Republika e Kosovs

Republika Kosova-Republic of Kosovo

Qeveria - Vlada - Government

Ministria e Ekonomis dhe Financave-Ministarstvo za Privredu i Finansije-Ministry of Econony and Finance

ADMINISTRATIVNO UPUTSTVO Br. 15 /2010

ZA SPROVOENJE ZAKONA Br. 03/L-222 O POREZNOJ ADMINISTRACIJI I

PROCEDURAMA
 Sadraj:

Subjekt lanak Stranica

Svrha i podruje primjene 1 5
Definicije 2 5
Porezna administracija Kosova 3 6
Generalni direktor PAK-a 4 6
Sporazumi sa Javnim preduzeima 5 7
Jedinica za porezne istrage 6 8
Delegacija ovlasti 7 8
Individualna rijeenja odluke 8 9
Fiskalni brojevi 9 13
Izdavanje fiskalnog broja 9.8 14
Zabranjeno izdavanje fiskalnog broja 9.11 15
Nerezidentne osobe i fiskalni predstavnici 10 16
Promjene u formularu za poslovanje i ostale informacije o registraciji 11 19
Odjavljivanje poslovanja 12 23
Ponitenje registracije preduzea 13 26
Otkazivanje dokumenata ukljuujui fiskalni broj 14 27
Potvrde PDV-a i uvoza/izvoza 15 29
Potvrda uvoza/izvoza 15.14 30
Podizanje potvrde 15.18 31
Objavljivanje imena i brojeva poreznih obveznika 16 33
Zahtjevi knjige i registracije 17 34
Registracija robe 18 37
Podrijetlo robe 19 40
Rauni i kuponi za evidenciju kea 20 43
Fiskalni ureaji 21 47
Odravanje bez promena u koritenju 21.1 47
Openiti opis FK 21.2 47
Registratori ne prijenosnih i prijenosnih stand alone fiskalnih kasa 21.3 48
Sistem prodajne toke sa fiskalnim printerom za printer raun 21.4 48
Ugraeni softuer i harduer 21.5 48
Vanjski aplikativni softuer ukljuen u Fiskalne sisteme POS 21.6 49
Mrea komunikacije 21.7 49
Integrirani kompjuterizirani sistem PAK 21.8 50
Uspostava komisije 21.9 50
Aplikacija za autorizaciju 21.10 50
Izdavanje specifinog broja dozvole 21.11 52
Evidencija podataka u vezi sa autoriziranim distributorima, instaliranje
FK i korisnici 21.12 52
Autorizirani tehniari 21.13 52
Siguran pristup unutranjosti FK 21.14 54
Autorizirani tehniari pristupni kod za kontrolu 21.15 54
Dnevnik za instalacij, popravak, odravanje i servis 21.16 54

2
Koritenje poreznog kupona 21.17 55
itanje (X) 21.18 55
Zatvaranje (Z) 21.19 55
Modul programiranja (P) 21.20 55
Tranzakcije preko petsto eura 22 56
Trokovi i doputena pozajmljivanja 23 57
Kvarenje robe zbog isteka roka, razbijanja, starenja ili slinih kvarenja.
24 59
Unitena ili oteena roba zbog nesree ili izgubljena radi krae
25 60
Prodaja sa popustom 26 61
Pristup u poslovne zgrade/ kontrola poreznih obveznika 27 62
Prikupljanje informacija i dokaza 28 67
Procena generalnog direktora za porez 29 70
Neizravne metode 30 73
Obavetenje- procena 31 76
Poreski zalog 32 77
Registrovano poresko optereenje 32.3 77
Zalono pravo i vlasnici korisnici 32.6 80
Zalono pravo i imenovani 32.7 82
Posedniki zalog 32.9 85
Oslobaanje imovine 32.10 86
Posebne odredbe DP 32.11 88
Statutarni period zalonog prava i zahtev za ponovno podnoenje 32.12 89
Kamata 33 92
Redosled plaanja 34 95
Postupci pred prinudnu naplatu poreskog duga 35 97
Mere za zaplenu imovine drane od strane treeg lica 36 98
Obavetenje o merama za zaplenu imovine u bankama i finansijskim
36.7 100
institucijama
Mere za oduzimanje imovine u posjedovanju poreskog obveznika 37 104
Obavetenja o zapleni i registraciji 37.3 105
Ouvanje zaplenjene imovine 37.7 106
Procedure prodaje 37.8 107
Prenos imovine (sredstava) 38 114
Zahtevi za prisilni teaj 39 116
Procena protiv odgovornih osoba 40 117
Krediti i povraaj 41 124
Izvjetavanje transakcija iznad 500 42 127
Kazne i olakice od kazni 43 129
Cilj kazna 43.6 130
Izravan i nastavljen pristup za kazne 43.19 132

3
 Olakica od kazni- zahtjev i razmatranje 43.20 132
Opravdani razlog 43.41 135
Administrativne olakice 43.55 140
Administrativna kaza za fiskalni sertifikat 43.71 143
Administrativne kazne za ne-izjavljivanje i ne isplatu 43.76 143
Administrativne kazne za pod-izjavu poreza i nad-izjavu povraaja 43.86 146
Ne -pruanje izjave informacija ili pruanje izjave informacija sa
43.91 147
netanim informacijama
Kazna za ne-sastavljanje i ne dranje beleki evidencija 43.95 150
Ne- pruanje pristupa knjigama i evidecija 43.99 152
Kuponi iz fiskalnih blagajni 43.103 155
Obaveze potroaa 43.104 155
Kazna za ne-zadravanje na izvoru 43.111 158
Administrativna kazna za greke predstavnika poreskih obveznika,
poreske savetnike, ili druge osobe koje deeluju u ime poreskog 43.115 159
obveznika
Kazna za neinstaliranje fiskalne elektronske opreme (PEF) 43.122 160
Administrativne kazne za PDV
Kazna za obavljanje snabdevanja bez registracije 43.125 160
Kazna za ne-izdavanje rauna ili izdavanje netanih rauna 43.128 161
Ne-prijavljivanje za registraciju PDV ili ne-izlaganje certifikata
43.132 162
registracije za PDV
Kazna za koritenje Sertifikata PDV od druge osobe 43.137 163
Administrativna kazna za robu bez porekla 43.145 164
Ostala smanjenja u sankcijama 43.157 167
albe u departmanu za albe PAK-a 44 167
Nadlenost departmana za albe 44.15 170
Odredbe o komunikaciji 44.42 174
Nezavisni odbor za razmatranje 45 176
Primena i stupanje na snagu 46 177
Aneks A 178

4
Na osnovi lanka 87. Zakona br. 03/L-222 o poreznoj upravi i procedurama, ministar
ekonomije i finansija,

izdaje:

ADMINISTRATIVNU UPUTU

ZA SPROVOENJE ZAKONA Br. 03/L-222 O POREZNOJ UPRAVI I

PROCEDURAMA

lan 1
Svrha i podruje primjene

Svrha ovog administrativnog uputstva je da se utvrde procedure i zahtevi za sprovoenje

odredaba Zakona br.03/L-222 o poreznoj upravi i procedurama (u daljnjem tekstu Zakon).

lan 2
Definicije

MEF, podrazumijeva Ministarstvo ekonomije i finansija;

Ministar, podrazumijeva Ministar ministarstva ekonomije i finansija (MEF)
Fiskalni broj- je broj, kojim PUK osigurava svakog poreznog obveznika i koji se koristi samo
za porezne svrhe.
MTI - podrazumijeva Ministarstvo trgovine i industrije;
ARPK - podrazumijeva Agenciju za registraciju poslovanja na Kosovu u okviru MTI;
Registracijski broj poslovanja - podrazumijeva broj registracije kojim je poslovna
organizacija opremljena od ARPK;
Poslovna organizacija je opta terminologija koja obuhvaa svaku vrstu trgovinskih
drutava osnovanih na Kosovu prema Zakonu koji je trenutno na snazi; osobno poslovno
preduzee; ope partnerstvo, ogranieno partnerstvo, drutvo sa ogranienim odgovornostima; i
dioniko drutvo.
NVO - podrazumijeva Nevladinu organizacijukao to je definirano zakonodavstvom za
nevladine organizacije;
Posjeta na lokaciju- podrazumijeva izravnu komunikaciju koju PUK ini sa poreznim
obveznicima u sjeditu ili mjestu gdje se vri gospodarska aktivnost
CBK podrazumijeva Centralnu banku Kosova
PAK, podrazumijeva Poreznu administraciju Kosova
FK, podrazumijeva fiskalnu kasu
FPRN, podrazumijeva fiskalni printer
EPM, podrazumijeva svaku ekletroniko prodavno mesto
PT, podrazumijeva porezni terminal
EFUIP, podrazumijeva elektronike fiskalne ureaje za izraunavanje poreza. EFUIP treba
biti opremljen sa Poreznim terminalom (PT) ugraenim ili vanjskim. Svrha ovog vanjskog

5
terminala je da prijenosi izvjea sa fiskalne memorije na server Porezne uprave preko interneta
koristei GPRS sistem komunikacije mobilnih telefonskih operatora;
PEF, podrazumijeva samo fiskalnu kasu (FK) i fiskalne printere (FP). Jedan PEF sadri
fiskalnu memoriju, dnevnu radnu memoriju, kontrolnu jedinicu procesora i firmware (verzija
softwara), sat u realnom vremenu, mehnizam printera i druge ostale module kao ekran, tastaturu,
interfejs (operativni sistemi) za prijenos ulaznih i izlaznih podataka. Ako se zatrai, tehniki i
funksionalni zahtevi PEF-a e se definirati u pojedinanom dokumentu objavljenog od PUK;
Komisija, podrazumijeva tjelo osnovano od Ministarstva ekonomije i finansija sa zadatkom
pregledavanja i odobrenja PEF-a, distributore PEF-a i autorizirane tehniare PEF-a;
Mrea fiskalnih podataka, podrazumijeva mreu komunikacije povezanim sa PEF-om i
PUK-om, koji se povezuje putem prijenosa fiskalnih podataka.

lan 3
Porezna administracija Kosova (PAK)

1. Stav 1. lana 2. Zakona odreuje da PUK ima status jedne izvrne agencije koja takoer
pridonosi PUK potpunu operacionalnu autonomiju unutar MEF-a. To podrazumijeva da e
MEF nastaviti imati ovu izvrnu ulogu u formuliranju optih prihoda i poreznih politika za
dravu te e PUK nastaviti pruati podatke i pomo potrebnu za ovu formulaciju. Upravljanje
poreza iz operacionalnog aspekta biti e potpuno autonoman i izvan kontrole Ministra MEF ili
osobe izvan MEF-a sa odreenim izuzetcima koji su odreeni Zakonom, kao to su:
1.1 ukljuenost u imenovanju direktora PAK,
1.2 odobrenje i publikacija stepena interesa za plaanje i otplatu dospjelih i neisplaenih
obveza.

lan 4
Generalni direktor PAK

1. Stav 1. lana 3. Zakona predvia da se PAK rukovodi od generalnog direktora odreenog od

Premijera Kosova na osnovi preporuke Ministra. Treba slijediti proces zapoljavanja prema
postojeem zakonodavstvu koje ureuje imenovanja viih vladinih slubenika kao dio procesa
imenovanja. Zapoljavanje generalnog direktora e zapoeti samo kada se pozicija oslobodi ili
kada trenutni generalni direktor predaje neopozivu ostavku ili se iznjela kakva preporuka za
otklanjanje potojeeg generalnog direktora te su se dostavili dovoljni dokazi u skladu sa stavom
2. ovoga lana.

2. Opti se direkor PAK moe otkloniti samo od Premijera ili Vlade Kosova. Kao to je
predvieno u stavu 2. lana 3. Zakona, takvo je otklanjanje ovlaeno samo ako se pronala
neprofesionalna sposobnost ili nedolino ponaanje, ili ako se generalni direktor proglasio krivim
za krivino djelo i osuen zatvorom u roku od est mjeseci ili vie.

3. Do kraja meunarodnog nadzora za implementaciju sveobuhvatnog predloga rjeenja statusa

Kosova, dana 26. marta 2007, imenovanje i otklanjanje generalnog direktora biti e u skladu sa
uredbama lana 88. ovog Zakona.

6
 lan 5
Sporazumi sa javnim preduzeima

1. Podstav 3.8 lana 3. Zakona, odreuje da je generalni direktor Porezne administracije

Kosova ( u daljenjem tekstu PAK) ovlaten sklapati sporazume sa javnim centralnim i lokalnim
poduzeima (JP), kako bi produljio obvezno prikupljanje poreza u svrhu privatizacije JP ili
pruio nastavak aktivnosti JP. Ovo je ovlatenje dano kako bi se razumjela strateka vanost
centralnog i lokalnog JP.

2. Prema podstavu 3.8 lana 3. Zakona, ovlatenje generalnog direktora o sporazumima sa JP, o
produljenju prikupljanja obaveznih poreza, sprovodi se samo pod sledeim uvjetima:
2.1. pomo za privatizaciju:
2.1.1. JP treba planirati privatizaciju unutar 12 narednih mjeseci poslije Vladine odluke
Republike Kosova da bi se mogla poduzeti takva aktivnost;
2.1.2. JP treba dostaviti pismeni zahtev kod generalnog direktora, gde se napominju:
2.1.2.1. Porezi za koje se zatrauje produljenje;
2.1.2.2. Pravnu osnovu za zahtev;
2.1.2.3. Proces privatizacije koji se poduzima (ukljuujui izjavu gde se napominje
kako e produljenje poreznih dugova uticati na prikupljanje poreznog
duga) i datumi kada e se poduzeti aktivnosti; i
2.1.2.4. Predlog za rijeenje poreznog duga ako se prihvati odgoda.
2.1.3. Prihvaanjem zahteva za produljenje aktivnosti prikupljanja, generalni direktor
nareuje prestanak svake aktivnosti obveznog prikupljanja, paniranog ili ve
zapoetog dok je zahtjev u postupku pregledavanja. Osim toga, generalni direktor
e:
2.1.3.1 Pregledati pisani zahtjev JP te e odrediti (odluiti) unutar 15 dana;
2.1.3.2 Odobriti zahtjev, osim ako postoji razlog za neodobrenje ime se JP
obavjeuje u pisanom obliku:
2.1.3.3 Registrirati porezno otepreenje na svim primjenjivim mjestima ako se
ve nije registriralo tako neto unaprijed;
2.1.3.4 Sklopi sporazum sa JP (putem SR ili u nekom drugom obliku sporazuma),
koja odreuje uvjete odgode ili rokove kada se porezni dug treba otplatiti.
Sporazum treba obuhvatiti uvjet gde JP treba ispuniti ostale porezne
zahteve tijekom sporazuma.
2.2. Osigurati mogunost za nastavak aktivnosti JP:
2.2.1. JP treba dostaviti zahjtev u pisanom obliku generalnom direktoru gde su opisani:
2.2.1.1 Porezi za koje se trai odgoda:
2.2.1.2 Pravnu osnovu zahtjeva;
2.2.1.3 Uticaj na nastavak aktivnosti ako se odgoda ne prihvati; i
2.2.1.4 Prijedlog za otplatu poreznog duga ako se odgoda prihvati.
2.2.2. Prihvaanjem vrijednog zahtjeva za odgodu aktivnosti prikupljanja, generalni
direktor nareuje prestanak aktivnosti obveznog prikupljanja, planiranog ili u
nastavku dok je zahtjev u postupku pregleda. Osim toga, generalni direktor:
2.2.2.1 Pregledava zahtjev u pisanom obliku JP te e odluiti u roku od 15 dana;
2.2.2.2 Odobrava zahtjev, osim ako postoji nedovoljan razlog za koje e se JP
obavjestiti u pisanom obliku:

7
 2.2.2.3 Registracija poreznog optereenja na svim primjenjivim mjestima ako se ve
nije evidentiralo tako neto unaprijed;
2.2.2.4 Kada je obveza u vezi s porezom na dodanu vrednost (nadalje PDV), generalni
direktor moe zmanjiti poreznu obvezu kada JP nije u stanju prikupiti PDV od
iznosa fakturiranih kupcima. U tom sluaju, generalni direktor prihvaa sklopiti
sporazum samo u razdoblju od 18 meseci na kraju kojega je JP obvezno
sprovesti odredbe loega duga (predvieno Zakonom za PDV, s obzirom na
promene za svrhu ovoga zakona), da bi smanjio svoju odgovornost PDV-a u
onim sluajima u kojima kupci ne plaaju svoje raune;
2.2.2.5 Sklapa sporazum sa JP (bilo to putem SR ili u nekom drugom obliku) , koja
odreuje uvjete odgode i rokove kada se porezni dug treba otplatiti.

3. Odredbe ovog lana nemaju uinak na pravo poreznog obveznika u sklapljanju sporazuma za
plaanje poreznih dugova u ratama. JP dri pravo na sklapljanje takvog sporazuma u skladu sa
normalnim postupcima PAK.

lan 6
Jedinica za porezne istrage

Stav 2. lana 6. Zakona ovlauje generalnog direktora za osnivanje Jedinice za porezne strage
(JPI) za potrebe istraivanja moguih kaznenih djela na poreznom podruju. Ovlasti,
odgovornosti i primenjivi postupci se ureuju posebnim administrativnim uputstvom.

lan 7
Delegacija ovlasti

lan 7. Zakona predvia da opti direktor PAK moe delegirati svaku ovlast ili zadatak prema
Zakonu svakome slubeniku PAK osim posebne ovlasti za delegaciju.

lan 8
Individualno rijeenje odluke

1. Kao to je predvieno lanom 10. Zakona, generalni direktor moe izdati rijeenje odluke za
odreenu osobu koji zahtjeva rijeenje odluke, kako bi se objasnio nain kako PAK razumijeva i
primjenjuje odredbe poreznog zakonodavstva u vezi tranzakcije ili odreenog araniranja.
Rijeenja odluke se mogu takoer izdati na zahtjev poreznog obveznika za voenje evidencije ili
plaanja poreza kao to je predvieno poreznim zakonima upravljenim od strane PAK. Zahtjevi
za rijeenje odluke se trebaju popratiti jednom uplatom kao to je opisano stavom 10. ovoga
Zakona.

2. Rijeenje individualne odluke je jedno utvrenje u pisanom obliku izdano od osobe iz PAK
kao odgovor na pitanje u pisanom obliku, osobi u vezi njegovog stanja za potrebe poreza ili
poreznog uinka ili njegovih tranzakcija, kao npr. sledee:
2.1. Zahtjev za individualno rijeenje odluke se odnosi na porezna razdoblja za koju nije jo
potrebna porezna izjava ili dokument. Zahtjev za individualno rjeenje odluke se
primjenjuje samo za porezno razdoblje za koju je zatraena i za naredno porezno

8
 razdoblje, ukoliko su injenice i okolnosti iste u kasnijim poreznim razdobljima kao to
su bili za porezna razdoblja za koje je izdano individualno rjeenje odluke.
2.2. Ako se ne moe izdati individualno rjeenje odluke kada je tvrdnja obavezna, PAK e
izdati rjeenje odluke to prije mogue. U tom sluaju, osobi kojoj se izdaje rjeenje
odluke moe se predati i korektivna izjava (ako se primjenjuje) kao to je predvieno
Zakonom. Jedno individualno rjeenje odluke tumai porezne zakone i primjenjuje ih u
grupi specifikacija injenica poreznog obveznika. Jedno individualno rjeenje odluke se
izdaje kada je to potrebno i u interesu zdravog poreznog upravljanja.
2.3. Kada se izdaje individualno rjeenje odluke, moe se i opozvati ili modificirati kako se
smatra najbolje od generalnog direktora. Ukidanje ili modifikacija jednog individualnog
rjeenja odluke nee imati retroaktivni uinak ako se generalan direktor i pogoena osoba
pristane na primjenu ukidanja ili retroaktivnu modifikaciju.

3. Pitanja za koja se moe izdati individualno rijeenje odluke:

3.1. Zahtjev za reorganizaciju prema lanu 26. Zakona na dobit;
3.2. Pitanja poreza na prihod (poduzea i osobna) u vezi sa tranzakcijama na ekanju ili
zavrene sa uvjetom da se zahtjev predaje prije primjenjivanja obvezne izjave ili
poreznog dokumenta;
3.3. Podnoen zahtjev u skladu sa podstavom 3.2 lana 5. Zakona o porezu na dobit na
osnovi sveobuhvatnog raunovodstva za prihode i rashode;
3.4. Podnoeni zahtjevi u skladu sa podstavom 4. lana 35. Zakona o porezu na dobit za
povratak izraunatog poreza i vrenjem isplata na osnovi jednog postotka prometa kao to
je predvieno sa podstavom 2.1 lana 35. Zakona o porezu na dobit;
3.5. Podnoeni zahtjev u skladu sa podstavom 3.2 lana 33. Zakona o porezu na dobit u vezi
sa izmenom odravanja knjiga i registracije prema lanu 33. Zakona o porezu na dobit o
odravanju knjiga i registraciji kao to je predvieno lanom 34. Zakonom o porezu na
sopstvene prihode;
3.6. Podnoeni zahtjevi u skladu sa podstavkom 2.2 lana 43. o povratku izvjea prihoda i
plaanja poreza u skladu sa podstavom 2.1. lana 43. Zakona o porezu na sopstvene
prihode;
3.7. Podnoeni zahtjevi u skladu sa podstavom 5. lana 10. Zakona o porezu na sopstveni
prihod kako bi se promenila metoda odravanja zaliha;
3.8. Zahtjevi za odravanje centraliziranih registracije prema postavu 8. lana 17. ovog
administrativnog uputstva;
3.9. Potvrda PDV i pitanja koeficijenta kreditiranja;
3.10.Ostala pitanja za koje osoba trai individualno rjeenje odluke koja nisu u suprotnosti sa
odredbama stava 4. ovoga lana i za koje generalni direktor moe prihvatiti da su u
skladu sa zahtjevom rjeenja odluke.

4. Individualna rijeenja odluke se nee uopte izdati u sledeim okolnostima;

4.1. Zahtjev koji obuhvaa pitanje pod kontrolom, pod albom, ili koje je sudsko pitanje;
4.2. Zahtjev koji je izraen za interes jednog udruenja ili poslovne grupe u vezi pitanja
interesa za lanove udruenja ili grupe. Jedno individualno rjeenje odluke se moe izdati
ako je udruenje ili poslovna grupa osoba izravno pogoena rijeenjem odluke;
4.3. Zahtjev u vezi s posljedicama predloenog zakonodavstva;

9
 4.4. Zahtjev koji se odnosi na pitanja kojem se sudi kao bezvrijedna od strane PAK zbog toga
to se pitanje ne bazira na injenici ili zakonu;
4.5. Zahtjev koji se odnosi na pitanje koje je jasno rijeeno zakonom ili uputstvima za
implementaciju;
4.6. Zahtjev koji se odnosi na tranzakciju ili pitanje u kojem osoba koja je podnjela zahtjev
nije izravno utjecana;
4.7. Zahtjev koji se odnosi na hipotetsku situaciju; ili
4.8. Svako drugo pitanje, koje generalni direktor prema njegovom suenju odbaci izdati
jedno individualno rjeenje odluke.

5. Zahtjev za individualno rjeenje odluke treba sadravati sljedee (jedan primjer je dan u
Aneksu A ovog administrativnog uputstva):
5.1. Ime, adresa i fiskalni broj osobe koja podnosi zahtjev, ukljuujui ime, broj telefona i
poziciju osobe za kontaktiranje u sluaju kada PAK ima pitanja ili potrebu za dodatnim
informacijama;
5.2. Priroda zahtjeva, ukljuujui specifinu taku u stavu 3. ovog lana prema kojem je
napisan zahtjev;
5.3. Opis subjekta ili tranzakcije za koje se zahtjeva rijeenje odluke, ukljuujui potpuni
odraz injenica i ostalih podataka koji su povezani sa tranzakcijom ili pitanjem za koje se
zahjteva rjeenje odluke;
5.4. Preslikani ugovori i ostali primjenjivi dokumenti koji su relevantni za pitanje za koje se
zahtjeva rjeenje odluke. Ako je koji ugovor, sporazum ili dokumenat na jeziku koji se ne
smatra slubenim jezikom Kosova, takvom se ugovoru, sporazumu ili dokumentu treba
pridodati slubeni prevod na jednom od slubenih jezika Kosova;
5.5. Analizu injenica i okolnosti povezanim sa pitanjem ili tranzakcijom za koju se trai
rjeenje odluke, ukljuujui zakljuak podnosioca zahtjeva u vezi oekivanja naina
poreznog tretiranja pitanja ili transakcije. Zakljuak podnosioca treba biti baziran na
zakonskoj ovlasti, kao to je jedan specifian lan poreznog zakona koji se citira u
analizi. Svako odreenje u suprotnosti sa zakljukom podnositelja koji se treba ukljuiti u
analizi, ukoliko je podnositelj zahtjeva upoznat ili svjestan negativnih odreenja. Ako
ukljueni dokumenti podravaju donoeni zakljuak, razloge za to su oni primjenjivi
trebali bi biti ukljueni u prijavljenoj analizi;
5.6. Ako se zahtjev odnosi na raspodjelu poduzea ili reorganizaciju onda zahtjev treba
sadravati, osim gore navedenih toaka, finansijski pregled zadnjih poreznih razdoblja
ukljuujui mesec prije podnoenja zahtjeva za rijeenje odluke. Finansijski pregledi
ukljuuju one revidirane od vanjskog revizora, ako se zakonom takvi pregledi trae i
svaku beleku s objanjenjem skupa sa fiansijskim pregledima;
5.7. Pregled u vezi za svakim prijanjim zahtjevom za rjeenje odluke i rezultate takvog
zahtjeva ukljuujui pregled ukoliko je isto pitanje ili slino imalo rijeenje odluke ili
ako zahtjev koji to ukljuuje podnoena je ranije ili je trenutno na ekanju;
5.8. Izjavu o tome da li e rjeenje biti pod utjecajem bilo kakve izjave osobe koja trai
rjeenje odluke;
5.9. Kopiju potvrde uplate od banke za potrebe zahtjeva rijeenja odluke; i
5.10. Svaku drugu informaciju koja se smatra potrebnom za izdavanje zatraenog
individualnog rijeenja odluke.

