SVEUILITE U ZAGREBU

KINEZIOLOKI FAKULTET
(Studij za stjecanje visoke strune spreme
i strunog naziva: magistar kineziologije)

IVA FIOLI

METODIKA ELEMENATA RITMIKE

GIMNASTIKE ZA DJECU VRTIKE DOBI

(diplomski rad)

Mentor:
prof.dr.sc. Gordana Furjan-Mandi

Zagreb, rujan 2015.

1
 METODIKA ELEMENATA RITMIKE GIMNASTIKE ZA DJECU VRTIKE DOBI

Saetak
Svi elimo da prve godine djetetova ukljuivanja u sport budu to primjerenije i blie njegovom
stupnju razvoja. Za poetak sportskog razvoja koji ukljuuje ritmiku gimnastiku potrebno je
odabrati elemente i metodske postupke primjerene dobi i uzrastu djeteta, za to je potrebna
kreativnost i motivacija. Premda je ritmika gimnastika iskljuivo enski sport, u svom radu u se
osvrnuti i na poetak razvoja ritmike gimnastike kod muke populacije.
Cilj ovog rada je opisati tehniku elemenata ritmike gimnastike koji se mogu provoditi u
vrtiima, a koji su baza za ukljuivanje djece u ritmiku gimnastiku kao natjecateljski sport, a
ujedno e se opisati i metodski postupci istih.

Kljune rijei: metodski postupak, predkolsko doba, vrti, sport, razvoj, enski sport

METHODS OF RHYTMICS GYMNASTICS ELEMENTS FOR PRE-SCHOOL

CHILDREN

Summary
We all want for those first years of childrens involvement in sports to be as closer to its level of
development as possible. To start with the athletic development that includes rhythmic
gymnastics it is necessary to select elements and methodical procedures that are appropriate for
childrens age. This elements and procedures require creativity and motivation. Although
rhythmic gymnastics is a women-only sport, through this thesis I will also look back on the
beginnings of mens rhythmic gymnastics and its development through years.
The aim of this thesis is to describe the technique of rhythmic gymnastics elements appropriate
for kindergarten age, which are the basis for the inclusion of children in rhythmic gymnastics as a
competitive sport, while describing the methodological procedures included.

Key words: methodological procedures, pre-school age/kindergarten age, kindergarten, sports,

development, womens sport.

2
SADRAJ
1. UVOD ....................................................................................................................................... 5
2. CILJ RADA .............................................................................................................................. 5
3. POVIJEST RITMIKE GIMNASTIKE .................................................................................. 6
3.1. RAZVOJ RITMIKE GIMNASTIKE U HRVATSKOJ .................................................. 8
3.2. RITMIKA GIMNASTIKA ZA MUKARCE .............................................................. 10
4. MEUNARODNA GIMNASTIKA ORGANIZACIJA ..................................................... 12
5. OBILJEJA DJECE VRTIKE DOBI .................................................................................. 13
5.1. PSIHOSOMATSKI RAZVOJ DJECE VRTIKE DOBI ............................................... 13
5.1.1. MLAA DOBNA SKUPINA .................................................................................. 13
5.1.1.1. KARAKTERISTIKE TROGODINJAKA ...................................................... 14
5.1.2. SREDNJA DOBNA SKUPINA ............................................................................... 14
5.1.2.1. KARAKTERISTIKE ETVEROGODlNJAKA ............................................ 14
5.1.2.2. KARAKTERISTIKE PETOGODINJAKA .................................................... 15
5.1.3. STARIJA DOBNA SKUPINA ................................................................................. 15
5.1.3.1. KARAKTERISTIKE ESTOGODINJAKA .................................................. 15
6. POUAVANJE DJECE VRTIKE DOBI ............................................................................ 16
6.1. O EMU OVISI USPJENOST POUAVANJA .......................................................... 16
6.1.1. MOTIVACIJA .......................................................................................................... 17
6.1.2. POSTAVLJANJE OPTIMALNIH CILJEVA .......................................................... 17
6.1.3. POVRATNE INFORMACIJE ................................................................................. 18
6.1.4. DRUTVENI UTJECAJI ......................................................................................... 18
7. SPRAVE U RITMIKOJ GIMNASTICI .............................................................................. 19
7.1. VIJAA ........................................................................................................................... 20
7.2. OBRU ............................................................................................................................ 22
7.3. LOPTA ............................................................................................................................. 23
8. METODIKA ELEMENATA ZA DJECU VRTIKE DOBI................................................. 24
8.1. RAVNOTEE.................................................................................................................. 24
8.1.1. PASSE RAVNOTEA ............................................................................................. 26
8.1.2. PREDNJA VAGA .................................................................................................... 27

3
 8.2. OKRETI ........................................................................................................................... 28
8.2.1. SUNONI OKRET .................................................................................................. 28
8.2.2. KRINI OKRET ...................................................................................................... 29
8.2.3. PASSE OKRET ........................................................................................................ 29
8.3. POSKOCI ........................................................................................................................ 30
8.3.1. DJEJI POSKOK ..................................................................................................... 30
8.3.2. MAJI POSKOK ..................................................................................................... 31
8.4. SKOKOVI........................................................................................................................ 32
8.4.1. KARICE ................................................................................................................. 33
8.5. AKROBATSKI ELEMENTI ........................................................................................... 34
8.5.1. KOLUT UNAPRIJED .............................................................................................. 34
8.5.2. KOLUT NATRAG ................................................................................................... 35
8.5.3. PREMET STRANCE ............................................................................................... 36
8.6. MUKA RITMIKA GIMNASTIKA ZA DJECU VRTIKE DOBI ........................... 37
9. ZAKLJUAK ......................................................................................................................... 38
10. LITERATURA ................................................................................................................... 39

4
 1. UVOD

Ritmika gimnastika se smatra mladim sportom poto je prvo eksperimentalno Svjetsko

prvenstvo odrano tek 1963. godine u Budimpeti. Iako se europska i svjetska prvenstva
odravaju redovito, za ulazak ritmike gimnastike na listu olimpijskih sportova trebalo je
priekati 21 godinu, odnosno XXIII. OI u Los Angelesu koje su odrane 1984. godine kada
je ritmika gimnastika priznata kao Olimpijski sport.
Osnovna karakteristika ritmike gimnastike je jedinstvo i sklad po kreta cijelog tijela, koje
se moe dopuniti radom sa spravama, i glazbe koja je sastavni dio svih pokreta u ovom
sportu. (Wolf-Cvitak, 2004)
Spoj pouavanja skladnog naina kretanja, elegancije i kreativnosti s djecom predkolske dobi
vrlo je zanimljiv, ali i zahtjevan. Treba posebno naglasiti odgojnu vrijednost ovog sporta iz
razloga pozitivnog utjecaja kako u pedagokom tako i u estetskom smislu. Sa bavljenjem
ritmikom gimnastikom je mogue poeti vrlo rano, ve od 3.-4. godine ivota. Kod
djevojica koje se bave ovim sportom potie se razvoj motorikih sposobnosti,
gracioznost, kreativnost i muzikalnost. Vrlo pozitivno utjee na pravilno dranje tijela i
pravilan razvoj muskulature, a odlina je osnova i za kasnije bavljenje bilo kojim drugim
sportom.
U vrtiima se provodi ritmika kao plesna aktivnost, a ne kao ritmika gimnastika tj. kao sport.
Iako postoje velike slinosti elemenata ritmike i ritmike gimnastike koji se provode u toj dobi,
naglasak provedbe elemenata ritmike gimnastike je prvenstveno na sportskom odgoju, a ne
ritmike kao plesne umjetnosti.

