pristupi
sredstvima COSME programa kada proces ratifikacije bude zavren.
Institucionalna struktura za razvoj malih i srednjih preduzea i koordinacija politike MSP-a i dalje je
slaba i fragmentirana na dravnom, entitetskom i niim nivoima. Ovo predstavlja veliko ogranienje
za usklaivanje industrijske i politike malih i srednjih preduzea i naglaava stalnu potrebu za
koordiniranom strategijom MSP-a za cijelu zemlju. U martu 2016. godine Republika Srpska je
usvojila Strategiju za razvoj malih i srednjih preduzea 2016-2020. na entitetskom nivou, a u
septembru 2016. godine Federacija je usvojila Akcioni plan za podrku malim i srednjim preduzeima
za 2016-2018.
Bosna i Hercegovina je neznatno napredovala na ljestvici u izvjetaju Svjetske banke Doing Business
za 2016.godinu, uglavnom na osnovu dobijanja dozvola za elektrinu energiju za nove firme.
Federacija je u oktobru usvojila novi Zakon o privrednim drutvima, iji je cilj unapreenje
korporativnog upravljanja, a Republika Srpska je u junu usvojila izmjene i dopune Zakona o
registraciji poslovnih subjekata. U martu je Republika Srpska usvojila novi Zakon o steaju, kako bi
se ubrzao steajni postupak i poravnanje dugova, a u junu izmjene i dopune Zakona o poreskom
postupku. Federacija je poela sa uspostavljanjem jednoalterskog sistema za investitore koji e biti
usklaen sa slinim sistemom u Republici Srpskoj. Uprkos odreenom napretku, poslovno okruenje
je i dalje teko: postupci registracije preduzea i dalje su glomazni i skupi, a nije rijeeno pitanje
49
 Nezvanini prevod

obavezne registracije preduzea u oba entiteta, ukoliko ono ima komercijalnu prisutnost.
Usluge podrke poslovanju i malim i srednjim preduzeima i dalje su ograniene. Federacija je u
januaru usvojila akcioni plan za podrku infrastrukturi, poslovnim inkubatorima, klasterima i
subjektima koji otpoinju poslovanje. Federacija je takoe sainila inicijalni popis parafiskalnih
nameta kako bi izradila registar parafiskalnih prihoda u prvom kvartalu 2016. godine.
Nastavljena je certifikacija optina sa povoljnim poslovnim okruenjem u oba entiteta. Do danas je u
Republici Srpskoj certificirano deset optina, a pet u Federaciji.
4.2.2. Poljoprivreda i ribarstvo
Pripreme u ovim oblastima su u ranoj fazi. Postignut je odreeni napredak u oblasti sigurnosti hrane,
veterinarske i fitosanitarne politike.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina treba posebno da:
izradi i usvoji cijelodravni strateki plan za ruralni razvoj i dogovori uspostavljanje nacionalne
strukture za dobijanje pretpristupne pomoi u sektoru poljoprivrede kroz Instrument za pretpristupnu
pomo za ruralni razvoj;
dodatno uskladi svoje sisteme slubenih veterinarskih i fitosanitarnih kontrola sa evropskim
standardima;
dodatno nadogradi svoje administrativne kapacitete, naroito inspekcijske slube i laboratorije.
U oblasti poljoprivrede i politike ruralnog razvoja, Bosna i Hercegovina jo nije izradila strateki
plan za ruralni razvoj na dravnom nivou. Jo uvijek nije usvojen aurirani program usklaivanja za
poljoprivredu, hranu i ruralni razvoj na dravnom nivou. Zakonodavstvo o vinu i o organskoj
proizvodnji na dravnom nivou tek treba da bude usvojeno. Sporazum o uspostavljanju
institucionalnih struktura koje bi omoguile zemlji da koristi Instrument za pretpristupnu pomo za
ruralni razvoj jo uvijek nije postignut. Potrebno je poboljati administrativne kapacitete i
koordinaciju u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Mjere podrke ni dalje nisu dovoljno efikasne niti usklaene sa EU da bi se poveala produktivnost i
konkurentnost sektora. Jo uvijek ne postoji dogovor o zakonskom okviru za provoenje
poljoprivrednog popisa. Poljoprivredne statistike i poljoprivredni informacioni sistem tek treba da se
uspostave i konsoliduju u cijeloj zemlji. Jo uvijek nije usvojena dravna poljoprivredna informaciona
strategija. Sistemi za registraciju zemljita tek treba da budu usklaeni u cijeloj zemlji, a potrebno je
poboljati i upravljanje zemljitem.
Po pitanju sigurnosti hrane, u septembru 2015. u Bosni i Hercegovini su odobrene etiri mljekare za
izvoz termiki obraenog mlijeka i odreenih mlijenih proizvoda u EU. Od tada se broj odobrenih
mljekara u zemlji poveao na osam. Postignut je odreeni napredak u provedbi akcionog plana Bosne
i Hercegovine za proizvodnju i preradu mlijeka i mlijenih proizvoda za izvoz u EU. Meutim,
odreene neefikasnosti tek treba da se poprave. U tom kontekstu, potrebno je usvojiti nove zakone o
veterini i sigurnosti hrane na dravnom nivou i izmjene i dopune dravnih zakona o poljoprivredi i
ruralnom razvoju. Zvanine sisteme drave za kontrolu hrane i hrane za ivotinje treba u potpunosti
uskladiti s acquis-em i uredno provoditi. Potrebno je dodatno poboljati razmjenu informacija i
koordinaciju unutar lanca kontrole s ciljem poveanja efikasnosti, te kako bi zemlja mogla da ispuni
zahtjeve i standarde EU za izvoz ostale robe ivotinjskog porijekla na trite EU. Higijenski paket je
potrebno provesti u potpunosti i na usklaen nain u cijeloj zemlji.
Institucionalni i administrativni kapaciteti, posebno u inspekcijskim slubama, zahtijevaju daljnju
nadogradnju kako bi se sistem kontrole uvoza i kontrole unutranjeg trita u potpunosti proveo u
skladu s propisima EU. Subjektima u poslovanju s hranom je i dalje potrebno dodatno obrazovanje i
obuka o posebnim zahtjevima EU u pogledu sigurnosti i kvaliteta.
Bosna i Hercegovina je nastavila provoditi plan praenja (monitoring) sigurnosti hrane. Potrebno je
50
 Nezvanini prevod

usvojiti plan upravljanja krizom i hitne operativne mjere. Doneseni su provedbeni propisi za jaanje
sistema za procjenu rizika zemlje i za usklaivanje i odravanje baza podataka o sigurnosti hrane.
Bosna i Hercegovina i dalje u potpunosti uestvuje u sistemu brzog upozoravanja Evropske komisije
za hranu i hranu za ivotinje, tako to provodi odgovarajue inspekcije i izvjetava Komisiju o
rezultatima. Ukupno je kroz sistem dobijeno sedam obavjetenja, a tri obavjetenja su dostavljena
sistemu, ukljuujui i ona koja se odnose na uvozne proizvode. Nije bilo opasnosti za zdravlje i
sigurnost potroaa u ovim sluajevima.
Nastavljeno je sa jaanjem kapaciteta laboratorija i povean je broj akreditovanih laboratorijskih
metoda za dijagnostiku, ime su poboljane slubene kontrole hrane i hrane za ivotinje. Meutim,
centralna baza podataka za slubeni sistem za kontrolu hrane i hrane za ivotinje jo uvijek nije u
potpunosti funkcionalna. Potrebno je izraditi strategiju za laboratorijska ispitivanja uzoraka na
dravnom nivou u skladu sa slubenim sistemom za kontrolu hrane i hrane za ivotinje.
U vezi sa veterinarskim pitanjima, Bosna i Hercegovina je nastavila sa kontrolom, prevencijom i
iskorjenjivanjem zaraznih bolesti ivotinja. Provedene su mjere kontrole ivotinja, ukljuujui i one
protiv bruceloze i tuberkuloze goveda. BiH je uspjeno zavrila petogodinji program kontrole i
iskorjenjivanja bjesnila, tako da je posljednje dvije godine zemlja bez bjesnila. Potrebno je usvojiti
nove viegodinje operativne programe za kontrolu i iskorjenjivanje bjesnila i bruceloze za 2016-
2022. Informacioni sistem za upravljanje obavijestima o bolestima ivotinja i njihovom izbijanju je
potrebno dodatno nadograditi kako bi postao potpuno funkcionalan. Kapaciteti laboratorija su dodatno
poboljani u pogledu opreme, a povean je i broj akreditiranih laboratorijskih metoda za
dijagnostikovanje bolesti ivotinja.
Plan monitoringa rezidua zemlje se i dalje provodi. Nedostaci u sistemu identifikacije ivotinja,
registracije i kontrole kretanja, ukljuujui i centralnu bazu podataka, ne dozvoljavaju vlastima
efikasno planiranje i provedbu relevantnih zdravstvenih mjera za ivotinje. Potrebno je uspostaviti
strateki okvir za upravljanje ivotinjskim nusproizvodima za cijelu zemlju u skladu s acquis-em.
Podzakonski akti koji su u januaru usvojeni u fitosanitarnom sektoru doveli su do poboljanja
registracije proizvoda za zatitu bilja. Prirunikom i smjernicama izraenima u aprilu za fitosanitarne
inspektore usklaene su njihove standardne operativne procedure i kontrole, kako u unutranjem
tritu tako i na graninim prijelazima. Nakon to je u julu 2015. odobren izvoz krompira u EU,
nastavljen je posebni nadzor nad karantinskim tetnim organizmima krompira. Nastavljena je
registracija relevantnih proizvoaa, uvoznika, izvoznika i distributera u fitoregistar. Rad slubenih
dijagnostikih laboratorija i kontrola na graninim prelazima u velikoj mjeri su usklaeni sa acquis-
em. Ipak, potrebna su dodatna poboljanja u akreditaciji laboratorija. Potrebno je dalje jaati
institucionalne i administrativne kapacitete, posebno kapacitete fitosanitarnih inspektora za slubene
kontrole unutranjeg trita. Mrea regionalnih ureda Uprave za zatitu zdravlja bilja jo uvijek nije u
potpunosti operativna. Upis novih sorti u listu bljnih sorti zemlje treba unaprijediti kako bi se
omoguio vei potencijal trgovanja. Principi integrisanog upravljanja tetoinama moraju se
usklaeno provoditi u cijeloj zemlji.
Poljoprivrednim proizvoaima je potrebna dodatna obuka o zahtjevima i standardima za koritenje
sredstava za zatitu bilja i o primjeni maksimalnim koliinama rezidua.
Bosna i Hercegovina je nastavila da jaa provedbu propisa o genetski modifikovanim organizmima
i izdala je 16 rjeenja kojima se odobrava stavljanje genetski modificirane hrane na trite Bosne i
Hercegovine. Vijee za genetski modificirane organizme u BiH i dalje djeluje kao savjetodavno i tijelo
za praenje. Registar genetski modifikovane hrane i hrane za ivotinje je u potpunosti funkcionalan.
U procesu se potuju principi kontrole i transparentnosti i omogueno je pravilno praenje i
oznaavanje tih proizvoda. Potrebno je dalje usklaivanje zakonodavstva u ovoj oblasti kako bi se
dodatno nadogradili operativni postupci u cijeloj zemlji.
Politike u sektoru ribarstva moraju biti usklaene u cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina treba pojaati
napore za provedbu acquis-a u ovom sektoru na usklaen nain kako bi se poveao potencijal za izvoz
51
 Nezvanini prevod

ribe i ribljih proizvoda u EU.

4.2.3. Okoli i klimatske promjene

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi pripremljenosti/ostvarila je odreeni nivo pripremljenosti u
ovoj oblasti. Odreeni napredak je postignut u daljem usklaivanju politika i zakonodavstva sa
acquis-em, posebno u sektoru voda i otpada. Ipak, potrebno je uloiti znaajne napore u pogledu
provedbe i primjene.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina bi posebno trebala da:
usvoji cjelodravnu strategiju usklaivanja propisa u oblasti okolia i u skladu s tim unaprijedi
zakonski okvir, ojaa administrativne kapacitete i sisteme za praenje, te pobolja
meuinstitucionalnu saradnju izmeu svih tijela nadlenih za zatitu okolia;
formalizuje postupak imenovanja i funkcionisanja nacionalne kontakt take za BiH za provedbu
konvencija koje se odnose na okoli;
ratifikuje Pariki sporazum u okviru Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama i zapone
realizaciju svog doprinosa Konvenciji; da provede Strategiju prilagoavanja na klimatske promjene i
niskoemisionog razvoja.

Okoli
U oblasti horizontalnog zakonodavstva, na nivou drave jo uvijek ne postoji politika ni strategija
za okoli. Postoji tek nekoliko posebnih ema za klimatske promjene, biodiverzitet, zatitu pejzaa i
upravljanje radioaktivnim otpadom, kao i odreen broj sektorskih strategija na nivou entiteta i Brko
distrikta. Nacrt cjelodravnih stratekih dokumenata izraenih uz podrku EU, a kojima se jaa
usklaeno pribliavanje acquis-u EU iz oblasti okolia tek trebaju biti usvojene. Radi se o strategiji
usklaivanja u oblasti ivotne sredine i odgovarajuim provedbenim dokumentima, posebnim
planovima provedbe odabranih prioritetnih direktiva iz oblasti okolia i stratekim dokumentima iz
ove oblasti. Pribliavanje acquis-u nailazi na brojne prepreke zbog sloene politike i administrativne
strukture zemlje, manjka svijesti o ovom pitanju na politikom nivou, slaboj kadrovskoj popunjenosti
i nedostatku sredstava za finansiranje. Nema posebnih zakona o okolinim inspekcijama na nivou
entiteta, Brko distrikta i kantona. Pitanje inspekcija regulie opti zakon o inspekcijama i
odgovarajue provedbeno zakonodavstvo za date oblasti, a vre ih neophodne administrativne
strukture. Veina planova za provedbu na nivou entiteta o procjeni uticaja na okoli i stratekoj
procjeni uticaja na okoli jo uvijek nije potpuna. Potrebno je usvojiti Protokol o stratekoj procjeni
uticaja na okoli i Bazelsku konvenciju o kontroli prekograninih kretanja opasnih otpada i njihovom
odlaganju, kao i strategije o upravljanju podacima o nadzoru ivotne sredine i izvjetavanju. Potrebno
je unaprijediti uee javnosti u oba entiteta. Bosna i Hercegovina je pristupila Konvenciji Aarhus
2008. godine i do 2013. godine osnovala je tri Aarhus centra. Jo uvijek se eka na zvanino
imenovanje nacionalne informacijske take za provedbu Aarhus konvencije. Zakonodavstvo kojim se
ureuje javni pristup podacima iz oblasti okolia kao i uee javnosti u postupku odluivanja jo
uvijek nije potpuno usklaeno sa acquis-em EU. Bosna i Hercegovina jo uvijek nije preuzela
odreeni broj horizontalnih direktiva iz oblasti okolia poput one o okolinoj odgovornosti, direktivu
INSPIRE4 i one iz oblasti okolinih prekraja.
Usklaivanje zakonodavstva sa acquis-em u oblasti kvaliteta zraka je u ranoj fazi. Zakoni o kvalitetu
ambijentalnog zraka u oba entiteta utvruju zone i aglomeracije, ali je potrebna dalja regulacija
pragova nacionalnih emisija i registara emisija. Sistem nadzora zraka je unaprijeen sa etiri nove

4
Direktiva 2007/2/EZ Evropskog parlamenta i Vijea od 14. marta 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne
informacije u Evropskoj zajednici (INSPIRE)