10
6. Osim traenih informacija, stavom 5 ovoga lana trae se sledee informacije:
6.1. Za rijeenje odluke u vezi sa podstavom 3.3. do 3.6 ovog lana:
6.1.1. Izjava koja se odnosi na aktivnost i oekivane ekonomske rezultate za tekuu i
sljedeu kalendarsku godinu i popratnu dokumentaciju koja objanjava aktivnosti
i ekonomske predviene rezultate;
6.1.2. Finansijska izvjea, kao to su opisana u podstavu 5.5 ovog lana, za tri prve
kalendarske godine za koja su traene promene;
6.1.3. Kopije svih izvjea predanih tokom prvih tri kalendarskih godina za koje je
zatraena promena;
6.2. Za zahtjeve podnjete propisanim podstavom 3.7 ovog lana:
6.2.1. Traene informacije propisanim podstavom 6.1 gore;
6.2.2. Potpunu i detaljiziranu registraciju zaliha koji je aktualan do kraja meseca prije
podnoenja zahtjeva;
6.2.3. Kompletan opis i tone metode registracije zaliha za koju se trai autorizacija;
6.2.4. Poslovni razlog zbog kojeg je promjena u metodi registracije zaliha traena i
utjecaj ove promjene u kasnijem odreivanju poreza ; i
6.2.5. Ako se metoda vrednovanja zaliha promjenila u smislu promjene metode
registracije zaliha, kompletan opis preporuene metode vrednovanja registracije
zaliha i razlozi za njezino odbrenje te utjecaj promjene na kasnije odreivanje
poreza.
6.3. Za zahtjeve podnjete propisanim podstavom 3.8 ovog lana:
6.3.1. Identifikaciju centralnog mjesta gde e se odrati registracije;
6.3.2. Detaljan opis kako e se prikupljati informacije iz svakog individualnog mjesta pa
do centralnog mjesta (ako se podaci ne prikupljaju elektroniki na centralnom
mjestu, potreban je opis o nainu kako se podaci prebacuju iz svakog mjesta do
centralnog mjesta i metoda koja osigurava ulaz prenjetih podataka u pravo vrijeme i
tono);
6.3.3. Uestalost prijenosa podataka i kompletan opis datoteke koji e se drati na
centralnom mjestu, ukljuujui jedan opis o nainu kako e podaci individualnog
mjesta biti ukljueni u jednu centralnu datoteku;
6.3.4. Opis registracije/zapisa koji e se voditi na lokalnom nivou, ako takvi postoje; i
6.3.5. Opis naina kako e se podaci iz individualnih mjesta indetificirati u centralnom
sistemu.

7. Openito govorei, zahtjev za rijeenje odluke se treba predati najmanje 90 dana prije poetka
poreznog razdoblja na koju se nadovezuje rijeenje. Zahtjevi rijeenja odluka sukladno podstavu
3.3 do 3.6 ovoga lana se trebaju izvriti do 1. marta poreznog razdoblja za koje se trai
rijeenje odluke.

8. PAK e izdati svoj odgovor o traenom rijeenju odluke prema podstavima 3.1, 3.2, 3.7, 3.8,
3.9 i 3.10 ovoga lana unutar 60 dana primanja svih potrebnih informacija za izdavanje jednog
rijeenja odluke. PAK e izdati svoj odgovor o rijeenju odluke prema podstavima 3.3 do 3.6
ovog lana unutar 30 dana primanja svih potrebnih informacija za izdavanje rijeenja odluke.

9. Ako zbog nedostatka pravovremenog primitka zatraenih informacija ili dostavljanja

neadekvatnih informacija PAK nije u mogunosti odgovoriti u vezi traenih rijeenja odluka

11
prema podstavima 3.3 do 3.6 ovog lana prije 31. marta za koje je takvo objanjenje potrebno,
PAK e izdati podnositelju zahtjeva negativnu odluku. U takvim sluajima, podnositelj zahtjeva
moe podnjeti novi zahtjev za rijeenje odluke sredinom 1. januara do 1. marta naredne godine
ako podnositelj jo eli promjeniti metodu odreivanja ili plaanja poreza.

10. Zahtjev za rijeenje odluke treba biti popraen uplatnicom administrativne pristojbe na
osnovi traene vrste rijeenja odluke.
10.1. Rijeenja odluke prema podstavima 3.3 do 3.6 ovog Zakona zahtjevaju plaanje
administrativne pristojbe od 150;
10.2. Rijeenja odluke zahtjevanim prema podstavu 3.7 ovoga Zakona zahtjevaju plaanje
administrativne pristojbe od 250;
10.3. Svi ostali zahtjevi za individualna rijeenja odluke zahtjevaju plaanje administrativne
pristojbe od 1,000.
10.4 Generalni direktor e odluiti kada e PAK biti spreman za plaanje administracije,
administrativnih pristojba opisanim ovim lanom i kada e izdati javno obavetenje u
kojem e napomenuti datum od kojeg e se naplaivati administrativna pristojba
zatraena od PAK.

11. Bez obzira na to ako se individualno rijeenje odluke povuklo ili modificiralo, kao to je
predvieno stavom 1 ovog lanka, individualno rijeenje odluke ostaje na snazi samo ako
injenice i okolnosti pod kojima je izdano ostanu nepromenjene. Promena u injenicama i
okolnostima rezultira u neposrednom prekidu individulanog rijeejna odluke bez prethodne
najave. Promena Zakona na kojem je rijeenje odluke osnovano je promena zakonskih okolnosti
i stoga e rezultirati kao rijeenje odluke koje vie nema uinka od datuma kada Zakon stupi na
snagu. Ako jedna osoba eli potvrditi porezni tretman posle promene zakona ili neke druge
injenice i okolnosti potreban je novi zahtjev za drugo individualno rijeenje odluke.

12. Unato odredbama lana 77. Zakona, individualno rijeenje odluke iji je predmet procedure
Zakona o albama, se nee smatrati opredeljenje generalnog direktora. Ako se primatelj rijeenja
odluke slae sa sprovoenjem zakona zbog jednog nesporazuma o injenicama ili okolnostima,
moe predati generalnom direktoru jedan pismeni zahtjev za ponovno smatranje navodei
injenice i okolnosti koje se nisu uzele u obzir i utjecaj takvoga nesporazuma u izdanom
rijeenju odluke. Takvo se pismo treba predati unutar 30 dana od dana izdavanja rijeenja
odluke. Svaki zahtjev predan nakon 30 dana od dana izdatka rijeenja odluke e se smatrati kao
novi zahtjev za rijeenje odluke, podlijeajui se uplati administrativne pristojbe kao to je
opisano u stavu 10. gore. Nakon uzimanja u obzir svih dodatnih informacija, generalni direktor
moe informisati podnositelja zahtjeva pismeno da rijeenje odluke ostaje neizmenjeno, ili
generalni direktor moe izdati promenjeno rijeenje odluke koji zamenjuje prethodno rijeenje
odluke. Oekuje se da e generalni direktor ili njegov izaslanik biti u redovitoj komunikaciji sa
osobom koji je podneo zahtjev za individualno rijeenje odluke sa ciljem minimiziranja bilo
kakvog nesporazuma.

12
 lan 9
Fiskalni brojevi

1. Sve poslovne organizacije trebaju osigurati fiskalni broj od porezne administracije prije nego
zaponu nekakav ekonomski aktivitet. Kazne, koje su opisane u lanu 50 ovoga Zakona
primenjuju se kod osoba koje vre ekonomski aktivitet bez dobijanja fiskalnog broja. Fiskalni
broj treba biti 8 znamenki, plus 1 ispitna znamenka, uglavnom izabrana koristei formulu
algoritma koja prua sigurnost protiv lanih brojeva i dvostruenju brojeva.

2. Osim ako se drugaije predvia ovim lanom, aplikacija za fiskalne brojeve se treba predati u
regionalnom uredu PAK gde se i nalazi podnositelj zahtjeva. Uglavnom se poslovne organizacije
trebaju prvo registrirati u ARBK pa onda unutar 15 dana podnjeti zahtjev za dobijanje fiskalnog
broja.

3. Svaka NVO, posle registracije u Uredu za registraciju NVO-a unutar 15 dana treba podnjeti
zahtjev PAK za dobijanje fiskalnog broja prema predvienim pravilima u stavu 1. ovoga Zakona.

4. Sve budetske organizacije centralnih i lokalnih institucija trebaju dobiti fiskalni broj. Sve
lokalne i centralne institucije trebaju dobiti fiskalni broj, u svrhe izvetavanja plata i mirovinskih
doprinosa radnika. Budetske organizacije trebaju predati zahtjeve za fiskalne brojeve u
regionalnom uredu PAK.

5. Unato broju osobnog poslovnog preduzea koje je registrirao pojedinac u ARBK, on e

dobiti samo jedan fiskalni broj. Prihodi stvoreni od nekoliko preduzea istoga vlasnika, e se
konsolidirati za svrhu odreivanja obveza i izraunavanja PDV, poreza na dohodak. U zahtjevu
za fiskalni broj, pojedinac treba zapisati svoj lini broj i informisati PAK o svim preduzeima
koje posjeduje ukljuujui ime preduzea, adresu i broj registracije svakog poslovanja koje ima u
vlasnitvu. Ako pojedinac osnuje jedno novo poslovno preduzee nakon primanja fiskalnog
broja, pojedinac treba registrirati to osobno preduzee u PAK pre nego to zaponu ekonomske
aktivnosti tog osobnog poslovnog preduzea. Niti jedno poslovno preduzee se nee registrirati
dok pojedinac nije osigurao lini broj i dati ga PAK.

6. Svako partnerstvo e dobiti samo jedan fiskalni broj, bez obzira na broj partnera ukljuenih
u partnerstvo. Fiskalni broj partnerstva treba biti jedan odvojeni broj i razlikovati se od bilo
kojeg fiskalnog broja partnera u partnerstvu.

7. Svaki pojedinac koji eli ili je duan podnjeti poreznu izjavu treba aplikovati i dobiti jedan
fiskalni broj od PAK, pre predaje izjave. Pojedinac treba dati PAK svoj lini broj sa ciljem
osiguravanja jednog fiskalnog broja.

8. PAK moe posjetiti lokaciju poslovne organizacije pre izdavanja fiskalnog broja. Posjeta
se treba uraditi unutar 3 radnih dana nakon primanja aplikacije za fiskalni broj. PAK treba
donjeti/odluiti da li e izdati ili odbiti davanje fiskalnog broja, unutar 5 radnih dana nakon
primanja aplikacije. Ako PAK nije u stanju nai lokaciju poslovne organizacije nakon dva
pokuaja unutar perioda od 3 dana, dokazano sa aktivnostima na terenu, nee izdati fiskalni broj i
informirati poslovnu organizaciju i u skladu sa time takoer informirati ARBK.

13
9. Svaka poslovna organizacija koja zahtjeva ubrzani postupak dobijanja fiskalnog broja ,
treba predati aplikaciju za fiskalni broj u PAK. Pre aplikacije PAK , pojedinac treba dobiti broj
registracije poslovanja od ARBK. Uglavnom se aplikacije za fiskalni broj trebaju predati u
regionalnom uredu koja e biti odgovorna za porezna pitanja poslovanja. Slubenici regionalne
jedinice poreznih obveznika e pregledati aplikaciju, izvriti odgovarajue provjere, ukljuujui
mogue posjete lokaciji poslovanja i odluiti za izdavanje fiskalnog broja unutar 5 radnih dana
nakon predaje aplikacije.

10. Nakon odluke PAK za izdavanje fiskalnog broja poreznom obvezniku, PAK e opremiti
poreznog obveznika sa dokumentom. Takav dokument mora sadravati:
10.1. Fiskalni broj za poreznog obveznika,
10.2. Podsjetnik za poreznog obveznika da treba ispuniti sve zahtjeve za deklaraciju i
plaanje poreza sa ciljem odravanja fiskalnog broja,
10.3. Zahtjev da se takav dokument dri u prostrijama poreznog obveznika,
10.4. Zahtjev da budu spremni za provjeru od PAK,
10.5. Podsjetnik da se izdani fiskalni broj za poreznog obveznika mora zapisati na svakom
predanom raunu i svakom doneenom ugovoru sklopljen sa jednom drugom osobom.

11. PAK moe odbiti izdati fiskalni broj ukoliko porezni obveznik ima lou istoriju
izvravanja poreznih obveza. Svako ne-izdavanje fiskalnog broja e se objaviti za dobrobit
drugih poreznih obveznika. Takva objava je opisana u lanu 16. ovoga administrativnog
uputstva.

12. PAK moe odbiti izdati fiskalni broj za poreznog obveznika kada pojedinac:
12.1. Nije dao tane informacije o adresi u aplikaciji za fiskalni broj;
12.2. Nakon dva pokuaja od PAK ne pronae danu adresu u ARBK;
12.3. Ne prua informacije o vlasniku(cima) slubenim osobama PAK nakon zahtjeva
12.4. Ne prua ostale informacije zatraene od PAK.

13. PAK takoer moe odbiti izdati fiskalni broj ako vlasnik(ci) novog poslovanja ima(ju)
istoriju neizvravanja izvjea poreza i plaanja poreznih obveza. Istorija neizvravanja sadri:
13.1 kada je imao/imala u vlasnitvu jedno poslovanje, koji za dva ili vie meseci nije izvrio
obveze PDV-a;
13.2 prepustio informisati sve zaposlene o mesenoj izjavi poreza po odbitku;
13.3 prepustio izjaviti svim zaposlenima o jednom od formulara za mesenu izjavu
mirovinskog doprinosa i nije odravao ili plaao u potpunosti za jedan ili vie meseci
mesenu izjavu poreza po odbitku na plau ili mirovisnki doprinos;
13.4 prepustio izjaviti ili platiti jednu ili vie godinjih izjava za porez na dohodak (osobnog
ili poslovnog);
13.5 prepustio odravati porez po odbitku ili platiti u potpunosti, jednu ili vie mesenih
zahteva za porez po odbitku za iznajmljivanje, dividende, kamatu ili druge zahteve
poreza po odbitku;
13.6 prepustio da dostavi ili plati dva ili vie tromesena plaanja poreza i doprinosa na
pojedina mala ili velika poslovanja;

14
 13.7 prepustio da dostavi ili plati dvije ili vie tromesene akontacije za mala ili velika
preduzea.

14. Porezni obveznici koji nisu dali tane informacije o svojim fiskalnim brojevima ili nisu
dali informacije po zahtjevu PAK, mogu ponovno predati aplikaciju za fiskalni broj u
regionalnom uredu PAK. PAK e pregledati ponovno svaku dostavljenu aplikaciju kao da je to
nova aplikacija.

15. Ako PAK odlui neizdati fiskalni broj, unutar dana ona treba informirati pismeno poreznog
obveznika, na adresi poslovanja zapisanoj na aplikaciji, naglaavajui razloge neizdavanja
fiskalnog broja, dana nakon to je utvreno. Obavetenje treba ukljuiti informacije o poslovanju
s obrazloenjem ako je ona u mogunosti dobiti fiskalni broj, s priloenjem bankarske garancije
kao to je predvieno paragrafom 16. ovoga lana. Za svaku negativnu odluku moe se uloiti
alba u skladu sa lanom 77. Zakona.

16. Novim poslovanjima kojima se odbilo izdavanje fiskalnog broja zbog istorije
neizvravanja poreznih obveza, ili porezni obveznici koji su dobili drugo po redu pismo koje
predlae otkazivanje njihovog fiskalnog broja po stavu 4. lana 14. ovog administrativnog
uputstva, mogu sklopiti sporazum sa PAK o uspostavljanju nepovratne bankovne garancije, ili
jedne druge garancije primenjivu za PAK u vrednosti odreenoj na osnovi prihoda poslovanja ili
predvienim poreznim obvezama poslovanja ali nikako manje od 5,000. PAK e drati takvu
bankovnu garanciju ili neku drugu primenjivu finansijsku garanciju u periodu od tri godine. Ako
je tokom perioda od 3 godine porezni obveznik izvjetavao poteno i plaao sve porezne obveze,
PAK e vratiti bankovnu garanciju poreznom obvezniku. Bankovna garancija ili druga
finansijska garancija treba ukljuiti jedan uvjet ime PAK moe ostvariti svoja prava na temelju
bankovne garancije ili nekoj drugoj finansijskoj garanciji ako porezni obveznik kasnije propusti
platiti porezni dug nakon obavetenja ili zahtjeva da to uradi i kada se ne moe postii sporazum
za plaanje dugova. Kada je jedna prihvatljiva bankovna garancija ili finansijska garancija dana i
prihvaena od PAK, porezni obveznik moe priloiti zahtjev za fiskalni broj. Ako je aplikacija
kompletna i sve informacije dane u potpunosti PAK, PAK e izdati fiskalni broj unutar 5 radnih
dana.

17. Ukoliko se poslovna organizacija angaira u poslovanje bez prethodnog osiguravanja

fiskalnog broja, pojedinac ili poslovna organizacija (osim pojedinanog poslovanja) smatrat e
se da radi sa neregistriranim osobnim poslovnim preduzeem, neregistriranom poslovnom
organizacijom ili tvrtkom sa neogranienim odgovornostima ili opte partnerstvo. Takva
preduzea bit e predmet svih poreznih obveza koje proizlaze iz primenjivog poreznog
zakonodavstva i primjenjivim kaznama.

lan 10
Nerezidentne osobe i fiskalni predstavnici

1. U skladu sa stavom 4. lana 11. Zakona, svaka rezident osoba koja e poslovati ili vriti
poslovanje ili vriti projekte ili programe u Republici Kosova preko jedne nerezidentne osobe e
priloiti PAK izjavu informacija prije nego nerezident osoba poinje kakvu aktivnost u Republici
Kosovu. Izjava (izvjee) informacija treba sadravati ime i adresu nerezidentne osobe, strani

15
lini broj poreznog obveznika nerezidentne osobe, prirodu posla koja e se vriti od nerezidentne
osobe, vremenski period boravljenja nerezidentne osobe na Kosovu, iznos naknade koju e dobiti
nerezidentna osoba za posao koji e raditi i svaku drugu informaciju koja se smatra vanom.

2. Zatraeno izvjee prema stavu 2. ovoga lana se treba predati diviziji za edukaciju poreznih
obveznika u centralnom uredu PAK. Kopije svakog ugovora se trebaju priloiti izvjeu. Predaja
se vri najmanje 10 dana prije nego je nerezidentna osoba planirala poetak posla na Kosovu.
Ukoliko je datum 10tog dana prije poetka posla kraj nedjelje ili praznik, onda se predaja vri na
zadnjem radnom danu prije zavretka nedjelje ili praznika.

3. Izvjee se mora podnjeti s obzirom na bilo koju nerezidentnu osobu angairana u

ekonomskim aktivnostima, ili koji oekuje angairanje u ekonomskoj aktivnosti u periodu od
vie nego dva dana tijekom kalendarske godine. Ukoliko je ugovorena aktivnost ugovor za due
razdoblje od jedne godine, trai se samo jedno izvjee koje jasno daje pregled perioda
ekonomske aktivnosti koja se oekuje u nastavku. Skupa sa izvjeem pridodaje se kopija svakog
pismenog ugovora. U nastavku su primeri koji pokazuju cilj ovog stava, te stav 1. i 2. ovoga
lana.

Primjer:
Preduzee A angaira Makedonija d.o.o. za odravanje njihove kompjuterske mree, prema
uvjetima ugovora, oekujemo posjetu predstavnika Makedonija d.o.o. na Kosovu najmanje
jedanput svakih tri mjeseca (ili etiri tijekom kalendarske godine). Ugovor je sklopljen u
periodu od tri godine poevi od 1. januara 2010. Preduzee Kosova A treba podnjeti
izvjee kao to je predvieno stavom 1. ovoga lana PAK do 22. decembra 2009. Ukoliko je
22. decembar vikend ili praznik izvjee se predaje zadnjeg dana prije vikenda ili praznika.
Budui da ugovor osigurava nastavak aktivnosti, Preduzee Kosova A treba podnjeti samo
jedno izvjee koje e biti prihvaeno od PAK-a 22. decembra 2009 ili prije.

Primjer:
Preduzee Kosova B angaira Preduzee Turske C u pomaganju sklapljanja graevinskog
ugovora koja se oekuje trajati 3 mjeseca. Poetak ugovora poinje 1. aprila 2009 i zavrava
30. juna 2009. Nakon zavretka ugovora, Preduzee Kosova B angaira Preduzee Turske C
za pamaganje u drugom graevinskom projektu koji poinje 1. januara 2010 u periodu od 4
mjeseci. Preduzee Kosova B treba predati izvjee kao to je opisano u stavu 1. ovoga lana
koji e prihvatiti PUK do 22. marta 2009 u vezi sa prvim ugovorom. Budui da je ugovor
nastavak aktivnosti, Preduzee Kosova B treba podnjeti jedan izvjetaj za drugi ugovor koji
e prihvatiti PAK do 22. decembra 2009.

Primjer:
Preduzee Kosova B angaira pojedinca iz Crne Gore za poboljanje kompjuterskog
problema samo jednom. Posao zahtjeva da pojedinac putuje u Kosovo i radi dva dana.
Budui da e posao potrajati samo dva dana, nije zahtjeva se izvjee.

4. Kao to je predvieno u stavu 5. lana 5. Zakona, svaka nerezidentna osoba Kosova koja se
podloi bilo kojem porezu na Kosovu u skladu sa poreznim zakonodavstvom Kosova, e odrediti

16
jednog fisklanog predstavnika prije poetka ekonomske aktivnosti na Kosovu. Odreeni fiskalni
predstavnik mora biti rezident Kosova koji je kvalifikovan za vrenje dunosti fiskalnog
predstavnika. Fiskalni predstavnik moe biti fizina ili pravna osoba.

5. Unutar 5 dana nakon utvrivanja, fiskalni predstavnik treba podnjeti svoju aplikaciju za
registraciju u centrlanom uredu PAK, diviziji sa edukaciju poreznih obveznika. PAK ima pravo
odbiti utvrivanje fiskalnog predstavnika ako se smatra da on /ona nije kvalifikovan/a za vrenje
dunosti fiskalnog predstavnika. Aplikaciji se pridodaje potpisano pismo imenovanja od
odgovorne nerezidentne osobe koji je odredio fiskalnog predstavnika. U pismu imenovanja
trebaju biti zapisani aktovi za koje je fiskalni predstavnik ovlaten obavljati u ime nerezidenta.

6. Fiskalni predstavnik treba njajmanje biti ovlaten da:

6.1. osoba s Kosova podnese raune u ime nerezident osobe za one tranzakcije za koje je
ovlaten,
6.2. osoba s Kosova prima raune u ime nerezident osobe za one tranzakcije za koje je
fiskalni predstavnik ovlaten,
6.3. podnese PDV izvjea na Kosovu u ime nerezident osobe i one poreza na dohodak
ukoliko su primenjive,
6.4. plaa porezne obveze i da prima porezne naknade u ime nerezident osobe,
6.5. vodi evidenciju tranzakcija za koje je fiskalni predstavnik zaduen i imati dostupnost
po zahtjevu PAK,
6.6. djeluje u ime nerezident osobe na Kosovu i predstavlja nerezident osobu u moguim
kontrolama od PAK,
6.7. ispuni sve obveze u odnosu na obveze PVD za uvoze, izvoze i carinske obveze.

7. Uz zahtjev za registraciju, opisanom u stavu 5. ovoga lana, podnositelj zahtjeva za fiskalno

predstavljanje e pridodati provjerenu kopiju ugovora za fiskalno predstavljanje sklopljenog
izmeu podnositelja zahtjeva za fiskalno predstavljanje i nerezident osobe te provjerenu kopiju
dokaza za poreznu registraciju nerezident osobe u mjestu prebivalita. Potrebno je jasno naglasiti
u ugovoru sve aktivnosti, koje moe ostvariti fiskalni predstavnik.

8. PAK e obavijestiti pismeno o primitku ili odbijanju podnositelja zahtjeva - fiskalnog

predstavnika unutar dva (2) radnih dana nakon odreivanja za prihvaanje ili odbijanje fiskalnog
predstavljanja od strane podnositelja zahtjeva.

9. Odbijanje PAK za prihvatanje fiskalnog predstavnika e se dogoditi kada:

9.1. podnositelj ili fiskalni predstavnik ne ispuni svoje porezne obveze ili je prethodno imao
ili poinio kazneno djelo koje su se smatrale od strane PAK kao porezna evazija ili
izbegavanje plaanja poreza,
9.2. podnositelj ima istoriju nezakonitih poreznih sporova,
9.3. fiskalni predstavnik se nije rehabilitirao od steaja ili nakon kakve druge procedure
prema emu je podnositelj pod nadzorom.

10. PAK moe otkazati pravo djelovanja fiskalnog predstavnika od fiskalnog predstavnika.
10.1. PAK moe otkazati pravo delovanja jednoj osobi kao fiskalni predstavnik ukoliko:

17
 10.1.1. se dao laan iskaz od predstavnika, od predstavljenog ili u ime predstavljenog u
vezi podnoenja zahtjeva za ovlatenje kao fiskalni predstavnik,
10.1.2. fiskalni predstavnik nije izjavio ili ne plaa porezne obveze do roka plaanja,
10.1.3. je neophodno za zatitu prihoda.

10.2. PAK e obavijestiti fiskalnog predstavnika i nerezident osobu o otkazivanju

predstavnitva. U takvim sluajima, treba se odrediti jedan novi fiskalni predstavnik u
roku od 5 dana nakon informiranja nerezident osobe u skladu sa istim principima shodno
ovim lanom.

10.3. Svaka osoba koja je registrirana kao fiskalni predstavnik u roku od 5 dana za bilo kakvu
napravljenu promjenu u njegovo ime, bilo to uspostavljanje ili vlasnitvo njegovog
poslovanja ili kakva druga izmjena koja se desila koja zahtjeva promenu registracije,
treba obavijestiti odjel za edukaciju poreznih obveznika o izmjeni, prestanku ili slinih
dogaaja i dati sve podatke o izmenama.

11. Obveza fiskalnog predstavnika:

11.1. Fiskalni zastupnik se smatra zakonskim zastupnikom kao to je opisano u lanu 16.
Zakona
11.2. Fiskalni predstavnik se obvezuje u cjelini te pogotovo poreznim dugovima nerezident
osobe za koju je on dodijeljen. Kako bi se osigurala izvedba ove obveze, od fiskalnog
predstavnika se moe zatraiti polaganje jedne garancije od jedne finansijske institucije
odobrene od CBK sa lokacijom na Kosovu ili pruanje garancije nekog drugog oblika u
dogovoru sa PAK. PAK e odrediti jednu garanciju ako se to trai i obavijestit e
fiskalnog predstavnika i nerezident osobu o takvom zahtjevu. PAK e dati rok od 30 dana
za prihvaanje garancija.
11.3. Ukoliko fiskalni predstavnik koji zastupa nerezident osobu ne plati koju poreznu
obvezu u Republici Kosovu koja je obraunata za svaki porezni period tijekom koje je
djelovao kao fiskalni predstavnik, PAK e izdati jednu procenu u ime fiskalnog
predstavnika kao to je opisano stavom 13. ovoga lana i predvieno lanom 25. Zakona.
PAK e sakupiti takvu procenu na isti nain kao to je svaki porez u skladu sa odredbama
Zakona. Kako je propisano u podstavu 14.3 ovoga lana, obveza fiskalnog predstavnika
moe postojani i ako je on ili ona prestala biti fiskalni predstavnik.

12. Bez obzira na odredbe stava 11. ovoga lana, fiskalni predstavnik nee biti kriv za kazne
odreene od strane PAK u vezi sa nerezident osobom za koju on/a djeluje, osim ako:
12.1. se prekraj sastoji od protivljenja fiskalnog predstavnika za obvezu za koju je zbog
ovog podstava postavljen kao fiskalni predstavnik ili nerezident osoba,
12.2. se fiskalni predstavnik sloio ili urotio u prekraju nerezidentne osobe; ili
12.3. se izvedba prekraja nerezidentne osobe pripisuje svako zanemarivanje od strane
fiskalnog predstavnika.