2. CILJ RADA

Cilj ovog rada je opisati osnovne elemente ritmike gimnastike koji su primjereni za predkolsku
dob djece, koji se mogu provoditi u djejim vrtiima, a baza su za ukljuivanje djece u klubove te
poetak bavljenja ritmikom gimnastikom kao natjecateljskim sportom, a ujedno e se opisati i
metodski postupci istih.

5
 3. POVIJEST RITMIKE GIMNASTIKE

Tijekom 19. stoljea u Europi je bilo poznato nekoliko sustava vjebanja koji su se
primjenjivali u kolama. Tako se govori o njemakom, vedskom, francuskom i ekom
gimnastikom savezu.

Krajem 19. i poetkom 20. stoljea ivot se mijenja i diktira potragu za novim oblicima
pokreta, koji e odgovarati potrebama ovjeka u punom smislu. To e se oitovati u slobodnom
i skladnom kretanju, te harmoninosti unutarnjeg i vanjskog ivota.

Prouavanje helenske kulture dalo je nov poticaj za ukidanje krutih oblika formalistikog
vjebanja potiui razvoj i stvaranje slobodnih i lijepih oblika kretanja, tj. harmonijski razvoj
tijela i duha. Rezultati takvih nazora osobito su bili vidljivi u nastojanjima da se na nov nain
kultivira tijelo, dakle da se vjeba na nov nain.

Od poetaka civilizacije do danas oita je povezanost plesa i enskog vjebanja, od klasinih

plesova starih Grka do pravaca i kola modernog plesa 20. stoljea. To je bila pretea jednog
novog sporta ritmike gimnastike. (Slika 1.)

Slika 1. Ritmika gimnastika (preuzeto sa: http://www.singaporegymnastics.org.sg/sg/rg/)

6
Ritmika gimnastika kao sport je nastala u zemljama istonog bloka, u prvom redu u bivem
SSSR-u. Prvo zabiljeeno natjecanje u ritmikoj gimnastici odrano je u travnju 1941. godine u
Lenjingradu, a prvo javno natjecanje odrano je 1947. godine u Talinu (Estonija).

Na prvom pojedinanom prvenstvu Sovjetskog Saveza 1949. g. natjecale su se vjebaice sa

etiri natjecateljska sastava. Od 1950. g. prihvaene su kvalifikacijske norme za natjecanja koje
su odreivale program, norme i organizacijske zahtjeve za sve kategorije natjecateljica. (Slika
2.)

Slika 2. Helsinki 1952. (preuzeto sa: http://www.vertige.it/2015/01/storia-della-ginnastica-

ritmica-le-origini/#)

Druga faza razvoja svakako je obiljeena godinom 1963. kada je odrano Prvo eksperimentalno
svjetsko prvenstvo u Budimpeti. Meunarodna gimnastika federacija (FIG Federation
internationale de gymnastique) osnovala je odbor za ritmiku gimnastiku koji je donio pravila
natjecanja i sve su drave prilagodile svoje natjecateljske programe programu meunarodne
federacije.

7
 3.1. RAZVOJ RITMIKE GIMNASTIKE U HRVATSKOJ

Prvi trag o razvoju ritmike gimnastike u Hrvatskoj, naravno pod drugim imenom, 'estetska
gimnastika i ples', nalazimo u Varadinu. Prema povijesnoj dokumentaciji o poecima razvoja
fizikog odgoja u Varadinu vidljivo je da su uenice Vie i Nie djevojake kole Urulinskog
samostana ve 1894/95. g. imale uevni predmet estetsku gimnastiku i ples, koji je predavao
Slavoljub Eichler, uitelj gimnastike i plesa, vlasnik Zavoda za estetsku gimnastiku u Grazu.
On je svake godine po dva mjeseca boravio u Varadinu i drao satove iz tog predmeta. Prvi
javni nastup varadinskih Sokolica zabiljeen je 1906. godine.

Zasluan pedagog za razvoj estetske, danas ritmike gimnastike, bio je Josip Kramerek (1901.-
1966.). On je sintetizirao sadraje i programe najuglednijih europskih plesnih i gimnastikih
kola.

Program kolovanja studenata na tadanjoj Visokoj koli za fiziku kulturu (osnovanoj 1959.
g.), kasnije Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu, presudno je utjecao na jedan sport
koji je za generacije tih studenata bio nov, ali ipak poznat, jer se temeljio na znanim
elementima iz tadanje estetske gimnastike. Profesori tjelesne i zdravstvene kulture postali su
tako, kao i u mnogim drugim sportovima, oni koji su irili saznanja o novom sportu ritmikoj
gimnastici, a treneri su, dokolovanjem i praenjem razvoja sporta kroz natjecanja u Europi i
svijetu, nastojali drati korak s brzim razvojem i promjenama koje su se dogaale.

Od prvog, eksperimentalnog svjetskog prvenstva 1963. g. u Budimpeti proi e samo dvije

godine, a u Zagrebu e se u okviru Drutva za sportsku rekreaciju Partizan Maksimir
osnovati nova sekcija ritmike gimnastike (1965.) za to je zasluna gospoa Dragana Aleksi
koja je prva zapoela razvijati i njegovati ritmiku gimnastiku kao natjecateljski sport u
Hrvatskoj (Slika 3.). Kao veliki zaljubljenik u ovaj lijepi i enstveni sport odgojila je mnoge
generacije gimnastiarki upoznavi ih s ljepotama ritmike gimnastike.

8
Godine 1977. osniva se druga sekcija za ritmiku gimnastiku u Partizanu Novi Zagreb, koja
je trenirala u sportskoj dvorani O Gustava Krkleca u zagrebakom naselju Travno pod
trenerskim vodstvom Jasenke Wolf-Cvitak i Arne Pernat-Bogadi. Ovaj je klub neko vrijeme
zatim djelovao kao sekcija Gimnastikog kluba Novi Zagreb, a od 1990. g. registriran je kao
samostalni Klub ritmiko-sportske gimnastike Leda.
2001. godine izdvajanjem iz Kluba ritmike gimnatike Leda tada aktivnih gimnastiarki i
dijela trenera Aide Dedi, Tihane Milas Bezjak i Oksane Kijanica Begovi osniva se trei klub
ritmike gimnastike u Zagrebu pod nazivom Klub ritmike gimnastike Zagreb.

Osamostaljenjem Hrvatske, Hrvatski gimnastiki savez je 1. veljae 1992. g. postao lanom

UEG-a (Europski gimnastiki savez Union europene de gymnastique) i stekao pravo nastupa
na svjetskim i europskim prvenstvima, sudakim i trenerskim teajevima, simpozijima i
kongresima FIG-a i UEG-a.

Slika 3. Dragana Aleksi poduava djevojice osnovama s vijaom u dvorani u krlevoj ulici
(preuzeto sa: http://www.gkmaksimir.hr/povijest.html)

9
 3.2. RITMIKA GIMNASTIKA ZA MUKARCE

Kako bi se poboljala i unaprijedila psiholoka snaga i zdravlje nacije, u Japanu se uila i

izvodila gimnastika sa tapom. Tehnike specifikacije ove verzije gimnastike su postavljene
oko 1970. godine. Izvoene uz glazbu, kao slobodna vjeba i vjeba pomou rekvizita,
ovakva gimnastika se izvodila na natjecateljskoj razini Nacionalnog Atletskog Mitinga za
mukarce i ene. Ovakva vrsta aktivnosti nazvana je Ritmika Gimnastika zbog svoje slinosti
u karakteristikama i okvirima izvoenja kao u FIG ritmikoj gimnastici. Takva gimnastika se
razvijala i postala to je danas poznato kao Japanska ritmika gimnastika za mukarce.