52
 Nezvanini prevod

stanice za nadzor, ali je potrebno uspostaviti funkcionalnu mreu praenja zraka u cijeloj zemlji.
Drava mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa acquis-em EU o smanjenju sadraja sumpora u
odreenim tenim gorivima (granina vrijednost sadraja sumpora za teko lo ulje iznosi 1,00%), a
nije preuzela ni odredbe Direktive 1999/32/EZ i naknadne izmjene i dopune vezane za gas, ukljuujui
plinsko ulje za plovila u smislu graninih vrijednosti od 0,10% po masi. Zakonodavstvo o emisijama
isparljivih organskih jedinjenja jo uvijek nije usvojeno. Potrebno je usvojiti planove i o kvalitetu
zraka za oblasti u kojima nivo zagaenja prelazi granine vrijednosti.
U pogledu upravljanja otpadom jo nije izraena cjelodravna strategija. Entitetske strategije za
komunalni, industrijski i opasni otpad su u pripremi. Zapoele su aktivnosti vezane za strateko
planiranje povezanih ulaganja, uspostavu dravnih i regionalnih organa za provedbu i podizanje
svijesti o ovoj temi. Upravljanje komunalnim otpadom u FBiH detaljno je regulisano kantonalnim
zakonima. U FBiH se provodi Strategija upravljanja komunalnim otpadom za period 2008-2018. te
Plan upravljanja komunalnim otpadom za period 2012-2017. Izmjene i dopune Zakona o upravljanju
otpadom RS usvojene su u decembru, a njima su uvedene odredbe o ambalai i ambalanom otpadu.
Pribliavanje zakonodavstvu EU u oblastima koje se tiu kanalizacionog mulja, baterija, ambalae,
polihloriranih bifenila/trajnih organskih zagaivaa i otpadnih vozila je u ranoj fazi. Dalji napori su
potrebni na pribliavanju odredbama acquis-a EU vezanim za direktivu o deponijama otpada i
zatvaranju ili obnovi deponija koje ne ispunjavaju potrebne zahtjeve. Zakonodavstvo o prevozu
otpada usklaeno je sa Bazelskom konvencijom.
U pogledu kvaliteta vode, u dravi jo uvijek ne postoji dosljedna i usklaena cjelodravna strategija,
kao ni planovi ulaganja u upravljanje vodom, koji bi ukljuivali podzakonske akte i praenje. U FBiH
se primjenjuje Strategija za upravljanje vodama FBiH 2010- 2022. U Republici Srpskoj je u martu
usvojena Strategija integrisanog upravljanja vodama za period 2015-2024. Pribliavanje acquis-u u
oblasti kvaliteta voda na entitetskom nivou je dobro napredovalo. Izraeni su akcioni planovi za
provedbu direktiva o pitkoj vodi i poplavama na nivou entiteta. Ulaganja u infrastrukturu rezultirala
su odreenim poboljanjima u pristupu pitkoj vodi i isputanju otpadnih voda. Potrebno je usvojiti
planove upravljanja rijenim slivom Save. Akcioni plan za zatitu od poplava i upravljanje rijekama
u BiH za period 2014-2017. se provodi. Pripreme vezane za opasnost od poplava i mapiranje rizika u
zemlji su u toku.
U ranoj fazi je pribliavanje acquis-u u oblasti zatite prirode, posebno direktivi o pticama i
stanitima. Potrebno je usvojiti zakone o zatiti prirode, kao i listu potencijalnih Natura 2000 podruja,
te podzakonske akte. Planiranje projekata vezanih za hidroenergiju zahtijeva usklaenost sa
zakonodavstvom o okoliu EU, ukljuujui direktive o pticama i stanitima i direktivu o procjeni
uticaja na okoli. Revidirana strategija i akcioni plan za bioloku raznovrsnost u BiH za period 2015-
2020 usvojeni su u aprilu u skladu sa zahtjevima Konvencije UN o biolokoj raznovrsnosti. Zapoete
su aktivnosti na uspostavi struktura za provedbu Konvencije o meunarodnoj trgovini ugroenim
vrstama divlje faune i flore.
Pribliavanje acquis-u EU o kontroli industrijskog zagaenja i upravljanju rizikom je u ranoj fazi.
Plan smanjenja emisija u dravi, izraen u skladu sa direktivom o velikim postrojenjima za
sagorijevanje, usvojen je u decembru 2015. godine i dostavljen Sekretarijatu Energetske zajednice.
U pogledu hemikalija, nacionalni plan za provedbu Konvencije iz tokholma o trajnim organskim
zagaivaima usvojen je u martu 2016. U Republici Srpskoj je usvojen odreeni broj propisa i izmjena
i dopuna s ciljem daljeg usklaivanja sa standardima EU. Pribliavanje entitetskog zakonodavstva
Uredbi REACH5 je neujednaeno. Bosna i Hercegovina treba da nastavi jaati administrativne
kapacitete potrebne za efikasnu provedbu ove uredbe. Efikasna provedba Uredbe EU o klasifikaciji,
oznaavanju i pakovanju supstanci i mjeavina6 zavisi od mjera koje e se objaviti 2018. godine.

5
Uredba o registraciji, evaluaciji, odobravanju i ograniavanju hemikalija (REACH)
6
Uredba o klasifikaciji, oznaavanju i pakovanju supstanci i mjeavina (Classification, Labelling and Packaging - CLP)

53
 Nezvanini prevod

Preuzimanje Direktive o zatiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu i Direktive
o zatiti ivotinja koje se koriste u naune svrhe (2010/63) jo nije poelo.
Bosna i Hercegovina je ugovorna strana Konvencije iz Roterdama7, ali je potrebno uloiti dalje napore
u smjeru njene pune provedbe.
Potrebno je uloiti znaajne napore s ciljem pribliavanja acquis-u EU u oblasti buke u okoliu.
U pogledu civilne zatite, Bosna i Hercegovina se trenutno priprema za pristupanje Mehanizmu
civilne zatite EU. Nadleni organi i administrativni kapaciteti za upravljanje rizikom od katastrofa
na nivou drave su Koordinaciono tijelo BiH za zatitu i spaavanje i Ministarstvo sigurnosti. Na
nivou entiteta i u Distriktu postoje i organi civilne zatite.Na lokalnom nivou djeluju slube civilne
zatite u okviru optina i optinskih centara civilne zatite na ijem su elu naelnici tabova civilne
zatite. Operativno-komunikacijski centar BiH postoji, ali jo uvijek nije povezan za Zajednikim
komunikacijskim i informacionim sistemom za hitne situacije (CECIS).

Klimatske promjene
Nivo usklaenosti je ogranien. Prioritet bi trebala biti provedba Strategije prilagoavanja na
klimatske promjene i niskoemisionog razvoja BiH iz 2013. godine koja je usklaena sa okvirom EU
za klimatske promjene i energetske politike iz 2030. godine i dobro integrisana u odgovarajue
sektore.
to se tie Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC), Prvi
dvogodinji izvjetaj dostavljen 2015. godine obuhvatio je period od 2010. do 2011. godine. Trei
Nacionalni izvjetaj je u zavrnoj fazi, a njegovo dostavljanje oekuje se do kraja ove godine. Izvjetaj
e sadravati inventar staklenikih plinova za periode 2002-2009 i 2012-2013, dok e drugi izvjetaj
koji je trenutno u pripremi sadravati inventar za 2014. godinu. Bosna i Hercegovina je potpisala
Pariki sporazum u aprilu 2016. godine, a sada treba dati prioritet njegovoj ratifikaciji i provedbi
doprinosa BiH izvjetaju.
U pogledu transparentnosti aktivnosti vezanih za klimatske promjene, za izradu inventara
izvjetaja o staklenikim plinovima nadlene su hidro-meteoroloke slube u FBiH i Republici
Srpskoj. Ovu oblast je potrebno urediti u skladu sa praenjem, izvjetavanjem i verifikacijom u
EU. Dalji napori su potrebni u pogledu pribliavanja acquis-u o klimatskim promjenama, ukljuujui
direktive o trgovini emisijama, kvalitetu goriva, supstancama koje oteuju ozon, fluorisanim
plinovima, izdvajanju i skladitenju ugljenika i drugom relevantnom zakonodavstvu. Potrebno je
ojaati administrativne kapacitete ukljuenih ministarstava na svim nivoima, posebno u pogledu
podrke provedbi utvrenih aktivnosti drave u ublaavanju klimatskih promjena .8

4.2.4. Politika u oblasti transporta

Bosna i Hercegovina je postigla odreeni nivo pripremljenosti u ovoj oblasti. Odreeni napredak je
postignut tokom prethodne godine, kad je usvojena Okvirna strategija transporta i akcioni plan. Potrebni
su dodatni napori na jaanju finansijskih i tehnikih kapaciteta organa u svim sektorima koji se tiu
transporta.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina bi posebno trebala da:
ojaa regulatorni okvir, te administrativne i kapacitete za koordinaciju kako bi zemlja iskoristila sve
mogunosti koje nudi agenda povezivanja;
uspostavi potpuno operativna tijela za istraivanje nesrea u vazdunom i vodenom saobraaju;
udvostrui napore s ciljem zakljuivanja pregovora sa Hrvatskom o svim graninim prelazima.

7
Konvencija o prethodno informisanoj saglasnosti procedura za odreene opasne hemikalije i pesticide u meunarodnom
prometu
8
Utvreni doprinos drave (Intended Nationally Determined Contribution - INDC)
54
 Nezvanini prevod

U pogledu opteg acquis-a o transportu, na nivou drave postoji okvirni strateki dokument za
transport za period 2015-2030. Bosna i Hercegovina je u julu usvojila cjelodravnu Okvirnu strategiju
transporta i akcioni plan, na osnovu relevantnih entitetskih strategija. BiH nema poseban zakon o
istragama saobraajnih nesrea, ali je pitanje istraga regulisano zakonom o vazduhoplovstvu i zakonom
o eljeznicama. Potpuno operativno tijelo za istraivanje nesrea postoji samo za eljezniki saobraaj
i to od 2015. Ne postoje propisi o istragama nesrea u vodenom saobraaju. Istrage trenutno provode
luki organi. Bosna i Hercegovina je adekvatno sprovela aranmane vezane za ljetno raunanje
vremena. Potrebni su dalji napori na potpunom pribliavanju zakona acquis-u o obavezama pruanja
javnih usluga, te uvoenju metodologije preciznog izraunavanja za potrebe dodjele ugovora o javnim
uslugama u oblasti cestovnog saobraaja. Neophodno je ojaati administrativne kapacitete za sve
naine transporta.
U pogledu cestovnog saobraaja, Bosna i Hercegovina je izvrila usklaivanje sa acquis-em o
sigurnosti cestovnog saobraaja, ali se suoava sa ozbiljnim nedostacima u pogledu primjene propisa.
Potrebno je usvojiti cjelodravnu strategiju sigurnosti cestovnog saobraaja. Zakonodavstvo o prevozu
opasnih roba postoji samo na entitetskom nivou, ime se stvaraju problemi u meu-entitetskom i
meunarodnom transportu. Preduzee, institucija ili drugo pravno lice nadleno za ocjenjivanje
usklaenosti Zakona o prevozu opasnih materija jo uvijek nije imenovano. Drava mora da nastavi
usklaivanje sa acquis-em iz oblasti socijalne zatite i sigurnosti u ovoj oblasti te da razvije kapacitete
za provedbu, posebno se usmjeravajui na smanjenje nesrea sa smrtnim ishodom i poveanje broja
provjera komercijalnih vozila na cesti. U pogledu provedbe socijalnog zakonodavstva, potrebna su
dalja poboljanja vezana za provjere na cesti zbog ozbiljnog manjka ljudskih, tehnikih i finansijskih
resursa za inspekcije. Potrebno je poboljati propise o pristupu tritu roba i prevozu putnika,
ukljuujui meunarodno trite za usluge autobuskog prevoza. Bosna i Hercegovina nema dovoljno
kapaciteta niti sredstava za zakonodavnu i administrativnu provedbu inteligentnih transportnih sistema.
Bosna i Hercegovina i je djelimino uskladila svoje zakonodavstvo sa acquis-em iz oblasti
eljeznikog saobraaja. Razdvajanje eljeznikog prevoza od upravljanja infrastrukturom je
napredovalo. Jo uvijek nije postignuta potpuna nezavisnost upravitelja u donoenju odluka. Nije
mogue rijeiti pitanje privatnih eljeznikih kompanija budui da su eljeznice djelimino
privatizovane, bez jasnog vienja toga ta se tano smatra predmetom privatizacije.
Regulatorni odbor eljeznica BiH je funkcionalno, nezavisno tijelo BiH s nadlenostima u oblasti
sigurnosti i regulacije. eljezniko trite jo uvijek nije otvoreno, prvenstveno iz sigurnosnih razloga.
Samo certifikovana preduzea imaju pristup mrei. Izjave o eljeznikoj mrei dva upravitelja
infrastrukture jo uvijek nisu objavljene. Bosna i Hercegovina je preuzela zakonodavstvo o sigurnosti
eljeznica i u potpunosti primjenjuje Konvenciju o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF).
Dalja poboljanja su potrebna u vezi sa izdavanjem licenci u pogledu regulatornih i proceduralnih
uslova. U pogledu interopreabilnosti eljeznica, Regulatorni odbor eljeznica BiH je preuzeo tehnike
specifikacije za interoperabilnost i propise vezane za COTIF kao propise za eljeznice.
U vezi sa pomorskim saobraajem nije bilo usklaivanja sa acquis-em EU. Bosna i Hercegovina
nema luku ni flotu, a njena obala dugaka je 27 km. BiH je ratifikovala Konvenciju o radu pomoraca
iz 2010. godine koja je stupila na snagu 20. avgusta 2013. Drava treba nastaviti da ulae napore kako
bi postala lanica svih osnovnih konvencija Meunarodne pomorske organizacije, te kako bi nastavila
rad na aktivnostima vezanim za svoj zahtjev za pristupanje Memorandumu o razumijevanju iz Pariza.
Bosna i Hercegovina uestvuje u Strategiji EU za jadransko-jonsku regiju.
U oblasti unutranjeg plovnog saobraaja, potrebno je izvriti usklaivanje sa relevantnim
zakonodavstvom EU, te uspostaviti organ za unutranje plovne puteve na nivou drave. Bosna i
Hercegovina uestvuje u Strategiji EU za dunavsku regiju, a potpisnica je glavnih meunarodnih
sporazuma o unutranjim plovnim putevima, kao i odreenog broja bilateralnih sporazuma sa
susjednim zemljama, kao to je sporazum Komisije za rijeku Savu. Razvoj rijeke Save zasniva se na
Master planu BiH za transport iz 2001. godine i Studiji ponude i potranje za rijenim transportom u
BiH iz 2008. godine. Ipak, razvoj je znaajno usporen imajui u vidu kanjenja u obnovi plovnog puta
55
 Nezvanini prevod

rijeke Save. Bosna i Hercegovina nije usvojila zakonodavstvo o trgovakim brodovima. Plovidba je u
nadlenosti entiteta, koji su usvojili propise o pomorskoj i unutranjoj plovidbi.
U oblasti vazduhoplovstva, Bosna i Hercegovina je postigla dobar nivo usklaenosti sa acquis-em.
Znaajan napredak postignut je u provedbi prve prelazne faze Sporazuma o zajednikom evropskom
vazdunom prostoru (ECAA), ali je potrebno preuzeti jo neke dijelove acquis-a. U pogledu propisa o
Jedinstvenom evropskom nebu (SES), na lokalnom nivou je finalizirano preuzimanje i primjena propisa
SES I, a izvreno je djelimino preuzimanje acquis-a koji se odnosi na SES II. Zakonodavstvo zemlje
je djelimino usklaeno sa propisima EU o sigurnosti vazdunog saobraaja, a radni sporazum sa
Evropskom agencijom za vazdunu sigurnost obuhvata sve aspekte acquis-a u pogledu sigurnosti
civilnog vazduhoplovstva i zatite proizvoda, organizacija i osoblja.
U pogledu kombinovanog saobraaja, pravni okvir nije usklaen. U zemlji postoji Master plan za
transport iz 2001. godine i Studija multimodalnog transporta iz 2008. godine. Ipak ne postoji
mogunost uspostavljanja funkcionalnih transportnih lanaca prije nego to se rijee problemi vezani za
infrastrukturu. Predvien je odreeni broj unutranjih multimodalnih vorova kao potpora koridoru Vc,
koji povezuju luke, posebno putem eljeznikih veza. Bosna i Hercegovina ne proizvodi niti prima
znaajnije poiljke putem multimodalnog transporta, zbog ega se smatra prvenstveno tranzitnom
zemljom.