13. Iako fiskalni predstavnik moe imati fiskalni broj i Potvrdu PDV-a on/a treba imati jedan
novi fiskalni broj i novi broj registracije PDV, u ime nereizdent osobe za kojeg on/a djeluje. U
ovom sluaju treba se registrirati na svoje ime ili svoje ime nasuprot imena nerezident osobe i sa
adresom fiskalnog predstavnika:

18
 Primjer: Geosearch Austria, Arben Krasniqi fiskalni predstavnik
c/o Arben Krasniqi
Agim Ramadani, 42
Pritina

Ovo e biti izmenjeno svojom registracijom

Z. Arben Krasniqi
Agim Ramadani, 42
Pritina

Na ovaj nain e se izdati fiskalni brojevi (sa imenom fiskalnog predstavnika) koji djeluje u ime
(nerezident osobe). Kada fiskalni predstavnik preda aplikaciju opisanu stavom 5. ovoga lana, on
se prijavljuje za fiskalni broj i za Potvrdu PDV.

14. Prestanak fiskalne reprezentacije.

14.1. Reprezentacija fiskalnog predstavnika e prestati u sluajima kada:
14.1.1. sporazumu reprezentacije sa nerezident osobom istekne rok ili kada on/a
prestane sa aktivnostima reprezentacije tijekom perioda reprezentacije,
14.1.2. fiskalni predstavnik umre,
14.1.3. fiskalni predstavnik bankrotira, postane insolventan ili nesposoban.
14.1.4. kada nerezident osoba utemelji stalnu jedinicu na Kosovu
14.2. Fiskalni predstavnik treba obavijestiti pismeno PAK da vie nee djelovati kao fiskalni
predstavnik. Obavijest se treba podnjeti unutar 10 radnih dana o prestanku
reprezentacije za jednu nerezident osobu. Fiskalni predstavnik treba takoer
obavijestitit nerezident osobu o prestanku reprezentacije. Ukoliko nerezident osoba
nastavlja sa svojim aktivnostima u Republici Kosovu, fiskalni predstavnik treba
naglasiti tu injenicu u pismenoj obavijesti PAK. Takve se informacije trebaju podnjeti
u centralnom uredu PAK, u Diviziji za edukaciju poreznih obveznika.
14.3. Fiskalna osoba se ne moe osloboditi od svoje osobne obveze zbog prestanka
djelovanja kao fiskalni predstavnik. Fiskalni predstavnik je osobno duan za sve
porezne obveze koje proizlaze iz poreznih perioda tijekom kojih je djelovao kao
predstavnik. Ako bi se uradila dodatna procjena poreza od PAK za porezni period
tijekom koje je fiskalni predstavnik djelovao u ime nerezident osobe, fiskalni
predstavnik e biti duan platiti naknadnu poreznu procjenu.
14.4. Kada fiskalni predstavnik prestane djelovati u ime nerezident osobe koji nastavlja biti
angairan sa ekonomskim aktivnostima na Kosovu, nerezident osoba treba odrediti
novog fiskalnog predstavnika unutar 5 dana nakon to se dosadanji fiskalni
predstavnik povue. Fiskalni predstavnik se nee osloboditi svoje osobne dunosti zbog
prestanka rada kao fiskalni predstavnik.

15. Bez obzira na stav 4. do 14. ovog lana nerezident osoba nije duna imenovati fiskalnog
predstavnika osim:
15.1. ukoliko nerezident osoba vri tranzaksiju u vrednosti manjoj od 5,000 unutar 12
meseca,

19
 15.2. ukoliko osoba sa Kosova koja je angaovana od nerezident osobe za ekonomske
aktivnosti duna platiti PDV preko mehanizma suprotne aplikacije, nerezident osoba
nee imati pravo na pravo na odbitak ulaznog PDV,
15.3 nerezident osoba vri ekonomsku aktivnost na Kosovu preko stalne jedinice.

lan 11
Izmjene u formularu za poslovanje i ostale informacije o registraciji

1. Bilo koja izmena u informacijama o registraciji treba se podnjeti PAK najmanje 15 radnih
dana prije dana stupanja na snagu izmjene. PAK moe zatraiti novi fiskalni broj radi nekoliko
izmjena informacija o registraciji. Izmjene u informacijama o registraciji trebaju se napisati u
formularu za aplikaciju fiskalnog broja sa znakom koji pokazuje da je podneen za izmjene
informacija o registraciji. Sve se izmene trebaju podnjeti regionalnom uredu PAK, koji je
odgovoran za pitanja poreza poreznih obveznika.

2. Izmjena u informacijama registracije koje se trae u PAK sadre:

2.1. Izmjena imena poslovanja;
2.2. Izmjena adrese poslovanja ili dodatak novog poslovanja;
2.3. Izmjena vlasnika poslovanja (pravne osobe), koji ne izmenjuje pravni oblik poslovanja;
2.4. Svaka izmjena oblika poslovanja (privatno poslovanje d.o.o; d.o.o u dionikom
drutvu; opti partneri u ogranienom partnerstvu; partnerstvo u preduzeu; svaka
pravna osoba u privatnom preduzeu; i sva druga izmjena slina u obliku poslovanja);
2.5. Svako spajanje poslovnog preduzea sa drugim preduzeem;
2.6. Svaka izmjena u dioniarima koji imaju interes 10% ili vie u jednoj pravnoj osobi;
2.7. Svaka izmjena bilo to u optem partnerstvu ili ogranienom partnerstvu;
2.8. Svaka izmjena adrese glavnog ureda poslovanja;
2.9. Svaka izmjena imena ili adrese kontakt osobe poslovanja
2.10. Svaka izmjena imena ili adrese odgovornih osoba preduzea, i
2.11. Svaki sporazum koji predvia saradnju izmeu dvije ili vie poslovnih organizacija.

3. Svaka izmjena oblika poslovanja (privatno poslovanje d.o.o; d.o.o u dionikom drutvu; opti
partneri u ogranienom partnerstvu; partnerstvo u preduzeu; svaka pravna osoba u privatnom
preduzeu; i sva druga izmjena slina u obliku poslovanja) rezultirat e u izdavanju novog
fiskalnog broja prema procedurama opisanim u lanu 9. ovoga administrativnog uputstva. Staro
poslovanje treba zatraiti ponitenje u skladu sa procedurama opisanim u lanu 12. ovoga
administrativnog uputstva. Ukoliko e novo poslovanje biti obveznik PDV i dobiti Potvrdu PDV
kao to je predvieno lanom 15. ovoga administrativnog uputstva. U nastavku su dani nekoliko
primjera primjene ovog stava:

Primjer:
Preduzee A odlui da e privatnom poslovnom preduzeu izmjeniti oblik poslovanja u
preduzee sa ogranienim odgovornostima, preduzee B d.o.o treba podnjeti zahtjev za
fiskalni broj u skladu sa propisima lana 9. ovog administrativnog uputstva. Preduzee A
treba podnjeti zahtjev za ponitenje u skladu sa lanom 12. ovoga administrativnog uputstva.
Ukoliko preduzee A ima neplaeni porezni dug ili nije podnjela sve zatraena izvjea nee
se ponititi ali e se zapisati u registru kao neaktivan porezni obveznik prema lanu 13.

20
 ovoga administrativnog uputstva. PAK e nastaviti primjenjivati sakupljanje poreznog duga i
predaju izjava od pojedinaca koji su imali u vlasnitvu osobno poslovno preduzee. Ukoliko
je preduzee A obveznik PDV, treba predati svoju Potvrdu PDV PAKu kao to je predvieno
lanom 12. ovoga administrativnog uputstva i primjenjivim zakonodavstvom za porez na
dodanu vrednost. Ukoliko e preduzee B postati porezni obveznik PDV treba se registrirati
za PDV u skladu sa lanom 15. ovoga administrativnog uputstva i primjenjivog
zakonodavstva za porez na dodanu vrednost. Vlasnik preduzea A e izvjestiti u svojoj izjavi
prihode na osobni dohodak za deo godine u kojoj je poslovanje djelovalo kao osobno
privatno preduzee. Kao slubenik preduzea B d.o.o pojedinac e dobiti naknadu od d.o.o u
obliku plate koje je predmet poreza po odbitku. Poto e pojedinac imati prihode od osobno
privatnog prduzea i svoju platu, obadva izvora prihoda e se izjaviti u izjavi za porez na
dohodak za godinu u pitanju. Ako narednih godina pojedinac dobija samo platu od preduzea
B d.o.o nee se traiti od njega predaja godinje izjave poreza na osobni dohodak.

Primjer:
Preduzee C je d.o.o i odobrava odluku izmjene svojeg imena u preduzee Y d.o.o. Budui
da izmjena imena ne izmjenjuje oblik poslovanja, preduzeu Y nije potreban novi fiskalni
broj ali se zahtjeva predaja izmjene imena kod PAK prema stavu 1. ovoga lana.

Primjer:
Kosova Partners je opte partnerstvo sklopljeno od tri generalnih partnera. Generalni partneri
su se sloili za izmjenu oblika svojega poslovanja u ogranieno partnerstvo. Kosova Partners
d.o.o ogranieno partnerstvo. Budui da je ova izmjena oblika poslovanja, Kosova Partners
treba zatraiti ponitenje i Kosova Partners d.o.o treba podnjeti zahtjev za novi fiskalni broj.
Ukoliko je Kosova Partners porezni obveznik PDV treba predati svoju Potvrdu PDV u
regionalnom uredu PAK, koja je odgovorna za porezna pitanja. Ukoliko e Kosova Partners
d.o.o postati porezni obveznik PDV treba se registrirati za PDV u regionalnom uredu PAK,
koja je odgovoran za porezna pitanja.

4. Svaki sporazum izmeu dvije ili vie poslovnih organizacija za angaovanje u zajednikoj
ekonomskoj djelatnosti je jednaka sa uspostavljanjem novog poslovanja za ciljeve PAK. Prema
tome, svaki konzorcijum, grupe osobe, drutvo planova, partnerstvo itd. trebaju podnjeti zahtjev
za novi fiskalni broj od PAK kao to je predvieno lanom 5. iako su pojedine poslovne
organizacije registrirane za porezne ciljeve. Ako zajednika ekonomska djelatnost rezultira sa
obvezama PDV, zajednika djelatnost se treba takoer registrirati za PDV u PAK.

5. U trenutku spajanja jedne poslovne organizacije sa drugom, pogoena preduzea trebaju

odrediti koje e poslovanje biti ono pod kojima e se vriti naknadna djelatnost. Poslovanje pod
kojim e se vriiti naknadna djelatnost e nastaviti koristiti svoj fiskalni broj. Preduzee koje
nee nastaviti treba ponititi svoju djelatnost u skladu sa lanom 12. ovoga administrativnog
uputstva. Bilo koja reorganizacija ukljuujui spajanja trebaju takoer ispuniti zahtjeve za
reorganizaciju odluenim primenjivim Zakonom za porezu na dohodak preduzea i Zakonu za
porez na osobni dohodak.

6. Po propisu stava 6. lana 11. Zakona, svaki transfer poslovanja koji nije u skladu sa
odredbama ovoga lana e se smatrati nastavkom prethodnog poslovanja i pretrpjeti sve

21
posljedice. To podrazumjeva da, neprijavljivanje za novi fiskalni broj novog poslovanja i
neuspjeh u odjavljivanju prethodnog poslovanja e se tretirati kao da preduzee nije postojalo i
svi porezni dugovi e se prenjeti na novo poslovanje i obveza PDV (ako je prethodno poslovanje
bilo registrovano za PDV) e se nastaviti. Ukoliko prethodno poslovanje nije imalo PDV obveza,
koliina prometa realizova od prethodnog partnera se treba uzeti u obzir pri odreivanju
postizanja praga PDV-a.

7. Stav 6. lana 11. Zakona predvia da svaki transfer koji nije uraen na osnovi primenjivih
ugovora ili primenjivim dokazima o inu prodaje e se smatrati nastavak prethodnog poslovanja.
U svrhi primenjivajanja stava 6. lana 11. Zakona ,terminologjia prodaja tumait e se kao
prenos poslovanja.

lan 12
Odjavljivanje poslovanja

1. Kao to je predvieno lanom 12. Zakona ukoliko porezni obveznik odlui odjaviti svoju
djelatnost (ukljuujui izmjenu oblika poslovanja ili izmjenu vrste pravne osobe) treba
informirati PAK pismeno o odluci koji je poduzeo najmanje 60 dana prije planiranja
odjavljivanja preduzea. U nastavku informacije u pismenoj obavijesti za PAK trebaju
sadravati:
1.1. ime i adresu poreznog obveznika;
1.2. fiskalni broj poreznog obveznika;
1.3. lini broj vlasnika ukoliko je osobno poslovno preduzee;
1.4. koliinu ostatka poreznog duga ukoliko ga ima;
1.5. izjavu o odjavljivanju poslovanja i zahtjev za odjavljivanje u skladu sa primenjivim
zakonskim odredbama;
1.6. oekivani datum prestanka poslovne djelatnosti;
1.7. kopiju odluke upravnog tijela (ukoliko je dioniko drutvo ili drutvo sa ogranienim
odgovornostima) koja ovlauje prestanak djelatnosti potpisanu od ovlaenih
slubenika;
1.8. kopiju sporazuma partnerstva (ukoliko je partnerstvo, drutvo osoba ili konzorcium)
potpisanu od svih partnera, osoba lanova drutva ili lanova konzorciuma, to
odraava sporazum za prestanak poslovnih aktivnosti partnerstva, drutvo osoba ili
konzorciuma;
1.9. kopiju predvienog konanog stanja bilansa i ostali pregledi u vezi s tim; i
1.10. ovlatenje poreznog obveznika za predaju takvih dokumenata.

2. PAK nakon 60 dana primanja obavijesti o prestanku djelatnosti, provjerava porezno stanje
poreznog obveznika, ukoliko se treba obaviti kontrola poreznih izjava preduzea. Ukoliko je
prezni obveznik platio sve porezne obveze PAK e izdati potvrdu da je porezni obveznik ispunio
sve zahtjeve za odjavljivanje. Ta potvrda se treba postati ARBK unutar perioda od 60 dana.
Potvrda treba sadravati ime i adresu poreznog obveznika, broj registracije poslovanja, fiskalni
broj PAK i izjavu koja izjavljuje da je poslovanje ispunilo sve zahtjeve za odjavljivanje.

3. Ukoliko PAK odredi da preduzee ima porezne dugove (bilo prije ili poslije kontrole), nije
predalo sve porezne izjave koje su zatraene, ili ima nekakvu preostalu zalihu, PAK e

22
obavijestiti poreznog obveznika da ne ispunjava zahtjeve za odjavljivanje/ponitenje. Takoer
kopija obavetenja e se poslati ARBK. Obavjetenje e sadravati:
3.1. ime, adresu i fiskalni broj poreznog obveznika;
3.2. izjavu poreznog obveznika da ne ispunjava zahtjeve odjavljivanja i datum kada se
donjela odluka;
3.3. izjavu obrazloenja, zato nisu ispunjeni zahtjevi za odjavljivanje koji ukljuuje opis:
3.3.1. svih neplaenih poreznih dugova ukljuujui kopiju izvjea kontrole ukoliko je
bila primenjena;
3.3.2. sve nepredane porezne izjave;
3.3.3. pravo poreznog obveznika na albu, i
3.3.4. djelovanja koje treba poduzeti porezni obveznik ako eli odjaviti poslovanje.

4. Nakon obavjetenja za ispunjavanje zahtjeva za odjavljivanje, PAK e poduzeti mjere za

postavljanje poreznog obveznika u registar neaktivnih poreznih obveznika u skladu sa stavom 6.
lana 8. ovoga administrativnog uputstva. PAK e takoer zapoeti primenjivanje odredba
insolventnosti odluenim Zakonom 2003/4 o likvidaciji i reorganizaciji pravnih osoba u steaju
ili svojim nasljednicima.

5. Ako porezni obveznik podnese kasnije sve zatraene izjave i isplati sve porezne dugove, onda
moe predati novi zahtjev za odjavljivanje koji e obuhvaati zatraene elemente stavom 1. ovog
lana. Primanjem pismenog zahtjeva opisanog gore i nakon utvrivanja da poslovanje ispunjava
zahtjeve za odjavljivanje PAK e poduzeti opisane korake u stavu 2. ovoga lana.

6. Nakon odluke za odjavljivanje poreznog obveznika PAK e ukloniti poreznog obveznika iz

svoje baze podataka.

7. PAK e najaviti imena svih odjavljenih preduzea, ukljuujui broj registracije poslovanja i
fiskalni broj u skladu sa odredbama lana 14. ovog administrativnog uputstva.

8. Postavljanje poreznog obveznika u registar neaktivnih poreznih obveznika od PAK, ne

oslobaa poreznog obveznika od obveze plaanja svakog poreznog duga koji moe biti obvezan.
Porezni obveznici zapisani i registar neaktivnih poreznih obveznika se mogu vratiti u bazu
podataka PAK aktivnih poreznih obveznika, ukoliko PAK posjeduje informacije koje pokazuju
da je porezni obveznik aktivan. Ukoliko se porezni obveznik vrati u bazu podataka aktivnih
poreznih obveznika PAK treba objaviti tu injenicu tako da druga preduzea postanu svjesna da
su tranzakcije tog poreznog obveznika sada poznata.

9. Postavljanjem poreznog obveznika u registar neaktivnih poreznih obveznika PAK e

obavijestiti ARBK za tu akciju i razloge za poduzimanje takve akcije. Obavijest treba sadravati
ime i adresu poreznog obveznika; broj registracije poslovanja; fiskalni broj poreznog obveznika;
i izjavu da je PAK postavio poreznog obveznika u registar naktivnih poreznih obveznika.

10. Ukoliko se porezni obveznik kasnije vrati u bazu podataka aktivnih poreznih obveznika PAK
e obavijestiti ARBK da je poslovanje ponovno aktivno. Takva obavijest treba sadravati ime,
adresu poreznog obveznika; broj registracije poslovanja; fiskalni broj PAK, i izjavu da je PAK
odluio postaviti poreznog obveznika u registar baze podataka aktivnih poreznih obveznika.

23
11. Ukoliko je porezni obveznik obavijestio PAK da namjerava odjaviti poslovnu djelatnost kao
to je predvieno ovim lanom, i PAK odredi da poslovanje ne ispunjava kriterije za
odjavljivanje zbog toga to ima porezne dugove jer nije predao sve izjave ili ima nekakave
preostale zalihe, PAK e poduzeti mjere kako bi osigurao sve izjave koje se trae prema stavu 5.
i 6. lana 13. ovoga administrativnog uputstva. PAK e takoer poduzeti sve mogue mjere za
prikupljanje, prema stavu 3. i 4. lana 13. ovoga administrativnog uputstva. Kada su sve mjere
poduzete PAK moe postaviti poreznog obveznika u registar neaktivnih poreznih obveznika i
pratiti procedure odjavljivanja predviene u ovom lanu. PAK e takoer zapoeti primenjivanje
odredba insolvencije odreenim Zakonom 2003/4 o likvidaciji i reorganizaciji pravnih osoba u
steaju ili njegovih nasljednika.

lan 13
Ponitenje registracije preduzea

1. Kao to je ovlateno lanom 12.6 Zakona, PAK moe postaviti poreznog obveznika u registar
neaktivnih poreznih obveznika onda ako je radio tijekom prethodne fiskalne godine. Ova
odredba se primenjuje u sluajima kada porezni obveznik nema poreznog duga i kada je PAK
odluio da ne zatrai poreznu izjavu koju je mogao biti duan predati.

2. Kao to je predvieno stavom 1. lana 43. Zakona, porezni obveznik koji ima preostali porezni
dug ili nepredane izjave moe se postaviti u registar neaktivnih poreznih obveznika onda kada
PAK utvrdi da se dug ne moe isplatiti zbog toga to se porezni obveznik ne nalazi ili nije vie
aktivan i nema imovinu koje se mogu pokupiti umjesto duga. Ako se kasnije utvrdi da je porezni
obveznik jo angairan aktivno u ekonomskoj djelatnosti onda e se porezni obveznik vratiti u
aktivno stanje.

3. Ukoliko kao rezultat napora za naplate neisplaenog poreznog duga PAK utvrdi da se porezni
obveznik ne moe pronai ili vie nije angairan aktivno u ekonomskoj djelatnosti PAK moe
odluiti postaviti poreznog obveznika u registar neaktivnih poreznih obveznika kada su se
poduzele sve mjere za pronalazak poreznog obveznika ili za isplatu poreznog duga. Prije
postavljanja poreznog obveznika u registar neaktivnih poreznih obveznika (ako nisu do sada
registrirani) kako bi zatitili prava i udjela bilo koje imovine koje porezni obveznik ima.
Uglavnom, PAK treba zaplijeniti svaku dodatnu imovinu poreznog obveznika prije postavljanja
poreznog obveznika u registar neaktivnih poreznih obveznika. Ukoliko PAK utvrdi da zaplijena i
prodaja imovine nije u najboljem interesu drave, razlozi za ne oduzimanje imovine i prodaju
trebaju biti jasnoobrazloeni.

4. Kao to je navedeno u stavu 3. ovog lana, pojam u najboljem interesu drave

podrazumijeva odluenost za ne poduzimanje specifine aktivnosti, kao zaplijena i prodaja
imovine preduzea zbog toga to oekivani prihodi od takve aktivnosti su manje ili samo malo
vie od trokova ativnosti preduzea. Na primjer uzimajui referentnu toku, preduzee koje ima
imovinu u vrednosti od samo 300, trokovi objavljivanja imovine na prodaju i potroeno
vrijeme slubenika PAK u aktivnosti oduzimanja preduzea i prodaje imovine su vea nego
iznos koji se moe ostvariti od djelatnosti zaplijene i prodaje, te poduzimanje akcije nije u
najboljem interesu drave.

24
5. Ako kao rezultat napora za osiguranje porezne izjave koje jo nisu predane, PAK utvrdi sa se
porezni obveznik ne nalazi ili vie nije angairan aktivno u ekonomskoj aktivnosti, PAK moe
prenjeti poreznog obveznika u registar neaktivnih poreznih obveznika kada se sve provjere i
kontrole obave i dokumentira ispravno. Prije transfera poreznog obveznika u registar neaktivnih
poreznih obveznika, PAK treba utvrditi, na osnovi potencijala prikupljanja da li je u interesu
drave poduzimanje takvih aktivnosti potrebno za obezbeenje izjava. Openito, PAK treba
osigurati svaku izjavu u vezi sa prikupljenim porezom na izvoru budui da se prikupljanje takvog
poreza moe obaviti od imovine odgovornih osoba preduzea kao i imovine preduzea.
U sluajima poreza na izvoru ili prikupljenih, PAK treba obaviti procenu protiv odgovornih
osoba shodno stavu 4. i 5. Zakona prije transfera poreznog obveznika u registar neaktivnih
poreznih obveznika. Ukoliko se utvrdilo da je sakupljanje poreznih dugova od odgovornih osoba
nemogue obaviti i potvreno, porezni obveznik se moe transferirati u registar neaktivnih
poreznih obveznika bez osiguranja delikventne izjave te mu se obaviti procjena od odgovornog
sluenika. Svaki sluaj koji je utvren i za koji se trai delikventna izjava, zbog toga to nije u
interesu drave ili je odreeno da se ne uradi procjena odgovorne osobe zbog toga to takva
procjena ne bi bila naplativa, potrebno je odobrenje Zamenika generalnog direktora (operacija)
ili vieg slubenika PAK.

6. Shodno stavu 5. ovoga lana pojam interes drave podrazumjeva da se utvrdilo da su

trokovi vei za zahtjev izjave poslovanja koji vie nije aktivan nego iznos prihoda koji se mogu
sakupiti ako su izjave osigurane i obraene. Na primjer, kao referentna toka, ako jedno d.o.o
nije vie aktivno i nema imovine koja se moe sakupiti u vrednosti poreznog duga, postoji manji
dobitak koji se moe dobiti od drave Kosova putem zahtjeva izjave poreza na dobit preduzea
koji ima 500 porezne obveze.

lan 14
Otkazivanje dokumenata ukljuujui fiskalni broj

1. Ovlaenje za otkazivanje poreznog dokumenta predvieno lanom 23. Zakona obuhvaa

mogunost povlaenja fiskalnog broja poreznog obveznika, ukoliko porezni obveznik ne
zadovoljava zahtjeve ispunjavanja izvjea i otplaivanja. PAK moe otkazati fiksalni broj
svakoga poreznog obveznika koji ne uradi na vrijeme: podnjeti porezne izjave, plaanje poreznih
obveza, podnjeti informacije, izvjea pomirenja ili godinje potvrde.
1.1. Porezni obveznik koji ne predaje kontinuirano izjave je onaj koji ako:
1.1.1. tijekom perioda od 12 mjeseci nije predao dve ili vie PDV izjave;
1.1.2. tijekom perioda od 12 mjeseci nije predao dve ili vie formulara poreza na izvoru
po dohodku ili mirovinske doprinose;
1.1.3. tijekom perioda od 36 mjeseci nije predao jednu ili vie izjava poreza na dohodak
(osobne ili od preduzea);
1.1.4. tijekom perioda od 12 mjeseci nije predao dve ili vie mjesenih izjava o odbitku
poreza na iznajmljivanje, dividende, interesa ili drugih mjesenih zahtjeva poreza
na izvor;
1.1.5. tijekom perioda od 12 mjeseci nije predao dve ili vie tromjesenih izvjea
plaanja avans za mala poslovanja ili velika (individualna poslovanja ili
preduzea);

25
 1.1.6. tijekom perioda od 12 mjeseci nije predao dve ili vie tromjesenih izvjea
poreza na iznajmljivanje ili nematerijalnu imovinu.
1.1.7. tijekom perioda od 36 mjeseci nije predao na vrijeme jednu od izvjea
informacija ili pomirenja kao to su: godinje izvjee o pomirenju poreza na
dohodak, potvrda mirovinskih doprinosa i poreza na izvoru, godinji saetak
poreza po odbitku na kamate, dividende, prava na vlasnitvo, iznajmljivanje i loto
dobitak, godinje informacije o izvjeu naplata od 500 i vie, itd.
1.2. Porezni obveznik e se smatrati da nije plaao kontinuirano na vrijeme porezne obveze,
ako:
1.2.1. tijekom perioda od 12 mjeseci nije platio poreznu obvezu PDV za tri ili vie
perioda;
1.2.2. tijekom perioda od 12 mjeseci nije platio na vrijeme poreznu obvezu za tri ili vie
formulara poreza na izvoru po dohodku ili mirovinske doprinose;
1.2.3. tijekom perioda od 36 mjeseci nije platio na vrijeme poreznu obvezu za jedno ili
vie izvjea poreza na dohodak (osobno ili od preduzea);
1.2.4. tijekom perioda od 12 mjeseci nije platio na vrijeme poreznu obvezu za tri ili vie
mjesenih izvjea poreza na izvoru za iznajmljivanje, dividende, kamate ili
drugih mjesenih zahtjeva na izvoru;
1.2.5. tijekom perioda od 12 mjeseci nije platio na vrijeme poreznu obvezu za tri ili
vie tromjesenih izvjea plaanja anavsa za mala poslovanja ili velika (
individualja poslovanja ili preduzea);
1.2.6. tijekom perioda od 12 mjeseci nije platio na vrijeme poreznu obvezu za tri ili
vie tromjesenih izvjea za porez na iznajmljivanje ili nematerijalnu imovinu.

2. Sa ciljem otkazivanja fiskalnog broja poreznog obveznika, regionalni ured PAK za porezne
obveznike treba poslati poreznom obvezniku obavijest o otkazivanju predloenog fiskalnog broja
najmanje 30 dana prije njegovog poetka djelovanja.