Muka ritmika gimnastika, isto kao i za gimnastiarke, se sastoji od grupnog i individualnog

natjecanja. Grupna natjecanja se sastoje od est gimnastiara koji izvode slobodnu vjebu
na natjecateljskom podiju, bez rekvizita (Slika 4.).

Slika 4. Grupna vjeba (preuzeto sa: http://www.menrg.com/)

Dok u individualnom natjecanju gimnastiari manipuliraju s rekvizitima povezano s

izvoenjem tjelesnih elemenata. Rekviziti se razlikuju od standardnih rekvizita ritmike
gimnastike, a za mukarce se predvia upotreba nekih novih i modificiranih rekvizita kao to
su tap (Slika 5.), vijaa (Slika 6.), dva mala obrua (Slika 7.) i unjevi (Slika 8.).

10
 Slika 5. tap Slika 6. Vijaa

Slika 7. Dva mala obrua Slika 8. unjevi

U studenom 2003. u Japanu je odrano prvo slubeno natjecanje pod nazivom Mens RG
World Championship. To natjecanje okupilo je pet zemalja s dva kontinenta, a sudjelovali su
gimnastiari iz Japana, Kanade, Koreje, Malezije i SAD-a. Na sljedeem Svjetskom prvenstvu
odranom 2005. godine broj zemalja sudionica se poveava pa su tako nastupale ekipe iz
Australije, Rusije, Japana, Kanade, Malezije, Koreje i USA. (Jurinec, Furjan-Mandi,
Kolarec, 2008.)
Japan sada aktivno surauje sa FIG-om kako bi definirali nova pravila za grupne vjebe sa
rekvizitima. Primjer takvih vjebi je prvi put prikazana i izvedena na Svjetskom Kupu u
Baku-u. U Japanu je bila izvedba vjebi sa 5 vijaa, 3 obrua i 2 unja.
Isto tako, prvo natjecanje za mukarce predvieno je kao eksperimentalni nastup na
Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. godine.

11
 4. MEUNARODNA GIMNASTIKA ORGANIZACIJA

Meunarodna gimnastika organizacija ili krae FIG (od francuskog naziva Fdration
international de gymnastigu) je meunarodna udruga koja okuplja nacionalne gimnastike
saveze, te koordinira i upravlja radom gimnastikog sporta.

Osnovana je 1821. godine u Belgiji, to je ini najstarijom meunarodnom sportskom

federacijom. Prvotno je okupljala samo tri europske lanice (Belgiju, Francusku, Nizozemsku).
U poetku je nosila naziv Europska gimnastika federacija, ali je primanjem zemalja lanica
izvan Europe kasnije promijenila u dananji naziv. Danas FIG ima 129 zemalja lanica.
Trenutni presjednik je Bruno Grandi iz Italije.

Slika 9. Slubeni logotip FIG-a osmiljen je i stvoren 1940. godine (preuzeto sa:
http://www.fig-gymnastics.com/site/about/federation/history)

FIG donosi pravilnike za ocjenjivanje u ritmikoj gimnastici, raspored sprava za odreeni

ciklus, tablicu simbola za zapisivanje koreografija i dr. Priznaje samo one meunarodne turnire
na kojima sudjeluje vie zemalja, a sudi vie meunarodnih nego nacionalnih sutkinja zemlje
domaina turnira.

12
 5. OBILJEJA DJECE VRTIKE DOBI

Izmeu djece pojedinih dobnih skupina postoje razlike koje treba uvaavati. Bitno je naglasiti
da se djeca te dobi relativno brzo umaraju, a rjeenje bi bila smjena aktivnosti s odmorom i
obratno. (Findak, 2001.) Takoer treba mijenjati i sadraje, jer se zbog ve naznaenih
karakteristika dosta brzo zasite istih ili slinih pokreta i kretanja. Za djecu vrtike dobi
primjerene su dinamine vjebe. Prednost valja dati prirodnim oblicima kretanja,
izbjegavajui vjebe koje iziskuju dulju koncentraciju panje te vjebe dugotrajne kontrakcije
miia. Vrlo je bitno da se vjebe izvode u primjerenom ritmu kako bi ih djeca izvodila
pravilno i s lakoom. Posebnu panju potrebno je usmjeriti na sigurnost i zdravlje djece
tijekom bavljenja aktivnostima.

5.1. PSIHOSOMATSKI RAZVOJ DJECE VRTIKE DOBI

U vrtikoj dobi dolazi do intenzivnog zikog rasta i razvoja. Rast grudnog koa pokazuje
individualne razlike te vjebama disanja na svjeem zraku moemo utjecati na razvoj srca i
plua, dok se frekvencija srca lako ubrzava pa dolazi do aritminosti tijekom vjebanja.
Osobito se razvijaju veliki miii, ali je njihova ukupna masa u odnosu na teinu mala. Dijete
na prijelazu u mlae kolsko doba vlada osnovnim prirodnim oblicima kretanja, hodanja i
tranja, a koordinacija se poboljava, dok je pisanje i vezanje cipela napredak u noj motorici.
(Findak, 2001.)
Rad s djecom vrtike dobi obuhvaa tri dobne skupine:
- mlaa dobna skupina (od 3. do 4. godine)
- srednja dobna skupina (od 4. do 5. godine)
- starija dobna skupina (od 5. do 6. godine).

5.1.1. MLAA DOBNA SKUPINA

Zahtjevi koji se postavljaju pred djecu te dobi moraju biti blai s obzirom da su njihovi
pokreti sporiji, povrni i skromni u odnosu na izvoenje i trajanje zadanih zadataka. (Findak,
2001.) Potrebno ih je nauiti osnovne poloaje i svrstavanju u vrstu, kolonu, krug, za to je
najprimjerenije koristiti njima poznate pojavnosti, npr. u vrstu napravimo zmijicu; u
kolonu napravimo vlaki; u krug napuimo balon i sl.

13
 5.1.1.1. KARAKTERISTIKE TROGODINJAKA

- djeca tog uzrasta mogu stajati skupljenih peta i tako sunono skoiti;
- mogu unuti i podii se iz istog poloaja odravajui ravnoteu na prstima;
- hodati tako da u trenutku dodira noge s tlom prenose teinu tijela na prednju
treinu stopala;
- penjati se po stepenicama izmjenjujui noge;
- kratkotrajno stajati na jednoj nozi;
- voziti tricikl;
- nalijevati s obje ruke vodu u au bez prolijevanja;
- pomagati pri oblaenju (otkopavati gumbe, obuvati cipele).
(Stojevi-Polovina, 2010.)

5.1.2. SREDNJA DOBNA SKUPINA

Srednju dobnu skupinu obiljeava poveanje sposobnosti kretanja. Dijete ove dobi prolazi
kroz prilino burnu razvojnu fazu. Ono nerijetko prelazi granice nedoputenog, ima iznenadne
ispade bijesa i sl. este su prkosne i drske reakcije, ne uvia greke i teko priznaje krivicu.

5.1.2.1. KARAKTERISTIKE ETVEROGODlNJAKA

- skakue na jednoj nozi;

- skakue s dvije skupljene noge (sunono);
- tri razliitim brzinama:
- zakopava odjeu;
- dri olovku s tri prsta (kaiprst i srednji s jedne strane, a palac s druge strane);
- kaiprstom moe dotaknuti nos;
- poinje se orijentirati u vremenu.
(Stojevi-Polovina, 2010.)

14
5.1.2.2. KARAKTERISTIKE PETOGODINJAKA

- petogodinjak moe dugo stajati na jednoj nozi;

- pri hodu javljaju se pratei pokreti ruku;
- moe poskakivati na jednoj nozi i do 5 metara;
- moe protrati 30 metara za manje od 10 sekundi;
- pri hvatanju lopte koristiti se vie akama nego rukama u cijelosti;
- u igri moe koristiti obje ruke neovisno jednu od druge;
- zavezuje vezice na cipelama u manu;
- oblai se i svlai;
- razlikuje predmete po teini.
(Stojevi-Polovina, 2010.)