4.2.5. Energija
Bosna i Hercegovina je i dalje u ranoj fazi pripremljenosti u ovoj oblasti. U protekloj godini je
postignut odreeni napredak. Bosna i Hercegovina je usvojila Nacionalni akcioni plan za obnovljivu
energiju i Nacionalni plan za smanjenje emisija. Zemlja treba uloiti znaajne napore da ispuni svoje
meunarodne obaveze koje proizilaze iz Ugovora o Energetskoj zajednici.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina bi prioritetno trebala da:
usvoji cjelodravnu energetsku strategiju i ojaa koordinaciju i saradnju na svim nivoima vlasti u
zemlji;
usvoji pravni okvir za elektrinu energiju u skladu sa Treim energetskim paketom; usvoji pravni
okvir za plin u skladu sa Treim energetskim paketom, kako bi se otvorio put za ukidanje sankcija
zbog ozbiljnog i upornog krenja Ugovora o Energetskoj zajednici;
u potpunosti preuzme i provede acquis EU o energetskoj efikasnosti, ukljuujui efikasnost
krajnjeg koritenja energije i energetske usluge, te usvoji i Sekretarijatu Ugovora o Energetskoj
zajednici dostavi nacionalni akcioni plan o energetskoj efikasnosti.
Bosna i Hercegovina nije usvojila konkretnu i sveobuhvatnu cjelodravnu energetsku strategiju. U
FBiH je inicirana izrada energetske strategije kako bi se osigurala polazna osnova jednaka onoj u
Republici Srpskoj s ciljem izrade cjelodravne strategije. Obzirom na odsustvo stratekog planiranja
na nivou drave, zemlja ne uspijeva na odgovarajui nain rijeiti pitanje sigurnosti snabdijevanja,
diversifikacije izvora snabdijevanja i efikasnog koritenja domaih izvora. Aktivno lanstvo zemlje u
Centru za koordinaciju sigurnosti u sektoru struje, kompaniji ije je sjedite u Beogradu i koju ine
operatori sistema iz BiH, Crne Gore i Srbije, a koja je osnovana 2015. godine, doprinijelo je
unapreenju sigurnosti snabdijevanja elektrinom energijom.
Entitetski zakonodavni okviri za naftni sektor ne omoguavaju saradnju niti usklaen pristup to
spreava razvoj zakonodavstva i uspostavu tijela za obavezne rezerve nafte i naftnih derivata na
nivou drave. U zemlji ne postoje rezerve nafte. Bosna i Hercegovina posjeduje odreene kapacitete
za skladitenje na razliitim lokacijama unutar zemlje i u hrvatskoj luci Ploe, ali zbog nepostojanja
jedinstvenog pristupa za cijelu zemlju, ovi kapaciteti se ne koriste u svrhe skladitenja. Bosna i
Hercegovina je lanica Evropske mree operatera prenosnih sistema za elektrinu energiju (ENTSO-
E), gdje je predstavlja nezavisni operator sistema.
56
 Nezvanini prevod

U dugoronom planu razvoja prenosne mree za period 2015-2024. koji je odobrila Dravna
regulatorna komisija za elektrinu energiju u avgustu 2016. godine, identifikovan je prioritet koji se
odnosi na prikljuke za prenos elektrine energije sa susjednim zemljama. Dva prikljuka od 400
kV za prenos elektrine energije sa Hrvatskom, i sa Srbijom i Crnom Gorom (Transbalkanski koridor)
uvrtene su na listu projekata od interesa za Energetsku zajednicu iz 2013. godine. Nije bilo napretka
u pogledu prikljuaka za prenos elektrine energije sa Hrvatskom, a Transbalkanski koridor sporo
napreduje, dok u BiH u ovom pogledu nije bilo napretka. U pogledu dva prikljuka za prenos plina
sa Hrvatskom, koji je takoe uvrten na listu projekata od interesa za Energetsku zajednicu iz 2013.
godine, nema napretka zbog nepostojanja politikog dogovora i cjelodravne energetske strategije.
Razvoj trita elektrine energije izmeu BiH i njenih susjeda ugroava nepostojanje pravnog
okvira za cijelu zemlju, kao i iscjepkan, nepotpun i neusklaen okvir na nivou entiteta. Trite plina
zavisi od jednog izvora snabdijevanja i njime dominiraju u potpunosti kljune spojene kompanije.
Bosna i Hercegovina nije uskladila svoj zakonodavni okvir za plin i elektrinu energiju sa Treim
energetskim paketom, ime se spreava uspostava i funkcionisanje unutranjeg energetskog trita.
Nacrt zakona o prenosu, regulatoru i operatoru sistema elektrine energije koji je pripremljen 2016.
godine uz podrku Sekretarijata Energetske zajednice jo uvijek nije dostavljen na usvajanje. Bosna i
Hercegovina jo nije uspostavila odgovarajue trino okruenje. Trini akteri su identifikovani u
granicama postojeeg zakonodavnog okvira za elektrinu energiju, ali fragmentirano i neusklaeno
zakonodavstvo u sektoru plina ne omoguava njihovu potpunu identifikaciju i dodjelu jednoobraznog
statusa. Postojei model pravnog i funkcionalnog razdvajanja kompanije za prenos elektrine
energije od proizvodnje i snabdijevanja nije u skladu ni sa jednim modelom razdvajanja iz acquis-a
EU. Entiteti i Brko distrikt nisu izvrili pravno razdvajanje operatora sistema za distribuciju od
operatora sistema za snabdijevanje. Ne postoji jedinstven i usklaen pravni i regulatorni okvir u BiH
za objavu tendera za nove proizvodne kapacitete. Sekretarijat Energetske zajednice je u maju
Ministarskom vijeu uputio predmet koji se tie nepreuzimanja Treeg energetskog paketa.
Pravni okvir za elektrinu energiju na dravnom nivou osigurava usklaenost aktivnosti vezanih za
uravnoteeno trite, ali ne i za organizovane platforme za trgovinu ili pristup razmjeni energije.
Trite i dalje funkcionie na bazi bilateralnih ugovora izmeu dominantnih elektroprivrednih
preduzea i registrovanih trgovaca. Maloprodajno trite elektrine energije je i dalje podijeljeno du
granice teritorija na kojima usluge pruaju tri glavna elektroprivredna preduzea. Veinu kupaca,
izuzev nekoliko velikih komercijalnih kupaca, i dalje snabdijevaju postojea elektroprivredna
preduzea. Regulatorni okviri omoguavaju regulaciju cijena proizvodnje za snabdijevanje
domainstava i malih potroaa kroz regulisane tarife za univerzalnu uslugu, ne uzimajui u obzir
trinu cijenu elektrine energije, to za rezultat ima nepostojanje prakse promjene dobavljaa.
Zbog kontinuiranog neusklaivanja sa acquis-em u sektoru plina, drava i dalje ozbiljno kri svoje
obaveze koje ima kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici. Trite plina je zatvoreno, a
postojee kompanije isporuuju plin po regulisanoj cijeni svim potroaima, bez postojanja zakonske
mogunosti za promjenu dobavljaa. Postupak regulacije i prilagoavanja cijena elektrine energije i
plina je dijelom netransparentan. Ne postoje planovi za prevazilaenje postojeih unakrsnih
subvencija. Pristup treih lica plinovodima u oba entiteta nije u skladu sa acquis-em. Ne postoji
regulatorni organ nadlean za plin na dravnom nivou. Dravni i entitetski regulatorni organi u oblasti
energije su adekvatno kadrovski popunjeni i posjeduju dostatna finansijska sredstva, ali su izloeni
politikom pritisku, posebno kod izbora novih lanova odbora. Pravno-regulatorna struktura u Bosni
i Hercegovini nije u skladu sa zahtjevima Treeg energetskog paketa. Nakon iskazanog opredjeljenja
zemlje za usvajanje relevantnog zakonodavstva iz oblasti energije na dravnom i entitetskom nivou,
usklaenog sa Treim energetskim paketom, Ministarsko vijee Energetske zajednice je u oktobru
2016. godine odluilo da privremeno ukine sankcije do kraja marta 2017. godine.
U pogledu obnovljive energije, drava je u aprilu dostavila svoj nacionalni akcioni plan za obnovljivu
energiju Sekretarijatu Energetske zajednice. Predmet koji je pokrenut protiv BiH je zatvoren. Ne
postoji pravni okvir za obnovljivu energiju na nivou drave. Zakonodavstvo na entitetskom nivou nije
usklaeno sa acquis-em EU. Kapaciteti u nadlenim ministarstvima na dravnom i entitetskim
57
 Nezvanini prevod

nivoima su ogranieni, dok su kapaciteti regulatornih organa na odgovarajuem nivou.

Bosna i Hercegovina je iskazala opredijeljenost za dostizanje cilja od 40% obnovljive energije u
ukupnoj finalnoj potronji energije u 2020. godini. Prema energetskom bilansu koji je objavio
EUROSTAT 2014. godine, Bosna i Hercegovina dostigla je 42,3% udjela energije iz obnovljivih
izvora premaujui tako cilj od 40% do 2020. godine kao rezultat revizije podataka o biomasi.
Na entitetskom nivou su uspostavljene eme podrke promovisanju proizvodnje elektrine energije iz
obnovljivih izvora (renewable energy sources - RES). Postoje i podsticaji za koritenje biogoriva u
transportu. Postojei kapaciteti sistema prenosa za upravljanje energijom iz obnovljivih izvora su
dovoljni. Na entitetskom nivou postoje planovi vezani za hidroenergiju. Ovakav razvoj treba biti u
skladu sa relevantnim zakonodavstvom EU o okoliu, a kod procjenjivanja potencijalnih novih
projekata treba uzeti u obzir i uticaj na podruja velike prirodne vrijednosti. Na dravnom nivou ne
postoji sistem za izdavanje certifikata o porijeklu. Sistemi na entitetskom nivou nisu usklaeni sa
acquis-em EU.
Kada je rije o ulaganjima u obnovljive izvore energije, administrativne procedure za izdavanje
dozvola i licenci su suvie komplikovane. Nadleni organi bi trebali da pojednostave procedure i
kreiraju povoljnije okruenje za ulaganja u obnovljivu energiju. Kapaciteti prenosne mree za
povezivanje postrojenja obnovljive energije su dovoljni za postojei nivo proizvodnje ali bi se trebali
poveati ako doe do veeg broja zahtjeva za prikljuivanjima na obnovljive izvore energije.
U pogledu energetske efikasnosti, u dravi ne postoji nacionalni akcioni plan za energetsku
efikasnost u skladu sa zahtjevima Energetske zajednice. Radna grupa za izradu akcionog plana za
energetsku efikasnost je ponovo uspostavljena u martu 2016. godine. Zakon o energetskoj efikasnosti
u FBiH eka usvajanje u Domu naroda od 2014, to onemoguava izradu akcionog plana u zemlji.
Zbog toga je Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo postupak protiv BiH zbog neizvravanja
obaveza. Novi propisi o oznaavanju energije u Republici Srpskoj su stupili na snagu u aprilu 2016,
a u junu 2016. je objavljen izvjetaj o provedbi Akcionog plana za energetsku efikasnost (EEAP).
Tijela za energetsku efikasnost, koja djeluju i kao fondovi energetske efikasnosti, postoje u oba
entiteta kako bi se osiguralo promovisanje inicijativa za energetsku efikasnost. Bosna i Hercegovina
nije izvrila potpuno usklaivanje sa acquis-em EU o energetskoj efikasnosti niti o energetskoj
uinkovitosti zgrada, te jo uvijek treba da usvoji sve relevantne podzakonske akte (npr. propise o
inspekciji sistema za grijanje i klimatizaciju, metodologiji i softveru za izraunavanje energetske
uinkovitosti zgrada).
Po pitanju nuklearne energije, nuklearne sigurnosti i zatite od zraenja, na teritoriji Bosne i
Hercegovine ne postoje mjesta predviena za izgradnju nuklearnih postrojenja, niti postoje planovi za
njihovu izgradnju. Dravna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH je u
novembru usvojila etiri propisa o upravljanju radioaktivnim otpadom i zatiti, sigurnosti i
medicinskoj zatiti od ionizirajueg zraenja. Bosna i Hercegovina je ratifikovala veinu
meunarodnih ugovora, konvencija i protokola iz ove oblasti. U pogledu ispunjavanja meunarodnih
obaveza vezanih za dostavljanje podataka, potrebno je unaprijediti infrastrukturu kojom agencija
raspolae, te poboljati koordinaciju i izvjetavanje svih relevantnih strana. Bosna i Hercegovina nije
lan sistema Evropske unije za hitnu razmjenu informacija u sluaju radiolokog vanrednog dogaaja
(ECURIE). Praenje hemijskog elementa radona vri se samo na ad hoc osnovi, a podaci se ne
prikupljaju na sistematian i centralizovan nain. Odsustvo saradnje izmeu dvije ovlatene
laboratorije, te odsustvo sistematinog pristupa u njihovom radu predstavlja problem koji je potrebno
rijeiti.

