Tijekom povijesti razvijen je veliki broj

pristupa u psihologiji linosti, a u okviru

svakog pristupa se linost razliito
LINOST definirala.
Linost predstavlja one karakteristike
TEORIJE LINOSTI, OSOBINE neke osobe ili ljudi openito kojima se
LINOSTI moe pripisati njihovo dosljedno
ponaanje, razmiljanje i doivljavanje.

Osnovni teorijski pristupi u

psihologiji linosti

Teorija linosti ima 2 funkcije:

1. Objanjenje ponaanja
1. Psihoanalitiki pristup 2. Predikciju ponaanja
2
2. Humanistiki pristup
3. Kognitivni pristup Teorija linosti ukljuuje sljedee:
4. Osobinski pristup 1. Strukturu linosti
2. Dinamiku linosti, odnosno motivaciju
3. Razvoj linosti
4. Psihopatologiju

1- Psihoanalitike teorije linosti

povijesno gledano, Freudova teorija je vrlo znaajnajer je:
ukazala na znaaj nesvjesnog
utjecala ne samo na znanost, nego i knjievnost, filozofiju
vezane uz Sigmunda Freuda (poetak 20 te razumijevanje drutva u cjelini
st.)
nedostatak: osniva se na znanjima dostupnima poetkom 20
tri razine linosti: id,, ego
g i superego
p g st., a kao znanstvena teorija ima niz nedostataka:

1. temeljni pojmovi neprecizni i ne mogu se precizno izmjeriti;

2. razliita, esto suprotna ponaanja tumae se na isti nain;
3. predikcija ponaanja nije mogua

1
 2 - Humanistike teorije linosti Osnovne postavke humanizma
Ljudi su po prirodi dobri
Humanizam se javlja kao reakcija na Freudovo pesimistiko i Ljudi su u osnovi slobodni i autonomni
bihevioristiko mehanicistiko shvaanje linosti Svaka je osoba jedinstvena i ima neogranieni potencijal za razvoj
Humanistika psihologija kao pokret: 60-tih godina; pojedinci na Samopoimanje je vano za rast i razvoj pojedinca
razliite naine doprinose njegovom stvaranju: Svaki pojedinac ima potrebu za samoostvarenjem
C. Buhler: cjeloivotni razvoj Stvarnost je konstrukt koji osoba definira sama za sebe
R May:
R. M egzistencijalizam
i t ij li (traenje
(t j smisla
i l i ivljenje
i lj j slobode)
l b d ) Ljudi imaju odgovornost prema sebi i drugima
F. Perls: Gestalt terapija
V. Frankl: Logoterapija (slobodna volja, volja za smislom, smisao
ivota) Humanistika psihologija naglaava holistiki pristup; pojedinac nije
samo proizvod okoline, ve je pod utjecajem introspekcije i znaenja
HUMANIZAM: koja pridaje svojim iskustvima; u fokusu su svjesni izbori
Naglaava slobodu, dostojanstvo i ljudske potencijale pojedinca...
Temeljna ideja humanistike filozofije:
Ljudi su sposobni za osobne izbore unutar ogranienja
koja im postavlja nasljee, osobna povijest i okolina

3 - Kognitivne teorije linosti

Nedostaci humanistikog pristupa:

Razlikuje se od ostalih pristupa po
naivne pretpostavke o ljudskoj prirodi sljedeem:
Kognitivni fokus naglaava se vanost
nemogue
provjeriti
j iik koncepte k
kognitivnih
iti ih procesa
Meudjelovanje pojedinca i okoline
okolina ne utjee samo na ljude, ljudi
utjeu i na okolinu
Oslanja se na teorije uenja nova
ponaanja se usvajaju procesom uenja