5.1.3. STARIJA DOBNA SKUPINA

Djeca starije dobne skupine snanija su, izdrljivija, kretanja izvode tonije i bre te uz
bolju prostornu orijentaciju spremna su izvoditi neto sloenije pokrete. Takva djeca
mogu dobro kombinirati pokrete u sloene motorike vjetine. Ne mogu dugo sjediti.
Tjelesne aktivnosti mogu trajati i do 60 minuta, uoavaju se velike individualne razlike
izmeu djece.

5.1.3.1. KARAKTERISTIKE ESTOGODINJAKA

- moe uiniti sve to i petogodinjak, ali bolje, bre i tonije;

- moe pretrati 30 metara za manje od 9 sekundi;
- moe utirati loptu do 6 metara u dalj;
- zna oznaavati nain upotrebe nekog predmeta.
(Stojevi-Polovina, 2010.)

15
 6. POUAVANJE DJECE VRTIKE DOBI

Rije metodika dolazi od grke rijei methodos, to znai put, postupak, svi naini
svrsishodnog postignua nekog cilja. (Neljak, 2010.)

Metodiki postupak sastavljen je od dobro deniranog stupa operatora trenanog rada,

denira koje vjebe koristiti, kojim optereenjem, na kojem lokalitetu e se provoditi, koja e
se pomagala koristiti i kako e organizacijski taj trening izgledati. (Milanovi, 2010.)

6.1. O EMU OVISI USPJENOST POUAVANJA

Uspjenost u pouavanju ritmike gimnastike u velikoj je mjeri ovisna o osobnosti i

pedagokoj nadarenosti, viegodinjim iskustvima i prije svega suradnji s onima koji imaju
utjecaja u odgoju na zdrav ivot, sportski reim kao nain ivota, a to su naravno roditelji koji
nikako ne smiju biti izostavljeni iz procesa sportskog odrastanja djeteta. Obitelj je osjetljiva
jedinka i reagira na zahtjeve drutva i okoline. Dijete sporta postizati e bolje rezultate te se
osjeati potovano ako se i njegovi roditelji aktivno odnose prema njegovu bavljenju sportom,
daju mu potporu i prihvaaju obaveze koje im sportsko drutvo i bavljenje sportom namee.
Stoga je komunikacija trenera i roditelja vrlo bitna, ne samo zbog postizanja rezultata, ve i u
pravilnom odgoju i psiholokim aspektima odrastanja.
Za iskusnog je trenera vrlo bitno da potrebe i interese djece zna prilagoditi zahtjevnim
zadacima koji se moraju ispuniti tijekom treninga. Dvije najvee potrebe sportaa pa tako i u
vrtikoj dobi, su ona za zabavom i osjeajem vrijednosti.

Trener kao koordinator treba uloiti cijeloga sebe kako bi te potrebe bile zadovoljene. Pritom
se mora usredotoiti na:
- motivaciju
- postavljanje objektivnih ciljeva
- povratne informacije
- drutvene utjecaje.

Svi navedeni elementi imaju znaajnu ulogu u postizanju redovitog sudjelovanja djece vrtike
dobi u tjelesnoj aktivnosti.

16
 6.1.1. MOTIVACIJA

Motivacija (lat. movere - kretati se) moe se denirati kao: sve ono to nas pokree prema
nekom cilju, sve ono to uvjetuje neko usmjereno djelovanje, psihiki proces zadovoljavanja
potreba. (Sindik, 2008.)

Unutarnja motivacija - kao unutarnji razlog za sudjelovanje u nekoj sportskoj aktivnosti, zbog
uivanja u njoj, a bez vanjske nagrade. Tako su, primjerice, djeca ukljuena u sportski
program jer uivaju i vole na taj nain provoditi vrijeme druei se s prijateljima i vrnjacima.
(Sindik, 2008.)
Vanjska motivacija - o takvoj vrsti motivacije govori se kada je dijete potaknuto vanjskim
razlogom (npr. materijalne nagrade ili kazne). Dijete se moe navesti na sudjelovanje u
sportskoj aktivnosti na nain da ga se nagradi (npr. sportskom majicom ili medaljom), ili
primjenom kazne (npr. izostanak ,,petice na kraju treninga). Manje je vjerojatno da e djeca
uz ovakav oblik motivacije nastaviti redovitim vjebanjem i u kasnijim godinama. (Sindik,
2008.)
Djeca e nastaviti vjebati ako se pritom i zabavljaju. Svakako se mora obratiti panja na
optimalnu koliinu poticaja i motivacije te voditi rauna da teina aktivnosti odgovara
njihovim sposobnostima, da se izbjegavaju situacije u kojima djeca dugo ekaju na red u vrsti
ili koloni, da se prui djeci dovoljno vremena za odmor te da ih se ukljui u trening na nain
da primjerice odabiru igru koju ele igrati na poetku ili kraju treninga.

6.1.2. POSTAVLJANJE OPTIMALNIH CILJEVA

Vrlo je vano da postavljeni ciljevi budu dostini, ali opet ne prejednostavni jer e djeca brzo
izgubiti interes za motorikim zadacima, osjete li da postavljeni ciljevi ne predstavljaju
dovoljno velik izazov. S druge strane, ako osjete da su ciljevi nedostini kod djece e takoer
doi do pada interesa te frustracije zbog nemogunosti svladavanja postavljenih zadataka.
Vano je imati na umu da se ciljevi mijenjaju s napretkom grupe. Ohrabrujui djecu i
pomaui im u postavljanju vlastitih ciljeva, djeca postaju odgovorna te osjeaju kontrolu nad
svojim postupcima, te se smatraju odgovornijim za svoj vlastiti uspjeh ili neuspjeh. (Sindik,
2008.)

17
 6.1.3. POVRATNE INFORMACIJE

Povratne informacije omoguavaju djeci uenje na temelju uspjeha ili neuspjeha. Na primjer,
informacije o neuspjelom preskoku vijae alju se natrag u mozak i pohranjuju u dugoronom
pamenju tako da dijete moe reagirati naknadnim prilagoavanjem pokreta ili postupaka. Taj
je proces kljuan u stjecanju novih motorikih sposobnosti i vjetina.
Trener bi na svakom treningu trebao uspostaviti komunikaciju sa svom djecom u grupi te ih
poticati, ohrabrivati, ispravljati i zahtjevati njihovu povratnu informaciju. Na taj nain i trener
ui o svojoj djeci i njihovim mogunostima te uspostavljanjem pojedinanih ciljeva za bolji
napredak.

6.1.4. DRUTVENI UTJECAJI

Postoje mnogi drutveni imbenici koji su vani za odluku pojedinca (u ovom sluaju
roditelja/skrbnika) o sudjelovanju dijeteta u odreenom sportskom programu, to su: mediji,
okruenje, objekti u kojima se provode treninzi, drutvena klasa, zdravlje i sl.

Slika 10. KRG Leda Zavrna priredba 2015.

18
 7. REKVIZITI U RITMIKOJ GIMNASTICI

Elementi ritmike gimnastike izvode se sa pet sprava, i to:

- vijaom,
- obruem,
- loptom,
- unjevima i
- trakom.
Meutim, s obzirom na stupanj razvoja, prilikom pouavanja djece predkolske dobi u
ritmikoj gimnastici koristimo sljedee sprave: vijau, obru i loptu. (Slika 11.)