58
 Nezvanini prevod

4.2.6. Informaciono drutvo i mediji

Pripreme u oblasti informacionog drutva i medija i dalje su u ranoj fazi. Nazadovanje se nastavlja.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina bi posebno trebala da:
usvoji i provede model naplate takse koji e osigurati finansijsku stabilnost i politiku nezavisnost
javnog RTV sistema;
finalizira proces prelaska na digitalni signal;
osigura politiku, finansijsku i operativnu nezavisnost Regulatorne agencije za komunikacije
(RAK).
U pogledu elektronskih komunikacija i informaciono-komunikacionih tehnologija, Zakon o
elektronskim komunikacijama se i dalje zasniva na regulatornom okviru EU iz 1998. godine te ga je
potrebno uskladiti sa acquis-em EU. Institucionalni okvir ne osigurava odgovarajuu politiku
nezavisnost, kao ni finansijsku i operativnu nezavisnost RAK-a, to podriva sigurnost sektora i izaziva
zabrinutost zbog njegove uinkovitosti. Nije bilo napretka u pogledu uvoenja Jedinstvenog
evropskog broja za hitne sluajeve 112.
Regulatorna agencija za komunikacije BiH nastavlja sprovoditi mjere za zatitu konkurentnosti i
realizirati zadnju fazu rebalansa maloprodajnih tarifa za fiksnu telefoniju. Pored tri glavna operatera,
postoji jo 13 alternativnih operatera koji nude glasovne usluge u fiksnoj telefoniji. U pogledu mobilne
telefonije, postoje tri licencirana operatera i pet prualaca usluga mobilne telefonije. Na fiksnom
irokopojasnom tritu se razvija konkurencija. Ukupna fiksna stopa irokopojasnih prikljuaka je
porasla na 17%. Direktor RAK-a je imenovan u aprilu. Cijene regionalnih roaming usluga su dodatno
sniene 1. jula 2016. godine nakon sporazuma sa Bivom Jugoslavenskom Republikom
Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom.
Ipak, problem jo uvijek predstavlja efikasno sprovoenje trinih propisa. Vijee ministara nije
usvojilo politiku sektora telekomunikacija, ime je novim sudionicima onemoguen pristup tritu.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja nema strategiju irokopojasnog pristupa.
Regulatorna agencija za komunikacije i dalje se suoava sa problemima vezanim za politiku,
institucionalnu i finansijsku nezavisnost koji ugroavaju njeno djelovanje i obavljanje dunosti koje
su joj dodijeljene. Vijee ministara je u julu usvojilo prijedlog Ministarstva transporta i komunikacija
iji je cilj sprovoenje nove procedure kod odluivanja o tome na koji nain e se koristiti akumulirani
viak prihoda RAK-a. Ova odluka bi dodatno ugrozila ovlatenja RAK-a i ugrozila njenu finansijsku
nezavisnost.
U pogledu usluga informacionog drutva, Zakon o elektronskom poslovanju i Zakon o
elektronskom potpisu na dravnom nivou se jo uvijek ne sprovode, jer ne postoji nadzorno tijelo za
akreditaciju. Administrativni kapaciteti Ministarstva transporta i komunikacija BiH su i dalje
nedovoljni.
U pogledu audiovizuelne politike, u Republici Srpskoj je u 2016. godini instalirana digitalna oprema
za prvu fazu procesa digitalizacije. Regulatorna agencija za komunikacije je do marta 2016 . godine
izdala dozvolu za emitovanje za tri javna emitera. Ipak, emiteri tek treba da osnuju mrenog operatera,
kao to nalau propisi, koji bi bio pravno lice zadueno za upravljanje procesom prelaska na digitalni
signal za javne i komercijalne emitere. Ovaj proces ugroava nepostojanje kompanije koja treba da
koordinira tehnike aspekte digitalizacije u okviru odgovarajueg zakona.

Vlasti treba da rijee pitanje nedostatka finansijske stabilnosti i odrivosti sistema javnog emitovanja,
budui da stopa naplate javne RTV takse i dalje opada. Meusobno suprotstavljeni politiki zahtjevi
vladajuih politikih stranaka onemoguili su raspravu o usvajanju novog, efikasnijeg i lake
provodivog modela naplate RTV takse koji bi ojaao sistem javnog emitovanja i osigurao njegovu
politiku nezavisnost i finansijsku stabilnost.
59
 Nezvanini prevod

4.2.7. Finansijska kontrola

Bosna i Hercegovina se nalazi u ranoj fazi priprema u oblasti finansijske kontrole. Odreeni
napredak ostvaren je usvajanjem novog Zakona o finansijskom upravljanju i kontroli u javnom
sektoru FBiH u aprilu, te boljom koordinacijom putem redovnih sastanaka koordinacionih odbora
centralnih harmonizacijskih jedinica i vrhovnih revizorskih institucija. Potrebno je uloiti dalje napore
na usvajanju preostalih strategija iz oblasti javne interne finansijske kontrole (PIFC), te osigurati
koherentan pravni okvir za PIFC u zemlji.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina bi posebno trebala da:
usvoji i zapone sprovoenje PIFC strategija na dravnom nivou i u Republici Srpskoj, te osigura
sistematski monitoring i izvjetavanje o svim PIFC strategijama;
usvoji pravni okvir o finansijskom upravljanju i nadzoru u Republici Srpskoj;
osigura adekvatno kadrovsko popunjavanje centralnih harmonizacijskih jedinica.
Javna unutranja finansijska kontrola
Strateki okvir za cijelu zemlju jo uvijek ne postoji. FBiH i Brko distrikt su prole godine usvojili
PIFC strategije, ali je potrebno usvojiti i revidirani strateki okvir na dravnom nivou i u Republici
Srpskoj. Provedba novog stratekog dokumenta iz 2015. godine zapoela je samo u FBiH, ali
monitoring i izvjetavanje su na niskom nivou.
Centralne harmonizacijske jedinice (CHJ) su osnovane na dravnom i entitetskom nivou, ali ne i u
Brko distriktu. Kadrovska popunjenost ovih jedinica je dosta ispod potrebnog nivoa, posebno u
entitetima gdje je zaposleno ukupno sedam osoba u obje centralne harmonizacijske jedinice. Nakon
petogodinje pauze tri centralne harmonizacijske jedinice organizovale su sastanak Koordinacionog
odbora CHJ u februaru. Odbor se sada redovno sastaje. Centralne harmonizacijske jedinice izrauju
konsolidovane godinje izvjetaje i dostavljaju ih svojim vladama. Centralna harmonizacijska
jedinica na dravnom nivou je u decembru usvojila Pravilnik o godinjem izvjetavanju o sistemu
finansijskog upravljanja i kontrole u institucijama BiH. Godinji izvjetaji centralnih
harmonizacijskih jedinica na dravnom nivou i u Republici Srpskoj obuhvataju okvir za finansijsko
upravljanje i kontrolu, te unutranju reviziju.
Koncept finansijskog upravljanja i kontrole je jo uvijek u ranoj fazi razvoja, a pravni okvir za
cijelu zemlju ne postoji. Na dravnom nivou ovu oblast regulie Zakon o budetu, a u FBiH Zakon o
finansijskom upravljanju i kontroli koji je usvojen u aprilu. U Republici Srpskoj je trenutno u pripremi
zakon koji e regulisati ovu oblast. Dogovori o delegiranju i upravljakoj odgovornosti, distribuciji
informacija o upravljanju, upravljanju rizicima i finansijskom upravljanju u javnim preduzeima se
ne primjenjuju u praksi.
Pravni okvir za unutranju reviziju trenutno postoji na svim nivoima osim u Brko distriktu, i u
velikoj mjeri je usklaen sa meunarodnim standardima. Kriteriji za uspostavu jedinica za unutranju
reviziju su utvreni na svim nivoima, ali meusobno nisu usklaeni. Kapaciteti za unutranju reviziju
i dalje su slabi, zbog nedovoljnog broja zaposlenih i nepostojanja odgovarajuih obuka i certifikacije.

Vanjska revizija
U pogledu ustavnog i pravnog okvira, nijedna od vrhovnih institucija za reviziju - na nivou drave,
u entitetima i Brko distriktu - nemaju utemeljenje u odgovarajuim ustavima odnosno u Statutu
Brko distrikta. Njihova funkcionalna, operativna i finansijska nezavisnost ureena je odgovarajuim
zakonima o vanjskoj reviziji na nivou drave, entiteta i u Brko distriktu. Ovo je u skladu sa
standardima Meunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). Skorije
ukljuivanje Glavne slube za reviziju javnog sektora Republike Srpske u trezorski sistem prijeti da
ogranii nezavisnost njenog finansijskog djelovanja. Zabrana daljeg zapoljavanja u Vladi FBiH
60
 Nezvanini prevod

ograniila je funkcionalnu i operativnu nezavisnost Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i

Hercegovine.
Kada je rije o institucionalnim kapacitetima, Ured za reviziju institucija BiH i Glavna sluba za
reviziju javnog sektora Republike Srpske su kadrovski adekvatno popunjene. Meutim, Ured za
reviziju javne uprave i institucija u Brko distriktu BiH, a posebno Ured za reviziju institucija u
Federaciji Bosne i Hercegovine nemaju dovoljne kapacitete za vanjsku reviziju, iji obim je znatno
vei u FBiH nego na ostalim nivoima.
Saradnja izmeu Koordinacionog odbora vrhovnih institucija za reviziju je ojaana, a sastanci se
odravaju redovnije i ee. U pogledu kvaliteta revizije, etiri vrhovne institucije za reviziju nastoje
da osiguraju da finansijska revizija, revizija uinka i kontrola kvaliteta budu u skladu sa
meunarodnim standardima i procedurama. Rukovodioci svake od vrhovnih institucija za reviziju
prate ispunjavanje godinjeg plana revizije i dostavljaju godinji izvjetaj o radu nadlenim
parlamentima. Koordinacioni odbor vrhovnih institucija za reviziju u BiH usvojio je Strategiju IT
razvoja za period 2016-2020. Vee koritenje informacionih tehnologija i metodologija uzorkovanja
unaprijedilo je efikasnost postupaka revizije.
U pogledu uticaja revizije, godinji izvjetaji se redovno dostavljaju predstavnicima zakonodavne
vlasti. Objavljuju se na mrei i privlae znaajnu panju medija i javnosti. Vrijeme koje je na
raspolaganju parlamentarnim odborima za procjenu i raspravu o ovim izvjetajima je krae od
optimalnog, ali se o izvjetajima obino raspravlja u prisustvu predstavnika institucija za reviziju.
Postupanje institucija koje su predmet revizije prema preporukama kree se izmeu 50% i 60% na
svim nivoima. Vrhovne institucije za reviziju formalno nadziru provedbu preporuka u vrijeme
naredne revizije. Vrhovne institucije za reviziju i centralne harmonizacijske jedinice trebaju ojaati
saradnju s ciljem unapreenja unutranje kontrole.
Zatita finansijskih interesa EU
Zakonodavstvo nije usklaeno sa acquis-em. Pitanjem spreavanja prevara bave se nacionalne
strategije za borbu protiv korupcije. Ne postoji formalno imenovana nacionalna sluba za
koordinaciju borbe protiv prevara niti relevantna mrea, a ovu ulogu preuzela je Dravna agencija
za istrage i zatitu (SIPA). Agencija osigurava saradnju sa Evropskom komisijom i prua podrku
istraiteljima iz EK kod provjera na licu mjesta.
Zatita od krivotvorenja eura
Pitanja vezana za krivotvorenje obraena su u Strategiji za borbu protiv organizovanog kriminala
BiH. Od 2009. godine zemlja je potpisnica meunarodne Konvencije o suzbijanju krivotvorenja
valute iz 1929. Zakonodavstvo jo uvijek nije usklaeno sa acquis-em. Propisi kojima se definie
krivotvorenje i identifikuju nadleni organi i procedure za postupanje sa krivotvorenim novcem imaju
brojne nedostatke. Pitanja vezana za medalje i etone sline kovanicama eura nisu regulisana.
Tehniku analizu krivotvorenog novca, ukljuujui novanice i kovanice eura vre dva odjeljenja
Centralne banke (ukupno pet zaposlenih u oba odjeljenja). Pored toga i entiteti, neka kantonalna
ministarstva unutranjih poslova, Agencija za forenzika ispitivanja i vjetaenja takoe vre tehniku
analizu krivotvorenog novca. Nisu zakljueni sporazumi o saradnji sa Komisijom niti sa Evropskom
centralnom bankom. Bosna i Hercegovina uestvuje u regionalnoj inicijativi Balkanske mree za
zatitu eura.

61
 Nezvanini prevod

4.2.8. Statistika
Pripreme u oblasti statistike ostaju u ranoj fazi u veini sektora. Bilo je odreenog napretka u proloj
godini. Rezultati popisa stanovnitva i domainstava iz oktobra 2013. objavljeni su 30. juna 2016.
godine. Odreeni napredak je ostvaren u oblasti poslovne statistike. Jo uvijek nije odran
poljoprivredni popis, jer nije usaglaen zakonski okvir.
U narednoj godini, Bosna i Hercegovina bi posebno trebala da:
nastavi primjenjivati Evropski sistem nacionalnih i regionalnih rauna (ESA) iz 2010, posebno u
pogledu nacionalnih rauna i statistike dravnih finansija;
nastavi da unapreuje saradnju, koordinaciju i proces donoenja odluka za razvoj sistema
nacionalne statistike u kljunim statistikim oblastima;
finalizira klasifikaciju statistikih regija prema nomenklaturi teritorijalnih statistikih jedinica
(NUTS) i osigura da podaci o BDP-u po glavi stanovnika budu usklaeni na nivou NUTS II, u
skladu sa obavezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP)
U pogledu statistike infrastrukture, Zakon o statistici BiH nije usklaen sa principima Evropskog
pravilnika o statistikim podacima. Imenovan je direktor Agencije za statistiku BiH (BHAS), kao i
njegovi zamjenici. Potrebno je ojaati koordinaciju nacionalnih statistikih sistema izmeu BHAS i
drugih izvora, kao i saradnju sa pruaocima statistikih podataka, te unaprijediti saradnju izmeu
BHAS i entitetskih zavoda za statistiku, posebno imajui u vidu jedinstvenu primjenu evropske
metodologije. Razmjena podataka izmeu BHAS i Uprave za indirektno oporezivanje (ITA) nije
zadovoljavajua i zahtijeva dalja poboljanja. Agencija za statistiku BiH tek djelimino koristi
elektronski sistem Eurostat-a za administriranje toka podataka i upravljanje informacijama (EDAMIS)
za slanje podataka Eurostat-u.
Bosna i Hercegovina treba da dostavi podatke o BDP-u po glavi stanovnika, usklaene na nivou
NUTS II, a u skladu sa odredbama SSP-a. Definisane su privremene regije nivoa NUTS II, dok BiH
ne definie regije nivoa III.
U pogledu makro-ekonomske statistike, ogranien napredak je ostvaren u primjeni ESA 2010 na
nacionalne raune. Godinji i kvartalni nacionalni rauni proizvode se redovno, ali sektorski rauni
su i dalje nedostupni, tabele ponude i upotrebe se ne izrauju redovno, kao ni input-output tabele niti
regionalni rauni. Potrebno je donijeti odluku o klasifikaciji sektora vlade. Nisu sastavljena fiskalna
obavjetenja u skladu sa ESA 2010 i finansijskim raunima. Statistika dravnih finansija nije
usklaena sa metodologijom ESA. Obraunsko raunovodstvo primjenjuje se samo na rashode.
Usklaeni indeks potroakih cijena jo nije izraen. U toku je izrada platnog bilansa prema zadnjem
priruniku (BPM6), tako da on jo uvijek nije dostavljen Eurostat-u. Pilot podaci o statistici
meunarodne trgovini uslugama u 2014. godini su po prvi put sastavljeni u skladu sa acquis-em EU i
dostavljeni Eurostatu u novembru 2015. godine. Statistiki podaci o vanjskoj trgovini proizvode se na
mjesenoj osnovi i dostavljaju Eurostat-u. Ipak, potrebna su odreena poboljanja u pogledu kvaliteta
podataka.
Iako se odreeni podaci vezani za poslovnu statistiku proizvode u skladu sa acquis-em EU, ova
oblast zahtijeva dalja poboljanja. Agencija za statistiku BiH je proirila podruje pokrivenosti Uredbe
o strukturnim poslovnim statistikama, a podaci za etiri aneksa su dostavljeni Eurostatu. Odreeni
napredak je postignut u pogledu kratkorone poslovne statistike, ali je neophodno unaprijediti
statistiku o industriji, graevinarstvu i uslugama. Statistiki poslovni registar zahtijeva dalja
unapreenja, budui da su podaci iz relevantnih administrativnih izvora nedovoljni. Agencija za
statistiku BiH je izradila statistiku stranih filijala (FATS) za 2013. godinu i to za ulazne tokove, dok
je Centralna banka BiH izradila statistiku za izlazne tokove. Dalja unapreenja su potrebna kako bi se
postigla potpuna usklaenost sa propisima FATS-a. U pogledu statistike turizma, BiH trenutno
proizvodi jedino statistiku o smjetaju. Statistika transporta je u ranoj fazi pripremljenosti. Statistiki

