Minerologija je znanost koja prouava minerale,njihovu genezu,strukturu i svojstva.

Mineral: sastavni dio zemljine kore koji

moemo izraziti kemijskom formulom i koji je homogen. Stijena: skup minerala odreenog mineralnog i kemijskog sastava.
Kristalna forma -tono odreen poloaj u prostoru,dakle pravilna struktura reetka.Osnovna znaajka je anizotropija.
Amorfna forma: minerali nemaju strukturnu reetku i odlikuju se izotropijom.
Vrste kristalnih reetaka; 1.Ionska kristalna reetka-izgrauju ioni koji lako otputaju svoje elektrone(i postaju pozitivno
nabijeni-kationi) i ioni koji lako primaju elektrone(postaju negativno nabijeni-aninoni).Djeluju jake elektronske privlane
sile_veoma tvrdi i vrsti kristali s viskokim talitem i vrelitem. 2.Atomska kristalna reetka- grade atomi koji su vrsto
povezani kovalentnom vezom-kristali veoma tvrdi,visoko talite(dijamant). 3.Molekulska kristalna reetka- graevni
elementi molekule meu kojima djeluju slabe sile,minerali male tvrdoe i nisko talite i vrelite(led). 4.Metalna kristalna
reetka: grade gusto rasporeeni i vrsto povezani atomi-metali. Naini postanka minerala: Pirogeni minerali: iz
magme(najvaniji); -hidatogeni minerali: iz vodenih otopina;- pneumatogeni minerali: iz plinova i para;- hidrotermalni
minerali: iz vrue vode;- organogeni minerali: uz pomo biljnih(fitogeni) i ivotinjskih(zoogeni) organizama.
PIROGENI MINERALI: Magma: rastaljena tvar koja se nalazi duboko pod zemljom u uvjetima velikog tlaka i visoke
temperature.Magma prodire prema povrini zemlje kada doe do tektonskih poremeaja u zemljinoj kori i tada se smanjuje
i tlak i temperatura..Stvaraju se centri kristalizacije oko kojih se skupljaju estice iste mineralne tvari. Kod polagane
kristalizacije(spori pad temp i tlaka) krsitali su pravilni i veliki. Kristalni sustavi: to su simetrijska tijela sa 3 elementa
simetrije:ravnina simetrije,os smijetrije i centar simetrije.Ravnina simetrije djeli kristal na dva zrcalno jednaka dijela.Os
simetrije je os oko koje se moe kristal okrenuti 2,3,4 ili 6 puta unutar 360 stupnjeva,a da uvijek pokazuje istovrsan poloaj
kristala. 1.Kubini kristalni sustav:3 osi jednake duljine koje su meusobno okomite. 2.Tetragonski sustav: 3 osi meusobno
okomite od kojih su dvije jednake i lee u horizontalnoj ravnini,a trea je dulja ili kraa i okomita na njih. 3.Heksagonski
sustav:4 kristalografske osi od kojih su 3 jednake duljine i lee u horizontalnoj ravnini sjekui se pod kutom od 60
stupnjeva,a 4 je dulja ili kraa i okomita na njih. 4.Rompski sustav: 3 osi meusobno okomite i nejednake. 5.Monoklinksi
sustav: 3 osi nejednake duljine od kojih su dvi meusobno okomite ,a trea je kosa. 6.Triklinksi sutav: 3 osi nejednake
duljine koje se sjeku pod kosim kutevima. POLIMORFIJA:-to je pojava da se neka kemijska supstancija javlja u 2 ili vie
kristalnih struktura.Kemijski sastav dva ili vie minerala moe biti isti,ali ako su kristalizirani u drugoj kristalnoj klasi onda su
im raziita fizika svojstva.Uzrok ovoj pojavi su razliiti genetski uvjeti. Grafit: kristalizira u heksagonskom sustavu,a
dijamant u kubinom sustavu,Grafit je stabilan kod niskoh,a dijamant kod visokih temperatura.Proces je monotrpan jer
grafit moe prijei u dijamant samo pri temp od 1200c i tlaku 5500-10000Ba. IZOMORFIJA:to je pojava da minerali slinog
kemijskog sastava(isti anioni,a razliiti kationi) kristaliziraju u istoj ili slinoj kristalnoj klasi.Takvi minerali su slinih fizikih
svojstava i ine pojedine skupine izomorfnih minerala. Izomorfni minerali kalcitne skupine su:Kalcit CaCO3,Siderit
FeCO3,Magnezij MgCO3. KRISTALNI MJEANCI:to su minerali kod kojih je dolo od zamjene veeg ili manjeg postotka
pojedinih jona u strukturnoj reetki tako da oni sadre odreene postotke kemijskog sustava minerala iz kojih su
nastali.Osnovni uvijet za zamjenu jona:priblino iste veliine iona.Ako su valencije zamjenjenih iona razliite dolazi do
zamjene i drugih iona kako bi se postigla elektrina ravnotea kristalne strukture.Fizika svojstva minerala zavise od njihove
unutarnje grae. Kristalna struktura uvjetuje anizotropiju pa se i fizika svojstva mijenjaju u razliitim pravcima. Kohezija
sila koja dri estice minerala na okupu. Kalavost svojstvo minerala da se kod udarca kida na priblino pravilne djelove.