3. Tijekom predvienog perioda od 30 dana, porezni obveznik mora kontaktirati PAK i zatraiti
da postane redoviti porezni obveznik za svaku poreznu obvezu za koju se on smatra delikuent.
Ako je porezni obveznik dobio samo jednu obavijest putem kojeg mu se predloilo otkazivanje
fiskalnog broja te zatrai zahtjev za plaanje obveza kako bi postao redoviti porezni obveznik za
sve porezne obveze PAK e uzeti u obzir ovaj zahtjev skupa sa svim informacijama istorije u
vezi sa poreznim obveznikom i utvrditi da li se treba otkazati fiskalni broj. Ukoliko porezni
obveznik postane opet kasnije delikuent PAK e poslati drugu obavijest poreznom obvezniku
informirajui ga da e se njegov fiskalni broj otkazati u periodu od 30 dana. Druga obavijest
treba zabeleiti injenicu da je ova druga obavijest koja je poslana poreznom obvezniku i u njoj
opisati mogunosti poreznog obveznika shodno ovome stavu i stavu 4. i 5. ovoga lana. Porezni
obveznik ima pravo na albu kako bi PAK utvrdio otkazivanje njegovog fiskalnog broja. Predaja
albe nee sprijeiti otkazivanje fiskalnog broja.

4. Porezni obveznik koji je dobio drugu obavijest/upozorenje koje predlae otkazivanje fiskalnog
broja moe sklopiti sporazum bankovne garancije za PAK shodno stavu 6. lana 9. ovoga
administrativnog uputstva. Svaka bankovna garancija treba imati dovoljan iznos kako bi se
pokrilo 150% svih neplaenih poreznih obveza, ili nerijeenih, u vremenu kada je druga
obavijest izdana/upozorenje bez obzira na prethodne iznose prometa.

26
5. Ukoliko porezni obveznik koji je istodobno i pravna osoba, ne daje bankaovnu garanciju
shodno stavu 16. lanu 9. ovog administrativnog uputstva, nakon druge izdane
obavijesti/upozorenja predlagajui otkazivanje fiskalnog broja poreznog obveznika i PAK odlui
otkazati fiskalni broj, PAK treba aplikovati na nadlenom sulu o odluci za postavljanje poreznog
obveznika u postupak nedobrovoljne insolvencije. Odluene procedure zakonodavstvom o
likvidaciji i reorganizaciji pravnih osoba pod steajem ili njegovog nasljednika e uslijediti za
pokretanje ovog procesa.

lan 15
Potvrde PDV i uvoz/ izvoz

1. Registracija za PDV Svaka osoba koja zahtjeva registraciju za PDV (Porez na dodanu
vrijednost) treba se registrirati za PDV i dobiti potvrdu PDV unutar 15 kalendarskih dana nakon
ispunjavanja uvjeta za registraciju. lan 58. Zakona predvia kazne za one porezne obveznike
koji ine oporezive isporuke bez registracije PDV. U svrhu ovog lana, pojam oporeziva osoba
e se smatrati svaka osoba koja je ili zahtjeva registraciju PDV i koja na Kosovu nezavisno radi
ekonomske aktivnosti redovito ili neredovito, bez obzira na cilj ili rezultate te ekonomske
aktivnosti.

2. Sve osobe koje rade nabave od 50,000 ili vie u neprekidnom periodu od 12 mjeseci (ili
slini zahtjevi utvreni zakonodavstvom o PDV) trebaju se registrirati za PDV.

3. Ukoliko, promet osoba koje rade nabave u neprekidnom periodu od 12 mjeseci ne prelazi
potreban prag za registraciju PDV onda ne moemo naplatiti PDV za njihovu nabavu prema
zakonodavstvu o PDV. Osobe koje vre ove nabave se ne moraju registrirati prema
zakonodavstvu PDV-a ali trebaju platiti svoje uvoze i platiti PDV za izvrene nabave za one
oporezive osobe. Oni nemaju pravo naplatiti PDV za nabave koje vre i nemaju pravo kreditirati
naplaeni ulazni PDV na uvoz zaliha izvrene za njih.

4. Porezni obveznici koji su registrirani za PDV shodno PDV primenjenom zakonodavstvu

trebaju podnjeti tromjesenu poreznu izjavu.

5. Osobe koje ele postati porezni obveznici PDV mogu dobrovoljno podnjeti zahtjev za
registraciju na PDV bez obzira na njihov promet. Kada porezni obveznik postane dobrovoljni
porezni obveznik, izbor se moe opozvati samo u skladu sa uredbama Zakona o PDV.

6. Svaka osoba koja se nije registrirala, kao to je predvieno stavom 2. i 3. ovoga lana e se
registrirati prisilno od PAK i retroaktivno raunajui od datuma kada se takva registracija
zatraila.

7. Porezni obveznici registrirani dobrovoljno i prisilno se podlijeu svim zahtjevima PDV na

isti nain kao i oni porezni obveznici koji su registrirani nakon to su postigli prag registracije.

8. Svi formulari za registraciju PDV trebaju se podnjeti osobno, ili od ovlaene osobe u
poslovanju, u regionalnom uredu PAK odgovorne za porezna pitanja. Formulari za registraciju

27
PDV trebaju biti popraeni sa kopijom dokumenata za registraciju preduzea, potvrdu fiskalnog
broja i slubenu identifikaciju sa fotografijom (paso, lina karta, itd.).

9. Ukoliko jedno preduzee ima jednu ili vie podrunica ili lokacija, preduzee treba izjaviti
glavne lokacije poslovanja u PAK u vrijeme registracije za PDV. Svaka druga lokacija
poslovanja poreznog obveznika treba se takoer napomenuti kako bi se izdala ispravna Potvrda
PDV i uvjerena kopija potvrde koja se treba objaviti na svakoj lokaciji poslovanja davajui tako
mogunost javnou za informiranje. Bilo koja promjena u lokaciji poslovanja ili promjena
glavne lokacije poslovanja ili podrunice poslovanja treba se obavijestiti PAK unutar 15
kalendarskih dana nakon promjene.

10. Po primitku formulara za Registraciju za PDV, PAK e osigurati da su informacije u

formularu za registraciju tone i da je porezni obveznik zavrio sve porezne obveze. Osim toga,
PAK e posjetiti svaku lokaciju poslovanja koje je porezni obveznik zapisao na formularu za
registraciju kako bi se osigurao u vjerodostojnost podataka. PAK e onda potvrditi izdavanje
Potvrde za PDV, ukoliko nee izdati obavijestit e poreznog obveznika unutar 10 radnih dana
nakon primanja formulara za registraciju za PDV.

11. Ukoliko PAK utvrdi da porezni obveznik ima pravo na Potvrdu za PDV obavijestit e
poreznog obveznika o odluci, najkasnije sljedeeg radnog dana nakon donoenja odluke.
Poreznom obvezniku e se dati mogunost da posjeti ovlaeni ured PAK ili e mu se poslati
Potvrda PDV.

12. Svaka Potvrda PDV e imati jedinstveni serijski broj na svojoj stranici. Taj serijski broj, koji
je istodobno registracijski broj poreznog obveznika za PDV treba biti zapisan zajedno sa
fiskalnim brojem poreznog obveznika na svakom raunu izdanog od poreznog obveznika.

13. Ukoliko PAK otkrije da porezni obveznik nije redovit u svim poreznim obvezama ili da su
informacije na formularu za registraciju netone, PAK e poslati pismenu obavijest poreznom
obvezniku da se Potvrda PDV ne moe izdati. Pismena obavijest e obavijestiti poreznog
obveznika o razlozima ne izdavanja Potvrde PDV i podsjetiti poreznog obveznika o kaznama za
angairanju u tranzakcije PDV bez dobijanja Potvrde PDV. Obavijest e takoer pruiti
poreznom obvezniku informacije u vezi za pravo na albu. PAK e poslati poreznom obvezniku
pismenu obavijest u roku od 2 dana nakon utvrivanja da se Potvrda PDV nee izdati.

14. Potvrde uvoza/izvoza. Sve osobe koje trebaju dobiti Potvrdu uvoza/izvoza prije nego
poduzmu takvu aktivnost uvoza ili izvoza, su duni ako:
14.1. uvoze robu na Kosovu, ukoliko nije registrirana za porezne svrhe, ili
14.2. izvoze robu iz Kosova, ukoliko nije registrirana za porezne svrhe.

15. Svi formulari za registraciju uvoza/izvoza trebaju se podnjeti osobno, ili od ovlaene osobe
preduzea u regionalnom uredu PAK, koja je odgovorna za porezna pitanja poslovanja.
Formulari za registraciju uvoza/izvoza trebaju biti popraeni kopijama dokumenata za
registraciju poslovanja, Potvrdom fiskalnog broja i slubenom identifikacijom sa fotografijom
(paso, lina karta, itd.).

28
16. Po primitku formulara za registraciju uvoza/izvoza, PAK e osigurati da su informacije u
formularu za registraciju vjerodostojne i da je porezni obveznik izvrio sve porezne obveze.
Ukoliko PAK utvrdi da porezni obveznik ima pravo na Potvrdu za uvoz/izvoz ispisat e potvrdu
i predati poreznom obvezniku. Ukoliko porezni obveznik nije aktuelan sa svim izjavama naplate
poreza nee mu se izdati Potvrda uvoza/izvoza dok porezni obveznik ne postane redovit u svim
poreznim pitanjima ili dok se ne sklopi slubeni sporazum za plaanje svakog neplaenog
poreza.

17. Svaka Potvrda uvoza/izvoza e imati svoj jedinstveni serijski broj.

18. Otkazivanje i opoziv potvrde. Kao to je predvieno lanom 23. Zakona, generalni direktor
PAK-a moe otkazati i opozvati Potvrdu PDV ukoliko PAK utvrdi da je osoba kojem se potvrda
izdala prekrila Zakon. Prekraj Zakona moe rezultirati sa otkazivanjem ili u opozivu potvrde
PDV koja ukljuuje ali se ne ograniava na sljedee:
18.1. Davanje Potvrde PDV na korienje druge osobe,
18.2. Izdavanje lanih rauna ili lanih koristei Potvrdu PDV,
18.3. Neuspeh da pravovremno izjavi dve ili vie izjava PDV
18.4. Neuspeh da pravovremeno plati jednu ili vie obveza PDV
18.5. Ne podnoenje i neplaanje pravodobno dviju ili vie poreznih izjava koje je porezni
obveznik duan predati; ili
18.6. Ne postavljanje FK, nakon to se tri ili vie puta kaznio novanom kaznom.

19. PAK treba poslati poreznom obvezniku pismenu obavijest o opozivu ili otkazivanju Potvrde
PDV 10 dana prije dana povlaenja. Takva obavijest e sadrati:
19.1. opis razloga predloga povlaenja ili otkazivanja Potvrde PDV.
19.2. izjavu koja informira ukoliko se Potvrda PDV opozvala ili otkazala, porezni obveznik
nee moi nastaviti vriti poslovanje i ako porezni obveznik nastavi sa vrenjem
poslovnih aktivnosti nakon to je povlaena ili otkazana potvrda on e biti predmet
kazne predvienom Zakonom.
19.3. pravo poreznog obveznika na albu o otkazivanju ili opozivu unutar 10 dana
predavanja pismene albe kod regionalnog menadera koji je izdao obavijest.

20. alba poreznog obveznika se treba osnovati na injenici da je PAK pogrijeio, na

injenicama opisanim shodno stavu 18. ovoga lana. Porezni obveznik treba napisati izjavu
istiui jasno injenice PAK kako je opoziv i otkazivanje Potvrde PDV-a bio netoan.

21. Ukoliko se porezni obveznik alio, prema stavu 20. ovoga lana, i ako se regionalni mender
sloio sa podnjetim injenicama u albi poreznog obveznika, regionalni menader treba izdati
dopis poreznom obvezniku u kojem se istie da je otkazan prijedlog za povlaenje ili otkazivanje
Potvrde PDV.

22. Nakon prolaska perioda od 10 dana i ako se porezni obveznik nije alio ili je, meutim
regionalni voditelj ne prihvaa nikakvu promjenu na osnovi albe poreznog obveznika,
regionalni menader treba pripremiti dopis za poreznog obveznika i obavijestiti ga da je Potvrda
PDV povuena ili otkazana. Dopis treba jasno istaknuti osnovu na kojoj je donjeta odluka
ukljuujui razlog zato alba nije utjecala na odluku.

29
23. Dopis koji savjetuje poreznog obveznika da je Potvrda PDV otkazana ili povuena, treba se
se osobno predati od slubenika PAK poreznom obvezniku. Slubenik PAK treba predati dopis
odgovornoj osobi poreznog obveznika (ako je u pitanju pravna osoba) ili poreznom obvezniku (
ako je u pitanju privatno poslovanje) i objasniti da je Potvrda PDV povuena. Po mogunosti,
pismo treba biti poslano poreznom obvezniku na kraju dana kako bi se izbjegao nepotreban
poremeaj poslovanja. Slubenik PAK treba uzeti Potvrdu PDV i obavijestiti poreznog
obveznika da e djelovanje poslovanja bez potvrde PDV rezultirati kaznom i moguim kaznenim
progonom.

24. Potvrda PDV e se otkazati bez mogunosti obnavljanja, ako:

24.1. je porezni obveznik dopustio da se njegova potvrda koristi od druge osobe i osoba koja
je koristila potvrdu e biti predmet kazne shodno Zakonu;
24.2. je porezni obveznik izdavao lane raune ili izmiljene;
24.3. osim otkazanja Potvrde PDV, regionalni voditelj e pripremiti izvjetaj koji zahtjeva
kazneni postupak kao to je predvieno stavom 4. lana 58. Zakona.

25. Potvrda PDV koja je povuena zbog neplaenog poreza ili nepredanih izjava se moe
obnoviti pismenim zahtjevom od poreznog obveznika kada porezni obveznik postane redovit u
predavanju izjava ili ako je sklopio zadovoljavaju sporazum za plaanje dugova. Pismeni
zahtjev treba se podnjeti kod regionalnog voditelja koji je povukao Potvrdu PDV. Zahtjev treba
obuhvaati fiskalni broj poreznog obveznika i identificirati potvrdu koju eli obnoviti (ime
potvrde, serijski broj, adresa poslovanja). Skupa za zahtjevom za obnavljanje potvrde, porezni
obveznik treba izjaviti da je svjestan podnjetog zahtjeva i izjave za naplatu kako bi odrao
Potvrdu PDV. Porezni obveznik mora potvrditi svoj cilj kako bi ostao redovit u predavanju
izjava i vrenju uplate na vrijeme.

26. Primanjem pismenog zahtjeva za obnavljanje Potvrde PDV i potvrde poreznog obveznika o
ispunjavanju zahtjeve za njeno obnavljanje, regionalni menader e obnoviti Potvrdu PDV
unutar 2 radnih dana. Regionalni menader se treba potruditi kako bi obnovio Potvrdu PDV na
isti dan primitka zahtjeva kako bi porezni obveznik zapoeo poslovnu djelatnost.

27. Ako je prolo 30 dana od kada je potvrda otkazana ili povuena, otkazana potvrda se nee
obnoviti nego e se poreznom obvezniku izdati nova Potvrda PDV koja e biti na snazi za
tranzakcije od tog datuma pa nadalje.

28. Ukoliko generalni direktor smatra potrebnim, PAK moe zapoeti program zamjene svih
postojeih Potvrda PDV nakon obavjetenja sa ciljem obavljanja postupaka i savjetovanja
poreznog obveznika o procedurama za dobijanje zamjenjene potvrde PDV. Porezna
administracija moe odbiti izdavanje zamjene potvrde PDV svakom poreznom obvezniku koji
ispunjavaju uvjete za odbijanje, povlaenje ili otkazivanje fiskalnog broja ili Potvrde PDV na
osnovi ovog administrativnog uputstva.

29. Kada se porezni obveznik PDV vie ne smatra poreznim obveznikom PDV prema uredbama
Zakona o porezu na dodanu vrijednost, porezni obveznik PDV treba predati svoju Potvrdu PDV

30
u regionalnom uredu PAK, koja je odgovorna za porezna pitanja poreznih obveznika. PAK e
primiti (priznati) podjetu Potvrdu PDV.

30. Potvrde PDV se trebaju predati unutar 15 dana nakon to porezni obveznik prestane biti
porezni obveznik PDV ili nakon prestanka poslovne aktivnosti. PAK e objaviti imena svih
poreznih obveznika koji su podnjeli svoje Potvrde PDV kao to je opisano u lanu 16. ovoga
administrativnog uputstva.

31. PAK e odravati popis svih poreznih obveznika sa aktivnim Potvrdama PDV i objavit e ih
na svojoj ueb stranici (www.atk-ks.org). Popis e biti u alfabetskom redu na osnovi imena
poreznih obveznika. Cilj objavljivanja je informiranje javnosti o poreznom obvezniku koji
posjeduje valjanu Potvrdu PDV. PAK mora pruiti javnosti upute za pristup informacijama. PAK
takoer treba postaviti popis nevaljanih Potvrda PDV i datum od kada one vie nisu na snazi.

lan 16
Objavljivanje imena i brojeva poreznih obveznika

1. U skladu sa lanom 23. Zakona, PAK je ovlaen objaviti imena, fiskalne brojeve i
registracijske brojeve PDV svih poreznih obveznika koji ispunjavaju uvjete primjenjivih uredba
lana 9; 12; 13; 14. i 15. ovoga administrativnog uputstva.

2. PAK objaviti imena, fiskalne brojeve, registracijske brojeve PDV onih poslovanja na popisu
po stavu 1. ovoga lana unutar 5 radnih dana nakon to je donjeta odluka o poduzimanju
odreenih koraka po lanu 23. Zakona. PAK e objaviti informacije na svojoj ueb stranici i izdati
objavijest u dnevnim novinama o objavljenom popisu.

3. Pored informacija koje e se objaviti po stavu 2. ovoga lana, PAK treba sadrati izjavu u
kojoj izjavljuje da nee priznati nikakve tranzakcije trokova, ukljuujui kreditiranje PDV
ukoliko se primjenjuje, u vezi sa onim objavljenim poslovanjima od dana objave.

4. Ukoliko se poslovanje obnovilo, PAK e objaviti informacije predviene stavu 2. ovoga lana,
kojom se potvruje da se poslovanje obnovilo i da e se priznati svaka tranzakcija trokova,
kreditiranje PDV od dana kada je obnova na snazi. Objava e sadrati informacije postavljene
na ueb stranici PAK-a.

5. PAK e objaviti imena svih poreznih obveznika koji su vratili svoje Potvrde PDV zbog toga
to vie nisu porezni obveznici. Informacije koje e se objaviti su one koje su predviene stavom
2. i 3. ovoga lana.

6. Nakon objave predviene stavom 1; 2; 3. i 5. ovoga lana, tranzakcije objavljenih poreznih

obveznika se nee priznati zbog zahtjeva za odbitak trokova porezne izjave na dohodak ili
zahtjeva za odbitak kreditiranja izjave PDV prema stavu 9. lana 19. Zakona i stavu 6. i 7. lana
23. ovoga administrativnog uputstva.

lan 17
Zahtjev za knjige i registracije

31
1. Stav 1. lana 13. Zakona, zahtjeva da osoba koja je duna platiti ili odrati porez na izvoru,
stvoriti ili voditi registar rauna koji su u skladu sa poreznim zakonodavstvom. Knjige i
registracije se u pisanom ili elektronikom obliku dostatna, da bi se utvrdila obveza poreza koja
se treba platiti ili odrati na izvoru. Registracije rauna su evidencije koje su dovoljne da bi
pokazale ili dokazale tranzakciju poslovanja i otkrile (s opravdanom tonou) svoju financijsku
poziciju u svakom vremenu. Registracije rauna omoguavaju pripremu rauna u skladu sa
zahtjevima prava.

2. Knjige i minimalne registracije koje treba voditi poslovanje sa godinjim prometom do

50,000 ili manje su:
2.1. Knjiga primitka, u kojoj se trebaju registrirati sve kupovine i izjave;
2.2. Knjiga izdataka, u kojoj se trebaju registrirati sve prodaje i izjave;
2.3. Knjiga prometa, koja je povezana sa knjigom primitka i izdataka gdje su svi unosi i
izlazi blagajne registrirani;
2.4. Financijski izvjetaji, ukljuujui evidenciju depozita i podizanja;
2.5. Kopije popratnih dokumenata za unose u knjige, trebaju se voditi i popratiti sa
prihvatljivom knjigom.
2.6. Registracija robe treba se voditi zajedno sa ostalim evidencijama robe primljene
tijekom godine.
2.7. Knjiga zaposlenih u kojoj e se registrirati zaposleni, ako ima takvih.
2.8. Poslovanje treba uraditi registraciju godinje robe kao to je predvieno lanom 18.
administrativnog uputstva i ta registracija robe mora se drati zajedno sa ostalim
evidencijama robe primljene tijekom ove godine.

3. Izdani rauni kupovine trebaju biti upisani u knjigu primitka unutar 5 dana primitka rauna
kupovine. Izdani rauni prodaje trebaju biti upisani u knjigu izdataka unutar 5 dana nakon
izdavanja rauna prodaje. Kupovine sa gotovim novcem (keom) i prodaje u gotovom novcu
trebaju se evidentirati u knjigama ili odgovarajuim dnevnicima na dnevnoj bazi, ali najkasnije
do sljedeeg dana. Osim toga, poetni i zavrni broj kupona dnevne prodaje treba se upisati i
knjigu izdataka.

4. Drutva sa godinjim prometom bruto vie od 50,000 i ona koja odaberu svoje porezne
obveze na osnovi odravanja evidencije knjiga i odgovarajuih registracija, trebaju voditi knjige
i registracije u skladu sa standardima raunovodstva na Kosovu. Voene knjige i registracije
trebaju biti dostatno tone kako bi se omoguile potpuno i tono raunodovstvo svim tokama
dodhodka i troaka primjenjenim u odreenom poreznom razdoblju. Takve knjige i registracije
trebaju sadravati najmanje:
4.1 Knjigu primitka, u kojoj se registriraju sve kupovine i povratci;
4.2 Knjigu izdataka, u kojoj se registriraju sve prodaje i povratci;
4.3 Knjigu gotovog novca, u kojoj se registriraju svi priljevi i odljevi blagajne;
4.4 Glavni raun, ako se primenjuje, koji ukljuuje poetno stanje, dodatatke na kapital,
trokovi koji se trebaju kapitalizirati, stopa amortizacije, iznos amortizacije, prodaje i
zatvorene bilanse;
4.5 Financijska izvjea, ukljuujui registracije depozita i podizanja;

32
 4.6 Financijska izvjea i stanja bilansa po zahtjevu za postavljanje poetne toke, za
pripremu godinjih izvjea poreza na dohodak i izraun obveze godinjeg poreza.
4.7 Kopije popratnih dokumenata za evidenciju u odgovarajuu knjigu, treba se popratiti sa
primjenjivom knjigom.
4.8 Pored toga, treba se registrirati roba u preduzeu kao to je opisano lanom 18. ovoga
administrativnog uputstva i ta se registracija treba drati zajedno sa registracijom
primitka robe tijekom godine.
4.9 Knjiga zaposlenih gdje se registriraju zaposleni ako ima takvih.
4.10 Trebaju se drati kopije ugovora i drugih relevantnh komunikacija iz poslovanja.

5.U skladu sa odredbama stava 6. ovoga lana i podstava 2.2 lana 13. Zakona, poslovanja mogu
voditi spisak registracije ekonomske aktivnosti u elektronikom obliku pod uvjetom da vode sve
knjige, dnevnike i potrebne registracije. Takve registracije moraju tono izraunavati
odgovarajue prihode i rashode poslovanja tijekom poreznog perioda ukljuujui sve potrebne
pomone registracije. Elektronike registracije uvaju se u obnovljivom i dostupnom obliku za
PAK. Uz razuman zahtjev PAK, poslovna organizacija treba istiskati te posebno odrane
registracije elektronikog oblika zatraene od PAK.

6. Poslovanja koja koriste fiskalne registratore gotovih novaca i druge fiskalne elektronike
ureaje te izdaju fiskalne kupone trebaju drati kopiju koluta papira iz printer ureaja u periodu
od 6 godina. Umjesto toga, moe se koristiti elektronika knjiga koja se ispunjava prema
tehnikim specifikacijama objavljenim obrazloenom odlukom od generalnog direktora PAK. U
minimumu, svi originalni podaci tranzakcija trebaju biti obnovljivi; originalni podaci trebaju
obuhvaati sve tranzakcije fiskalnog elektronikog ureaja; podaci trebaju biti ouvani i
nepromenjivi; podaci trebaju biti itljivi ili obnoviti ih da bi mogli biti itljivi, trebaju biti na
raspolaganju PAK na zahtjev u elektronike knjige na nain koji omoguuje PAK preuzimanje i
itanje podataka u obliku koji se moe pregledati i testirati od strane PAK.

7. Poslovanja mogu koristiti sistem izdavanja i primitka elektronikih rauna koji ispunjava
uvjete za papirnu naplatu prema Zakonu o PDV. Ako su se obezbedila zatraena individualna
rijeenja odobrenja/odluke, podaci elektronikog rauna trebaju se pohraniti i drati na nain
koje poslovanje odobrava:
7.1. Pohraniti sve originalne podatke rauna;
7.2. Sprijeiti da se originalni podaci pokvare ili izgube;
7.3. Obnoviti originalne raune i popratne poruke u svako vrijeme u itljivom obliku,
posebice na zahtjev PAK;
7.4. Traiti svake detalje rauna smjesta i jednostavno;
7.5. Pohrana svake elektronike poruke poslane ili primljene u vezi sa elektronikim
raunima i uputiti ih na odgovarajue raune.

8. Ukoliko poslovna organizacija ima vie djelatnosti na vie mjesta (podrunica) onda treba
pohraniti svaku registraciju svojih tranzakcija kako bi pokazala primljenu robu ( dokumente
primitka ili dokumente transfera, itd). Svaka se podrunica treba prepoznati po izdanim
raunima. Najmanje jednom mjeseno podrunica treba transferirati podatke u sjedite kako bi
svaka tranzakcija podrunice mogla sakupiti sve u jedan raunovodstveni sistem za pripremu

33
poreznih izjava i konsolidiranih financijskih registracija. Prikupljene registracije trebaju
identificirati prihode u svakoj podrunici, pojedinano.

9. Osim evidencije odrane u drugim podrunicama. Registracije se trebaju pohraniti u

skladitima ili centrima za raspodjelu kako bi se pokazao primitak robe u skladite ili u centru
raspodjele koje se prenose kod podrunica poslovanja.

10. Centralno izdavanje rauna za sve podrunice je doputeno ukoliko se podrunica kojoj
tranzakcije pripadaju, moe jednostavno prepoznati po izdanom raunu od centralnog sjedita i
ukoliko su potrebne registracije povezane sa tranzakcijama odravaju u podrunici. Ukoliko
poslovanje s vie podrunica eli centralizirati sve aktivnosti odravanja knjiga i pohrane
podataka koje nije u skladu sa odredbama ovog podstava, poslovna organizacija treba zatraiti
individualno rijeenje od PAK kako bi ovlastila izbjegavanje iz tih odredbi.