62
 Nezvanini prevod

podaci o istraivanju i razvoju su prikupljeni za etiri sektora (poslovanje, visoko obrazovanje, javni
budeti i nevladine organizacije). Anketa o inovacijama u Zajednici (CIS) se redovno provodi. Anketa
o informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT) za preduzea i domainstva (referentna
godina je 2015.) se provodi u 2016. godini, a podaci jo nisu dostavljeni Eurostatu.
Najvaniji dogaaj u oblasti socijalne statistike bilo je objavljivanje podataka popisa stanovnitva i
domainstava 30. juna 2016. godine. Prema konanoj ocjeni Meunarodne posmatrake misije (IMO)
iz oktobra 2016, popis je obavljen u skladu sa meunarodnim standardima i preporukama. Istraivanje
radne snage (LFS) se provodi jednom godinje, ali jo uvijek ne na kvartalnoj osnovi. Statistiki
podaci o trokovima rada se prikupljaju i alju Eurostatu. Osnovni statistiki podaci o obrazovanju,
poput onih o broju nastavnog osoblja i uenika u predkolskom odgoju, osnovnim i srednjim kolama
i fakultetima proizvode se na godinjoj osnovi, ali su u ovoj oblasti potrebna znaajnija poboljanja,
posebno kada je rije o podacima o rashodima. Provedba evropskog sistema integrisane statistike
socijalne zatite je u zaetku. Anketa EU o prihodima i uslovima ivota se ne provodi. Statistiki
podaci o strukturi primanja i upranjenim radnim mjestima se ne prikupljaju. Nacionalni zdravstveni
rauni se izrauju na godinjoj osnovi i dostavljaju Eurostatu. Neophodno je zakljuivanje
memoranduma o razumijevanju izmeu Agencije za statistiku BiH i Ministarstva sigurnosti BiH kako
bi se jasno definisala uloga svake institucije u izradi statistikih podataka o migracijama i azilu.
Potrebna su znaajna dalja poboljanja u oblasti statistike krivinih djela.
injenica da nije odran poljoprivredni popis predstavlja osnovni ograniavajui faktor kada je rije
o poljoprivrednoj statistici. Potrebno je usvojiti relevantne propise za poljoprivredni popis. Kao
rezultat toga ne postoji statistiki okvir za provoenje statistikih anketa i analiza za poljoprivredu.
Bosna i Hercegovina proizvodi vrlo ogranien broj statistikih indikatora u oblasti poljoprivrede,
skupa sa neto eksperimentalnih procjena.
Godinja energetska statistika dostupna je za sve proizvodne izvore energije, osim za obnovljivu
energiju. Kratkorona statistika dostupna je za elektrinu energiju, plin i ugalj. Energetski bilansi
izrauju se za sve izvore energije, osim za obnovljive.
U pogledu statistike o okoliu, statistiki podaci o otpadu izrauju se na godinjoj osnovi, ali nema
podataka o postrojenjima za preradu otpada. Statistika o vodi izrauje se na godinjoj osnovi, ali je
nivo usklaenosti i dalje nizak. Dostupnost okolinih rauna je vrlo ograniena.
4.3. Pravda, sloboda i sigurnost
Bosna i Hercegovina je dostigla odreeni nivo pripremljenosti u ovoj oblasti. Postignut je odreeni
napredak usvajanjem strategije o integrisanom upravljanju granicama i novog pravnog okvira za
migracije i azil. Meutim, zemlja i dalje mora ispuniti meunarodne standarde u borbi protiv pranja
novca i finansiranja teroristikih aktivnosti. Potrebno je uloiti dodatne napore u koordinaciji i
provedbi ovih aktivnosti.
U narednoj godini Bosna i Hercegovina bi posebno trebala uraditi sljedee:
dodatno ojaati kapacitete za borbu protiv terorizma putem bolje saradnje i koordinacije i razmjene
obavjetajnih podataka o krivinim djelima, prevencije radikalizacije te putem programa za
deradikalizaciju;
unaprijediti provedbu politike za integrisano upravljanje granicama, naroito putem jaanja
Zajednikog centra za analizu rizika, kapaciteta za kontrolu granica i upravljanje tokovima migracije,
naroito kada se radi sa ranjivim kategorijama stanovnitva;
osigurati da se politike za smanjenje potranje za drogama uinkovito primjenjuju i da se
zaplijenjena droga unitava.
(Takoer vidjeti posebne preporuke za borbu protiv organizovanog kriminala u odjeljku 2.3.)

63
 Nezvanini prevod

4.3.1. Vize, upravljanje granicama, azil i migracije

Zakonita i nezakonita migracija
Institucionalno ureenje i usklaenost propisa
Bosna i Hercegovina je u novembru 2015. godine usvojila novi Zakon o strancima da bi dodatno
uskladila svoj pravni okvir sa acquis-em EU, naroito po pitanju privremenog boravita sezonskih
radnika, poslovnih menadera i strunjaka. Prema novom zakonu, maksimalno vrijeme zadravanja u
imigracijskom centru ne moe biti due od 18 mjeseci. Usvojen je vei dio provedbenih pravila,
posebno ona koje se odnose na postupke za ulazak i boravak stranaca, rad imigracijskih centara i
uzimanje biometrijskih podataka od stranaca.
U martu je usvojena Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016-2020, koja
ima za cilj da pobolja strateki okvir zemlje za upravljanje migracijama.
Sveobuhvatna stambena politika sa odredbama za socijalnu inkluziju interno raseljenih lica i
povratnika jo uvijek nije usvojena.
Kapaciteti za provedbu i primjenu
Sektor za imigracije Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine je nadlean za provedbu i
koordinaciju sveobuhvatne politike u oblasti migracija. Sektor usko sarauje sa relevantnim
institucijama i agencijama u dravi. Njegovi administrativni kapaciteti (15 zaposlenih) su nedovoljni
(upranjeno je 20 % radnih mjesta). Zaposlenici pohaaju redovne obuke.
Centar za imigraciju raspolae sa kapacitetima od 120 zaposlenih, to je odgovarajui broj za
trenutni priliv migranata. Zaposlenici se redovno obuavaju o meunarodnim propisima i standardima
u pogledu ophoenja prema migrantima koji su smjeteni u centru.
Centar ima posebna odjeljenja za ranjive kategorije migranata. tavie, kapaciteti su ojaani putem
saradnje sa NVO sektorom kada se radi o smjetaju ranjivih kategorija u sigurne kue. U centrima su
takoer uspostavljene mjere za sprjeavanje infiltriranja krijumara ljudima.
Vaei propisi i sporazumi o saradnji sa stranim donatorima omoguavaju uinkoviti dobrovoljni i
prisilni povratak nezakonitih imigranata u njihove zemlje porijekla. Potrebno je u potpunosti
osigurati njihovu uinkovitu provedbu. Bosna i Hercegovina je ratificirala sporazume o readmisiji sa
EU i treim zemljama, ukljuujui i Tursku i Albaniju, kao i provedbene protokole sa 13 drava
lanica EU. Provedba tih sporazuma se openito odvija neometano. U 2015. godini drave lanice EU
su izdale 5 380 odluka o povratku dravljana BiH u zemlju; stopa povratka je bila 80,6 %, to je znatno
iznad prosjeka EU koji iznosi 42,2 %. Regionalna saradnja po pitanju povratka nezakonitih migranata
koji nisu iz regiona u njihove zemlje porijekla treba biti dodatno ojaana.
Openito, i dalje je potrebno ojaati mehanizme za prikupljanje, razmjenu i analizu podataka o
migraciji. Statistiki podaci pokazuju povean trend dolaska u Bosnu i Hercegovinu ljudi iz zemalja
za visokim migracijskim rizikom. U 2015. godini je bilo 293 943 takve osobe, u poreenju sa 230 974
u 2014. i 209 490 u 2013. godini, uglavnom iz Turske i Albanije, ali i iz Kine, Indije i Afganistana.
Presreteno je 179 osoba dok su ilegalno prelazili granicu u 2015. godini, u poreenju sa 189 osoba u
2014. i 228 u 2013. godini. U prvih est mjeseci 2016. godine, Granina policija je presrela 97 osoba
prilikom ilegalnog prelaska dravne granice, to predstavlja poveanje od 30% u odnosu na isti period
2015. godine.
Prema statistikim podacima zemlje, 44 dravljana treih zemalja su vraeni u Bosnu i Hercegovinu
u 2015. godini u okviru raznih sporazuma o readmisiji, u poreenju sa 58 koliko ih je vraeno u 2014.
godini. U 2015. godini organi vlasti su vratili 103 strana dravljana, u odnosu na 131 osobu u 2014.
godini. Program za dobrovoljni povratak je rezultirao time to je 179 stranaca vraeno iz zemlje u
2015. godini, to predstavlja poveanje od 6% u odnosu na 169 koliko ih je vraeno u 2014. godini.
U Centru za imigraciju je bilo smjeteno 193 stranca 2015. godine, to predstavlja smanjenje od 11,5%
u odnosu na 218 koliko ih je bilo 2014. godine.
64
 Nezvanini prevod

Azil
Institucionalno ureenje i usklaenost propisa
Novi Zakon o azilu je stupio na snagu u februaru 2016. u cilju dodatnog usklaivanja politike azila
BiH sa meunarodnim standardima i acquis-em EU, posebno kada se radi o pravima trailaca azila i
uivalaca meunarodne zatite u pogledu prava na rad, obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zatitu,
spajanje porodica i o principu neprotjerivanja ("non-refoulement" princip - princip nevraanja rtve u
ruke progonitelja). Usvojena je veina provedbenih propisa.
Sektor za azil Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine je nadlean za provedbu politike azila.
Sektor sarauje sa drugim relevantnim institucijama, ukljuujui i Sektor za imigraciju, Graninu
policiju i Slubu za poslove sa strancima. Sektor donosi prvostepene odluke o odobravanju ili
uskraivanju statusa meunarodne zatite traiocima azila.
Kapaciteti za provedbu i primjenu
Sektor za azil i dalje ima nedovoljne kadrovske resurse. Zaposlenici pohaaju redovne obuke. Za
usluge usmenog prevoenja se uglavnom koriste usluge prevodilakih agencija.
Postupak odobravanja azila je utvren zakonom i do sada se primjenjuje na zadovoljavajui nain.
Identifikacija trailaca azila obuhvata uzimanje biometrijskih podataka i njihovo pohranjivanje u
bazu Sektora za azil. Do sada nije bilo zaostalih sluajeva. Nije prijavljen nijedan sluaj protjerivanja.
U 2015. godini je podneseno ukupno 42 zahtjeva za azil od strane 46 osoba. Bilo je jo devet
nerijeenih predmeta za devet osoba koji su preneseni iz 2014. godine, tako da je Sektor za azil
razmatrao ukupno 51 zahtjev za 55 osoba u 2015. godini. Status supsidijarne zatite je odobren za
ukupno pet osoba, odbijeno je 10 zahtjeva za 10 osoba, a 23 zahtjeva za 24 osobe su poniteni budui
da su podnositelji napustili ili pokuali napustiti zemlju ili se nisu pojavili na razgovoru. Krajem 2015.
godine jo uvijek nije razmotreno 13 zahtjeva za 16 osoba . U prvih est mjeseci 2016. godine 20
osoba je podnijelo 16 novih zahtjeva za azil.
Infrastruktura i smjetajni kapaciteti su odgovarajui obzirom na trenutni priliv trailaca azila.
Centar za azil ima kapacitete od 150 kreveta koji se mogu proiriti na 300 kreveta u sluaju
iznenadnog priliva. Centrom upravlja Sektor za azil Ministarstva sigurnosti BiH i njegove aktivnosti
se uglavnom finansiraju iz dravnog budeta. Organi vlasti su uspostavili pravna i institucionalna
sredstva za upravljanje eventualnim iznenadnim prilivima, ali trenutni resursi su i dalje nedovoljni za
ispunjavanje tog zadatka. Zemlja nije potpisala sporazum sa Evropskim uredom za podrku azilu.
Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016-2020, koji su usvojeni u martu,
navode potrebu za jaanjem prijemnih kapaciteta u zemlji i jaanjem regionalne i meunarodne
saradnje.

Vizna politika
U oblasti vizne politike, 120 viza je izdato na granici u 2015. godini, to predstavlja poveanje od
107% u odnosu na 58 viza u 2014. U prvih est mjeseci 2016. godine, 20 viza je izdato na granici, to
je manje za 37,5% u odnosu na 32 vize izdate u istom periodu 2015. godine.
Nastavlja se provedba bezviznog reima sa EU. Da bi se sprijeili sluajevi zloupotrebe bezviznog
reima od strane dravljana Bosne i Hercegovine u dravama lanicama EU i zemljama Schengena,
BiH i dalje poduzima mjere za rjeavanje ove pojave, kako je preporueno u izvjetajima Komisije o
praenju stanja nakon liberalizacije viznog reima. U 2015. godini zabiljeen je pad broja neosnovanih
zahtjeva za azilom koje su podnijeli graani Bosne i Hercegovine u dravama lanicama EU i
zemljama Schengena.
Provoenje strategije za reintegraciju vraenih osoba je i dalje izazov. Prepreke trajnom povratku i
lokalnoj integraciji su sljedee: tekoe sa ekonomskom reintegracijom, pristup zdravstvenoj zatiti,
socijalna zatita, ostvarenje prava na penziju i zapoljavanje manjinskih povratnika.
65
 Nezvanini prevod