Slika 11. Vijaa, obru i lopta (preuzeto sa: http://krsg.org/rhythmic-gymnastics-summer-

camp/)

Osnovni element tehnike svih sprava jest bacanje i hvatanje. Svi su ostali tehniki elementi
karakteristini tek za jednu ili nekoliko sprava.
Sa poduavanjem bacanja i hvatanja rekvizita djece vrtike dobi je najbolje zapoeti od 5.
godine ivota kada djeca imaju bolju prostornu orijentaciju i spremna su izvoditi neto sloenije
pokrete. Mogue je i ranije krenuti sa poduavanjem bacanja i hvatanja djece vrtike dobi, ali
bez velikog uspjeha za ciljanim rezultatom.

19
 7.1. VIJAA

Prije nego to se vijaa podjeli djeci, obavezno se mora pregledati. Na krajevima vijaa mora
imati vor, a nikako plastini ili metalni zavretak kojim se djeca mogu povrijediti. Kod podjele
vijaa, takoer se mora obratiti panja na duljinu; kad dijete stane na sredinu vijae, njeni
krajevi morali bi sezati do visine pazuha (Slika 12.).

Slika 12. Duljina vijae (preuzeto sa: http://rhythmicgymnastics.org.uk/rhythmic-gymnastics-

rope/)

Djecu predkolske dobi prvo i osnovno treba nauiti pravilnom dranju vijae. Vijaa se dri za
krajeve (vorove) objema rukama (svaki u jednoj) lagano, ne grevito, pri emu vijaa opisuje
u svoj svojoj duini pravilno slovo U.
Mogue su razne varijante dranja vijae:
- oba kraja vijae u jednoj ruci
- vijaa se dri na sredini, a krajevi vise
- jedna ruka dri vijau na sredini, a druga za kraj vijae.
Vijaa osim to moe biti otvorena, moe biti sloena i na dva, tri ili etiri dijela.

20
Vijaa se kree u tri osnovne ravnine (sagitalna ili medijalna, frontalna ili eona i transverzalna
ili poprena), ali i u svim kosim ravninama. Osnovna je karakteristika tih vjebi povezanost
pokret slijedi iz pokreta, logino se nadovezujui jedan na drugi. Elementi se izvode jednom ili
objema rukama, promjenama smjerova i ravnina, na mjestu ili u kretanju, a vijaa se moe
vrtjeti prema natrag ili naprijed, u desnu ili lijevu stranu.

Osnovna tehnika vijaom, polazei od jednostavnijih elemenata, primjerenih djeci u vrtiu,

sastoji se od:
1. Njihanja krajevi vijae u obje ruke i oba kraja vijae u jednoj ruci: u eonoj ravnini
lijevo desno njihanje i u bonoj ravnini naprijed nazad sa desne i lijeve strane tijela
2. Kruenja i vrtnje - krajevi vijae u obje ruke i oba kraja vijae u jednoj ruci: u eonoj
ravnini, u bonoj ravnini, u transverzalnoj ravnini
3. Preskoci sunoni prueni preskok (Slika 13.) i trei preskok vijaa se moe vrtiti
naprijed i unazad

Slika 13. Sunoni prueni preskok

21
 7.2. OBRU

Iz oblika sprave proizlaze mogunosti vjebanja, pa e se tako obruem izvoditi jednostavnije

vjebe za djecu vrtike dobi: zamasi, preskakivanja, kotrljanja i rotacija te lagana bacanja.
Kotrljanja i bacanja se mogu provoditi i u parovima to je puno zanimljivije djeci vrtike dobi.
Obru treba sezati od poda do kuka, treba biti plastian te laganiji kako bi djeci vrtike dobi
bilo lake baratiti s njime. (Slika 14.)

Obru se kree u tri osnovne ravnine, ali i u svim kosim ravninama. Osnovna je karakteristika
tih vjebi povezanost pokret slijedi iz pokreta, logino se nadovezujui jedan na drugi.
Elementi se izvode jednom ili objema rukama, promjenama smjerova i ravnina, na mjestu ili u
kretanju, a obru se moe vrtjeti prema natrag ili naprijed, u desnu ili lijevu stranu.

Obru se dri lagano kako bi bio mobilan u pokretima. Moe se drati pothvatom ili nathvatom.
Kod vrtnje obru lei izmeu palca i kaiprsta, meko, a aka je centar pokreta. (Wolf-Cvitak,
2004.) Meutim, djecu vrtike dobi prvo uimo vrtiti obru oko zapea.

Slika 14. Obru (preuzeto sa: http://rhythmic-art.com/?attachment_id=2200)

22
 7.3. LOPTA

Budui da sva djeca od najranije mladosti poznaju loptu kao dragu igraku, oekivano je da je
lopta najpopularnija sprava ritmike gimnastike. Lopta mora biti gumena ili plastina promjera
18 do 20 cm i teine do 400 grama. Za djecu vrtike dobi ona je takoer gumena ili plastina,
ali njezin promjer i teina je manji kako bi lake baratali s njom i usvojili motorike zadatke.
(Slika 15.)

Svi pokreti loptom izvode se tako da ona lei na dlanu. Loptom se moe baratati jednom ili
objema rukama u svim smjerovima i ravninama.
Osnovna tehnika za djecu vrtike dobi temelji se na slijedeim elementima: kotrljanje lopte po
tlu i po tijelu, odbijanje, zamasi, kruenja, osmice, bacanje i hvatanje lopte.
Kao i kod obrua, kotrljanja i bacanja se mogu provoditi i u parovima to je puno zanimljivije
djeci vrtike dobi.
Za razvijanje boljeg osjeaja lopte u rukama, s poetnicama se najprije izvode vjebe
privikavanja, kao to su: premjetanje lopte iz ruke u ruku u predruenju i uzruenju, vrtnja
lopte oko dlanova obiju ruku.

Slika 15. Lopta (preuzeto sa: https://antibesgym.wordpress.com/)

23
 8. METODIKA ELEMENATA ZA DJECU VRTIKE DOBI

8.1. RAVNOTEE

Ravnoteni poloaji temelj su izvedbe gotovo svih elemenata ritmike gimnastike. Pravilna
dranja ili poze tijela su temelj za savladavanje ravnotenih poloaja. Potrebno je izabrati
takve statike elemente (poze) koje su primjerene dobi djece.
Sve ravnotee se uvjebavaju najprije na punom stopalu, a zatim se izvode na prstima.
Razlikujemo prednje, stranje i bone ravnotee. Stajna noga moe biti pruena i grena.
Djecu vrtike dobi prvo treba nauiti pravilnom dranju ruku i osnovne poze s nogama u
ravnotenom poloaju.

Dranja ruku:
- Simetrino - ruke pogrene na boku
- priruenje, predruenje, zaruenje, uzruenje i odruenje
- ruke prekriene na ramenima
- ruke prekriene na leima
Najea dranja ruku djece vrtike dobi su: ruke pogrene na boku (Slika 16.), uzruenje
(Slika 17.) i odruenje (Slika 18.)

Slika 16. Ruke na boku Slika 17. Uzruenje

24
 Slika 18. Odruenje

- Asimetrino - jedna ruka na boku, druga u odruenju

- jedna ruka u odruenju, druga u predruenju
- jedna u uzruenju, druga iza lea
- jedna u predruenju, druga u zaruenju

Osnovne poze s nogama:

- Poze na obje noge djecu vrtike dobi se ui samo tri od est baletnih pozicija,
a to su: prva (Slika 19.), druga (Slika 20.) i esta baletna pozicija (Slika 21.)