11. Sve potrebne knjige i registracije opisane u stavu 1. do 5. ovoga lana trebaju se uvati u
periodu od 6 godina. Registracije koji se odnose na amortizaciju imovine tijekom perioda od est
godina, trebaju se uvati u roku amortizacije imovine plus naknadnih godinu dana. Registracije
vezane sa imovinu koja zahtjeva utvrivanje osnove za tretiranje kapitalnih prihoda ili
utvrivanje prihoda njihovom prodajom trebaju se uvati do prodaje takve imovine ili izloiti
plus dodatnih est godina. Knjige i registracije trebaju se voditi na pravilan nain koji pomae
njihovoj kompilaciji u pisanju saetaka izvjea kako bi pomogle PAK u pregledu i ispitivanju.

12. Posebni naknadni uvjet za aktivnosti vezane sa dobavljae goriva:

12.1. Pored ostalih zahtjeva za uvanje registracija koji se nalaze u ovom lanu, malih
dobavljaa naftnih derivata, koji se izraunavaju mjerenjem (metar) u vrijeme isporuke
crpkom e registrirati itanja sprave za mjerenje za svaku pumpu postavljenu na
svakom objektu poslovanja na poetku svakog dana. Takvi prodavai u maloprodaji
trebaju takoer voditi registracije o kupovini naftnih derivata koji e obuhvaati
koliinu kupovine naftnih derivata i cijenu plaenu za svaku kupovinu.
12.2. Pored ostalih zahtjeva za voenje registracija koji se nalaze u ovom lanku, veliki
dobavljai i uvoznici naftnih derivata trebaju voditi odvojene registracije za svakog
klijenta kojem se prodavalo ili dobavljalo. Registracije trebaju sadravati koliinu
isporuenih proizvoda i cijenu po jedinici optereena svakom isporuenom proizvodu.

13. Posebni dodatni uvjet za aktivnosti vezane uz dugorone ugovore, pored ostalih zahtjeva za
uvanje registracija koji se nalaze u ovom lanu, angairana preduzea sa dugoronim
ugovorima kao to su graevinski ili montani projekti koji traju 12 mjeseci za redom ili vie
trebaju voditi specijalno raunovodstvo za svaki projekt. Ukoliko postoje puno ugovora u okviru
projekta treba se voditi raunovodstvo za svaki ugovor u okviru projekta. Za svaki ugovor treba
postojani posebno raunovodstvo za sve trokove i prihode (avans plaanja, plaanja naknada, i
sl.).

lan 18
Registracija robe

34
1. Stav 4. lana 13. Zakona odreuje da svaki porezni obveznik, bez obzira na godinji promet
pored voenja knjiga i registracije kako je predvieno zakonom, zahtjeva se i obavljanje
registracije robe u inventaru zaliha na kraju kalendarske godine. Takva se registracija treba
zavriti na ili prije 10 januara sledee godine i biti na raspolaganju za inspekciju zahtjevom PAK.
Biljeke registracije robe, sadre sledee pokazatelje:
1.1. Imenovanje robe;
1.2. Mjernu jedinicu,
1.3. Koliinu,
1.4. Cijenu, i
1.5. Vrijednost.

2. Registracija robe treba se drati cijene kotanja.

2.1. Cijena kotanja za kupljenu robu, sadri:
2.1.1. Cijenu kupnje;
2.1.2. Prenos i rukovanje robe do voenja na mjesto sa odreenim uslovima;
2.1.3. Carinska plaanja od uvoza i ostalih poreza koje nisu nadoknadiva;
2.1.4. Ostali trokovi koji se pripisuju izravno proizvodima, materijalima i gotovim
uslugama;
2.1.5. Trgovaki popusti, snienja i ostale sline toke su neoporezive sa svrhom
utvrivanja cijene kotanja.
2.2. Cijena kotanja za proizvedenu robu ili obraenu, sadri:
2.2.1. Cijenu kotanja sirovine;
2.2.2. Trokovi vezani direktno sa jedinicama proizvodnje, kao trokovi radne snage;
2.2.3. Sistematina raspodjela neizravnih fiksnih trokova i neizravnih izmjenjenih
trokova za proizvodnju koja proizlazi tijekom razmjene materijala u gotovoj
proizvodnji;
2.2.4. Ostali trokovi koji se mogu dodati cijeni kotanja.

3. Porezni obveznici koji obavljaju poslovne djelatnosti trgovine na veliko ili malo trebaju
registrirati svoju robu koji se nalaze u invetaru zaliha. Takva se roba treba registrirati u
knjizi ili dnevniku uglavnom pod naslovom Roba u inventaru do 31 decembra (godina) .
Ostale se knjige mogu voditi za registraciju raznovrsne robe koja se nalazi u optem
inventaru zaliha.

4. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost prozivodnje openito imaju tri vrste inventara
zaliha:
4.1. Sirovina kupljena roba koja e se koristiti u proizvodnji i pretvoriti u gotovi prozivod;
4.2. Proces rada ona roba koja je u procesu proizvodnje i obrauje za gotovi prozivod;
4.3. Gotovi proizvod gotovi proizvodi koji nisu na prodaju.

5. Posjedovanje robe se upisuje u registar zaliha. Roba e biti ukljuiti u zalihu kupca i iskljuiti
iz zalihe prodavaa kada se pravo na imovinu prebaci s prodavaa na kupca. Meutim, mogu
proizai nekoliko problematina pitanja:

35
 5.1. Roba tijekom prijevoza od prodavaa do kupca, potujui zakone i lokalne carine treba
se ukljuiti u financijske zalihe osobe odgovorne za trokove prijevoza. U cestovnom
prijevozu, pojam FOB destinacija se koristi meunarodno za prijenos vlasnikih
prava. Na primjer, pojam FOB destinacija na raunu prodavaa znai da je kupac
odgovoran za vlasnitvo robe dok stigne. Dakle bilo koja roba tijekom prijevoza , na
datum izvjea bilansa, treba se ukljuiti u zalihe prodavaa, suprotno vrijedi ukoliko
biljei na raunu FOB u trenutku ukrcaja.
5.2. Prodaja poiljke je marketinka metoda koja se koristi vrlo esto. Vlasnik ( poiljatelj)
isporuuje robu poiljku agentu (primatelj robe) koji e se brinuti za robu i probati
prodati. Vlasnika prava ne prelaze sa poiljatelja robe na primatelja robe to znai da
roba poiljka ostaje u izvjeu bilansa poiljatelja dok se ne prodaje. Kada primatelj
robe prodaje robu vlasnika prava se prebacuju na kupca. Primatelj robe obavijeuje
vlasnika (poiljatelja) u vezi sa prodajom i poalje vrijednost prodaje od koje oduzme
komisiju za prodaju. Roba poiljka treba se registrirati u inventaru zaliha
poiljatelja do tada kada se ona uistinu prodaje. Istovremeno, primatelj takoer treba
registrirati robu koja je primljena za prodaju poiljke biljeei da je to roba u poiljci sa
sadrjem imena, adrese i informacije za identifikaciju primatelja.
5.3. Roba prodana kupcu, ne treba biti zapisana u godinjem registru inventara zaliha i onda
kada se takva roba moe vratiti garancijom ili sa pravom na povraktak, ukoliko roba ne
postigne suglasnost poreznog obveznika. Ukoliko se takva roba vrati, treba se ispraviti
registracija inventara zaliha u skladu sa biljekama da je roba vraena i zapisati datum
povratka.

6. Sa ciljem jednakosti fizikog inventara sa raunovodstvenim registrima zaliha, neophodno je

uzeti u obzir predmete koji se trebaju ukljuiti u brojanju zaliha iako se ti predmeti ne nalaze
fiziki zajedno sa robom koja se izbrojava.

Spisak ravnopravnosti zaliha, u nastavku, predstavlja situacije koju su uzete u obzir tijekom
ravnopravnosti stanja zaliha, pomae u procesu ravnopravnosti i asistira u izraunu puzdanih
stanja zaliha.

Predmeti koji se trebaju uzeti u obzir u zalihama

Opis Iznos
Sve fizike zalihe kad se vri fiziko izbrajanje
+ kupljena roba koja je u tranzitu skupa sa pravom koja se prenosi
na vlasnika od trenutka prijevoza
- prodana roba koja nije povuena i izbrojena je u okviru fizikih
zaliha
+ prodana roba koja je u tranzitu zajedno sa pravom koja se prenosi
na vlasnika u trenutku primanja od strane vlasnika
+ roba u poiljci u drugim lokacijama koja je jo vlasnitvo
preduzea koja izbrojava zalihe
- roba ukljuena u fizike zalihe koje pripadaju drugom preduzeu
ali se dre u poiljci

36
 - unitena roba ili povuena iz zaliha zbog toga to isteknutog roka
ili je istrunula
Sveukupna zaliha
Stanje zaliha na osnovi knjiga
Ispravke zaliha na osnovi knjiga

Primjer spiska ravnopravnosti zaliha

Predmeti koji se trebaju uzeti u obzir u zalihama

Opis Iznos
Sve fizike zalihe kad se vri fiziko izbrajanje 250,000
+ kupljena roba koja je u tranzitu skupa sa pravom koja se prenosi
na vlasnika od trenutka prijevoza
- prodana roba koja nije povuena i izborjena je u okviru fizikih 5,000
zaliha
+ prodana roba koja je u tranzitu zajedno sa pravom koja se prenosi
na vlasnika u trenutku primanja od strane vlasnika
+ roba u poiljci u drugim lokacijama koja je jo vlasnitvo 30,000
preduzea koja izbrojava zalihe
- roba ukljuena u fizike zalihe koje pripadaju drugom preduzeu
ali se dre u poiljci
- unitena roba ili povuena iz zaliha zbog toga to isteknutog roka
ili je istrunula
Sveukupna zaliha 275,000
Stanje zaliha na osnovi knjiga 279,000
Ispravke zaliha na osnovi knjiga (4,000)

lan 19
Podrijetlo robe

1. Kako se koristi u ovom lanku, pojam Roba se odnosi na komercijalnu robu ona koju
osoba cilja prodati ili njome opskrbiti drugu osobu. Pored robe koja se koristi od jedne osobe u
poslovnoj organizaciji, pojam roba ne obuhvaa osobne stvari pojedinca. Stav 5. lana 13.
Zakona predvia da se roba u vlasnitvu poreznog obveznika dokumentira podrijetlo. To
podrazumijeva da porezni obveznik treba biti u stanju osigurati popratne dokumente koji
opravdavaju podrijetlo robe kako na mjestu nalaenja tako i na mjestu nalaenja poreznog
obveznika, takoer vrijedi za robu u prometu ( van mjesta nalaenja poreznog obveznika).
Porezni obveznici trebaju biti u stanju osigurati popratne dokumente koji opravdavaju svu robu
od vremena primanja (bilo to kroz uvoz, kupnju ili razmjenu ili drugim nainima) dok se ne
prodaje ili dok se sistematiziraju ukljuujui dokumentaciju prodaje ili drugog sistema.
Potencijalna dokumentacija treba sadravati:
1.1. Carinsku dokumentaciju Jedinstvena carinska isprava (u nastavku JCI) carinska
dokumentacija koja sadrava sve dokumente potrebne za Carine Kosova (nadalje CK)
za uvoz robe na Kosovu. Glavni dokument za svrhe PAK je JCI koji je prihvatljiv
dokaz za robu koja je prola kroz granicu i prola procedure carine.

37
1.1.1. JCI se primjenjuje na sljedei nain:
1.1.1.1. JCI, moe biti na ime druge osobe, razliitog od kupca koji uvozi
predmet;
1.1.1.2. JCI, moe biti na ime osobe koja je kupila i uvozi robu;
1.1.1.3. JCI, moe biti na ime primatelja uvozne robe;
1.1.1.4. JCI moe biti na ime osobe kojoj je roba u konanici preodreena.
1.1.2. JCI, se moe koristiti kao dokaz da je roba uvozena, ali ne moe biti dokaz
vlasnitva uvozne robe. Prema zakonodavstvu CK, destinacija i put uvozne robe
trebaju se zapisati u CJI i bez tih informacija ili popratne dokumentacije vezano
za vlasnitvo (kao recimo raun) nije prihvatljiva kao konani dokaz o
podrijetlu uvozne robe.
1.1.3. Ukoliko se uvozna roba nalazi na jednom drugom mjestu od onog zabeljeenog
u CJI ili se prevozi smjeru koji nije u sukladnsoti sa zabiljeenom destinacijom
na CJI ili ostalom popratnom dokumentacijom, takva roba se smatra roba bez
podrijetla i podloena je prijemui kazne i administrativnih postupaka. Ova
odredba se primenjuje samo za uvoznu robu koja se prevozi na destinaciju na
Kosovu. Ne primenjuje se za uvoznu robu koja se prevozi na svojoj destinaciji
podrijetla i koja nije raspodjeljena na Kosovu. Drugi dokaz podrijetla (kao
rauni ili dokumenti prevoza) trebaju se osigurati u vezi sa takvom robom.

Primjer:
U sluajima kada preduzea voze robu na Kosovu i kada ih tijekom lokalnog prijevoza
zaustavi Policija Kosova (nadalje PK) za pregled dokumentacije, prijevoznici trebaju
predati CJI koji dokazuje da je roba prola preko granice te da se podlegla
procedurama carine. Vano je potvrditi primatelja robe koji je opisan u CJI. U sluaju
kada je roba licencirana na graninoj toki u Mitrovici i CJI dokazuje da je primatelj
Preduzee X u Pritini, roba se treba prevesti u Pritinu kod opisanog Preduzea X.
Postoje sluaji gdje se uvozna roba moe prodati bez stavljanja u skladite primatelja,
na primjer, Preduzee X prodaje robu Preduzeu Y i prijevoznik se provjerio od
strane PK, ali se CJI treba osigurati kako bi se dokazao primatelj Uvoznik je
Preduzee X i spisak poiljke (dokument prijevoza) izdan od Preduzea X za
Preduzee Y, koja pokazuje da je roba prodana i da se prijevozi istim vozilom.
Ako voza vozila stane u Pei i zahtjevom slubene osobe on pokae CJI koji
specificira jasno da je roba prola procedure carine na graninoj toki u Mitrovici i
primatelj robe je Preduzee X u Pritini i voza nije imao nikakv raun ili spisak
poiljke za daljnju prodaju robe, podrazumiijeva se da se smatralo da je to roba bez
podrijetla te se podlijee kaznama i adminstrativnim pristojbama predvienim
Zakonom.
Sluaj kada se roba stavi u skladite uvoznika X

Preduzee X Skladite
preduzea X
Uvoznik robe
Kupac robe

Sluaj kada se roba prodaje Udruzi Y bez iskrcavanja u skladite Udruge X

Preduzee X Preduze Y
Kupac robe 38
Uvoznik robe od Preduzea X
 1.2. Dokumentacije prijevoza / Spisak prijevoza je popratni dokument za robu koja se
prevozi u zemlji i destinirana ka specifinoj destinaciji kupac, primatelj, mjesto
iskrcavanja, i sl. itavi prijevoz robe na cesti se treba popratiti dokumentacijom za
prijevoz robe (Dokumentacija za prijevoz) koje trebaju biti u dvije kopije. Dokumenat
prijevoza treba imati broj i sadravati sljedee:
1.2.1. Ime i adresa prijevoznika
1.2.2. Ime i adresa primatelja robe
1.2.3. Opis robe, ukljuujui koliinu svakog proizvoda
1.2.4. Mjesto gdje e roba biti poslana
1.2.5. Bilo koji drugi relevantni podaci.

Na mjesto destinacije, primatelj treba primiti robu i vratiti kopiju prijevozniku

zadravajui drugu kopiju za svoje registracije. Po primitku rauna robe ukoliko je
primatelj kupac robe, primatelj treba priloiti kopiju rauna prodaje u relevantnom
dokumentu prijevoza. U sluaju prijevoza robe za samoga sebe, prijevoznik treba nositi
dvije kopije/primjerka dokumenta za prijevoz.
1.3. Raun sa PDV;
1.4. Raun bez PDV;
1.5. Porezne potvrde/Kupone/ Prijepise

Odredbe vezane za raune u podstavima 1.3; 1.4 i 1.5 ovoga lana se nalaze u lanu 20. ove
Upute.

2. Pored redovitih prodaja na odreenom fiksnom mjestu, postoji takoer ambulantna prodaja ili
prodaja na mjestu kupca. Ukoliko jedan zaposlenik preduzea prodaje robu na mjestu kupca
(prodaja od vrata do vrata ili na cesti fiskno mjesto), svako vozilo koriteno za prijevoz robe koje
e se prodavati na mjestu kupca mora sadrati evidenciju robe u vozilu prijevoza ukljuujui
dokument za polazak koji dokazuje da je roba iskrcana iz skladita preduzea i odreena su za
prijevozno vozilo, potpisan od dispeera i vozaa prijevoznog cestovnog vozila. Roba
najmenjena za specijalno mjesto treba se popratiti prijevoznim dokumentacijom kako je opisano
u stavu 1.2 ovoga lana. Voza vozila ili njegov suvoza treba biti u stanju voditi raune svake
robe koja se prevozi, ukljuujui kupone ili raune za sve prodane ili poslane proizvode.
Planirane tranzakcije kroz ambulante prodaje e se rukovati kao prodaja od podrunice
poslovanja i davat e se odgovornost i za to. Evidencije se trebaju voditi kako je predvieno
lanom 17. ovoga administrativnog uputstva.

3. Ako je roba prodana od distributora preduzea i distributor nije njegov zaposlenik, nego je
nezavisna osoba distributor treba voditi evidenciju kako je predvieno lanom 17. ovoga
administrativnog uputstva. Distributor treba biti u stanju voditi sve raune za svu robu u

39
prijevoznom vozitu od trenutka primanja ukljuujui vrijeme sistemiranja. Distributor treba biti
u stanju izdati raune kako bi odravao raune za svaku robu koja je bila u evidenciji
prijevoznog vozila a sada vie nije. Kao nezavisan distributor, on treba biti u stanju izdati
prijevozni dokument koji je vaan za sve raune namjenjene svim proizvodima u prijevoznom
vozilu.

4. Svaka roba u zemlji poreznog obveznika ili u prometu izvan zemlje poreznog obveznika koji
nema relevantnu dokumentaciju za provjeru vlasnitva ili destinacije e se smatrati kao roba bez
podrijetla i podlijee se kaznama i administrativnim postupcima kako je opisano Zakonom,
posebice predvieni postupci u lanu 59. Zakona.

lan 20
Rauni i kuponi za evidenciju kea

1. Zahtjevi za izadavanje rauna za tranzakcije izmeu oporezivih osoba: Raun sa PDV poznat
kao oporezivi raun, mora biti izdan od svih poreznih obveznika koji su duni platiti PDV za
svaku tranzakciju koja ukljuuje nabavu robe ili usluga za drugog poreznog obveznika (osoba
koja je registrirana za PDV ili se mora registrirati za PDV), bila ta osoba trgovaka udruga koja
e prenjeti usluge ili robu na drugu osobu ili je konani potroa. Raun se mora izdati u
najmanje dva originalna primjerka, jedan za prodavaa i drugi za klijenta ili kupca.
1.1. Porezni raun mora sadravati naredne elemente:
1.1.1. Serijski broj, koji mora biti sekvencijalni broj koji omoguuje identifikaciju
rauna;
1.1.2. Datum/Mjesec/Godinu kada je raun izdan;
1.1.3. Ime i adresu prodavaa (osoba koja plaa porez za svrhe PDV);
1.1.4. Identifikacijski fiskalni broj izdan od PAK za prodavaa;
1.1.5. Registracijski broj PDV koji je izdan od PAK za prodavaa;
1.1.6. Ime i puna adresa prodavaa;
1.1.7. Identifikacijski fiskalni broj izdan od PAK za klijenta ili kupca;
1.1.8. Ime i puna adresa klijenta ili kupca;
1.1.9. Registracijski broj PDV koji je izdan od PAK, za klijenta ili kupca, ak i ako on
nije duan PDV za nabavu, kao u sluaju osloboene nabave;
1.1.10. Koliina i priroda nabavljene robe ( po proizvodu tako da vrsta i koliina svake
robe moe biti identificirana); ili stepen i prirodu nabavljene usluge. Ukoliko je
roba u prijevozu, koliina i vrsta robe u prijevozu treba se uskladiti sa koliinom
i vrstom robe na raunu osim ako postoji dokumentacija koja dri odgovornost
za promjenu. Ukoliko nema dokumentacije koja nosi odgovornost za promjene
na raunima u usporedbi sa robom koja je u stvarnosti ( bilo to u tranzitu ili na
fiksnom mjestu), viak robe za koje ne postoji raun e se smatrati roba bez
podrijetla kako je opisano u lanu 19. ovoga administrativnog uputstva;
1.1.11. Datum kada se nabava robe ili usluge izvrila ili kompletirala, ili datum isplate na
raunu, do te mjere kada se ona moe odrediti ili izmjeniti od datuma izdanom na
raunu;
1.1.12. Cijena po jedinici svakog dobra ili usluge isporuene sa PDV-om (osim onih
roba ili usluga osloboenih od PDV, u tom sluaju se cijena po jedinici nee
ukljuivati PDV); cijena po jedinici bez PDV za robu ili usluge; i cijena po

40
 jedinici nakon snienja cijene ili smanjenja cijena koja nije ukljuena u cijeni po
jedinici;
1.1.13. Stepen primjenjenog PDV;
1.1.14. Iznos PDV se treba zapisati na raunu, ukoliko zbog posebnog sporazuma
izmeu Vlade Kosova nema obveznog PDV u nabavi robe ili usluga s obzirom
na posebni ugovor;
1.1.15. Ako se nabava robe i usluga na osnovi sniene nabave i u skladu sa odredbama
Zakona o PDV, raun se treba pozivati na odredbe zakona koji daje snienje;
1.1.16. Ukoliko porezni obveznik nabavljuje robu ili usluge gdje je klient obvezan
platiti PDV, upuivanje na mjerodavne odredbe Zakona o PDV ili bilo koji
drugo upuivanje koje pokazuje da se nabava podlae primjenjenim
procedurama povratka koji treba biti zabiljeen na raunu;
1.1.17. Raun treba biti barem potpisan od prodavaa ukoliko nije klijentela ili kupac
na raspolaganju da potpie inae ta osoba mora takoer potpisati porezni raun.
1.2. Sve informacije na raunu moraju biti tone i ispravne te je vrlo vano da se provjere
sve informacije prije izdavanja rauna. U praksi, moe biti raznovrsnih oblika rauna,
bez obzira na to, rauni moraju sadravati elemente spomenute gore, posebice: ime
kupca, ime prodavaa, njihove identifikacijske fiskalne brojeve, adresa kupca, adresa
prodavaa, njihovi registracijski brojevi PDV, opis robe, iznos rauna i iznos PDV.
1.3. Porezni raun se moraju izdati prije 15. dana mjeseca koji slijedi za mjesec u kojem se
od sljdeih moe desiti (Zakonu o PDV- poznat kao vrijeme porezne obveze):
1.1.1. Nabava robe i usluga oporezive osobe;
1.1.2. Isplata na raunu se izvrila prije nabave robe ili usluga;
1.1.3. Konstantna nabava robe ( kao to je struja) ili usluga (kao to je fiksna
telefonska linija), u tom sluaju konstantna nabava se smatra obaviti u
mjesenim intervalima.

2. Zahtjevi rauna za nabavu od oporezive osobe za neoporezivu osobu.

2.1 Kada porezni obveznik izvri nabavu robe ili usluga za osobu koja je angairana u
ekonomskoj djelatnosti i koji nije porezni obveznik (kako je opisano u stavu 1. ovoga
lana), porezni obveznik mora izdati raun. Izdani raun od poreznog obveznika za
osobu koja nije registrirana za PDV i niti se ak zahtjeva njegova registracija za PDV
mora najmanje sadrati sljedee elemente:
2.1.1. Serijski broj rauna;
2.1.2. Datum/Mjesec/Godina izdanog rauna;
2.1.3. Ime i adresa prodavaa ( koji je porezni obveznik u svrhu PDV);
2.1.4. Ime i adresa kupca i identifikacijski fiskalni broj izdan od PAK;
2.1.5. Identifikacijski fiskalni broj izdan od PAK za prodavaa;
2.1.6. Registracijski broj za PDV koji je izdan od PAK za prodavaa;
2.1.7. Ime i puna adresa za prodavaa;
2.1.8. Koliina i priroda nabavljene robe ( po proizvodu tako da vesta i koliina
svakog proizvoda moe biti indetificirana) ili stepen i priroda nabavljenih
usluga;
2.1.9. Datum kada se nabava robe ili usluge izvrila ili kompletirala, ili datum isplate
na raunu, do te mjere kada se ona moe odrediti ili izmjeniti od datuma
izdanom na raunu;

41
 2.1.10. Cijena po jedinici svakog dobra ili usluge isporuene sa PDV-om (osim onih
roba ili usluga osloboenih od PDV, u tom sluaju se cijena po jedinici nee
ukljuivati PDV); cijena po jedinici bez PDV za robu ili usluge; i cijena po
jedinici nakon snienja cijene ili smanjenja cijena koja nije ukljuena u cijeni po
jedinici;
2.1.11. Stepen primjenjenog PDV;
2.1.12. Iznos PDV se treba zapisati na raunu, ukoliko zbog posebnog sporazuma izmeu
Vlade Kosova nema obveznog PDV u nabavi robe ili usluga s obzirom na posebni
ugovor;
2.1.13. Ako se nabava robe i usluga na osnovi sniene nabave i u skladu sa odredbama
Zakona o PDV, raun se treba pozivati na odredbe zakona koji daje snienje;
2.2. Porezni raun mora se izdati prije 15. dana mjeseca koji slijedi za mjesec u kojem se od
sljedeih moe desiti (Zakonu o PDV- poznat kao vrijeme porezne obveze):
2.2.1. Nabava robe i usluga oporezive osobe;
2.2.2. Isplata na raunu se izvrila prije nabave robe ili usluga;
2.2.3. Konstantna nabava robe ( kao to je struja) ili usluga (kao to je fiksna
telefonska linija), u tom sluaju konstantna nabava se smatra obaviti u
mjesenim intervalima.

3. Rauni za tranzakciju neoporezivih osoba. Raun bez PDV se izdaje od poslovanja koja
nemaju obveze PDV (poslovanja koja nisu registrirana za PDV, niti se ak zahtjeva registracija
za PDV). Takva poslovanja nemaju pravo na koristi od PDV ili namentnuti PDV na svoje
raune. Raun bez PDV mora sadravati osnovne elemente rauna kao to su:
3.1. Ime kupca,
3.2. Ime prodavaa;
3.3. Identifikacijski fiskalni broj prodavaa;
3.4. Adresa prodavaa;
3.5. Adresa kupca;
3.6. Opis robe i koliine, ili stepen ili priroda danik usluga;
3.7. Cijena po jedinici;
3.8. Ukupna vrijednost nabavljenih robe ili usluga;
3.9. Ostale informacije koje se mogu zatraiti od kupca.