4 - Osobinske teorije linosti

Nedostaci
jedan od dominantnih teorijskih pristupa danas u
prenaglaavanje vanosti situacijskih psihologiji linosti
odrednica ponaanja, slabo predvianje osnovna pretpostavka ljudi se razlikuju po
svojim osobinama ili crtama linosti, odnosno
ponaanja jer se razlikuje od situacije do
predispozicijama da na odreeni nain reagiraju
situacije ili se ponaaju
veliki broj pojedinanih osobina linosti se moe
svesti na manji broj irokih dimenzija linosti,
odnosno faktora (hijerarhija)

2
 Eysenckov trofaktorski model
linosti Eysenckove dimenzije

3 dimenzije ili tipova linosti

1. Introverzija-ekstraverzija (I-E faktor)

2. Neuroticizam-stabilnost (N-faktor)

3. Psihoticizam (P-faktor)

Pet-faktorski model linosti (Costa &

McCrae) Nedostatci:

1. Ekstraverzija drutven, veseo, aktivan, a) problem cirkularnosti o osobinama linosti se

dominantan, sklon uzbuenjima zakljuuje na temelju neijeg ponaanja, a
2. Neuroticizam napet, srameljiv, esto zatim se ponaanje objanjava osobinama
linosti
depresivan, neraspoloen i zabrinut,
niskogg samopotovanja
p j
3. Savjesnost efikasan, organiziran, b) problem predvianja ponaanja
istraivanja

odgovoran, pouzdan pokazala da nije mogue precizno predviati
ponaanje na temelju osobina linosti, jer ono
4. Ugodnost topao, pristojan, velikoduan, ne ovisi samo o osobinama linosti
spreman na pruanje pomoi
5. Otvorenost k iskustvima originalan,
irokih interesa, znatieljan, umjetnikih
sklonosti

SPOSOBNOSTI
Potencijalni dinamiki sustavi koji omoguavaju uspjeno
obavljanje aktivnosti u svim podrujima rada i djelovanja
Jedan od temeljnih uvjeta uenja
SPOSOBNOSTI

INTELIGENCIJA
sposobnosti

senzorne psihomotorne mentalne

3
 Nasljee ili okolina Inteligencija
Nativizam Najvii oblik miljenja (miljenje je namjerno ili
Sposobnosti su u potpunosti predodreene nasljeem nenamjerno manipuliranje razliitim kognitivnim
doivljajima)
Empirizam Pametno, uspjeno i bistro miljenje
Roenjem
j svi imamo jjednake p
potencijalne
j
SPOSOBNOST RJEAVANJA PROBLEMA U
mogunosti razvoja, a sposobnosti ovise o okolini
NOVONASTALIM SITUACIJAMA GDJE NE POMAE
Teorija konvergencije STEENO ISKUSTVO
Sposobnosti su rezultat meudjelovanja nasljea i
okoline

Mjerenje inteligencije
Alfred Binet je 1905. godine konstruirao prvu skalu Pojmove mentalna i kronoloka dob Stern je dopunio i prvi
(Binet-Simonova skala) s ciljem da se direktnim putem predloio izraavanje inteligencije kvocijentom
utvrde razlike u intelektualnim kapacitetima i
mogunostima uenika. inteligencije:
Test se sastojao od 30 zadataka heterogenog karaktera i
primijenio
p j ga jje na uenicima svih dobnih skupina.
g p
Mentalna dob se definira kao prosjeni stupanj
mentalnog razvoja skupine ispitanika iste kronoloke
dobi mentalna dob
Na individualnoj razini: "Mentalna dob neke osobe je IQ = ------------------ X 100
prosjena mentalna razvijenost one dobne skupine djece
s kojom se ta osoba po mentalnom razvoju moe kronoloka dob
izjednaiti."