Slika 19. Prva Slika 20. Druga Slika 21. esta

- Poze na jednoj nozi - stojna noga moe biti pruena ili pogrena
- slobodna noga moe biti u prednoenju, odnoenju ili
zanoenju, pruena ili pogrena

25
Ravnoteni poloaji u ritmikoj gimnastici koji se pouavaju djecu vrtike dobi su:
passe ravnotea i prednja vaga.

8.1.1. PASSE RAVNOTEA

Passe ravnotea ili roda (naziv prilagoen njihovim spoznajama) je ravnotea na jednoj
nozi na punom stopalu ili u usponu, dok je druga noga prednono pogrena (zatvorena passe
ravnotea) ili pogrena u odnoenju (otvorena passe ravnotea). (Slika 22. i 23.)
Metodika:
- lei na lea, odruenje, zatvoreni passe (prednono pogriti)
- lei na lea, odruenje, otvoreni passe (odnono pogriti)
- lei na lea, odruenje, naizmjenino zatvoreni-otvoreni passe
- licem prema vedskim ljestvama, hvat s obje ruke u visini kukova, na punom
stopalu, otvoreni passe
- licem prema vedskim ljestvama, hvat s obje ruke u visini kukova, u usponu,
otvoreni passe
- uz vedske ljestve bono, hvat jednom rukom u visini kukova, drugom odruiti, na
punom stopalu, zatvoreni pa otvoreni passe
- uz vedske ljestve bono, hvat jednom rukom u visini kukova, drugom odruiti, u
usponu, zatvoreni pa otvoreni passe
- iz prve baletne pozicije, ruke na bokovima, zatvoreni passe pa otvoreni passe na
punom stopalu pa u usponu
- iz prve baletne pozicije, odruenje, zatvoreni passe pa otvoreni passe na punom
stopalu pa u usponu

Slika 22. Otvorena passe ravnotea Slika 23. Otvorena passe ravnotea
na punom stopalu u usponu

26
 8.1.2. PREDNJA VAGA

Prednja vaga ili lastavica je ravnotea na jednoj nozi na punom stopalu sa zanoenjem
desne ili lijeve noge i trupom u vodoravnom pretklonu. (Slika 24.)

Metodika:
- licem prema vedskim ljestvama, vodoravni pretklon, hvat s obje ruke, sa
zanoenjem jedne, a na punom stopalu druga.
- licem prema vedskim ljestvama, vodoravni pretklon, hvat s obje ruke, sa
zanoenjem jedne, a na punom stopalu druga - zadrati nogu u zanoenju.
- uz vedske ljestve bono, vodoravni pretklon, hvat pruenom rukom za vedske
ljestve, a druga u odruenju - zanoenje jedne, a na punom stopalu druga.
- uz vedske ljestve bono, vodoravni pretklon, hvat pruenom rukom za vedske
ljestve, a druga u odruenju - zanoenje jedne, a na punom stopalu druga i zadrati
nogu u zanoenju.
- iz este baletne pozicije, iz odruenja do uzruenja vodoravni pretklon i zanoenje
jedne, a na punom stopalu druga.

Slika 24. Prednja vaga

27
 8.2. OKRETI

Okreti su rotacijska gibanja oko vertikalne osi. Izvode se na jednoj ili sa obje noge u
usponu. Mogu biti visoki to znai izvedeni na prstima, a tijelo je uspravno ; srednji
odnosno u pounju; niski odnosno u unju, kleku ili sjedu te spiralni odnosno
izvedeni s prijelazom iz niskog u visoki stav i obrnuto. Razlikujemo zatvorene i
otvorene okrete kada gledamo sa stajalita uporine noge. Kod okreta je vrlo vaan poloaj
glave, u pripremi okreta oima se fiksira jedna toka i tijekom okreta glava se to prije
treba vratiti u poloaj fiksirane toke. Za izvoenje okreta se koristi inercija zamaha
ruku zamane noge.
Djecu vrtike dobi se prvo ue okreti s dranjem jedne ili obje ruke za vedske ljestve, da bi
poslije okreta mogli lagano umiriti gibanje i poloaj tijela. Okrete koje ue djeca vrtike dobi
su: sunoni okret (Slika 25.) i krini okret (Slika 26.) te od jednononih okreta:
passe okret s rukama na bokovima.

8.2.1. SUNONI OKRET

Sunoni okret ili balerina je okret na obje noge sitnim koracima u usponu, u desno ili u
lijevo za 360, dok ruke mogu biti u razliitim poloajima oslonjene o bok, odruene,
uzruene.

Slika 25. Sunoni okret s rukama u uzruenju

28
 8.2.2. KRINI OKRET

Krini okret ili erafi je okret na obje noge, u kojem se jedna noga kria ispred druge i
okret se izvodi za 180 u suprotnu stranu od prednje noge, dok ruke mogu biti oslonjene o bok
ili u uzruenju.

Slika 26. Krini okret s rukama u uzrupenju

8.2.3. PASSE OKRET

Passe okret je okret na jednoj nozi u usponu, dok je druga noga pogrena u stranu (otvoreni
passe), ruke su oslonjene na bokove kod djece vrtike dobi.

Metodika sunonog, krinog i passe okreta:

- uz pridravanje za vedske ljestve, u usponu, sunoni okreti sitnim
koracima u desnu i lijevu stranu
- slobodno u prostoru, u usponu, sunoni okreti sitnim koracima u lijevu i
desnu stranu, ruke o bok, zatim u odruenju i uzruenju
- uz pridravanje za vedske ljestve, krini okret u desnu i lijevu stranu u
usponu za 180, zatim za 360
- slobodno u prostoru, krini okret u desnu i lijevu stranu u usponu za 180,
zatim za 360, ruke o bok, zatim u uzruenju
- uz pridravanje za vedske ljestve, passe okret u desnu i lijevu stranu, u
usponu za 180, zatim za 360
- slobodno u prostoru, passe okret iskorakom jedne noge, za 180, zatim za
360, ruke o bok

29
 8.3. POSKOCI

Poskoci u ritmikoj gimnastici jedna su od najdinaminijih skupina pokreta. Izvode

se sunonim ili jednononim odrazom i doskokom na istu ili drugu nogu. Njima se razvija
skonost i koordinacija. Izvode se u prednoenju, odnoenju i zanoenju zgrenim ili
pruenim koljenom jedne ili obje noge. Trup je uspravan ili radi zasuk u jednu ili drugu
stranu. Ova skupina pokreta djeci je jednostavna i svakodnevna. Najee se izvode
osvajanjem prostora, ali mogu se izvoditi i na mjestu. Djecu se treba uiti to veoj
upotrebi prostora.
Kretanja po prostoru mogu biti:
- u ravnim linijama naprijed, nazad, strance, dijagonalno
- u krivuljama polukruna kretanja, osmice, spirale, sinusoide.

Poskoci koji se pouavaju djecu vrtike dobi su: djeji poskok i maji poskok.

8.3.1. DJEJI POSKOK

Djeji poskok je jednononi poskok u kojem je jedna u pogrenom prednoenju, a druga noga
odnosno odrazna noga ispruena, ruke mogu biti oslonjene o bok, u odruenju, ili jedna u
odruenju, a druga u predruenju. Izvodi se u kretanju, naizmjenino mijenjajui noge.

Metodika za djeji poskok:

- u mjestu, podizanje naizmjenino desne i lijeve noge, stojna noga pruena, a
prednona pogrena, ruke na boku, zatim u odruenju
- u mjestu, podizanje naizmjenino desne i lijeve noge, stojna noga pruena, a
prednona pogrena, suprotna ruka ide u predruenje, a druga u odruenje
(Slika 27.)
- jednononi poskok u kretanju uz podizanje naizmjenino desne i lijeve noge,
odrazna i prednona noga pruene, ruke na boku, zatim u odruenju
- jednononi poskok u kretanju uz podizanje naizmjenino desne i lijeve noge,
odrazna noga pruena, a prednona pogrena, ruke na boku, zatim u odruenju
- jednononi poskok u kretanju uz podizanje naizmjenino desne i lijeve noge,
odrazna noga pruena, a prednona pogrena, suprotna ruka ide u predruenje,
a druga u odruenje.