4. Kupon za evidenciju kea. Svaka osoba angairana u maloprodaji (prodaja za konanog

klijenta) treba zapisati tu tranzakciju u fiskalni registrator gotovog novca ili drugi odgovarajui
ureaj kako je opisano u ovom administrativnom uputstvu vezano za fiskalnim registratorima
kea ili elektronikim fiskalnim ureajima. Uzimajuu obzir zahtjeve za dokazivanje podrijetla
robe, osoba koja vri kupovinu u maloprodaji mora posjedovati kupon fiskalnog registratora kea
koji osigurava dokaz o podrijetlu robe koju posjeduje. Meutim, u kupovini na maloprodaju
prema zahtjevu evidencije o trokovima u Izjavi za porez na dohodak preduzea (nadalje IPDP)
ili Izjavi o porezu na osobni dohodak (nadalje IPOD), kupon registratora kea treba biti popraen
raunom kako je opisano u stavu 1,2 i 3 ovoga lana, ovisno o statusu prodavaa ili kupca.
Izdani kupon iz registratora kea treba sadrati najmanje sljedee elemente (naredne tehnike
specifikacije za fiskalne kase i fiskalne elektronike sprave mogu zatrebati druge dodatne
elemente u posebnom obliku, u tom sluaju kupon fiskalnog registratora kea treba ispuniti
dodatne elemente kako bi se izbjegle kazne):

42
 4.1. Glava kupona:
4.1.1.Ime, adresa i fiskalni broj nabavljaa, plus registracijski broj PDV ukoliko se
primjenjuje;
4.1.2.Broj telefona/ mobilnog telefona nabavljaa;
4.1.3.Identifikacijski broj registratora kea;
4.1.4.Identifikacija u mrei, takva postoji u velikim supermarketima;
4.1.5.Datum i vrijeme nabave/ izdavanje kupona;
4.1.6.Operator koji je sluio.
4.2. Detalji proizvoda u kuponu:
4.2.1.Oznaka broja po proizvodima nabavljene robe ili usluga ili druga oznaka
proizvoda po odobrenju PAK;
4.2.2.Kratki opis svakog proizvoda nabavljene robe ili usluga popraen kodom
referencije;
4.2.3.Koliina i priroda nabavljene robe ili stepen i priroda danih usluga pomnoena sa
cijenom po jedinici;
4.2.4.Iznos popusta zabiljeeno znakom minus i iznosom;
4.2.5.Stepen PDV specifinim kodom za svaki stepen i za proizvod;
4.2.6.Cijena sa PDV za prodani proizvod iste kvalitete sa PDV ukoliko primjenjivo
(znai ukupna cijena za prodani proizvod iste kvalitete);
4.2.7.Cijena PDV za prodani proizvod iste kvalitete ali bez PDV za svaki nivo
proizvoda;
4.2.8.Sveukupno, sa PDV za nabavljanje tranzakcija prema stepenu za klijenta;
4.2.9.Ukupan PDV prema stepenu ukoliko se primjenjuje
4.3. Kraj kupona, mora sadrati fiskalni logo koji je opisan u tehnikim i funkcionalnim
specifikacijama izdanim u vezi sa fiskalnim registratorom kea ( fiskalne kase)/ fiskalni
elektroniki ureaji.

5. Svi rauni i kuponi, bili oni izdani od fiskalne kase ili sl. izdane tijekom ekonomike djelatnosti
osobe nakon 18. augusta 2010 moraju sadravati fiskalni broj osobe koja izdaje raun ili kupon.
Raun ili kupon koji ne sadrava fiskalni broj osobe e biti podloen kaznama kako je opisano u
stavu 2. lana 53. Zakona. Pored toga, rauni izdani nakon 1. oktobra 2010 koji nemaju valjani
fiskalni broj se nee priznati kao valjani rauni prema stavu 12. lana 23. ovoga administrativnog
uputstva.
lan 21
Fiskalni ureaji

1. Odravanje bez promjene u koritenju

1.1. Sve osobe kje vre nabavljanja robe i/ili pruaju usluge u zgradama, jedinicama ili
mjestima sa pristupom za javnost, trgovanje u maloprodaji ili velikoprodaji kada se ne
treba izdati raun u skladu sa primjenjivim zakonodavstvom, plaenim bankarskim
transferom, duni su koristiti FK, FRK ili FP i ostale obvezne ureaje prema ovome
administrativo uputstvu.
1.2. Tiskanje i izdavanje fiskalnih kupona kupcu je obvezno u trenutku registracije nabave u
FK.
1.3. Niti jedna izmjena u korienju FK se ne moe zbaviti bez prethodnog odobrenja od
PAK.

43
 1.4. Generalni direktor PAK izdaje odluku za odreivanje vremenskih rokova do kada
porezne obveznici trebaju postaviti i zapoeti korienje ovlaenih FK.

2. Openiti opis FK
2.1. Sprovoenje FK ukljuuje elektronike registratore kasa, ERK o elektronike sisteme
prodajnih toaka, vezani ureaji, ureaji transmetiranja podataka i sistemi gdje se
ukljuuju:
2.1.1. Registratori fiskalnih kasa (vrsta neprijenosni stand-alone ili nezavisan ili
prijenosno-nezavisan) i sistemi Elektronikih prodajnih toaka za registraciju i
odravanje podataka u skladu sa odlukom generalnog direktora PAK.
2.1.2 Registrator fiskalnih kasa ima nedodirljivu fiskalnu memoriju zajedno sa radnom
memorijom;
2.1.3 Podaci koji e se registrirati i uvati u memoriji, radhoj memoriji i fiskalnoj
memoriji vezani su za prodanu robu i pruene usluge za kupce tiskajui fiskalni
izvjetaj po zahtjevu zakona na snazi.
2.2. Fiskalni printer je fiskalna memoria i sastavni je dio fiskalnih kasa ili kao komponent
sistema:
2.2.1. POS na osnovi osobnog kompjutera PC;
2.2.2. Posebni elektroniki sistem za prodajne toke tekueg griva (ulje, plin) pumpe ili
stranice.
2.3. Elektroniki fiskalni ureaj za Potpis (PEFN) i bilo koji fiskalni ureaj odobren od
Komisije prema stavu 11. ovoga lana sa uslovom da PAK odobri.

FK, ima poseban parametar koji regulira raznoliki status jezika. Parametar treba imati 3
mogunosti jezika i raditi na albanskom jeziku, engleskom i srpskom.

2.4. Postoje etiri vesta fiskalnih sistema koje su klasificirane po sljedeem:

2.4.1. Prijenosni registrator stand alone ili zavisan od fiskalnih kasa;
2.4.2. Ne prijenosni registrator fiskalnih kasa stand alone;
2.4.3. Fiskalni sistemi prodajnih toaka sa printerom za tiskanje potvrda plaanja;
2.4.4. Elektroniki fiskalni ureaj za Potpis (PEFN).

Samo tri prve po redu, koju su odreene u stavu 3. i 4. ovoga lana su ovlaene za korienje
na Kosovu.

3. Registratori ne prijenosnih i prijenosnih stand alone fiskalnih kasa

3.1. Prijenosni registrator, stand alone; FRK treba imati odgovarajue dimenzije i
instalirati punjive baterije, koje doputaju tisa od najmanje 10 000 crta bez ponovnog
punjenja bateriaja. Takav FRK nema potrebe imati monitor/ekran za kupce.
3.2. Ne prijenosni registratori fiskalnih kasa stand alone , tebaju imati monitor/ ekran za
kupce, interfejs za pregled podizanog gotovog novca i najmanje jedan interfejs za vezu
sa skanerom bar koda.
3.3. Prijenosna fiskalna kasa, stand alone i registratori fiskalne kase imaju inkorporirani
TT ili interfejs za vezu i koritenje vanjskog TT.
3.4. Svaki FRK treba imati poseban serijski broj koj registriran u PAK.

44
 3.5. Kasa za registraciju se moe povezati sa jepnim kompjuterom bilo to direktno ili kroz
mreu. Niti jedan kompjuterski softuer ne odobrava izmejnu podataka u fiskalnoj
memoriji.

4. Sistem prodajne toke sa fiskalnim printerom za printer raun

4.1. Fiskalni sistemi prodajnih toaka trebaju koristiti samo fiskalni printer. U takvom
sistemu, FP se treba povezati sa jedinicom kontrole. Sistemet fiskale t pikave t shitjes
duhet t prdorin vetm Printerin Fiskal. Obino je puno fleksibilnije da je jedinica
kontrole jedan kompjuter koji se vodi programa softvera.
4.2. Svaka FP u sistemu teba imati jedan jedinstveni serijski broj koji je registriran u PAK.
4.3. Sistemi POS su razliiti, tehnike i fukncionalne specifikacije e predvidjeti iste obveze i
dunosti kojima e se tereziti korisnici registratora fiskalnih kasa ali nee mandatirati
nain kako e se izvriti te obveze.

5. Ugraeni softuer i harduer

5.1. Ugraeni harduer ukljuuje mikroprocesor, i ostale komponente. Ugraeni softuer
takozvani firmware, djeluje kao sistem rukovoenja fiskalnih podataka i takoer
djeluje kao program za kontrolu samoga primjenjivanja.
5.2. Hardver i softuer koji se koristi od korisnika FK je u stanju prenjeti na server PAK
fiskalne podatke korisnika u zatraenom obliku kroz TT, za daljne porezno obraivanje.
5.3. Instaliranje svake FK od ovlaene osobe, se radi na takav nain da se onemogue bilo
kakve izmjene u programu i originalnom ovlaenom hardveru. Kada se instaliraju
softveri i harduer svaka modifikacija se radi kroz ovlaenu osobu, odobrene od
Komisije.

6. Vanjski aplikativni softuer ukljuen u fiskalne sisteme POS

6.1. Vanjski aplikativni softuer ukljuen u fiskalne sisteme POS podrava drugi dio
sistematske funkcije za rukovoenje podataka (raunovodstva i sl.)
6.2. U sluajima kada je aplikativni softuer povezan sa sadrajem fiskalnih rauna ovlaena
osoba koja obavlja instaliranje zajedno sa korisnikom trebaju pruiti pismenu potvrdu
PAK da softuer funksionira kako treba u skladu sa specifikacijama i uslovima za
sigurnost podataka. Potvrda, koja se treba uraditi prije nego se FK postavi u djelo, treba
posvjedoiti ako softuer koji generira fiskalne raune radi potpuno u skladu sa
zakonskim zahtjevima poreznim knjiga i evidencoja, zahtjevima ovog administrativnog
uputstva, tehnikim i fukncionalnim specifikacijama danim od generalnog direktora
PAK i ne kri na nikakv nain cjelovitost financijskih podataka FK.
6.3. Pismena potvrda koja testira normalno funkcioniranje softvera ukljuuje:
6.3.1. Pune detalje o proizvoau aplikativnog softvera;
6.3.2. Puno ime distributora i broj aktualne verzije softvera;
6.3.3. Kopija demo verzije specifinog softvera ouvanog u odgovarajuem formatu
videa ili magnetski;
6.3.4. Puni podaci o zahtjevima softvera i operativnim uslovima kompjutera;
6.3.5. Funkcioniranje elektronikog fiskalnog ureaja sa vezanim sistemom koji koristi
neovlaeni aplikativni softuer za izdavanje fisklanog rauna je strogo
zabranjeno i podlijee se kaznama kako je predvieno poreznim
zakonodavstvom;

45
 6.3.6. Za funkcionalne i tehnike specifikacije softvera, izdaje se odluka od generalnog
direktora PAK.

7. Mrea komunikacije
7.1. Za elektroniki prijenos fiskalnih podatka u odreenim intervalima stvara se mrea
komunikacije izmeu FK i PAK.
7.2. Mree fiskalnih podataka, MFP, komunikacije izmeu FK iPAK trebaju biti:
7.2.1. Sigurne. Sve veze moraju operirati kroz Virtualne privatne mree VPM, izmeu
TT i pasivne mree tipa FTP PAK-a vezane internetom. Pruitelji
telekomunikacijskih usluga su odgovorni za sprovoenje i odravanje topologije i
operacije VPM tehnologijom GPRS. Oni podravaju svaki TT sa karticom
podataka SIM sa dinaminom adresom. TT treba biti konfigurirana da bi radial
samo sa jednom FK.
7.2.2. Izravne. Transmetiranje fiskalnih podataka treba biti of FK na serveru PAK kroz
TT. Inicijativa za za povezivanje se vri od operatora fiskalnog sistema.
Prenoeni podaci se provjeravaju kroz procesa MD5 check sum (kontroll irnosa).
Ova kontroll irnosa se stiska u izvjeu transfera sa FK nakon to server PM primi
transferiranu datoteku podataka. MD5 je ukljuen u transferiranoj datoteci kako
bi se omoguila provjera datoteke u sljedeim koracima.
7.2.3. Uinkovite. Nije doputeno nepotrebno kretanje ukoliko nije utvreno od
PAK. Promet mree se odreuje tako da bi se smanjili trokovi za poreznog
obveznika, a istodobno ispunjava sve specificirane zahtjeve.
7.3. Pruatelji telekomunikacije trebaju biti ovlaeni od PAK kako bi pruili usluge MFP.

8. Integrirani kompjuterizirani sistem PAK

Sistem informativne tehnologije PAK treba priznati fiskalne podatke i ostale periodine podatke
prenoene iz fiskalne memorije elektronikih ureaja svih poreznih obveznika vezano sa
sistemom PAK. Sistem IT unosi informacije u jedan posebnu elektroniku datoteku koju
obrauje automatski za svakog poreznog obveznika. Frekvencija prijenosa podataka e se
odrediti odlukom generalnog direktora PAK.

9. Uspostava komisije
9.1. Ministar uspostavlja u okviru MF odgovornu Komisiju, ije su odgovornosti:
9.1.1. Razvoj i sprovoenje procedura testiranja i usvajanja FK i drugih ureaja
ukljuujui sve modele i vrste FK koje e biti ovlaene za koritenje u
Republici Kosova., na osnovi pregleda specifikacija proizvoaa kako bi
odredili ako ispunjavaju tehnike i funkcionalne zahtjeve odreene za FK;
9.1.2. Pregled moguih prodavaa (trgovaca) FK, kako bi se osigurali da ispunjavaju
razvijene kriterije od Komisije za prodaju FK;
9.1.3. Testiranje preporuenih modela FK, kako bi se osigurali da ispunjavaju tehnike
i funkcionalne specifikacije;
9.1.4. Razvoj i sprovoenje dunosti osiguranja i naina nadgledavanja tehnikih mrea
za popravljanje FK;

46
 9.1.5. Ministar moe odrediti Komisiji bilo koju drugu dunost koju on smatra
potrebnom za bolje funkcioniranje sistema FK.
9.2. Komisija se samtoji od pet lanova. Dva lana su d PAK, dva druga lana su od
Ministarstva za finansije i jedan nezavisni tehniki strunjak koji je upoznat ovom
podruju (od Vlade, Akademije ili privatnih profesora ali nije povezan sa
proizvoaima ili distrubutorima FK ili je sastavni dio). Predsedavajui komisije se
odreuje od Ministra.
9.3. Procedure za zahtjev odobrenja za prodaju, instaliranje ili popravljane FK, unutarnje
procedure i funkcioniranje komisije e se odrediti od Komisije i usvojiti od generalnog
direktora PAK u ugovoru sa Ministrom.
9.4. Djelatnost Komisije, se vri sa posebnim odredbama odobrenim i usvojenim od
Ministra.

10. Aplikacija za autorizaciju

10.1. Svaki proizvoa, uvoznik ili montaer FK moe postati autorizirani prodava FK za
jedan ili vie specifinih modela unutar rokova objavljenih od Komisije prije prodaje
FK na Kosovu.
10.2. Zahtjev za autorizaciju distributoru se predaje u svako vrijeme sa uvjetom da trgovac
nije ovlaten za prodaju FK dok ne dobije odobrenje i autorizaciju od Komisije.
Komisija e provjeravati jedanput svakih est mjeseci zahtjeve, nakon autorizacije
prvih distributora FK.
10.3. Instaliranje i odravanje odobrenih FK se radi samo od jednog imenovanog ovlatenog
zaposlenika/tehniara koji je prodavao FK.
10.4. Komisija je odgovorna potraiti i provjeravati svaku danu informaciju u moe traihi
informacije kao: dokaz o iskustvu, solventnost, vjerodostojnost, tehniko osoblje,
popravak problema i sl.
10.5. Komisija odluuje o izdavanju licence za podnositelja zahtjeva unutar 60 dana od
primanja zahtjeva.
10.6. Komisija je odgovorna za povlaenje i otkazivanje licence izdane u sluaju kada:
10.6.1. se korisnici suoavaju sa ozbiljnim problemima;
10.6.2. je trgovac prekrio odredbe ovoga ili nekog drugog izdanog podzakonskog akta
vezanog za FK;
10.6.3. trgovac nije predao porezne izjave ili ne vri na vrijeme isplate i porezne
obveze;
10.6.4. u sluaju velikih promjena uslova na osnovi ega je dana licenca.
10.7. U sluaju albe, u odnosu na negativnu odluku Komisije, Nezavisni Odbor za
razmatranje albi je jedino ovlaeno tijelo gdje se moe ona podnjeti. Nezavisni Odbor
za razmatranje moe zatraiti savjetodavno miljenje na osnovi pregledanih injenica i
spoznaja o elektronikim fiskalnim ureajima od nezavisnog strunjaka TI.
10.8. Redoviti periodini testovi: kontrola za pravilan rad opreme vri se od Komisije, ili od
ovlatenih od Komisije, institucija, laboratorija ili odgovarajuih organizacija kako bi
se osigurale, i nakon poetnog odobrenja, elektroniki fiskalni ureaji i da sistemi
nastavljaju raditi pravilno nakon instaliranja po zgradama.
10.9. PAK ima pravo na pregled svakog instalirane FK svakog prodavaa, kako bi se
osigurala ako ona radi u skladu sa odlueninim specifikacijama. Pored toga, PAK
zadrava pravo pregleda registracije svakog prodavaa kako bi se osigurala da on

47
 ispunjava sve zahtjeve odluene u vezi za njihovom autorizacijom za djelovanje kao
prodava FK.
10.10. Komisija pomou Ministra izdaje upute koje opisuje dokumente i informacije koje se
trebaju podnjeti prilikom zahtjeva za autorizaciju prodaje i instaliranja FK. Pored
ostalih zahtjeva koje Komisija moe odluiti u puti, treba i zatraiti da:
10.10.1. Distributor osigura rad sa bankovnom garancijom ili u drugaijem
prihvatljivom obliku garancije. Trgovac treba pruiti naknadu u sluaju kada se
konstatiralo da prodani i instalirani ureaj ne ispunjava tehnike i funkcionalne
specifikacije utvrene aktima na snazi u vrijeme instaliranja;
10.10.2. Distributor publikuje prirunik za PAK o pristupu Fk i izvlaenju informacija
iz FK da bi se pomoglo PAK u kontroliranju;
10.10.3. Distributor, treba osigurati telekomunikaciju izmeu kupca ureaja i PAK
putem PAK ovlatenog telekomunikacijskog operatora;
10.10.4. Ugovor izmeu ovlatenog distributora i telekomunikacijskog operatora
sadrava odgovarajuu garanciju o mogunosti za nastavak telekomunikacije
izmeu kupca ureaja i PAK i u sluaju ako preduzee telekomunikcije
prestane djelovati ili odlui nastaviti pruanjem svojih usluga;
10.10.5. Ugovor izmeu ovlatenog distributora i preduzea telekomunikacije predvia
zamjenu ili garantira popravak ureaja komunikacije (modem i sl.) unutar 48
sati nakon izjetavanja o problemu ureaja.
10.10.6. Ugovor izmeu ovlatenog distributora i operatora telekomunikacije sadri
naknadu i zamjenu u sluaju ako se dokazalo da telekomunikacijski ureaj ne
ispunjava tehnike i funkcionalne specifikacije u vrijeme kada se instaliranja
ureaja.
10.11. Nakon donoenja odluke od generalnog direktora PAK, koja definira tehnike i
funkcionalne specifikacije i upute Komisije, koja utvruje odreene informacije koje se
trebaju predati sa zahtjevom za autorizaciju, Ministar donosi Zahtjev za izraavanje
interesa putem kojeg se pozivaju svi prodavai FK na Kosovu da podnesu zahtjeve za
autorizaciju svih specifinih modela i vrsta FK.

11. Izdavanje specifinog broja dozvole

Komisija daje podnositelju, nakon uspjeno poloenih testova za odreeni model ureaja jedan
poseban broj dozvole. Ta dozvola jami da FK ipsunjava sve specifikacije i uslove za koritenje
FK. Komisija na osnovi rezultata tijekom tesiranja treba donjeti odluku o potvrdi odgvarajueg
ureaja u najdaljenjem roku od 15 dana nakon podnjoenja zahtjeva autoriziranog distrubutora
za ovjeru odgovarajueg ureaja.

12. Evidencija podataka u vezi sa autoriziranim distributorima, instaliranje FK i korisnici

12.1. PAK dri elektroniku evidenciju podataka za sve instalirane FK gdje se ukljuuje:
12.1.1. identifikacija inastaliranog ureaja, vesta ureaja FK, serijski broj, proizvoa i
model FK;
12.1.2. datum kada je ureaj instaliran i kada je odobren od PAK;
12.1.3. ime, adresa i fiskalni broj korisnika;
12.1.4. mjesto gdje se ureaj instalirao;
12.1.5. ime autoriziranog distrubutora, vjegova adresa, fiskalni broj i broj PDV
autorizirane osobe;

48
 12.1.6. broj izdane dozvole poslovanja za odreenu vrstu FK;
12.1.7. podaci o autoriziranim osobama koje prodavaju i instaliraju FK;
12.1.8. autorizirane osobe koje popravljaju FK, gdje se ukljuuju i vrste FK koje je
osoba autorizirana za poporavljanje, ime i vjegova adresa, identifikacijski broj
kartice, lini identifikacijski broj i datum steka roka autorizacije;
12.1.9. broj izdane dozvole za svaku odgovarajuu FK;
12.2. PAK odrava i aurira bazu podataka elektronike evidencije.

13. Autorizirani tehniari

13.1. Autorizirani distributor ovlauje tehniare, imenuje tehniare za instaliranje i popravak
FK za koje je autoriziran prodavati. Instaliranje odborenih FK se vri samo od
odreenih tehniara. Autorizirani distributor moe imenovati osobe koje su zaposlene
za popravak FK meutim, odreivanjem jednog zaposlenika ne oslobaa distributora od
odgovornosti osiguranja za pravilan popravak i u skladu sa utvrenim procedurama.
13.2. Autorizirani distributor treba predati Komisiji imena, adrese i line identifikacijske
brojeve tehniara prije autorizacije za instaliranje i popravak FK. Autorizirani
distributor treba ukljuiti sve potrebne podatke preduzea i osobne (ukljuujui i
tehnike kvalifikacije) i putovnicu sa fotografijom veliine lica.
13.3. Komisija pregledava predane podatke od autoriziranog distributora. Komisija moe
traiti dodatna objanjenja prije izdavanja autorizacije ili uskraivanja autorizacije za
tehniare koji bi instalirali ili poporavljali FK. Komisija autorizira tehniara
imenovanog od autoriziranog distributora.
13.4. Nakon odobrenja tehniara, Komisija e traiti od PAK da osigura indetifikacijske
kartice sa fotografijom koja e identificirati tog pojedinca kao tehniar za popravak ili
instaliranje ili obadvije istodobno, po potrebi. Tehniar se opremljuje jedinstvenim
osobnim identifikacijskim brojem koji e se usporediti sa osobnim identifikacijskim
brojem na bazi podataka PAK, kako je opisano u stavu 12. ovoga lana.
13.5. Identifikacijska kartica sadri:
13.5.1. ime tehniara;
13.5.2. jedinstveni identifikacijski broj;
13.5.3. izjavu koja tvidi da je pojedinac autoriziran i licenciran za instaliranje ( ili
popravljanje, ili obadvoje) odgovarajue FK;
13.5.4. spicak vesta FK, koje e autorizirani tehniar instalirati ili popravljati;
13.5.5. datum vrijednosti identifikacijske kartice.
13.6. Komisija moe autorizirati i druge tehniare za popravljanje FK. Osoba koja trai
autorizaciju kao tehniar za popravljanje, treba podnjeti zahtjev Komisiji rije nego se
obavljanja popravka FK. Zahtjev za autorizaciju sadri: ime, adresa, lini
identifikacijski broj, povijest zapoljavanja, tehniko iskustvo i fotografiju sa slinim
dimenzijama kao putovnice, veliine lica. Skupa sa zahtjevom pridodaje se potvrda
autoriziranog distributora koja potvruje tehniku sposobnost za obavljanje popravka
FK, kopiju diplome i potvrde o tehnikoj obuci o FK.
13.7. Komisija pregledava zahtjeve i donori odluke. Podnositelj zahtjeva se pismeno
obavjetava o razlozima uskraivanja zahtjeva. Zahtjevi se odbijaju samo ako zahjtev
nije potpun, ukoliko tehniar oito nije spreman da postan autorizirani tehniar za

49
 popravak. Ukoliko je podnositelj prihvaen kao tehniar za popravak, Komisija
sprovodi procedure podstava 13.4 ovoga lana.
13.8. Autorizirani tehniari za instaliranje ili popravak se trebaju ponovno autorizirati svake
naredne godine. Tehniari za popravak i instaliranje podnose zahtjev za obnovu
autorizacije najmanje 45 dana prije steka roka aktuelne autorizacije. Zahtjev za obnovu
sadri iste podatke kao i potvrde koje su traene i prvoga puta. Obnove e se odobriti
od Komisije osim ako postoje dorazi da tehniar nije pripremljen za ponovnu
autorizaciju instaliranja ili popravka FK.
13.9. Ukoliko autorizirani tehniar odlui prekinuti rad instaliranja ili popravljanja FK prije
steka roka licence onda treba vratiti licencu unutar 30 dana nakon prestanka djelatnosti
instaliranja ili popravljanja FK.

14. Siguran pristup unutranjosti FK

14.1. Pristup unutar FK se titi specijalnom dadom koja povezuje gornje dijelove FK sa
doljnjim djelom. Ovaj dado je postavljen na vidljivom dijelu pokrivaa FK kako bi
fiziki ulazak u FK bio nemogu bez otklanjanja zatitnog dadoa.
14.2. Olovni peat se koristi za utisak dadoe koja ne podnosi ogrebotine i napravljen je tako
da je nemogue skinuti ga bez oteenja.
14.3. Ukoliko tehniar ili autorizirani distributor otkrije da se peat plombe razbio na FK,
tehniar smjesta treba kontaktirati odgovarajueg zaposlenika u PAK. Tehniar ne
smije nikako intervenirati ukoliko nije autoriziran od PAK.
14.4. Ukoliko zaposlenik PAK potvrdi da je peat razbijen smjesta treba javiti odgovarajuoj
osobi u PAK kako bi iskljuili FK iz struje i kako se ne bi koristio dok se ne ispita i
odredi da li funkcionira ispravno.

15. Autorizirani tehniari pristupni kod za kontrolu

15.1. Otvaranje i obnova plombe FK se obavlja samo od autoriziranog tehniara od Komisije
u skladu sa stavom 13. ovoga lana.
15.2. Autorizirani tehniar FK- kontrolira specijalnu memoriju programa softvera
elektronikog fiskalnog ureaja koristei poseban algortam pristupni kod lozinku
(pasword).

16. Dnevnik za instalaciju, popravak, odravanje i servis

16.1. Svaka FK treba biti popraena dnevnikom za instalaciju, popravak, odraavanje i
servisa danom od pruitelja usluga.
16.2. Vlasnik FK duan je voditi dnevnik i dostaviti ga u svako vrijeme na zahtjev PAK.
16.3. Prije instaliranja FK, autorizirani distributor treba savjetovati PAK o kupcu FK,
fiskalnom broju kupca, serijskom broju FK koji e biti instaliran, vritu FK koja e biti
instalirana i datum kada se oekuje instaliranje. Nakon instaliranja autorizirani
distributor predaje PAK kopiju prodajnog raunai potvrdu tehniara o instalaciji FK
koja takoer potvruje da je ureaj u pravilnom stanju i datum instaliranja. Tijekom
instaliranja, tehniar razvija test komunikacije kako bi osigurao da je u stanju
uspostaviti vezu komunikacije sa sistemom TT PAK-a.