Schengen i vanjske granice

Institucionalno ureenje i usklaenost propisa
Pravni okvir za kontrolu granica je u izvjesnoj mjeri usklaen sa acquis-em EU i neometano se
provodi. Od 2014. godine Granina policija ima tim koji konstantno prati promjene u acquis-u EU i
vri usklaivanje sa tim promjenama kada god je to mogue.
Nova Strategija integrisanog upravljanja granicom, koja je u velikoj mjeri u skladu sa konceptom
EU integrisanog upravljanja granicama i okvirni akcioni plan za period 2015-2018. su stupili na snagu
u januaru 2016. Godinji akcioni plan za 2016. je usvojen u martu u cilju poboljanja koordinacije
svih tijela zaduenih za integrisano upravljanje granicama, kroz kombinovane akcije, ukljuujui i
one koje se odnose na carinsku kontrolu i prekogranini kriminal, koje bi se mogle finansirati iz
budeta svakog od tih tijela. Strategija za integrisano upravljanje granicama bi se trebala potpuno
uskladiti sa EU konceptom za integrisano upravljanje granicama.
Kapaciteti za provedbu i primjenu
Granina policija i dalje je nedovoljno kadrovski popunjena. U junu 2016. bilo je 523 (oko 20%)
upranjena radna mjesta od 2 646 radnih mjesta predvienih pravilnikom o unutranjoj organizaciji.
Redovno se obezbjeuju specijalizirane obuke da bi se poboljao kvalitet graninih kontrola i drugih
operacija na terenu.
Provoenje strategije za integrisano upravljanje granicama oteava to to Zajedniki centar za
analizu rizika (JRAC) ima ograniene kadrovske i slabe koordinacijske kapacitete. Razlog tome je to
to neki slubenici za vezu, koje su trebale imenovati relevantne agencije po principu stalne
raspoloivosti (24/7), jo uvijek nisu zaposleni. Osim toga, nerijeeno pitanje dozvola za pristup
relevantnim bazama podataka ometa redovni proces razmjene informacija i sprjeava pravovremenu
reakciju na terenu. Zahtjevaju se dodatna poboljanja po pitanju povezanosti JRAC-a sa lokalnim
centrima za analizu rizika u relevantnim tijelima i u procesu razmjene informacija.
Potrebna su dodatna poboljanja i po pitanju infrastrukture i opreme na graninim prelazima,
ukljuujui i sistem za nadzor nad granicom i informacijske tehnologije. Budetska ogranienja su
dovela do nedostatka specijalizirane opreme za adekvatnije granine kontrole.
Meuagencijska saradnja, kao npr. saradnja izmeu granine i carinske policije na graninim
prelazima, je zadovoljavajua, ali su potrebna poboljanja po pitanju razmjene informacija.
Centralni istrani ured je istrani odjel Granine policije kome su dodijeljena policijska ovlatenja
koja se mogu primijeniti u cijeloj zemlji. Ured esto sarauje sa lokalnim policijskim snagama po
pitanju hapenja i pritvaranja daleko od same granice. Operativni kapacitet Ureda je ogranien zbog
nedostatka opreme i kadra. Ured je nedovoljno opremljen, ali ima odgovarajue struno znanje za
otkrivanje krivotvorenih dokumenata i pristupa svojim bazama podataka.
Po pitanju meunarodne saradnje, zemlja je potpisnica Konvencije o policijskoj saradnji u
jugoistonoj Evropi, Operativnog i stratekog sporazuma sa Europolom, te brojnih sporazuma sa
susjednim zemljama, ukljuujui sporazume o zajednikim patrolama, zajednikim centrima za
saradnju i pograninom prometu. Zajedniki centar za policijsku saradnju u Trebinju funkcionie, ali
sa ogranienim kapacitetima.
Provode se sporazumi o pograninom prometu sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom. Dovreni su
projekti za zatvaranje ilegalnih graninih prelaza sa Hrvatskom i Crnom Gorom. Sporazum sa Srbijom
je u zavrnoj fazi provedbe. Sporazum o oznaavanju granice sa Crnom Gorom je stupio na snagu u
aprilu 2016. godine. Granina policija usko sarauje sa Frontexom i Interpolom kroz aktivno uee
u meunarodnim policijskim operacijama i drugim dogaajima. Na snazi je radni sporazum sa
Frontexom.
U okviru borbe protiv korupcije, Granina policija provodi svoj Pravilnik o internom prijavljivanju
korupcije i zatiti osoba koje prijave korupciju. U 2015. godini pokrenuti su disciplinski postupci
66
 Nezvanini prevod

protiv sedam policijskih slubenika. Sistemi za video nadzor, kutije za prigovore na svakom
graninom prelazu i telefonska linija za graane za prijavljivanje korupcije se takoer koriste za borbu
protiv korupcije na graninim prelazima. Meutim, na postizanju rezultata u tom pogledu se i dalje
treba raditi.
4.3.2. Borba protiv pranja novca
Bosna i Hercegovina jo uvijek mora ispuniti meunarodne standarde Radne grupe za finansijske
mjere u borbi protiv pranja novca (FATF) u pogledu sprjeavanja pranja novca/finansiranja terorizma
(vidi takoer 4.1.3)
Povean je broj izvjetaja o krivinim djelima. Sveukupno, podnesena su 22 izvjetaja, potvrene su
tri presude i donesene dvije presude o krivnji.
Finansijsko-obavjetajni odjel ima 39 zaposlenih (oko 90% popunjenih kapaciteta). Odjel je
organizovao tri obuke za osobe koje prema novom zakonu imaju obavezu izvjetavanja.
Memorandumi o razumijevanju sa 12 stranih finansijskih obavjetajnih jedinica su omoguili stalnu
elektronsku razmjenu podataka sa svim ostalim lanovima Egmont grupe. Finansijsko-obavjetajni
odjel je razmjenjivao informacije sa 32 zemlje. Odjel je podnio etiri izvjetaja o pranju novca, ali
nije podnesen nijedan izvjetaj o finansiranju terorizma. U izvjetajnom periodu u 2015. godini bio je
pokrenut 31 predmet pranja novca i prijavljeno je 113 osoba.
4.3.3. Droge
Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja tranzita i skladitenja droge. Proizvodnja droge je mala, i
uglavnom ograniena na uzgoj marihuane. Neznatno je porasla domaa potranja za drogama,
naroito za sintetikim drogama. Ne postoji dravna strategija ni akcioni plan za suzbijanje upotrebe
droga. Narodna skuptina Republike Srpske usvojila je u junu Strategiju nadzora nad opojnim
drogama i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u Republici Srpskoj za period 2016-2021. Propisi za
sprjeavanje i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, kojima bi se uspostavila kontakt taka za pitanje
zloupotrebe droga na dravnom nivou, ekaju na usvajanje. Komisija za suzbijanje zloupotrebe
opojnih droga Bosne i Hercegovine je ponovo imenovana u decembru, ali ne radi. Imenovana je
Komisija za unitavanje droga, ali unitavanje droga se nije vrilo.
Operativne aktivnosti se i dalje koordiniraju po principu "od sluaja do sluaja". Nastavljena je
saradnja sa Evropskim centrom za kontrolu droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). Broj prijavljenih
krivinih djela u vezi sa zloupotrebom droga se smanjio. Ukupno je podneseno 1 546 izvjetaja za
krivina djela. Potvreno je 947 optunica i doneseno je 866 krivinih presuda. Veina predmeta se
odnosila na nezakonitu proizvodnju i krijumarenje opojnih droga, te na posjedovanje i omoguavanje
koritenja opojnih droga.
4.3.4. Policija
Jo uvijek nedostaje efikasan institucionalni okvir na dravnom nivou. Sistem za elektronsku
razmjenu podataka izmeu registara policije i tuilatava u Federaciji BiH ne funkcionie. Opi
nedostatak koordinacije i saradnje izmeu organa za provoenje zakona umanjuje sposobnost policije
da prui cjelovitu uslugu. Dravna agencija za istrage i zatitu je potpisala sporazume o meusobnoj
pomoi i operativnoj saradnji sa policijom u kantonima, Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brko
Distriktu u decembru 2015. i martu 2016. godine. Izmeu Federacije Bosne i Hercegovine i pet
kantona u oktobru 2015. godine je potpisan Memorandum o razumijevanju koji ima za cilj poboljanje
policijske saradnje u kriznim situacijama. U Republici Srpskoj Ministarstvo unutranjih poslova i
Republiko tuilatvo RS-a su potpisali Protokol o uspostavi Foruma za saradnju izmeu okrunih
tuilatava i MUP-a RS u aprilu.
U Republici Srpskoj u junu usvojen je novi Zakon o policiji i unutranjim poslovima. U tri kantona
(Sarajevski, Tuzlanski i BPK) usvojeni su propisi kojima se osigurava vei nivo finansijske i
operativne nezavisnosti policije, ime se smanjuje rizik od neprimjerenog politikog uticaja. Dok
zakonodavstvo osigurava nezavisan i transparentan nadzor nad radom policije, ukljuujui i
67
 Nezvanini prevod

mehanizme javnih albi, njegovo provoenje u praksi je esto puno nedostataka.

Potrebno je stoga uloiti vie truda u ogranienje nedozvoljenog uticaja, naroito u imenovanju i
razrjeenju visokih policijskih slubenika, te u pitanja nejasnih pravila i opeg nedostatka saradnje i
koordinacije izmeu policijskih agencija i tijela.
Potrebno je usvojiti propis kojim se ureuju prava pristupa podacima i bazama podataka. Potrebno je
kadrovski popuniti razne agencije i tijela za provoenje zakona.
4.3.5. Borba protiv organizovanog kriminala
Institucionalno ureenje i usklaenost propisa
Na snazi je Strategija za borbu protiv organizovanog kriminala za period 2014-2016. Meutim,
ne postoji uinkovit mehanizam za nadzor provoenja velikog broja akcionih planova od strane raznih
tijela za provoenje zakona u cijeloj zemlji, koji bi osigurao dosljednost u provedbi i usklaen pristup
u rjeavanju problema organizovanog kriminala.
U okviru Strategije za kontrolu malog oruja i lakog naoruanja za period 2013-2016 nastavljene su
aktivnosti vezane za posjedovanje i noenje oruja od strane civila. Zajedniki minimalni standardi iz
2015. godine za posjedovanje i noenje oruja od strane civila se poinju uvrtavati u odgovarajue
propise u cijeloj zemlji. Pet kantona i Republika Srpska su ve usvojili nove zakone u toj oblasti.
Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je od temeljne vanosti za suzbijanje ulaska
kriminala u politiki, pravni i ekonomski sistem.
Odredbe o minimalnim standardima kojima se ureuje zapljena imovine tek treba na dosljedan nain
inkorporirati u propise irom BiH. Propisi o zapljeni imovine steene kriminalom su djelimino
usklaeni sa acquis-em. Dodatno usklaivanje je potrebno na dravnom nivou, u Republici Srpskoj i
Brko Distriktu.
Pravni okvir za borbu protiv trgovine ljudima tek treba uskladiti sa acquis-em. Krivini zakon FBiH
jo nije u potpunosti usklaen sa pravnim okvirom na dravnom nivou to stvara problem prilikom
provedbe zakona i rada pravosudnih organa pri svakodnevnim aktivnostima. Drugi nivoi vlasti su
poduzeli mjere za dodatno usklaivanje svojih zakonskih okvira sa acquis-em. Institucije su nastavile
provoditi pravilnike koji se odnose na odgovarajue lijeenje i zatitu domaih i stranih rtava
trgovine ljudima i svjedoka u sluajevima trgovine ljudima.
Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja porijekla, tranzita i odredita za trgovinu ljudima. U toku je
provoenje Akcionog plana za borbu protiv trgovine ljudima za period 2016-2019. I dalje je potrebno
razviti sveobuhvatan, multidisciplinarni pristup trgovini ljudima usmjeren ka rtvama i poboljati
proces identifikacije rtava. Bosni i Hercegovini nedostaje sveobuhvatan sistem za uoavanje opih
trendova i izazova u rjeavanju problema trgovine ljudima.
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine i direktor Europola su potpisali Sporazum o operativnoj i
stratekoj saradnji s Europolom u avgustu 2016. godine.
Bosni i Hercegovini takoer nedostaje i sveobuhvatan strateki pristup za rjeavanje problema
kompjuterskog kriminala i sigurnosti.
Kapaciteti za provedbu i primjenu
Doneseno je 30 prvostepenih presuda u predmetima organizovanog kriminala. U istom periodu,
nareeno je pokretanje 43 istrage u predmetima organizovanog kriminala protiv 238 osumnjienih,
dok je protiv 84 osobe podignuto 19 optunica za organizirani kriminal. Poduzete su odreene
operacije velikog obima, ukljuujui i operacije u saradnji sa dravama lanicama EU. U 2015. godini,
konfiskovana je imovina steena krivinim djelima u vrijednosti od 1 015 365 eura, u ukupno 116
predmeta.
Federacija BiH se i dalje suoava s ozbiljnim odlaganjima u provoenju propisa o zapljeni, jer
agencija odgovorna za upravljanje oduzetom imovinom jo uvijek nije u potpunosti operativna.
68
 Nezvanini prevod

Broj potencijalnih rtava trgovine ljudima identifikovanih u 2015. godini je smanjen na 35, za razliku
od 49 potencijalnih rtava identifikovanih 2014. godine. Gotovo polovina identifikovanih
potencijalnih rtava su bili maloljetnici, a vie od tri etvrtine njih su bile ene. U prvih est mjeseci
2016. identifikovano je est potencijalnih rtava trgovine ljudima. Trgovina ljudima je uglavnom
imala za cilj radnu eksploataciju, seksualnu eksploataciju, prisilno prosjaenje i prisilni brak.
Institucije za borbu protiv trgovine ljudima nastavljaju sa meusobnom saradnjom i koordinacijom.
Akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima za period 2016-2019 se poeo primjenjivati od 1.
januara 2016. Regionalni timovi za monitoring su se i dalje redovno sastajali. Udarna grupa za borbu
protiv trgovine ljudima i organizirane nezakonite imigracije i dalje koordinira aktivnosti izmeu
policije i tuilatva, posebno prilikom procesuiranja i proaktivne zatite. Nastavljaju se zajednike
istrage, ali potrebno je jo dodatno ojaati kapacitete tuilaca i policijskih slubenika.
Dravno tuilatvo i dalje provodi sporazume o meunarodnoj saradnji potpisane sa nekoliko drava
lanica EU. Dravna agencija za istrage i zatitu je intenzivirala pokretanje finansijskih istraga u
predmetima trgovine ljudima, ali njene kapacitete je potrebno dodatno ojaati. Policijske akademije
nastavljaju sa pruanjem obuka o politici trgovine ljudima, acquis-em i najboljim praksama EU.
Potrebna su znaajna poboljanja kada se radi o identifikaciji, istragama i zatiti, posebno prilikom
dokaznih postupaka u sudskim procesima. Pravnicima iji je rad vezan za sudsku praksu takoe je
potrebno daljnje usavravanje. Potrebno je ojaati koordinacijsku ulogu Udarne grupe za borbu protiv
trgovine ljudima. Postojei IT sistemi trebaju postati potpuno operativni da bi podrali borbu protiv
trgovine ljudima zasnovanu na multidisciplinarnoj analizi rizika i pristupu usmjerenom ka rtvi.
4.3.6. Borba protiv terorizma
Institucionalno ureenje i usklaenost propisa
Vijee ministara BiH je u oktobru 2016. godine usvojilo okvirni akcioni plan uz Strategiju za
prevenciju i borbu protiv terorizma (2015 - 2020).
U borbi protiv terorizma Bosna i Hercegovina je ozbiljno pogoena pojavom stranih teroristikih
boraca i radikalizacije. Prema slubenim podacima, za 188 mukaraca, 61 enu i 81 dijete sa
dravljanstvom Bosne i Hercegovine se vjeruje da su putovali u Siriju i Irak iz Bosne i Hercegovine i
iz bosanske dijaspore izmeu decembra 2012. i decembra 2015. godine. U zemlji su identifikovana
manja izolovana podruja radikalizacije, naroito u vehabijskoj zajednici.
Kapaciteti za provedbu i primjenu
Odredbe Krivinog zakona na dravnom nivou o sankcijama protiv stranih boraca su se poele
koristiti u krivinim postupcima. Sedam osoba je uhapeno zbog sumnje da su uestvovali u borbama
u Siriji, a dvije osobe su uhapene na graninom prelazu, ime je sprijeen njihov odlazak na strana
ratita.
U 2015. godini, 12 ljudi je optueno za krivino djelo organizovanja teroristike grupe, a etiri osobe
su optuene za krivino djelo javnog poticanja teroristikih aktivnosti u vezi sa krivinim djelom
protivzakonitog formiranja i pridruivanja stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama. Sud
Bosne i Hercegovine je izrekao tri prvostepene presude za krivino djelo terorizma protiv tri osobe.
Potrebno je energinije rjeavati predmete govora mrnje.
I dalje je potrebno znatno ojaati kapacitete Protuteroristike radne grupe. Operativni dio radne
grupe jo uvijek eka da se regulie finansiranje i potvrdi formalni status njenih lanova. Kapaciteti
Tuilatva Bosne i Hercegovine za borbu protiv terorizma su porasli budui da se osam novih tuilaca
pridruilo uredu.
Policijska i obavjetajna zajednica trebaju imati posveeniji pristup fenomenu stranih boraca, a
potrebno je uspostaviti i koherentnu politiku pravosua prema prestupnicima. Potrebno je pojaati
napore da se uoe, sprijee i razbiju kretanja stranih teroristikih boraca koji odlaze u ratne zone kao
to su Irak i Sirija. I dalje je potrebno izraditi i zapoeti provoenje programa za deradikalizaciju i
69
 Nezvanini prevod