Plohe du kojih su sile kohezije najstabilnije odgovaraju kristalografskim plohama u strukturnoj reetki su najgue sloenim
ionima (primjer grafit).Tvrdoa vrstoa minerala na paranje ili grebanje.
Mohsova skala tvrdoe:
Milovka 1 Ortoklas 6
Gips 2 Kvarc 7
Kalacit 3 Topaz 8
Fluorit 4 Korund 9
Apatit 5 Dijamant 10 Gustoa masa kubnog centimetra minerala, pri normalnom tlaku i temperaturi (4 s.c).
Boja minerala je dio spektra svijetla koji nije apsorbiran u mineralu prilikom prolaska kroz mineral, npr. Rubin.Sjajnost
ovisi o veliini indeksa i loma i koliini relektiranih zraka (dijamant, sfalerit). Fluorescencija mineral pretvara titraje malih
valnih duina u titraje veih duina (npr. Fluorit). Nakon prestanka utjecaja dnevnog svjetla mineral i dalje svijetli (dijamant).
Vlaga je apsorbirana voda. Kristalana voda je voda u molekularnom stanju i nalazi se u praznim prostorima kristalne
strukture, pri veim temp gubi se iz reetke (gips). Konstitucijska voda se pojavljuje u obliku iona H+ i grupe (OH)-,
nemoe se zagrijavanjem istjerati iz strukturne reetke. Silikatni minerali najvaniji i najraireniji minerali zemljine kore,
veliki ioni kisika se nalaze u kutovima tetraedra, grupe silikata nezosilikatai, sorosilikati, ciklosilikati, inosilikati. Nezosilikati
slobodne SiO4 grupe, tetraedri nisu meusobno vezani , 4 valencije kisika vezane za Si, a ostale 4 valencije ostaju
slobodne, da na sebe veu metalne katione. Ciklosilikati silikati s odvojenim prstenastim grupama Si2O9, Si6O18 nastaju
kad se 3, 4, ili 6 SiO4 tetraedra meusobno poveu u prstenove preko iona. Inosilikati silikati s jednostrukim lanastim
vezom SiO4 tetraedra koji ine lanac s n povezanih grupa SiO3 s dvostrukim lanastom vezom. Zbog svoje strukturne grae
minerali te grupe su prizematskog, stubiastog i tapiastog oblika, savrene kalavosti. Filosilikati silikati kod kojih SiO4
tetraedri meusobno povezani preko tri iona kisika u jednoj ravnini, ine veze n grupa SiO2O5. Minerali ove grupe imaju
ploast i listiav izgled, te savrenu kalavost, to je odraz strukturne grae. Ako izmeu mrea u ravnini dopre voda, tada je
povezanost veoma slaba. Tektosilikati silikati kod kojih su SiO4 tetraedri meusobno povezani preko svih iona kisika, zbog
ega ine vez n grupa SiO2 u prostoru. Znaajke minerala ove grupe veoma variraju, ali su im zajedniki relativno mala
gustoa i mali indeks loma. Kod ovih minerala dio Si moe biti zamijenjen s Al.