50
 16.4. Nakon popravka kvara FK, tehniar za popravak treba dostaviti PAK izvjetaj sa
opisom kvara, datum i vrijeme kada se dogodio kvar i datum i vrijeme kada je FK
popravljen.
16.5. Korisnik FK treba zatraiti od autoriziranog distributora da zaposleni tehniar uradi
godinju kontroll i odravanje FK. Kopija izvjea se dostavlja Komisiji.
16.6. Nakon instalacije, popravka kvara ili godinjeg odravanja, autorizirani tehniar treba
zapisati detalje u dnevniktj. osobne informacije svoje identifikacijske kartice skupa sa
podacima i vrijeme poetka i zavretka procesa instaliranja i popravka.
16.7. Prije odlaska iz zgrade nakon popravka, instalacije ili odravanja, tehniar treba
provjeriti da li FK radi pravilno.
16.8. PAK ima pravo razmotriti svaki popravak ili odravanje FK uraen od autoriziranog
tehniara kako bi osigurao da su popravci ili odravanja u skladu sa zahtjevima i
odreenim uslovima. Pored toga, PAK ima pravo razmotriti registracije svakog
popravka ili odravanja kako bi osigurao da pruatelj odravanja ili popravka ispunjava
sve postavljene zahtjeve u vezi sa njihovom zutorizacijom za djelovanje kao tehniar za
popravljanje FK.

17. Koritenje poreznog kupona

U sluaju privremenog kvara FK, korisnik je duan izdati pismeni porezni kupon za svaku
prodaju. Porezni kuponi, koji sadre serijske brojeve e se fikalizirati od PAK. Trebaju se voditi
evidencije o svakom izdanom prodajnom kuponu koji proizlazi kao rezultat kvara FK. Nakon
popravka FK, korisnik smjesta mora vratiti u radno stanje. Detalji vezani za porezni kupon e
biti utvreni od PAK.

18. itanje (X)

Svaki sistem elektronikih fiskalnih ureaja mora omoguiti itanje i tiskanje registriranih
podataka snimljenih u fiskalnoj memoriji preko tastature za razne statistike izvjetaje koje su
iskljuivo za statistike svrhe, a ne za porezne svrhe. Uslovi za itanje e biti utvreni odlukom od
generalnog direktora PAK.

19. Zatvaranje (Z)

Svaki sistem elektronikih fiskalnih ureaja sadrava uvjete utvrene odlukom generalnog
direktora PAK. Odluka sadri:
19.1. pripremu fiskalnog zatvaranja dnevnog prometa, tisak dnevnog poreznog izvjetaja i
podatke koje se prenose PAK;
19.2. mogunost itanja sadraja fiskalne memorije redovitih izjetaja poreza u skladu sa
objavljenim specifikacijama;
19.3. osiguravanje uvjeta za obavljanje provjere svakog dnevnog izvjetaja u svrhe kontrole
tonosti funkcioniranja fiskalne memorije;
19.1.4. osigurati dnevne i druge periodine porezne izvjetaje koji se odlikuju naslovom
izvjetaja popraeni znakom Z i sadri na dnu kupona fiskalni logo u boldu i ime
POREZNI IZVJETAJ.

20. Modul programiranja (P)

Svaki sistem elektronikih fiskalnih ureaja sadri takoer:

51
 20.1.1. mogunost registracije fiskalne memorije podataka poreznog obveznika koji se
prikazuju u poreznom kuponu;
20.1.2. mogunost programiranja najmanje pet (5) poreznih stopa. Porezne stope su zapisane
u fiskalnoj memoriji. To je omogueno u trenutku instaliranja ili nakon zatvaranja
dnevnog poreznog izvjea i prijenosa podataka Z, PAK-u. Treba se stvori mogunost
prikaza razliitih poreznih stopa poevi od slova A do E. A podrazumijeva
osloboenje od porezne stope, dok od slova B do E trebaju prikazati razliiti oblike
poreznih stopa predvienim zakonor. Izmjena porezne stope se desi samo nakon
finalizacije dnevnog poreznog izvjetaja i nakon prenosa podataka u odgovarajuu
fiskalnu memoriju. Izmjene u fiskalnoj memoriji se rade najvie pet (5) puta. Izmjene
fiskalne stope se vre od tehniara za odravanje na osnovi posebnog prirunika za
izmjene poreznih stopa.

lan 22
Tranzakcije preko petsto eura

1. Stav 7. lana 13. Zakona utvruje da sve osobe koje vre tranzakcije tijekom njihovih
ekonomskih djelatnosti u vezi nabave robe ili usluga izmeu osoba, preko 500 (petsto) eura,
onda se isplata tranzakcije mora raditi preko bankovnog rauna.

2. Za tranzakcije izvrene od 1. januara 2009 do 17. augusta 2010, stav 1. ovoga lana se
primjenjuje za porezne obveznike koji se trebaju registrirati ili su u ve registrirani za PDV. Dok
za tranzakcije izvrene do 18. augusta 2010, stav 1. ovoga lana se primjenjuje za sve osobe.

3. Za svrhe oboga lana pojam osoba podrazumijeva osobu koja je definirana u stavu 1.26.
lana 1. Zakona i koji su ukljueni u ekonomskoj djelatnosti..

4. U svrhe ovoga administrativnog uputstva Tranzakcija se smatra cjelovita cijena odreene

nabave ili ugovorena obveza gdje je iznos nabave ili ugovorene obveze vei od 500 (petsto) eura.
Svaka isplata u vezi sa tranzakcijom, po definiciji u ovom administrativnom uputstvu, e se
izvriti preko bankonvnog rauna bez obzira na iznos uplate.

Primjer:
Osoba A kupuje robu za prodaju na svojem tristu. Ukupna cijena kupovine je 700 eura.
Osoba A mora uplatiti preko bankovnog rauna tranzakciju iako on moe izvriti uplatu za
kupljenu robu u dva ili vie djela.

5. Razmjena tranzakcije u vrijednosti veoj od 500 eura, izvren prema predvienom stavu
47. ovoga Zakona je osloboen od zahtjeva za trazakciju za razmjenjenu robu ili usluge;
meutim ukoliko se uplata zahjteva za ramzjenu tranzakcije takva uplata se treba izvriti preko
bankovnog rauna iako je iznos manji od 500 eura.

Primjer:

52
Osoba B kupuje vozilo od osobe C. Ukupna cijena tranzakcije je 2,000 . Osoba B e dati
osobi C njegovo upotrebljeno vozilo kao djelominu uplatu za ovu tranzakciju. Osoba C e
dati osobi B svoje upotrebljeno vozilo u vrijednosti od 1.700 eura, traei od osobe B da
plati razliku od 300. Razlika od 300 se uplati od osobe B bankovnom tranzakcijom.

6. Ukoliko osoba ne izvri potrebne uplate bankovnom tranzakcijom predviene ovim lanom,
ta osoba e biti podloena kazni prema lanu 53. Zakona za neuspjeno odravanje registracije
svake tranzakcije.

lan 23
Trokovi i doputena kreditiranja

1. Kao to je previeno relevantnim poreznim zakonodavstvom, poreznom obvezniku je

dozvoljen odbitak od bruto prihoda takvih izdataka plaenih ili nastalih tijekom poreznog
perioda vezanim za ekonomskom djelatnou u to vrijeme ukoliko su takvi trokovi u
cjelovitosti ili djelomino u vezi sa obavljanjem ekonomske djelatnosti tijekom poreznog
perioda. Slino tome, poreznom obvezniku se dozvoljava kreditacija u poreznom izvjeu u
skladu sa zakonodavstvom na snazi PDV. Kako bi se dopustili trokovi/ takva kreditiranja
moraju biti potkrijepljene dokazima ukljuujui, ali ne ograniavajui se na sljedee:
1.1. Raune na kojima treba biti prikazan fiskalni broj prodavaa/pruatelja;
1.2. Ugovore;
1.3. Izjave carine ukoliko su popraene dokumentima koji dokazuju troak i vlasnitvo
uvoznih proizvoda;
1.4. Kupone na kojima se treba prikazati fiskalni broj prodavaa/ pruatelja;
1.5. Dokumentacija uplate;
1.6. Bankovna dokumentacija;
1.7. Registracije spiska plaa;
1.8. Karte;
1.9. Potvrde;
1.10. Nalozi za prijenos;
1.11. Druga relevantna dokumentacija.

2. Takvi dokumenti moraju biti spremni za ispitivanje po zahtjevu PAK kako je predvieno
lanom 14. Zakona. Stav 5. lana 17. Zakona ovlauje PAK da ne dozvoli bilo kakvo
kreditiranje sa neoporezivanim PDV koji nije potkrijepljen stvarnim i tonim raunom. Slino,
taj stav autorizira PAK da ne dopusti trokove za svrhu poreza na prihode koji nije potkrijepljen
stvarnim i tonim raunom ili ugovorom. Traeni sadraj rauna ili kupona je opisan u lanu 20.
ovoga administrativnog uputstva. U izdanim raunima nakon 1. januara 2010, potreban je zapis
fiskalnog broja izdan od PAK za prodavaa. Rauni izdani nakon toga datuma se nee smatrati
kao stvarni i toni rauni. PAK e sprovoditi ovu odredbu samo u vezi izdanih rauna nakon 1.
oktobra 2010 poto nije bilo dovoljnog publiciteta u vezi sa ovim pitanjima prije tog datuma.

3. Ne doputa se neoporezivanje za svaki tekui troak u vezi sa prihodima koji se podlijeu

zadranom porezu na izvoru (na plae, dividende, kamate, vlasnika prava, iznajmljivanje, loto
dobitak, i sl.) osim ako su takvi trokovi plaeni na dan ili prije 31. marta sljedeeg poreznog

53
perioda. Bilo koji nedoputeni troak spomenut u ovom podstavu biti e neoporeziv u poreznom
periodu u kojem se ustvari platio. Obveza zadravanja poreza na izvor se temelji na principu da
se obveza poreza na izvor sprovodi samo kada je glavni iznos (plae, kamate, i sl.) u stvarnosti
plaen. Dakle, datum kada poslodavac isplati plae zaposlenika gdje se porez na izvoru
pojavljuje bez obzira na period spiska-plae za koju je isplaen. Isplata plaa ( ili druge isplate
koje je podlegnuta porezu na izvor) prije oekivanog datuma je isplata plae za tu svrhu i
predmet je zadravanja na izvoru u isplate plaa.

4. Kako je predvieno stavom 8. lana 19. kada se troak napravi van Kosova treba biti
neoporeziv i doputen za porezne svrhe, treba biti potkrijepljen u cjelovitosti odgovarajuim
dokumentima. Takvi trokovi se ekskluzivno rade za ekonomiku djelatnost poslodavca poreznog
perioda kojoj se adresira. Takvi trokovi su doputeni samo na Kosovu ukoliko nisu koriteni za
snienje trokova u drugoj zemlji. Odgovarajua dokumentacija podrazumijeva:
4.1. ugovore
4.2. raune
4.3. kupone
4.4. platne dokumente
4.5. karte za putovanja
4.6. putne naloge
4.7. odobrenja i sl.

5. Ovisno o vrsti troka, popratni dokumenti trebaju biti potkrijepljeni za takav troak npr. za
trokovi autorizirane osobe za putovanje izvan zemlje, trebaju biti:
5.1. Autorizacije za osobu koja putuje (zaposlenik)
5.2. nalog (dozvola) putovanja
5.3. karta za putovanje
5.4. rauni za trokove uraene izvan Kosova
5.5. platn dokumenti
5.6. kuponi za trokove hrane, i
5.7. ostale popratne dokumente koji dokazuju da su trokovi putovanja uraeni
ekskluzivno za ekonomsku djelatnost.

6. Kako je predvieno stavom 9. lana 19. Zakona, ne oriznaje se nikakv troak za svrhe poreza
na dohodak, ili za svrhe kreditacije PDV, kao rezultat tranzakcije:
6.1. poreznog obveznika, koji nikad nije registriran u PAK i nema fiskalni broj;
6.2. poreznog obveznika, koji nisu registrirani u skladu sa odredbama lana 12. ovoga
administrativnog uputstva;
6.3. poreznog obveznika, koji su ponitili registraciju u skladu sa lanom 13. ovoga
administrativnog uputstva;
6.4. poslovanja koja su registrirana u ARBK, ali se ne mogu pronai u registru, ili bilo koji
dokument registracije pruenom od PAK koji je rezultirao u odbitku davaja fiskalnog
broja; ili
6.5. poreznog obveznika, kojemu je otkazana ili povuena Potvrda PDV ( u vezi sa
kreditacijom PDV).

54
7. Trokovi se nee priznati od datuma, za svrhu prihoda na dohodak ili za svrhe kreditacije
PDV, e biti ona koju e PAK odrediti i postaviti javno na ueb stranici i naglasiti injenicu za
tranzakcije trokova za porez na dohodak ili u svrhe kreditacije PAK. Javna objava e sadrati
izjavu da se tranzakcije nee priznati nakon specificiranog datuma.

8. Iako druga relvantna zakonodavstva specificiraju doputene trokove koji nisu zapisani u
ovom lanu i ukljuuje zahtjeve za primanje takvih trokova, drugo porezno zakonodavstvo e
regulirati primanje trokova od PAK.

lan 24
Kvarenje robe zbog isteka roka, razbijanja, starenja ili slinih kvarenja

1. Ukoliko porezni obveznik, koji izraunava svoje prihode na realnoj osnovi ( izraunavajui
prihode i trokove i godinjoj izjavi prihoda) uniti jedan dio ili itave zalihe zbog isteka roka
koritenja proizvoda ili zalihe proizvode, razbijanja proizvoda ili zalihe proizvoda, starenja ili
oteenja zalihe proizvoda, takvo kvarenje se smatra kao troenje ekonomske djelatnosti kako je
predvieno stavom 10. lana 10. Zakona. Takvi trokovi su doputeni u odreenom poreznom
razdoblju pod sljedeim uvjetima:
1.1. Porezni obveznik obavjeuje pismeno regionalnog direktora o svojem poreznom raunu
sa namjerom unitavanja zalihe proizvoda istaknutih gore, najmanje 10 radnih dana prije
datuma unitavanja. Takva pismena obavijest treba sadrati:
1.1.1.Izjavu o namjeri unitavanja zalihe proizvoda;
1.1.2. Spisak zaliha proizvoda koje e unititi sa odgovarajuim opisom proizvoda to e
omoguiti razumnoj osobi identifikaciju proizvoda;
1.1.3. Broj jedinica ili koliine obuhvaene u proizvodima koji e se unititi;
1.1.4. Povijesnu cijenu proizvoda (kupljena cijena) svake zalihe proizvoda koji e se
unititi.
1.2 Zahtjevom PAK, porezni obveznik treba biti u stanju pruiti odgovarajuu
dokumentaciju, ukljuujui:
1.2.1.Kopiju svih obavjetenja za PAK, u kojima su zapisane zalihe proizvoda za
unitenje, po podstavu 1.1 ovoga lana;
1.2.2. Spisak svih unitenih zaliha proizvoda, koja sadri imena proizvoda, broj ( ili
koliinu) unitenih zaliha proizvoda;
1.2.3. Evidencija o kupovini zaliha proizvoda.
1.2.4. Cijena kupovine za jedinici unitenih zaliha proizvoda;
1.2.5. Dokumente relevantnih institucija koje e provjeriti unitenje robe, kao to su
optinske sanitarne institucije (ukoliko se primjenjuju) ili druga dokumentacija za
provjeru unitenja zalihe proizvoda ukljuujui dokumentaciju PAK u vezi sa
unitenjem robe i ukoliko je slubenik PAK bio prisutan tijekom unitenja robe.

2. Ukoliko porezni obveznik, po stavu 1. ovoga lana uniti zalihe proizvoda, zbog kvara zaliha
proizvoda (roba koja se pokvari kao recimo voe i povre), takvo unitenje se smatra doputeni
troak ekonomske djelatnosti odgovarajueg poreznog razdoblja, prui PAK zahtjev koji sadri:
2.1. Spisak zaliha proizvoda koji e se unititi sa odgovarajuim opisom proizvoda to e
omoguiti razumnoj osobi idetifikaciju proizvoda;

55
 2.2. Broj jedinica ili koliine obuhvaene u proizvodima koji e se unititi;
2.3. Povijesnu cijenu proizvoda (kupljena cijena) svake zalihe proizvoda koji e se unititi;
2.4. Evidencija o kupovini zaliha proizvoda;
2.5. Cijena kupovine za jedinici unitenih zaliha proizvoda;
2.6. Dokumente relevantnih institucija koje e provjeriti unitenje robe, kao to su optinske
sanitarne institucije (ukoliko se primjenjuju) ili druga dokumentacija za provjeru
unitenja zalihe proizvoda ukljuujui dokumentaciju PAK u vezi sa unitenjem robe i
ukoliko je slubenik PAK bio prisutan tijekom unitenja robe.

3. Iznos trokova doputene ekonomske djelatnosti e se ograniiti po cijeni kupovine unitene

robe sniena na prihvatljiv iznos kao naknada i rezultat unitenja (osiguranje, naknada od
proizvoaa, itd).

4. Kako je predvieno stavom 10. lana 19. Zakona, roba koja nema prihvatljivu dokumentaciju
kako bi se izvrilo provjera unitenja prema ovome lanku, nee se smatrati kao prodana roba u
skladu sa tim moe biti oporezivana. Opisana dokumentacija u ovome lanku e se smatrati
prihvatljivom ukoliko PAK posjeduje dokumentiranu evidenciju da je jedan ili su itavi prueni
dokumenti lani.

lan 25
Unitena ili oteena roba od nesree ili izgubljena radi krae

1. Kako je predvieno u stavu 10. lana 19. Zakona, cijena kotanja oteene robe je prihvaena
po snienoj cijeni za svrhe poreza u sluaju unitene ili oteene robe zbog nesree ili izgubljene
zbog krae.

2. Za svrhu ovoga lana, nesrea znai unitenje zbog prirodnih nepogoda ili nezgoda kao to su
vatra, vjetar, voda (ukljuujui poplave), potresi, civilni neredi, vulkansko djelovanje,
automobilska nesrea ili sline nesree koje su provjerljive i dokumentirane od relevantne javne
institucije.
2.1. Kada je roba oteena ilio unitena od nesree ili je ukraena, poreznom obvezniku se
doputa snieni cijena u vezi sa oteenom ili unitenom robom ukoliko porezni obveznik
prui po zahtjevu PAK sljedee:
2.1.1. Opis oteene robe, unitene ili ukraene ukljuujui broj jedinice svake vrste robe
ili koliinu svake vrste robe;
2.1.2. Evidenciju kupljene robe i cijenu kotanja robe;
2.1.3. Evidenciju robe za koju se trai snienje cijene koja je oteena, unitena ili
ukraena;
2.1.4. Datum kad je roba oteena, unitena ili ukraena;
2.1.5. Nain na koji se roba oteitla ili unitila ili nesrea koja je prouzrokovala oteenje
ili unitenje robe;
2.1.6. Izjava ili izvjetaj od nadlenog relevantnog tijela koji potvruje da je roba
oteena, unitena ili ukraena; nadleno tijelo se samtoji od policije, vatrogasaca,
optinski zdravstveni slubenici, regulatori osiguranja i ostali pojedinci u profesiji
slubenika ije dunosti sadre istraivaka izvjea nesree ili krae;

56
 2.1.7. Izjava dokaza nesree;
2.1.8. Slina razumna evidencoja koja se moe zatraiti od PAK.
2.2. Snienje cijene za oteenu robu ili ukraenu je ograniena na cijenu kotanja oteene
robe od nesree ili izgubljene zbog krae, reguliran je svaki prihvatljiv iznos u naknadnoj
vrijednosti plus svaki prihvatljiv iznos od osiguranja za oteenu imovinu ili ukraenu.
2.3. Kada je roba oteena u nesrei, poreznom obvezniku se doputa ravnopravno snienje
cijena sa razlikom vrijednosti izmeu cijene kotanja robe i cijene nadoknaenja kroz
prodaju oteene robe. Ukoliko je roba osigurana, sniena cijena e biti ravnopravna sa
razlikom izmeu cijene kotanja i cijene nadoknade od osiguranja za oteenu robu.
2.4. Oteena roba, unitena ili ukraena tijekom poreznog razdoblja se moe sniziti ukoliko
se oteenje, unitenje ili kraa dogodila. Iznos snienja cijene e se sniziti nadoknadom
od osiguranja i slini nadoknadama za otetu po opisu stava 2.2 i 2.3 ovoga lana. U
sutprotnom, ukoliko je nadoknada od osiguranja predviena u narednom poreznom
razdoblju, snienje se moe odgoditi do sljedee godin, i utom sluaju snieni iznos e
biti cijena kotanja minus nadoknada od osiguranja i svaki drugi nadoknadljivi iznos.
Ukoliko se odluilo za olakicu tijekom jedne porezne godine i dobijanje nadoknadae od
osiguranja naredne godine, snienje se smanjuje od svakog nadoknadivog irnosa u vezi sa
oteenom ili unitenom robot zbog nesree koja se desia. Ukupan iznos nadoknade
osiguranja u narednoj godini mora biti ukljuena u prihode one godine kada se prihvatila
nadoknada osiguranja.

3. Nee se dopustiti snienje za otetu ili unitenje koje je prouzrokovano najmernim djelom od
strane poreznog obveznika ili nekoga tko djeluje za interes poreznog obveznika, kao npr kada
porezni obveznik najmerno zapari svoju robu.

4. Ukoliko naknada od osiguranja pree cijenu kotanja oteene, unitene ili ukraene robe,
nadoknaeni iznos cijene kotanja e se smatrati kao prihod za poreznog obveznika u istoj godini
njihovog primanja.

lan 26
Prodaja sa popustima

1. Prodaja sa popustom se razlikuje od prodaje kada se roba prodaje sa snienom cijenom, kao
dio marketinkog plana, kako bi privlaili kupce ili je prijedlog proizvoaa kako bi prodali
svoje proizvode. Cijene prodaje se trebaju dokumentirati od poslovanja kako bi provjerili robu,
koja se u stvarnosti prodala sa niom cijenom u usporedbi sa normalnom cijenom prodaje.
Takva dokumentacija treba sadravati kopije publikacija sa novina, kopije televizijskih reklama
ili slinih materijala marketinga ukljuujui dokumentaciju datuma prodaje. Svaka olakica
(poticaj) od proizvoaa ili sline olakice dobijenih od poslovanja u vezi sa prodanom robom sa
popustom se treba ukljuiti u prihode poslovanja.

57
2. Prodaje sa popustom normalno rezultiraju u gubitku za poslovanje, zbog toga to svaka
cijena sa popustom je razumljivo manja od cijene kotanja. Takvi gubitci su doputeni u godini
nastanka, pod uvjetom da porezni obveznik dokumentira razloge prodaje proizvoda sa gubitkom
i prui po zahtjevu PAK. Svaki nastali gubitak je ogranien u razlici izmeu kupljene cijene i
prodajne cijene robe, sniene od neke naknade osiguranja u vezi sa oteenom robot ili dobijenoj
naknadi u vezi sa starom robom. Porezni obveznik mora biti u stanju pruiti dokumentaciju koja
dokazuje datum kupovine i cijenu kotanja robe, i datum prodaje i cijenu sa popustom u prodaji
robe.

lan 27
Pristup u poslovne zgrade/ kontrola poreznih obveznika

1. lan 14. Zakona sadri odredbe prema kojima generalni direktor ili njegov delegirani e imati
potpun slobodan pristup objektima gdje se razvija poslovanje ili gdje se nalaze knjige,
registratori, kompjuteri ili slini ureaji za ouvanje registratora ukoliko postoje razumne
injenice za zakljuak da se pristup moe pruiti generalnom direktoru ili njegovom delegiranom
u vezi dokumenata poreznih obveza. Generalni direktor ili njegov delegirani e imati pristup u
takve objekte ili pristup u knjige i registratore koji pripadaju poreznom obvezniku ili drugoj
osobi koja dri relevantne informacije za porezne obveze. Pristup se moe zatraiti u svrhe
prikupljanja poreza ili za istraivanja moguih krivinih djela na poreznom podruju, te istrage
navoda o nedolinom ponaanju zaposlenika PAK i prijetnju za sigurnost PAK ili zaposlenika
PAK. Takav pristup se moe zatraiti u sluaju kontrole, recimo kontrole knjiga i registratora
poreznih obveznika kako bi odredili ako se izvjestio toan iznos poreza ili kako bi potvrdili
tonost zahtjeva poreznog obveznika za nadoknadu.

2. Kao ope pravilo, PAK e poslati pismenu obavijest poreznom obvezniku, obavjetavajui ga
o cilju PAK za pristup objektima poslovanja poreznog obveznika sa svrhom poetka kontrole.
Takva obavijest e se poslati najmanje tri dana prije poetka kontrole, osim ako, po miljenju
generalnog direktora postoje izvanredne okolnosti koje opravdavaju pristup objektima poreznog
obveznika bez prethodnog obavjetenja kao to je predvieno lanom 21. Zakona, izvanredne
okolnosti su:
2.1. PAK posjeduje informacije da porezni obveznik cilja skrivati, manipulirati, unititi
poreznu evidenciju ili slinu financijsku evidenciju kao recimo knjige, registracije,
zalihe roba, itd;
2.2. PAK posjeduje informacije koje daju PAK razuman razlog za povjerovati da zalihe
robe drane od poreznog obveznika nisu tone ili da porezni obveznik ima zalihe robe
koje nisu popraene evidencijom o njihovoj kunji;
2.3. PAK upuuje da porezni obveznik nastoji napustiti Kosovo ostavljajui za sobom
porezne dugove. Takva evidencija moe sadrati zahtjev za vizu u stranoj ambasadi,
podizanje novaca ili slini bankovni transferi novaca izvan zemlje, itd;
2.4. ATK posjeduje informacije izvjetene od poreznog obveznika da su netone i lane
tako izravan pristup objektu, knjigama i registracijama poreznog obveznika mogu
rezultirati do materijalnih dokaza o potpunoj rialokaciji poreznog stanja i tonijem
utvrivanju porezne obveze.

58
3. Prethodno pismeno obavjetenje nije potrebno kada porezni obveznik pozove odnosno dopusti
PAK da posjeti objekt poslovanja npr. edukacijska posjeta.

4. Posjete u objekte poreznih obveznika od strane slubenika PAK, za sljedee svrhe kada nije
kontrola i ne zahtjeva prethodno obavjetenje:
4.1. posjete podnositelja zahtjeva za fiskalni broj kako bi se potvrdile informacije zahtjeva o
fiskalnom broju i kako bi se dale edukacijske porezne informacije poreznom
obvezniku;
4.2. prikupljanje porezne obveze koja nije plaena na vrijeme;
4.3. zahtjev za predaju porezne izjave koja se nije izjavila na vrijeme;
4.4. posjete kod podnositelja zahtjeva za licencu za rad u igrama sree, loto, kazino, itd sa
ciljem provjeravanja informacija u zahtjevu za licencu i podobnost podnositelja za rad
takve djelatnosti;
4.5. provjeru stanja o ispunjavanju od strane poreznog obveznika ukljuujui ispunjavanje
zahtjeva za fiskalne kase;
4.6. pruanje informacija u vezi sa kasnijim aktivnostima kontrole, kao to su provjere
tijekom i nakon vremena rada kako bi se utvrdila procjena koliine kupaca na lokaciji
poslovanja;
4.7. sline provjere kako bi se potvrdilo usklaivanje poreznog obveznika sa poreznim
zakonima ili igrama sree;
4.8. posjete slubenika Jedinice za porezne istrage u skladu sa istragom vezanom za
krivina djela poreznog podruja ili moguih krivinih djela.