1. SPEARMANOV MODEL

inteligencija je jednofaktorska: inteligentna

Struktura inteligencije ponaanja imaju u svojoj osnovi jedan zajedniki faktor
g faktor (faktor ope ili generalne inteligencije).
pojedinci koji su uspjeni u jednom podruju najee
su uspjeni i u drugim podrujima (mijenje veine
ljudi)

4
 2. THURSTONE viefaktorski model 3. GUILFORDOV
3. Guilfordov model MODEL

120 razliitih, meusobno nezavisnih faktora (u

Sedam je primarnih faktora inteligencije: kasnijim verzijama i preko 150).

V - verbalno razumijevanje
W - rjeitost
S
S - spacijalna sposobnost
M - pamenje
N - numerika sposobnost
P - perceptivna brzina uoavanja
R - rezoniranje

4. CATELLOV MODEL Hijerarhijska organizacija - Catell

Catell-ov model inteligencije (1971) pretpostavlja

postojanje dva glavna subfaktora ope inteligencije:
fluidnu i kristaliziranu inteligenciju
Fluidna inteligencija Opa inteligencija
G faktor
- opa sposobnost otkrivanja relacija u svim podrujima
- brzina i tonost apstraktnog rezoniranja
Fl id iinteligencija
Fluidna t li ij K i t li i
Kristalizirana iinteligencija
t li ij
- neovisna je od iskustva i edukacije

S1 S2 S3 S1 S2 S3
Kristalizirana inteligencija
- sposobnost izvoenja relacija u specifinim podrujima
- akumulirano znanje i rjenik
- iskustvo i edukacija utjeu na njen razvoj
Razvoj kristalizirane inteligencije ovisi i o razvijenosti fluidne

GARDNER 8 tipova inteligencije

5. Kontekstualni modeli inteligencije Tip inteligencije Zadaci u kojima se izraava

lingvistika i. razumijevanje pojmova, itanje, pisanje

tekstova
Klasino definiranje inteligencije ne ukljuuje kulturalne logiko- matematiki problemi, logiko zakljuivanje
matematika i.
razlike meu ljudima spacijalna i. tumaenje mapa, snalaenje u prostoru
Kontekstualne teorije polaze od pretpostavke da je
nemogue
g inteligenciju
g j p
prouavati i mjeriti
j izvan muzika i. pjevanje, skladanje, sviranje instrumenta
konteksta u kojem se inteligentno ponaanje odvija
telesno-
Gardnerova teorija multiplih inteligencija, Sternbergova kinestetska i. plesanje, sport
troslona teorija i dr. interpersonalna i. razumijevanje ponaanja, emocija, motiva
intrapersonalna i. razumijevanje sebe tko smo, kako se
moemo promijeniti

5
 EMOCIONALNA INTELIGENCIJA RAZVOJ INTELIGENCIJE

Poznavanje vlastitih emocija

Kontrola intenziteta IQ
Prepoznavanje emocija kod drugih
Uspostavljanje i odravanje odnosa
Motiviranje samoga sebe

godine

Nasljee i okolina Spolne razlike

korelacije IQ rezultata
Nema znaajne razlike u razvijenosti opih intelektualnih
sposobnosti
razliita okolina ista okolina
U razvijenosti nekih specifinih intelektualnih
Nesrodnici .00 (0%) .23 (5%) sposobnosti postoje znaajne razlike (npr., verbalni
Braa/sestre .40 (16%) .49 (24%) faktor, spacijalni faktor)
Dvojajani blizanci .42 (18%) .53 (28%)
Jednojajani blizanci .75 (56%) .87 (76%)

Inteligencija i uenje

Povezanost je znaajna i dvosmjerna

Povezanost je vea to je
- sloeniji sadraj kojeg treba nauiti
- vea smislenost sadraja
- vrijeme uenja ogranienije

Natprosjeni ue bolje u uvjetima gdje sami strukturiraju

obrazovne sadraje, a ispodprosjeni ako zadatak uenja
strukturira nastavnik.
Povezanost inteligencije i kolskih ocjena je znaajna, ali
opada s godinama kolovanja (zbog selekcije po
sposobnostima).