30
 Slika 27. Predvjeba za djeji poskok

8.3.2. MAJI POSKOK

Maji poskok ili makica je jednononi poskok s izmjenom nogu u prednoenju

pogrenom, ruke su u fazi uenja oslonjene o bok, a kasnije se izvodi sa eonim krugom
rukama iz odruenja preko priruenja do uzruenja. Moe se izvoditi u mjestu i u kretanju sa
korak galopom (konji).

Metodika za maji poskok:

- pogreni jednononi poskoci u mjestu s niskim prednoenjem naimjenino
desnom i lijevom nogom, ruke o bok, zatim sa eonim krugom rukama iz
odruenja preko priruenja do uzruenja
- pogreni jednononi poskoci u mjestu s visokim prednoenjem naimjenino
desnom i lijevom nogom, ruke o bok, zatim sa eonim krugom rukama iz
odruenja preko priruenja do uzruenja
- pogreni jednononi poskoci u kretanju sa korak galopom s niskim
prednoenjem naimjenino desnom i lijevom nogom, sa eonim krugom
rukama iz odruenja preko priruenja do uzruenja
- pogreni jednononi poskoci u kretanju sa korak galopom s visokim
prednoenjem naimjenino desnom i lijevom nogom, sa eonim krugom
rukama iz odruenja preko priruenja do uzruenja.

31
 8.4. SKOKOVI

Skokovi su kao i poskoci najdinaminija skupina pokreta. Kod njih dolazi do izraaja
snaga odraza, a karakterizira ih velika amplituda. Poloaj ruku kod skoka izuzetno je
vaan, skladno izveden skok ima dugi let. Zalet kod skoka mora biti kontinuiran i
usmjeren na ubrzanje kretanja tijela s visoko podignutom tokom teita. Nakon zaleta
slijedi odraz koji mora biti brz i eksplozivan. Skokovi se razIikuju prema fazi leta,
poloajima ruku, nogu, trupa, prema brzini i snazi te prema tempu. Doskok uvijek mora
biti izveden preko vrhova prstiju, amortiziran. Prema odrazu dijele se na: sunone i
jednonone. Kod sunonih skokova odraz je s obje noge koje mogu biti pruene ili
pogrene. Za razliku od sunonih skokova, jednononi skokovi imaju odraznu i
zamanu nogu.
Pri uenju skokova, najprije se radi osnovna struktura skoka, a zatim se ukljuuju kretnje
rukama, tijelom i glavom. Skok se najprije radi iz koraka, odraznom nogom, a zatim se dodaje
zalet na nain da se povee skok sa tranjem, a zatim korak galopom.

Dva su skoka primjerena za djecu vrtike dobi: sunoni skok i skok karice.

8.4.1. SUNONI SKOK

Sunoni skok je skok s odrazom s obje noge, moe biti sunoni prueni, sunoni greni i
sunoni raznoni skok, a mogu se izvoditi u mjestu, u kretanju, za 180, 360 i sa uvinuem te
s rukama o bok ili uzruenju.

Metodika sunonog skoka:

- sunoni skokovi naprijed natrag, ruke o bok
- sunoni skokovi u kretanju slobodno u prostoru (zeii)
- sunoni prueni skok - ruke o bok
- sunoni prueni skok, uzruenje (Slika 28.)
- sunoni prueni skok za 180, zatim za 360, uzruenje
- sunoni prueni skok s uvinuem, uzruenje
- sunoni greni skokovi u mjestu, zatim u kretanju - ruke o bok
- sunoni raznoni skokovi u mjestu, zatim u kretanju - ruke o bok

32
 Slika 28. Sunoni prueni skok

8.4.2. KARICE

karice su jednononi skok s izmjenom pruenih nogu u prednoenju i zanoenju, mogu se

izvoditi u mjestu i u kretanju s galopom, rukama o boku ili odruenju. (Slika 29.)

Metodika karica:
- skok s izmjenom pruenih nogu u prednoenju u mjestu - karice naprijed,
ruke o bok, zatim u odruenju
- skok s izmjenom pruenih nogu u prednoenju s galopom - karice naprijed,
ruke o bok, zatim u odruenju
- skok s izmjenom pruenih nogu u zanoenju u mjestu - karice natrag, ruke
o bok, zatim u odruenju
- skok s izmjenom pruenih nogu u zanoenju s galopom - karice natrag,
ruke o bok, zatim u odruenju.

Slika 29. karice

33
 8.5. AKROBATSKI ELEMENTI

Ritmika gimnastika sadri vrlo mali opseg akrobatskih elemenata, vie je usmjerena
na vjetinu sluenja razliitim rekvizitima i estetskoj komponenti te dojmu pri izvedbi
vjebi. Naime, u ritmikoj gimnastici dozvoljeno je samo nekoliko akrobatskih
elemenata s naglaskom na injenicu da se moraju izvoditi prolazno, tj. bez zadravanja,
tako da ne naruavaju kontinuitet vjebe. Kada se koriste u vjebama sa spravama vrlo
je vano da za vrijeme njihovog izvoenja sprava ne miruje. Navesti u osnovne
elemente akrobatike za djecu vrtike dobi: kolut unaprijed, kolut natrag i premet strance.

8.5.1. KOLUT UNAPRIJED

Kolut naprijed najjednostavniji je element u akrobatici, a istovremeno i vjeba koja

predstavlja osnovno kretanje s rotacijom tijela prema naprijed. Kolut je naprijed prije svega
vjeba koordinacije, odnosno orijentacije u prostoru. (ivi, 2007.)
Iz uspravnoga poloaja kroz pretklon i uanj, usporedno se postave ruke na podlogu u irini
ramena, neto ispred tijela. Odrazom stopala istovremeno se podiu kukovi, potiskuju
ramena naprijed i prenosi teina na ruke. Glava se povija na prsa, potiljak se postavlja
na podlogu, ispred ruku te slijedi kolutanje zgrenog tijela naprijed preko zaobljenih lea s
rotacijom tijela oko poprene osi za 360. Djeci vrtike dobi poslije kolutanja je teko
vratiti se u poetni poloaj odnosno podignuti se kroz uanj do uspravnog poloaja, stoga
im je dozvoljeno poslije kolutanja zavriti u sjedu sunonom.

Metodika:
- iz leanja na leima uzruiti, zamah rukama, pogriti noge u koljenu i rukama
ih privui na prsa, podii se u greni sjed
- povaljke na leima s grenim nogama, koljenima oslonjenim na prsima ,
rukama obuhvatiti potkoljenice
- iz povaljke na leima s grenim nogama podizanje do unja
- kolut naprijed niz blagu kosinu iz upora ueeg uz asistenciju
- kolut naprijed niz blagu kosinu iz upora ueeg, samostalno
- kolut naprijed na strunjai uz asistenciju
- kolut naprijed na strunjai, samostalno.

34
 8.5.2. KOLUT NATRAG

Kolut natrag je, isto kao i kolut naprijed, jedan od osnovnih akrobatskih elemenata te isto
tako zahtijeva koordinaciju, a posebno orijentaciju u prostoru. (ivi, 2007.)
Poinje se uiti tek nakon to se savlada kolut naprijed. Izvodi se na nain da se iz uspravnog
stava s uzruenjem vjeba sputa u uanj s dlanovima okrenutim prema gore, iznad ramena.
Trupom se napravi pretklon prema natkoljenicama, zaoble se lea, a glavom
pretklon na koljena. Kroz sjed natrag, preko zaobljenih lea vri se rotacija oko
poprene osi za 360, uz odraz i zamah grenim nogama te istovremeno pruanje ruku u
smjeru rotacije. Nakon rotacije, kroz uanj dolazimo do uspravnog poloaja, s rukama
kroz predruenje do uzruenja.