sprjeavanje radikalizacije.
4.3.7. Pravosudna saradnja u graanskim i krivinim predmetima
to se tie pravosudne saradnje u graanskim predmetima, Bosna i Hercegovina jo uvijek nije
pristupila nekoliko instrumenata oformljenih u okviru Hake konferencije o meunarodnom
privatnom pravu, poput Konvencije od 19. oktobra 1996. o nadlenosti, mjerodavnom pravu,
priznanju, izvrenju i saradnji u vezi sa roditeljskom odgovornou i mjerama za zatitu djece, i
Protokola od 23. novembra 2007. o mjerodavnom pravu za trokove izdravanja.
Jo uvijek nije zakljuen sporazum o saradnji sa Eurojustom. Do sada su pitanja o provedbi propisa o
zatiti podataka u tuilatvima u Bosni i Hercegovini sprjeavala Eurojust da pokrene pregovore o
tom sporazumu. Bosna i Hercegovina je bila ukljuena u 30 predmeta registrovanih u Eurojustu.
Bosna i Hercegovina je uestvovala u 7 koordinacijskih sastanaka i 2 zajednika istrana tima.
Sud Bosne i Hercegovine je dobio sedam novih zahtjeva za pruanje meunarodne pravne pomoi u
krivinim predmetima u izvjetajnom periodu, a zavrio je ukupno 10 predmeta.
Zakonodavni okvir za meunarodnu pravosudnu saradnju je uspostavljen i funkcionalan, ali nije
uvijek uinkovit. Nadleni sektor u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, koji je odgovoran za
provedbu zakonodavstva i potivanje konvencija, nedovoljno je kadrovski popunjen. Pored toga,
nema usklaene sudske prakse u cijeloj zemlji, te dolazi do nedosljedne primjene meunarodnih
standarda od strane sudija zbog fragmentacije pravosudnog sistema. Propisi o meunarodnoj pravnoj
pomoi i bilateralnim sporazumima o regionalnoj saradnji bi trebali biti izmijenjeni da bi se uvela
direktna saradnja izmeu pojedinanih sudova za poboljanje uinkovitosti pravosudne saradnje.

70
 Nezvanini prevod

ANEKS I ODNOSI IZMEU EU I BOSNE I HERCEGOVINE

Bosna i Hercegovina uestvuje u Procesu stabilizacije i pridruivanja i potencijalni je kandidat za

lanstvo u EU. Zemlja je podnijela zahtjev za lanstvo u Evropskoj uniji u februaru 2016. godine.
Nakon priznavanja znaajnog napretka u provedbi Reformske agende, u septembru 2016. godine Vijee
Evropske unije je pozvalo Evropsku komisiju da dostavi svoje miljenje o zahtjevu Bosne i
Hercegovine za lanstvo u EU.
Ustav Bosne i Hercegovine je sastavljen kao dio meunarodno dogovorenog Dejtonsko-parikog
mirovnog sporazuma 1995. godine. Njime je uspostavljena sloena politika struktura sa vladama na
nivou drave, entiteta i Brko Distrikta. Dravni nivo obuhvata trolano rotirajue Predsjednitvo,
Vijee ministara (izvrna vlast) i dvodomnu Parlamentarnu skuptinu koja se sastoji od Predstavnikog
doma (donji dom) i Doma naroda (gornji dom). Sudsku vlast uspostavljenu Dejtonskim sporazumom
ini Ustavni sud na dravnom nivou. Naknadno je uspostavljeno Visoko sudsko i tuilako vijee, kao
i Sud i Tuilatvo Bosne i Hercegovine.
Meunarodno prisustvo pod okriljem UN-a - Ured visokog predstavnika (OHR) - djeluje u Bosni i
Hercegovini od 1995. godine. Upravni odbor Vijea za implementaciju mira (PIC) postavio je ciljeve i
uslove koje je potrebno ispuniti za zatvaranje Ureda visokog predstavnika. Konkretno, jo uvijek nije
rijeeno pitanje dravne i imovine drugih nivoa vlasti, kao ni vojne imovine. To pitanje je povezano sa
provoenjem odluke Ustavnog suda o raspodjeli imovine.

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Bosne i Hercegovine i EU je stupio na snagu 1. juna
2015. i time zamijenio Privremeni sporazum (PS) koji je bio na snazi od jula 2008. Bosna i Hercegovina
je u julu 2016. godine parafirala protokol o tehnikom prilagoavanju SSP-a kako bi se uzela u obzir
njena tradicionalna bilateralna trgovinska razmjena sa Hrvatskom. Potpisivanje protokola, ime bi
zapoela njegova privremena primjena, jo uvijek nije izvreno. Privremeno obustavljanje autonomnih
trgovinskih mjera e biti ukinuto nakon to bude potpisan Protokol za tehniko prilagoavanje SSP-a.
EU prua smjernice organima vlasti u zemlji u pogledu reformskih prioriteta na putu zemlje ka lanstvu
u EU. Izmeu EU i Bosne i Hercegovine se odvija politiki i ekonomski dijalog u okviru struktura SSP-
a/PS-a. U sklopu 7. ciklusa PS-a odrana su etiri sastanka pododbora, a nakon 1. jula 2016. godine
dvije tehnike konsultacije kao to je bilo i planirano. Tokom prvog sastanka Vijea za stabilizaciju i
pridruivanje u okviru SSP-a u decembru 2015. godine, nakon kojeg je odran prvi sastanak Odbora
za SSP, uspostavljena je potrebna institucionalna struktura za budue cikluse pododbora. Prvi ciklus u
okviru SSP-a zapoeo je u 2016. godini sa dva odrana sastanka pododbora.
Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruivanje (SAPC) osnovan je u novembru 2015. godine, kao
jedno od tijela u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Meutim, Odbor nije usvojio
Poslovnik zbog insistiranja nekih delegata iz Bosne i Hercegovine za ukljuivanje odredbe o
mehanizmu glasanja koja ne bi bila u skladu sa evropskim standardima. Evropski parlament je usvojio
Rezoluciju o Izvjetaju Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu u aprilu.
Reformska agenda koju su vlasti zemlje usvojile u julu 2015. s ciljem rjeavanja teke socio-
ekonomske situacije, unapreenja reforme pravosua i javne uprave, kao i daljeg napredovanja zemlje
na putu ka lanstvu u EU, i dalje se provodi u 2016. godini na dravnom i entitetskom nivou sa
ohrabrujuim poetnim rezultatima.
Strukturirani dijalog o pravosuu se i dalje bavi otvorenim institucionalnim pitanjima vezanim za
funkcionisanje pravosua. Konkretno, tokom ministarskih sastanaka u okviru strukturiranog dijaloga
odranih u oktobru, decembru, februaru i julu ponuene su smjernice za reformu dravnog pravosua.
Po pitanju zajednike vanjske i sigurnosne politike (CFSP) Bosna i Hercegovina se u izvjetajnom
periodu, po pozivu, uskladila sa 20 od ukupno 26 relevantnih deklaracija EU i odluka Vijea
71
 Nezvanini prevod

(usklaenost 77 %). Bosna i Hercegovina se nije uskladila sa restriktivnim mjerama uvedenim

odlukama Vijea u kontekstu nezakonitog pripajanja Krima Rusiji i dogaaja u istonoj Ukrajini.
Okvirni sporazum o ueu Bosne i Hercegovine u operacijama Evropske unije za upravljanje kriznim
situacijama je na snazi od septembra 2015.
EU i dalje osigurava znaajne resurse u Bosni i Hercegovini u okviru Zajednike vanjske i sigurnosne
politike i Zajednike sigurnosne i odbrambene politike. Pojaano prisustvo, koje zajedno ine EUSR i
Delegacija EU u BiH, i dalje predstavlja instrument u komunikaciji prioriteta EU prema graanima i u
provedbi ciljeva agende EU u kljunim podrujima. Vojna operacija EUFOR-a Althea rasporeuje vie
od 600 vojnika na terenu i dodatne rezervne snage spremne na pokret. Trupe EUFOR-a su usmjerene
na izgradnju kapaciteta i obuku Oruanih snaga Bosne i Hercegovine u skladu sa stratekom namjerom
koju je izrazilo vodstvo odbrambenih snaga BiH da se razviju operativne sposobnosti dvostruke
namjene za podrku civilnim vlastima za uklanjanje fizikih ostataka rata ili katastrofa i za
rasporeivanje u mirovnim operacijama u inostranstvu. Istovremeno, EUFOR i dalje ima funkciju
prevencije sukoba i podrke sigurnom okruenju. Vijee sigurnosti UN-a je produilo mandat EUFOR-
u do novembra 2016. godine.
Liberalizacija viznog reima za graane Bosne i Hercegovine koji putuju u engenski prostor je na
snazi od decembra 2010. godine. U sklopu vaeeg mehanizma za praenje liberalizacije viznog
reima, Komisija redovno ocjenjuje napredak zemlje u provoenju reformi uvedenih u okviru mape
puta za liberalizaciju viznog reima, uzimajui u obzir i korupciju u toj oblasti. Nadzorne aktivnosti
takoer ukljuuju i mehanizam upozorenja kako bi se sprijeila zloupotreba, koji koordinira Frontex.
Komisija redovno podnosi izvjetaje Evropskom parlamentu i Vijeu o praenju stanja nakon
liberalizacije viznog reima.
Sporazum o readmisiji izmeu Evropske unije i Bosne i Hercegovine je na snazi od januara 2008.
godine.
Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini je odgovorna za provoenje programa finansijske
pomoi, kao i osiguranje koordinacije pomoi s dravama lanicama. Organi vlasti u zemlji tek trebaju
uspostaviti strukturu potrebnu za indirektno upravljanje fondovima EU. U toku je provoenje dravnih
IPA programa za period 2008-2013. Novi okvirni program u sklopu programa IPA II, koji obuhvata
period 2014.-2017. i osigurava otprilike 160 miliona eura, kao i preko 40 miliona eura za dalje mjere
oporavka od poplava, je usvojen u decembru 2014. i u toku je njegovo provoenje. U nedostatku
cjelodravnih strategija u mnogim sektorima, Strateki dokument za zemlju korisnicu programa IPA II
je ogranien na period 2014.-2017., u odnosu na puni period 2014.-2020. za IPA II, i na sljedee
sektore: demokratija i upravljanje; vladavina prava i osnovna prava; konkurencija i inovacije, lokalne
razvojne strategije; obrazovanje, zapoljavanje i socijalne politike. Usvajanje cjelodravnih sektorskih
strategija je i dalje kljuni uslov za Bosnu i Hercegovinu da u bi potpunosti mogla koristiti sredstava
programa IPA.
Bosna i Hercegovina uestvuje u sljedeim programima EU: Horizon 2020, Kreativna Evropa (koja
objedinjuje bive programe Kultura i Mediji), Fiscalis 2020 i Carine 2020. Zemlja se pridruila
programima Evropa za graane i COSME, te je zapoela svoje uee u tim programima od 2016.
godine. Program COSME jo uvijek nije ratificiran.

72
 Nezvanini prevod

ANEKS II STATISTIKI ANEKS

STATISTIKI PODACI (od 5.10.2016)

Bosna i Hercegovina

Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015

Osnovni podaci mena
Broj stanovnika (u hiljadama) 1) 3 833e 3 840e 3 836e 3 832e 3 827e 3 819e
Ukupna povrina zemlje (u km) 51 209 51 209 51 209 51 209 51 209 :

Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015

Nacionalni rauni mena
Bruto domai proizvod (BDP) (u milionima domae 14 728 26 210 26 193 26 743 27 304 28 540
valute)
Bruto domai proizvod (BDP) (u milionima eura) 7 530 13 400 13 391 13 672 13 959 14 591
BDP (euro po glavi stanovnika) 2 000 3 500 3 500 3 600 3 600 3 800
BDP (u standardima kupovne moi (PPS) po glavi : 7 300 7 700 7 900 8 000 8 300
stanovnika)
BDP (u standardima kupovne moi (PPS) po glavi : 28 29 29 29 29
stanovnika), u odnosu na prosjek EU (EU-28 = 100)
Realna stopa rasta BDP-a: promjene volumena BDP- 3.9 1.0 -1.2 2.5 1.1 :
a u odnosu na prethodnu godinu (%)
Rast zaposlenosti (podaci sa nacionalnih rauna), u : : : : : :
odnosu na prethodnu godinu (%)
Rast produktivnosti rada: rast BDP-a (konstantne : : : : : :
cijene) po zaposlenoj osobi, u odnosu na prethodnu
godinu (%)
Rast trokova jedinice rada, u odnosu na prethodnu : : : : : :
godinu (%)
**3 year change (T/T-3) in the nominal unit labour cost : : : : : :
growth index (2005 = 100)
Produktivnost rada po zaposlenoj osobi: BDP (u : : : : : :
PPS) po zaposlenoj osobi u odnosu na prosjek EU
(EU-27 = 100)
Bruto dodana vrijednost po glavnim sektorima (%)
Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo (%) : 8.1 7.4 8.0 7.1 :
Industrija (%) : 21.5 21.1 21.6 21.3 :
Graevinarstvo (%) : 4.9 4.7 4.5 4.7 :
Usluge (%) : 65.6 66.8 65.9 66.9 :
Potronja kod krajnjih potroaa, kao udio BDP-a (%) 2) : 105.1 104.9 102.8 : :

Bruto stvaranje fiksnog kapitala, kao udio BDP-a (%) 2) : 17.9 17.5 16.8 : :
Promjene inventara, kao udio BDP-a (%) 2) : 0.2 0.5 0.2 : :
Izvoz roba i usluga, u odnosu na BDP (%) 2) : 29.9 29.1 30.0 : :
Uvoz roba i usluga, u odnosu na BDP (%) 2) : 53.2 52.0 49.8 : :
Bruto fiksne formacije kapitala opeg vladinog : : : : : :
sektora, kao procenat BDP-a (%)

Poslovanje Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015

mena
Indeks obima industrijske proizvodnje (2010=100) : 102.3 98.6 103.8 103.9 107.1
Broj aktivnih preduzea (broj) : : : : : :
Stopa osnivanja: broj preduzea osnovanih u : : : : : :
promatranom periodu (t) podijeljen s brojem
preduzea aktivnih u t (%)
Stopa gaenja: broj preduzea ugaenih u : : : : : :
promatranom periodu (t) podijeljen s brojem preduzea
aktivnih u t (%)
Osobe zaposlene u MSP kao udio u broju svih 3) : : 66.4 66.0 69.1b :
zaposlenih osoba (unutar nefinansijske poslovne
ekonomije) (%)
Dodatna vrijednost od MSP (u nefinansijskoj poslovnoj 3) : : 3 715 3 513 4 406b :
ekonomiji) (u milionima eura)
Ukupna dodatna vrijednost (u nefinansijskoj poslovnoj 3) : : 6 023 5 847 6 738b :
ekonomiji) (u milionima eura)

Stopa inflacije i cijene kua Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015
mena
Indeks potroakih cijena (CPI), promjena u odnosu 4) 0.6 3.7b 2.0 -0.2s -0.9 -1.0
na prethodnu godinu (%) 73
 Nezvanini prevod

**Godinja promjena u padu indeksa cijena stambenih : : : : : :

objekata (2010 = 100)
Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015
Platni bilans mena
Platni bilans: ukupno tekui raun (u milionima eura) 5) -1 439 -1 270 -1 160 -723 -1 029 -833

Platni bilans tekueg rauna: neto prihod (u milionima 5) -3 671 -4 131 -4 091 -3 741 -4 142 -3 793
eura)
Platni bilans tekueg rauna: neto usluge (u milionima 5) 297 944 945 949 979 1 061
eura)
Platni bilans tekueg rauna: neto prihod (u milionima 5) 473 108 104 179 104 69
eura)
Platni bilans tekueg rauna: neto prihod (u milionima 5) 1 462 1 810 1 881 1 889 2 030 1 830
eura)
od ega vladini transferi (u milionima eura) 5) 298 45 55 62 100 66
** 3 godine unazad prosjeno stanje na tekuem 5) -16.5 -7.3 -8.1 -7.8 -7.1 -6.1
raunu u odnosu na BDP (%)
**Promjena u zadnjih pet godina u udjelu svjetskog : : : : : :
izvoza roba i usluga (%)
Neto direktne strane investicije (FDI) (u milionima 5) 338.0 344.6 258.8 174.6 386.1 221.2
eura)
Direktne strane investicije (FDI) u inostranstvu (u 5) 0.0 -4.1 46.4 64.4 6.2 42.8
milionima eura)
od ega FDI izvjetajne ekonomije u 28 zemalja EU (u : : : : : :
milionima eura)
Direktne strane investicije (FDI) u izvjetajnoj ekonomiji 5) 338.0 340.4 305.2 239.1 392.2 264.0
(u milionima eura)
od ega FDI od 28 zemalja EU u izvjetajnoj ekonomiji 5) : 196.5 153.3 122.9 225.8 184.7
(u milionima eura)
** Neto meunarodna investiciona pozicija, u odnosu na 5) : -53.0 -55.9 -55.4 -55.4 -53.5
BDP (%)
Stopa "godina na godinu" promjena u bruto prilivima 5) : 1.2 4.2 3.8 6.4 2.9
doznaka (u nacionalnoj valuti) od radnika migranata (%)

Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015

Javne finansije mena
Opti deficit/suficit vlade, u odnosu na BDP (%) 0.7 -1.2 -2.0 -2.2 -2.0 0.7
Opti bruto dug vlade u odnosu na BDP (%) 27.6 32.8 36.6 37.7 41.6 41.9
Ukupni prihodi vlade kao postotak BDP-a (%) 40.9 43.3 43.8 42.7 43.8 43.2

Ukupni rashodi vlade kao postotak BDP-a (%) 40.2 44.6 45.8 44.8 45.8 42.6

Finansijski pokazatelji Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015

mena
Bruto vanjski dug cijele ekonomije, u odnosu na BDP : : : : : :
(%)
Bruto vanjski dug cijele ekonomije, u odnosu na ukupan : : : : : :
izvoz (%)
Priliv novca: M1 (novanice, kovanice, depoziti preko 6) 1 592 3 163b 3 141 3 423 3 738 4 183
noi, u milionima eura)
Priliv novca: M2 (M1 plus depoziti sa prispijeem do 2 6) 2 810 7 372 7 624 8 229 8 830 9 534
godine, u milionima eura)
Priliv novca: M3 (M2 plus instrumenti koji se mogu : : : : : :
plasirati na trite, u milionima eura)
Ukupni krediti monetarnih finansijskih institucija 6) 2 619 7 619 7 947 8 194 8 423 8 624
stanovnitvu (konsolidovani) (u milionima eura)
** Godinja promjena u obavezama u finansijskom 9.9 1.3b 1.4 4.8 5.2 4.6
sektoru
** Tokovi privatnih kredita, konsolidovani, u odnosu 7) 5.7 2.2 1.5 1.3 0.9 1.4
na BDP (%)
**Privatni dugovi, konsolidovani, u odnosu na BDP 7) 34.0 52.8 54.3 54.5 54.4 54.1
(%)
Kamatne stope: dnevna stopa, godinje (%) : : : : : :
Kamatna stopa za kredite (1 godina), godinje (%) 8) 10.87 7.43 7.20 7.23 6.32 5.74
Kamatna stopa za depozite (1 godina), godinje (%) 9) 1.16 0.12 0.14 0.12 0.09 0.09
Devizni kurs eura: prosjek perioda (1 euro = ... 1.956 1.956 1.956 1.956 1.956 1.956
nacionalna valuta)
Indeks ponderiranog efektivnog deviznog kursa 10) : 100.4 99.6 97.8 98.1 97.3
(2010 = 100)
**Trogodinja promjena(T/T-3) u indeksu ponderiranog : : : : : :
efektivnog deviznig kursa, 42 zemlje (2005 = 100)
Vrijednost rezervi (ukljuujui zlato) (u milionima eura) 11) 1 428 3 284b 3 328 3 614 4 001 4 400
74
 Nezvanini prevod

Vanjska trgovina robom Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015
mena
Vrijednost uvoza: sve robe, svi partneri (u milionima : 7 938 7 799 7 756 8 283 8 105
eura)
Vrijednost izvoza: sve robe, svi partneri (u milionima : 4 204 4 018 4 285 4 439 4 595
eura)
Platni bilans: sve robe, svi partneri (u milionima eura) : -3 734 -3 781 -3 472 -3 844 -3 510
Uslovi trgovine (indeks izvoznih cijena /indeks uvoznih 12) : 99p 97p 98p 100p 102p
cijena, * 100) (broj)
Udio izvoza u 28 zemalja EU u vrijednosti ukupnog : 70.3 72.7 73.5 72.1 71.6
izvoza (%)
Udio uvoza u 28 zemalja EU u vrijednosti ukupnog : 59.7 61.4 60.0 58.9 60.8
uvoza (%)

Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015

Demografija mena
Sirova stopa prirodne promjene stanovnitva (stopa 0.9 -0.9 -0.9p -1.3p -1.5p :
prirodnog prirataja): broj roenih minus umrli (u
hiljadama stanovnika)
Broj umrle djece mlae od jedne godine (na 1000 7.7 : 5.4 : : :
ivoroene djece)
Oekivani ivotni vijek pri roenju: mukarci (godine) : : : : : :
Oekivani ivotni vijek pri roenju: ene (godine) : : : : : :

Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015

Trite rada mena
Ekonomska stopa aktivnosti za osobe u dobi od 20-64 : 58.3 58.7 58.7 59.2 59.2
godine: udio stanovnitva u dobi od 20-64 koji je
ekonomski aktivno (%)
Stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 20-64: udio : 42.5 42.5 42.8 43.2 43.2
stanovnitva u dobi od 20-64 koje je zaposleno

Stopa zaposlenosti mukaraca od 20-64 godine (%) : 53.7 54.2 53.3 54.6 53.9
Stopa zaposlenosti ena 20-64 godine : 31.4 31.1 32.2 31.9 32.4
Stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 55-64: udio : 27.0 27.2 27.7 28.5 28.2
stanovnitva u dobi od 55-64 koje je zaposleno

Zaposlenost prema glavnim sektorima

Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo (%) 13) : : 20.6 18.9 17.1 17.9
Industrija (%) 13) : : 21.5 22.2 22.1 22.0
Graevinarstvo (%) 13) : : 8.9 7.7 7.9 7.5
Usluge (%) 13) : : 48.9 51 52.7 52.4
Osobe zaposlene u javnom sektoru kao udio u ukupnoj 14) : 32.5 30.0 32.7 31.9 31.2
zaposlenosti, osobe od 2064 godina (%)
Osobe zaposlene u privatnom sektoru kao udio u 14) : 62.1 65.3 62.5 63.1 63.2
ukupnoj zaposlenosti, osobe od 2064 godina (%)
Stopa nezaposlenosti: udio radne snage koja je 15) 41.6 27.6 28.2 27.6 27.6 27.9
nezaposlena (%)
Stopa nezaposlenosti mukaraca (%) : 26.1 26.5 26.7 25.3 25.9
Stopa nezaposlenosti ena (%) : 30.0 30.8 29.1 31.2 30.9
Stopa nezaposlenosti mladih: udio radne snage u dobi : 57.9 63.1 59.1 62.7 62.3
od 15-24 godine koja je nezaposlena (%)
Stopa dugorone nezaposlenosti: udio radne snage : 22.3 23.1 22.9 23.4 22.8
koja je nezaposlena 12 ili vie godina (%)

Stopa nezaposlenosti za osobe (u dobi od 2564) koje : 29.1 26.8 28.0 31.6 27.7
imaju barem srednje obrazovanje (ISCED 02) (%)

Stopa nezaposlenosti za osobe (u dobi od 2564) koje : 13.5 15.5 15.7 17.2 16.4
imaju visokokolsko obrazovanje (ISCED 06) (%)

Socijalna kohezija Napom 2003 2011 2012 2013 2014 2015

ena
Prosjene nominalne mjesene plate i nadnice (domaa 16) 484 816 826 827 830 830
valuta)
Indeks realnih plata i nadnica (indeks nominalnih plata i : : : : : :
nadnica podijeljen sa CPI/HICP) (2000=100)

Koeficijent GINI vidjeti definicije : 33.4 : : : :

Siromatvo : : : : : :
Rano naputanje obrazovanja i obuke: udio : 29.9 30.3 25.9 25.2 26.3
stanovnitva u dobi od 18-24 s niim srednjim 75
obrazovanjem ili obukom (%)
 Nezvanini prevod

Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015

ivotni standard
mena
Broj putnikih automobila u odnosu na broj stanovnika : 191.4 196.0 202.5 209.3 217.0
(broj na hiljadu stanovnika)
Broj pretplatnika mobilne telefonije u odnosu na broj 271.6e 825.8e 873.2e 910.4e 920.7 887.0
stanovnika (broj na hiljadu stanovnika)
Mobilni irokopojasni pristup (na 100 stanovnika) : : : : : :
Fiksni irokopojasni pristup (na 100 stanovnika) : : : : : :

Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015

Infrastruktura mena
Gustina eljeznike mree (linije koje rade, na 1000 18.2 20.1 20.1 20.1 20.1 20.1
km)
Duina autoputeva (u kilometrima) : 35 48 50 128 128

Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015

Inovacije i istraivanja mena
Javni rashodi u obrazovanju u odnosu na BDP (%) : : : : : :
* Bruto domai izdaci u oblasti itraivanja I razvojau : : 0.27 0.33 0.30 :
odnosu na BDP (%)
Vladina budetska sredstva ili izdaci za istraivanje i : : : : 0.05 :
razvoj (GBAORD), kao postotak BDP-a (%) (%)
Postotak domainstva sa pristupom internetu kod : 29.8 : : : :
kue (%)

Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015

Okoli mena
*Indeks isputanja staklenikih gasova, ekvivalent : : : : : :
CO2 (1990 = 100)
Energetski intenzitet ekonomije (kg ekvivalenta nafte : : : : : :
na 1000 eura BDP-a na 2010 stalnih cijena)
Elektrina energija iz obnovljivih izvora u odnosu na : : : : 44.5 :
bruto potronju elektrine energije (%)
Udio putnog teretnog transporta u unutranjem : 64.0 65.9 68.1 70.3 72.5
teretnom transportu (%)
Energija Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015
mena
Primarna proizvodnja svih energetskih proizvoda (u 3 483 4 618 4 515 4 617 6 046 :
hiljadama TOE)
Primarna proizvodnja sirove nafte (u hiljadama TOE) : : : : : :
Primarna proizvodnja vrstog ulja i lignita (u hiljadama 2 914 4 061 3 973 3 816 3 768 :
TOE)
Primarna proizvodnja prirodnog gasa (u hiljadama TOE) 0 0 0 0 0 :
Neto uvozi svih energetskih proizvoda (u hiljadama -96 653 647 379 1 670 :
TOE)
Bruto unutranja potronja energije (u hiljadama TOE) 3 380 5 392 5 112 5 012 7 794 :
Proizvodnja elektrine energije (u hiljadama GWh) 11.3 15.3 14.1 17.5 16.2 :

Poljoprivreda Napo 2003 2011 2012 2013 2014 2015

mena
Indeks obima poljoprivredne proizvodnje roba i usluga : : : : : :
(proizvoake cijene) (prethodna godina=100)
Koriteno agrarno podruje (u hiljadama hektara) 17) 1 722 1 675 1 680 1 670 1 712b 1 728
Stoka: iva goveda (u hiljadama grla, kraj perioda) : 455 446 447 444 455e

Stoka: ive svinje (u hiljadama grla, kraj perioda) 18) : 577 539 530 533 564e

Stoka: ive ovce i koze (u hiljadama grla, kraj perioda) : 1 086 1 070 1 089 1 099 1 093e

Proizvodnja i koritenje mlijeka na farmi (ukupno : 688 674 688 686 720e
punomasno mlijeko, u hiljadama tona)
Prinos biljne proizvodnje: itarice (ukljuujui riu) (u 793 1 119 906 1 224 1 081 1 138
hiljadama tona)
Prinos biljne proizvodnje: eerna repa (u hiljadama 0 0 0 0 0 0
tona)
Prinos biljne proizvodnje: povre (u hiljadama tona) 19) 204 287 265 319 238 290

76
 Nezvanini prevod

: : = nije dostupan
b = prekid u seriji
e = procijenjena vrijednost
p = privremeno
s = procjena Eurostata
* = indikator Europe 2020
** = Indeks postupka makroekonomskog debalansa (MIP)
*** = Podaci o deficitu i dugu vlade zemalja proirenja se objavljuju na osnovu proizvoljne procjene i ne
garantuju sigurnost u pogledu njihovog kvaliteta i pridravanja pravila ESA-e.

Fusnote:

1) Stanovnitvo sredinom godine.

2) BDP izraunat po rashodnom pristupu vei od BDP-a izraunatog po proizvodnom pristupu.
3) 2013 and 2013: Izuzev fizikih osoba (preduzetnici).
4) 2003: indeks maloprodajnih cijena.
5) 201115: na osnovu Prirunika MMF-a o platnom bilansu, esto izdanje
6) 201115: na osnovu Prirunika MMF-a za monetarnu i finansijsku statistiku, 2000.
7) Podaci za MFI 2013-15: zasnovani su na procjeni tromjesenog BDP-a (proizvodni pristup) dok slubene
godinje statistike podatke o BDP-u objavljuje Agencija za statistiku BiH.
8) Stope kratkoronog pozajmljivanja u domaoj valuti nefinansijskim zadrugama (ponderirani prosjek).
9) Stope depozita u domaoj valuti za domainstva (ponderirani prosjek).
10) Stvarni efektivni devizni kurs.
11) 2003: osim zlata.
12) Na osnovu indeksa jedininih vrijednosti izvoza i uvoza (Paasche formula) u KM (2010 = 100).
13) Analiza zaposlenosti po sektorima ne daje rezultat 100%, jer Odsjek U nije ukljuen.
14) Analiza zaposlenosti izmeu javnog i privatnog sektora ne daje rezultat 100%, jer su iskljuene neke vrste
vlasnitva.
15) 2003: nije izraunato pomou ILO metodologije; Preuzeto iz Zavoda za zapoljavanje; osim podataka iz
Brko distrikta.
16) Neto plata 2003: osim podataka iz Brko distrikta.
17) 2003 i 201114: koritena poljoprivredna povrina ukljuuje obradivo zemljite, bate, stalne usjeve i stalne
travnjake prema katastarskim podacima (a ne kao UAA). 201415: ukljuujui ugare.
18) 2011: vezano za Odluku Vlade (za sve nivoe u BiH) o otkupu svih koliina svinjskog mesa na tritu od
strane velikih industrijskih preraivaa.
19) 2003: ukljuujui suhe mahunarke.

77