Metodika:
- povaljke na leima s grenim nogama, koljena na prsima, rukama obuhvatiti
potkoljenice (Slika 30.)
- povaljke na leima s postavljanjem ruku na tlo u visini glave, visoko podizanje
nogu i kukova iznad ramena i vraanje u poetni poloaj
- kolut natrag iz sjeda niz kosinu uz asistenciju, zatim samostalno
- kolut natrag iz unja do upora ueeg niz kosinu uz asistenciju, zatim
samostalno
- kolut natrag niz kosinu uz asistenciju, zatim samostalno
- kolut natrag na strunjai uz asistenciju, zatim samostalno.

Slika 30. Povaljke na leima s grenim nogama

35
 8.5.3. PREMET STRANCE

Premet strance ili zvijezda je najzanimljiviji akrobatski element djeci te su motoriki

sposobni za njegovo savladavanje u starijoj dobnoj skupini, a u potpunosti ga mogu
savladati u mlaoj kolskoj dobi. Kroz upor rukama na podlogu izvodi se istovremena
rotacija tijela u eonoj i bonoj ravnini. Iz bonog poloaja premet strance se izvodi tako
da vjebaica jednom nogom iskorauje u stranu, prenosi teinu tijela i otklanja trup u
stranu iskorane noge, zamana noga je u zanoenju. Unutarnja ruka se postavlja na tlo u
smjeru kretanja dok se vanjska ruka kree preko glave u smjeru kretanja. Prijenos teine
tijela s jedne ruke na drugu, u irini ramena, kroz poloaj stoja raznonog.
Postavljanjem zamane noge na podlogu, odriv jednom rukom od podloge do uspravnog
poloaja. (Slika 31.)

Metodika:
- ruke u uporu na vedskoj klupi, prebacivanje nogu kroz raznoenje s jedne na
drugu stranu klupe
- ruke u uporu na poklopcu vedskog sanduka, prebacivanje nogu kroz
raznoenje s jedne na drugu stranu sanduka
- iskorak, upiranje rukam a o tlo s rotacijom dlanova za 90, jednononi
zamah i prebacivanje nogu kroz raznoenje na drugu stranu od mjesta upora
- premet strance na strunjai uz asistenciju
- premet strance na strunjai, samostalno.

Slika 31. Premet strance (preuzeto sa: http://frajerys.blog.cz/0608)

36
 8.6. MUKA RITMIKA GIMNASTIKA ZA DJECU VRTIKE DOBI

Muka ritmika gimnastika jo nije zaivjela kod nas. Za djeake koji se ele baviti
gimnastikom, tu je muka sportska gimnastika.

Razlike muke ritmike gimnastike u odnosu na muku sportsku gimnastiku su u sljedeem:

1. glazba u mukoj ritmikoj gimnastici vjebe se izvode u skladu s glazbom, dok se u
mukoj sportskoj gimnastici vjebe izvode bez glazbene pratnje;
2. rekvizit ritmika gimnastika je prepoznatljiva prema baratanju s razliitim rekvizitima, a
u mukoj sportskoj gimnastici se sve vjebe izvode na spravama. (Jurinec, Furjan-Mandi,
Kolarec, 2008.)

Meutim, svi gore navedeni elementi ritmike gimnastike koji se provode sa djevojicama u
vrtiima, mogu se provoditi i s djeacima, ali potujui razlike u kompletnom antropolokom
statusu djeaka.
Suvremeno drutvo pomie barijere izmeu mukaraca i ena u raznim djelatnostima pa tako i
u sportu. U bliskoj budunosti nadamo se ukljuivanju djeaka predkolske dobi u ritmiku
gimnastiku i kod nas. (Slika 32. i 33.)

Slika 32. Passe ravnotea Slika 33. Vaga

37
 9. ZAKLJUAK

Ritmika gimnastika pripada grupi konvencionalnih sportova koji sadre estetski oblikovane i
koreografski postavljene aciklike strukture kretanja, denirane Pravilnikom za ocjenjivanje.
(Furjan-Mandi, 2007.)

Djetetu je potrebno omoguiti sportski razvoj u skladu s njegovim osobnim mogunostima, a

ritmika gimnastika je sport za koji treninzi poinju vrlo rano, ve u predkolskoj dobi te je to
razdoblje vrlo povoljno za usvajanje bazinih motorikih struktura ovog sporta.
Djeca kroz sport rastu, razvijaju se, postaju odgovorna, razvijaju potrebu za druenjem i
timskim radom, sve lake i lake mogu organizirati svoje obaveze, postaju zrelija.

Djeca su eljna igre, smijeha veselja, plesa, tranja, igre s vrnjacima i razliitim
rekvizitima. Kroz igru djeca stjeu razliite sposobnosti koje u njima izazivaju
emocionalne doivljaje, koji su uvijek pozitivni. Kretanje unosi u djeji svijet radost i
toplinu i ima utjecaj na njihov mentalni i fiziki razvoj. A ritmika gimnastika prua
velike mogunosti interpretacije djeje mate kroz glazbu i pokret te ju kao takvu
preporuujem, kako u vrtiu, koli, klubovima, tako i u slobodnim aktivnostima djece svih
dobi.

38
10. LITERATURA

1. Findak, V., Delija, K. (2001). Tjelesna i zdravstvena kultura u predkolskom odgoju.

Zagreb: Edip.
2. FIG, Meunarodna gimnastika organizacija. S mree skinuto 14. rujna 2015. s
adrese: https://hr.wikipedia.org/wiki/Meunarodna_gimnastika_federacija
3. Furjan-Mandi, G. (2007). Ritmika gimnastika: prirunik. Zagreb: Kinezioloki
fakultet Sveuilita u Zagrebu.
4. Jurinec, J., Furjan Mandi, G., Kolarec, M. (2008). Ritmika gimnastika za mukarce
- novi sport. U: Zbornika radova 17. ljetne kole kineziologa RH, Pore: 520-523.
5. Men's rhythmic gymnastics. S mree skinuto 16. rujna 2015. s adrese:
http://www.menrg.com/
6. Milanovi, D. (2010). Teorija i metodika treninga. Zagreb: Kinezioloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu.
7. Neljak, B. (2010.) Kinezioloka metodika u predkolskom odgoju. Zagreb:
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.
8. Sindik, J. (2008). Sport za svako dijete. Zagreb: Ostvarenje.
9. Stojevi-Polovina, M. (2010). Razvoj motorike od 2.-6.godine ivota. S mree skinuto
05. rujna 2015. s adrese: http://www.ringeraja.hr/clanek/razvoj-motorike-od-2--6-
godine-zivota_730.html.
10. oki, D. (2013). Elementi ritmike gimnastike za mlau kolsku dob. (Diplomski rad).
Zagreb: Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.
11. Trojko, J. (2011). Metodika pouavanja elemenata tehnike ritmike gimnastike sa
rekvizitima za djecu predkolske dobi. (Diplomski rad). Zagreb: Kinezioloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu.
12. Wolf-Cvitak, J. (2004). Ritmika gimnastika. Zagreb: Kugler.
13. ivi, K. (2007.) Akrobatska abeceda u sportskoj gimnastici. Zagreb: Kinezioloki
fakultet Sveuilita u Zagrebu.

39