5. Stav 9. lana 14. Zakona zahtjeva da se kontrola zapoeta od PAK osnuje na selektivnoj
metodi sluaja to smanjuje zloupotrebu nadlenosti PAK. Svaki nerijeeni sluaj kontrole, bio u
regionalnom uredu ili centralnom uredu PAK mora imati dobar razlog za takav odabir. Opta
metoda odabira koji e se koristit, osniva se na sistemu PAK o odabiru rizinih sluaja koji je
odreen za identifikaciju tih poreznih obveznika sa visokim rizikom koji su izjavili prihode ili
svoj promet ili su izjavili vei iznos za naknadu. Ostale metode odabira sluaja objektivne
kontrole se mogu koristit ukoliko su informacije poznate PAK koji ukazuju razlog za vjerovanje
da je porezna izjava ili naknada netona. Nedostatak porezne izjave poreznog obveznika ili
otkrivena osoba angairana u ekonomskoj djelatnosti bez registracije su takoer valjana osnova
za poetak kontrole po utvrenom rizinom stanju prema lanu 21. Zakona.

6. PAK ima pravo na kontrolu svake osobe koji imaju poreznu obvezu prema dravi Kosova, kao
to je odreeno Zakonom. Kao to je odreeno stavom 5. ovoga lana, uglavnom osobe koje e
biti kontrolirane e biti izabrane na osnovi informacija koje ine da PAK vjeruje osobi koja je
nepotpuno izjavila ili nije platila poreznu obvezu ili je izjavila lanu izjavu o iznosu naknade.
Ovisno o okolnostima, djelokrug kontrole moe se razlikovati od kontrole svih poreznih izjava
za sva porezna razdoblja koja pokrivaju vremensko razdoblje (do najvie est godina u prolosti),
takoer poznata kao puna kontrola jedne ili vie poreznih razdoblja ili jedne ili vie vrsta poreza
takoer poznato kao djelomina kontrola ili kratka kontrola. Uglavnom, osim sluaja rizika
prema lanu 21. Zakona, PAK mora obavijestiti osobu koja e biti kontrolirana tijekom prvog
sastanka sa tom osobom, iako okolnosti koje se ravijaju tijekom kontrole mogu rezultirati na
porast ili smanjenje djelokruga. Porezni inspektor PAK e obavijestiti osobu koja se kontrolira o
promjenama djelokruga to prije mogue nakon promjena djelokruga. Po potrebi, PAK moe

59
angairati ostale osobe za kontroll djelokruga, ukoliko PAK vjeruje da su njihove tranzakcije
povezane sa vrenjem kontrole ili ukoliko PAK vjeruje na osnovi osiguranih informacija tijekom
aktuelne kontrole da je osoba izjavila nepotpune prihode ili izjavila nepotpune trokove.
Ukljuenost drugih poreznih obveznika u djelokrug kontrole, PAK treba pratiti procedure
obavjetenja kao to je opisano u stavu 2. ovoga lana, osim ako se nije utvrdila opasnost prema
lanu 2. Zakona.

7. Izuzev situacije opasnosti prema lanu 21. Zakona, nakon odabira sluaja, openita kontrola
poinje izdavanjem pismenog obavjetenja poreznom obvezniku sa ciljem da e zapoeti
kontrola/revizija kao to je opisano stavom 1. ovoga lana. Takva obavijest mora sadravati:
7.1. Oekivani datum poetka kontrole i mjesto gdje e kontroll biti obavljena;
7.2. Zahtjev za prvi sastanak poetka kontrole na predloenom mjestu ,danu i vremenu;
7.3. Vrstu(e) poreza i porezno razdoblje (a) koje e biti kontrolirane;
7.4. Zahtjev za registracije koja e se razmatrati tijekom kontrole, koja identificira sa
razumnom tonou informacije ili dokumente koja e biti zatraena i biti dovoljno
specifina za poreznog obveznika kako bi razumio koju registraciju treba pruiti, i ako je
potrebno napraviti drugi zahtjev za registraciju. Izjava koja zahtjeva sve knjige i
registracije nije dovoljno specifina za potrebe kontrole. Dok kontrola napreduje i postaje
jasna potreba za dodatne informacije i registracije, treba se izdati pismeni zahtjev za
informacije i dodatne registracije koja e idetificirati sa razumnom tonou zatraene
informacije i dokumente;
7.5. Izjava da se evidencija treba predati inspektoru unutar 7 dana predaje obavjetenja za
zahtjev evidencije (30 dana ukoliko se evidencija nalazi izvan Kosova), i adresu mjesta
gdje se evidencija moe poslati ili postaviti na raspolaganju PAK-a;
7.6. Izjava posljedica kao to je opisano lanom 28. ovoga administrativnog uputstva o
neuspjehu predaje evidencije unutar roka vremena zapisanom u obavjetenju osim ako se
stranke pristanu na produljenje roka kao to je opisano u stavu 3. lana 28. ovoga
administrativnog uputstva;
7.7. Pregled prava poreznog obveznika, ukljuujui:
7.7.1. Pravo na privatnosti i povjerljivost;
7.7.2. Pravo na profesionalne i ljudske usluge;
7.7.3. Pravo da bude obavijeten o protoku kontrole i dobijanja jasne komunikacije od
PAK;
7.7.4. Pravo da bude sasluan od inspektora kontrole o informacijama vezanim za
razdoblje(ima) pod kontrolom, posebice pravo na sasluan prije konanog
izdavanja izvetaja kontrole;
7.7.5. Pravo na dobijanje jasne komunikacije od PAK, ukljuujui izvjetaj kontrole koji
jasno objanjava rezultate kontrole i pravnu osnovu na kojoj su donoeni
zakljuci; i
7.7.6. Pravo na albu kako je predvieno lanom 77. Zakona.
7.8. Pregled obveza poreznog obveznika, ukljuujui:
7.8.1. Obveza davanja punog pristupa knjigama i evidencijama, ukljuujui one ve
istaknute u stavu 3. lana 14. Zakona;
7.8.2. Obveza davanja jasnih informacija i dokumenata na vrijeme;
7.8.3. Obveza potpunog suraivanja sa slubenikom(cima) PAK tijekom protoka
kontrole; i

60
 7.8.4. Obveza pomaganja okonanja kontrole i prihvaanja nalaza osim ako porezni
obveznik ima valjanu osnovu za koju se ne slae sa nalazima.

8. Kontrola se moe obaviti na mjestu koje odredi PAK koje je zapisano u obavjetenju u stavu
6. ovoga lana. Dok se uglavnom kontrola radi na mjestu poslovanja poreznog obveznika ona se
takoer moe izvriti u uredu PAK, mjesto predstavljanja poreznog obveznika ili na jednom
drugom mjestu koje odredi PAK.

9. Dunost slubenika PAK je da zakljui kontrolu u to kraem moguem vremenu, meutim

moraju se pridravati svim procedurama kontrole i vratiti svaki dokument poreznom obvezniku
to prije mogue.

10. Tijekom kontrole, slubenici PAK imaju dunost da:

10.1. Komuniciraju sa poreznim obveznikom to jasnije;
10.2. Izvre kontrolu kako bi smanjili zabrinutost poslovanju poreznog obveznika;
10.3. Budu povjerljivi o poreznim evidencijama i kativnostima poslovanja poreznog
obveznika;
10.4. Tretiraju sa ljubaznou i potovanjem poreznog obveznika, njegovog predstavnika i
klijente;
10.5. Vre kontrole profesionalno i odrede jasno poreznu obvezu u skladu sa odredbama
poreznog zakonodavstva.

11. Procedure u ovome stavu se ne primjenjuju u sluaju opasnosti prema lanu 21. Zakona.
Nakon izdavanja konanog pismenog izvjea kontrole, PAK e izdati preliminarni pismeni
izvjetaj o nalazima i moguim poreznim popravcima najmanje 5 radnih dana prije izdavanja
konanog izvjetaja kontrole. Preliminarni pismeni izvjetaj e obavjestiti poreznog obveznika o
pravu savjetovanja sa Voditeljom ekipe kontrole i o vremenskom razdoblju unutar kojeg se mora
zatraiti takvo savjetovanje. Ukoliko porezni obveznik osporava nalaze i zahtjeva savjetovanje sa
odgovornim Voditeljom ekipe kontrole za kontrolu, porezni obveznik treba podnjeti pismeni
zahtjev Voditelju ekipe kontrole, koja se moraju biti primljene u uredu PAK unutar
specificiranog vremena u preliminarnom izvjetaju kontrole. Zahtjev poreznog obveznika treba
sadravati pregled pitanja koja se osporavaju i osnovu spora. Voditelj ekipe e planirati
savjetovanje unutar 5 radnih dana nakon primanja zahtjeva za savjetovanje. Voditelj ekipe mora
na slubeni nain obavjestiti poreznog obveznika u vezi dana savjetovanja. Kao to je
predvieno stavom 3. lana 28 ovoga administrativnog uputstva, jedine informacije ili dodatni
dokumenti koji se mogu pruiti tijekom savjetovanja su informacije ili dokumenti koji zbog
razumnog razloga nisu mogli biti dostavljeni unutar opisanog roka vremena za dostavu
informacija ili dokumenata koji nisu bili pismeno zatraeni ranije.

12. Konani izvjetaj kontrole e biti izdan poreznom obvezniku i dostavit e mu se na adresu
poslovanja po pregledu registracije PAK, ili na drugu adresu poslovanja po zahjtevu poreznog
obveznika i sadravat e sljedee:
12.1. ime, adresu i fiskalni broj poreznog obveznika;
12.2. Vrstu poreza i razdoblje poreza ukljuenih u kontrolu i obraenim u izvjetaju; i
12.3. Sveobuhvatni pregled koji opisuje iznos primjenjivih popravka za svako kontrolirano
porezno razdoblje, popravci koji su rezultirali na primjenjivo oporezivanje u svakom

61
 kontroliranom poreznom razdoblju i pravnu osnovu za popravak. Ukoliko je kontrola
rezultat utvrivanja opasnosti, sveobuhvatni pregled treba sadravati osnovu za potvrdu
opasnosti;
12.4.1. Poslovanje poreznog obveznika;
12.4.2. Knjige i voene evidencije poreznog obveznika;
12.4.3. Djelokrug kontrole i pitanja koja su obraena tijekom kontrole;
12.4.4. Nalazi kontrole u vezi pitanja koja su kontrolirana;
12.4.5. Rezultati savjetovanja, ukoliko je odrano savjetovanje prema stavu 11. ovoga
lana;
12.4.6. Razmatranje zakona i primjeni u nalazima i pitanjima;
12.4.7. Svaka injenica ili nalaz koji su osporeni od poreznog obveznika i osnovu o
postavljenoj poziciji PAK u vezi sa tim injenicama ili osporenim nalazima;
12.4.8. Sveobuhvatni pregled u vezi popravka i rezultiranim poreznim obvezama,
ukljuujui kazne i primjenjive kamate. Ukoliko su izraunate kazne, pregled
mora ukljuivati opis kazne i pravnu osnovu o postavljanju kazne.
12.4.9. Pregled prava poreznog obveznika na albu odluke, gdje i kako se treba podnjeti
alba i rok vremena unutar kojeg se alba treba podnjeti.
12.4.10. U sluaju procjene opasnosti prema lanu 21. Zakona, PAK e procjeniti
poreznu obvezu odmah nakon poslanog konanog izvjetaja kontrole, bez
obizra na normalno razdoblje izmeu poiljke konanog izvjetaja i procjene.
12.5. Datoteka sluaja kotnrole e sadravati kopije svih zahtjeva za izdana obavjetenja
poreznom obvezniku i poslovne papire inspektorijata i ostalu dokumentaciju o sluaju,
ukljuujui kopije evidencije poreznog obveznika.

lan 28
Prikupljanje informacija i dokaza

1. Kao to je predvieno lanom 15. Zakona, generalni direktor PAK moe zatraiti od svake
osobe, bilo to osoba duna otplatiti porez ili ne, osoba koja priprema registracije/dokuemte ili
prua dokumente, za koje generalni direktor vjeruje da su primjenjive u utvrivanju porezne
obveze, zahtjev za nadoknadu ili slina pitanja koja spadaju pod nadlenou PAK.

2. Zahtjev za prikazanje registracija/dokumenata ili pruanja informacija, trebaju biti u

pismenom formularu i poslani osobi od koje se trae registracije/ dokumenti ili informacije.
Pismeno obavjetenje treba razumno opisati registracije/dokumente ili informacije. Podstav 7.4,
7.5,i 7.6 lana 27. ovoga administrativnog uputstva opisuju temeljne zahtjeve o pismenom
obavjetenju. Drugi zahtjevi su opisani u stavu 101. lana 43. ovoga administrativnog uputstva.

3. lan 15. Zakona, opisuje proceduru koja se mora slijediti od generalnog direktora tijekom
sastanka prikupljanja infromacija ili evidencija u vezi sa utvrivanjem porezne obveze. Izmeu
ostalog, podstav 1.1 lana 15. Zakona zahtjeva da osobe trebaju same pruati
registraciju/evidenciju unutar 7 dana nakon primitka pismenog obavjetenja koji na razuman
nain opisuje zatraene registracije/dokumente. Za evidenciju koja se nalazi izvan Kosova,
razdoblje za poiljku dokumentacije se produava za najmanje 30 dana ili vie ovisno od
okolnosti. Kao to je predvieno u stavu 8. lana 14. Zakona, registracije ili dokumentacija koja
se ne dostavi unutar roka vremena utvrenog u pismenom obavjetenju se nee uzeti u obzir

62
tijekom istraivanja ili bilo koja alba naknadno izuzev kako je predvieno stavom 7. i 8. lana
14. Zakona. Pismeno obavjetenje treba takoer sadravati adresu na kojoj e se poslati ili biti na
rapsolaganju registracije/dokumenti, te opozorenje u vezi posljedica u sluaju uskraivanja
dokumenata na vrijeme.
3.1. Stav 7. Zakona predvia iznimku od pravila potavljenog u lanu 14 u vezi sa zahtjevom za
pruanje evidencije/dokumenata unutar 7 dana (30 dana, ili vie, za registracije koje se
nalaze izvan Kosova) nakon primitka pismenog obavjetenja. Stav 7. lana 14. Zakona
pokazuje da pojedinac moe pruiti novu evidenciju PAK do trenutka predaje konanog
izvjetaja procjene ukoliko porezni obveznik najprije nije bio u stanju prikazati tu
evidenciju/ dokumente radi razloga koje su izvan njegove kontrole. Za svrhu ovoga stava,
konani izvjetaj kontrole je pismeni izvjetaj predloenih popravaka, danik poreznom
obvezniku na kraju revizije. Osim u sluaju opasnosti prema lanu 21. Zakona prije
izdavanja konanog izvjetaja procjene, PAK mora izdati poreznom obvezniku jedan
pismeni nacrt izvjetaja dajui njemu tako vreme da u roku od 5 dana moe zatraiti
savjetovanje sa Voditeljom ekipe kontrole gdje e odgovaranti na dodatna pitanja i pruiti
naknadnu dokumentaciju. Jedina naknadna dokumentacija koja se moe pruiti tijekom
ovoga razdoblja od pet dana je onaj koji ispunjava uvjete postavljene u stavu 7. i 8 .lana
14. ili dokumentacija koja nije ranije zatraena pismeno od PAK.
3.2. U tom sluaju kada porezni obveznik nije u stanju pruiti traene dokumente zbog
okolnosti izvan njegove kontrole, porezni obveznik treba biti u stanju pokazati razumne
napore kako bi odgovorio zahtjevu nastalih problema. Razlozi koji su izvan kontrole
poreznog obveznika mogu obuhvaati, ali se ne ograniuje na njih:
3.2.1. Bolest odgovorne osobe koja treba podnjeti traene dokumente, ako je bolest bila
ta koja onemoguuje osobi odlazak na radno mjesto u razdoblju koja poinje prije
primitka pismenog zahtjeva i nastavila nakon perioda od 7 dana (30 dana ili vie
za registracije koje se nalaze izvan Kosova) dane pismeno. Takva bolest se treba
dokumentirati potvrdom od doktora popraena kopijom rauna za dane usluge.
Osoba od koje se trae dokumenti treba biti u stanju prikazati da niti jedna druga
osoba nije bila u mogunosti pruiti zatraene dokumente.
3.2.2. Smrt jednog lana obitelji (ene/mua, sina, kerke, unuka, unuke, mladoenja,
snaha, svekrva, svekar, tata, mama, sestra, zaova, brat, ili dever) osobe odgovorne
za pruanje traenih dokumenata, ukoliko se smrt dogodila unutar razdoblja od 7
dana (30 dana ili vie za registracije koje se nalaze izvan Kosova) dprednae
pismenim zahtjevom i ako je porezni obveznik obavjestio PAK da e kasniti
dokumentacija i razloge kanjenja. U takvim sluajima porezni obveznik i PAK se
trebaju sloiti u vezi produljenja vremena za predaju dokumenata.
3.2.3. Vatra, poplave, loe vrijeme ili slini vremenski razlozi su sprijeili poreznog
obveznika za pruanje evidencije u roku vremena, sa uvjetom da porzni obveznik
obavjesti PAK da e predaja dokumenata kasniti i objasniti razloge kanjenja. U
tkvim sluajima, porezni obveznik i PAK trebaju se sloiti u vezi produljenja
vremena za predaju dokumenata.
3.2.4. Zatraeni dokumenti je opsean kako bi ga mogao donjeti po zahjtevu iako je
porezni obveznik napravio izniman vapor. U takvim sluajima treba obavjestiti
PAK o razlozima kanjenja i sloiti se o produljenom vremenskom roku unutar
kojeg e se dokumenti predati. U tom sluaju, teret je na poreznom obvezniku
kako bi trebao predati evidencije unutar dogovorenog vremenskog roka.

63
 3.3. Ukoliko pojedinac eli predati traene dokumente u skladu sa odredbama stava 7. lana
14. Zakona, ta osoba treba prenjeti traenu dokumentaciju slubeniku PAK ednim
obavjetenjem. Pismom, u kojem su rezimirane napravljeni napori kako bi osigurali
zatraene dokumente unutar vremenskog roka. Pismo takoer traba opisati one razloge
izvan kontrole koje sprijeavaju predaju zatraene dokumentacije od PAK. Zajedno sa
pismom se treba dodati o pratea dokumentacija napravljenih izjava, i dokumentacija koja
dokazuje da je bilo okolnosti izvan njegove kontrole koje su sprijeile predaju zatraenih
dokumenata ili informacija u dogovorenom vremenu.
3.4.Kao ope pravilo, PAK e prihvatiti dokumente ili naknadne informacije poreznog
obveznika ukoliko zahtjev poreznog obveznika ispunjava uvjete postavljene u stavu 3.2
ovoga lana.

4. Stav 1. lana 15. Zakona takoer predvia za PAK autorizaciju za zahtjev od bilo koje osobe,
bilo ta osoba duna platiti porez ili ne, da sudjeluje na vrijeme ili mesto odreeno u pismenom
obavjetenju kako bi svjedoili ili dali informacije u vezi sa pitanjima opisanim u postav 1.2
lana 15. Zakona. U sluaju zahjteva prisutnosti osobe, takva obavjest se treba predati izravno
osobi od strane slubenika PAK ili ostaviti na mjestu poslovanja ili na zadnjoj poznatoj adresi od
strane slubenika PAK najmanje 48 sati prije zahtjeva osobne prisutnosti. Pismena obavijest
treba sadravati:
4.1. Vrijeme i mjest na kojem se osoba treba pojaviti;
4.2. Opis pitanja u vezi za koje je potrebno svjedoenje koja je adekvatna kako bi omoguila
osobi da se spremi za davanje iskaza;
4.3. Upozorenje u vezi sa nepojavljivanjem na vreme i odreenom mjestu;
4.4. U sluaju zahjteva za iskaz i takoer zathjeva za predaju evidencije/dokumenata,
pismena obavijest se mora podnjeti, ili ostaviti na mjestu poslovanja 7 dana prije nego su
iskaz i evidencija/ dokumenti zatraeni.

5. Ukoliko postoji potreba za dopunom informacija ili dokumenata, prema stavu 7. i 8. lana 14.
Zakona, PAK mora predstaviti pismeni zahtjev. Stav 2. lana 15. Zakona odreuje da, kada se
u obavijesti trai stvaranje dokumenata ili registracija, takvi dokumenti ili registracije se opisati
sa razumnom sigurnou. Opa izjava koja zahtjeva sve knjige i evidenciju ne opisuju sa
razumnom sigurnou dokumente i evidenciju i nije dovoljan za ciljeve primjenjivanja odredaba
stava 7. i 8. lana 14. Zakona. Pored toga, kao to je predvieno stavom 8. lana 14. Zakona,
dokument pismenog zahtjeva treba sadravati upozorenje za poreznog obveznika da se zatraene
informacije nee prihvatiti na svakoj razini albe ukoliko se ne predaju unutar danog roka
vremena. Upozorenje e sadravati pravo poreznog obveznika na zahtjev izuzea u sluaju
razumnog razloga u neuspjehu pravovremene predaje informacija kao to je opisano u stavu 3.1
ovoga lana.

6. Kao to je predvieno stavom 5. lana 15. Zakona, od banaka i financijskih institucija se

zahtjeva pruanje bankovnih informacija oli financijskih po zahjtevu PAK. Takve informacije
nisu zatiene kakvom bankovnom odredbom povjerljivosti ili bankovnom tajnom. Dane
informacije PAK sadre: ali se ne ograniavaju na:
6.1. Predani dokumenti banci ili financijskoj instituciji za otvaranje iro rauna ukljuujui
karticu sa bankovnim potpisom ili drugi dokumenti koji predstavlja osobu ovlatenu za
vrenje depozita ili podizanje sa rauna;

64
 6.2. Kopije bankovnih izvjea ili pregled financijskih rauna;
6.3. Kopije depozitnih dokumenata, ukljuujui dokumente vezane za depozite uraene
preko elektronikih ureaja;
6.4. Kopije bankovnih podizanja ili financijskih rauna, ukljuujui podizanja putem
elektronikih naina;
6.5. Kopije svakog elektronikog transfera fondova, ukljuujui informacije vezane uz raun na
kojem su fondovi prebaeni ili raun na kojem su fondovi deponiraju;
6.6. Kopije aplikacija o zajmu, sporazumi o zajmu, sporazumi o financiranju, sporazumi o
prekoraenju i slini dokumenti; i
6.7. Svaki drugi bankovni ili financijski dokument specificiran u pismenom zahtjevu
ovlatenog slubenika PAK.

7. Lica koja se ne pojave na vreme i na mestu koje zahteva stav 4. ovog lana podleu kazni od
petsto (500) evra. Lica koja su obavezna da dostave zatraene podatke/documentaciju prema
stavu 3. ovog lana i ne odgovaraju na ovaj zahtev, takoe e biti kanjeni novanom kaznom od
petsto (500) evra.

8. Pored odredbi ovog lana, poreski obveznici koji se ne pojavljuju da prue informacije ili
dokaze ili da obezbede blagovremeni pristup knjigama i evidenciji podleu kazni predviene
stavom 5 lana 53 Zakona onako kako je opisano u stavu 99 do 101 lana 43 ovog
Administrativnog uputsva, koji isto tako opisuje i sledee korake izvan onih koje trai ovaj lan
a koje treba preduzeti da se procene ove kazne.

lan 29
Procena Generalnog direktora za porez

1. Stav 1 lana 17 Zakona zahteva da svako lice koje podlee oporezivanju prema vaeem
zakonu na Kosovu dostavi PAK-u popunjenu poresku izjavu prema zahtevima tog
zakonodavstva. Kada jedno lice od kojeg se trai jedna izjava ne uini to, PAK ima ovlaenje
da zahteva da lice podnese prijavu kako je predvieno u stavu 2 lana 17. Kada lice ne ispuni
svoju obavezu, PAK moe da ostvari svoja prava na osnovu lana 19 Zakona.

2. lan 19 Zakona, daje ovlaenje za Generalnog direktora, da se proceni porez kada on/ona
smatra da informacije koje je izjavila jedna osoba u jednom poreskom bilansu, ne predstavljaju
precizno svoju poresku obavezu, ili kada osoba nije dostavila izjavu u skladu sa zakonom.
Uopte, jedna procena koja se radi zbog toga jer jedna poreska izjava nije izmela tanu poresku
obavezu, kao u sluaju kada jedno lice koje koristi fiktivne raune ili jedan fiktivni entitet, bie
doneta posle revizije od strane PAK-a kao to je predvieno u lanu 27 ovog Administrativnog
uputstva. U takvim situacijama kada je odlueno da je neiznjanjeni porez u opasnosti, kako je
predvieno u lanu 21 Zakona, sledie se odredbe lana 27 ovog Administrativnog uputstva,
osim ako nije naveden neki izuzetak koji se odnosi na utvrivanje rizika.

3. Kako je predvieno u stavu 7 lana 19 Zakona, u sluaju da se neki poreski bilans ne preda do
obaveznog datuma izjave, Generalni direktor, ili njegov predstavnik, mogu da obave utvrivanje
poreza bez procedure kontrole ako se ispravna poreska obaveza moe utvrditi bez neke razumne
preciznosti zasnovane na informacijama raspoloivim za PAK. Jedan zvaninik PAK-a treba da
65
zahteva podnoenje delikventne poreske deklaracije iz stava 5 ovog lana. Takav zahtev na
osnovu ovog stava mora da sadri upozorenje za poreskog obveznika da e PAK pripremiti
izjavu i dostaviti za procenu ako se izjava ne podnese u propisanom roku. Ako poreski obveznik
ne odgovori u predvieno vreme, PAK e pripremiti jednu rezervnu izjavu koja predstavlja iznos
prihoda i rashoda obuhvaenih u utvrivanu poreskog zaduenja za poreskog obveznika. Poreski
obveznici e dobiti konaan izvetaj procene ukljuujui rezervnu izjavu kao to je predvieno u
stavu 12 lana 27 ovog Administrativnog uputstva i proceni izvrenoj u skladu sa operativnim
procedurama PAK-a.

4 U sluaju kada se poreska obaveza utvruje istraujui neki krivini postupak u oblasti poreza
od strane Jedinice za poresku istragu PAK, Generalni direktor moe da izvri procenu poreza na
osnovu rezultata istrage krivinog dela na podruju oporezivanja, bez potrebe za kontrolnim
postupkom.

5. Generalni direktor, ili njegov delegirani, pripremie jednu rezervnu izjavu onim sluajevima
kada jedan poreski obveznik zapostavlja ili je odbio da podnese poresku prijavu u skladu sa
zakonom i iznos poreza se ne moe razumno utvrditi na osnovu informacija dostupnih za PAK.
Postupak rezervne izjave moe se pokrenuti tek nakon to je rok za predaju izjave istekao, i ako
se odredi da je porez u opasnosti onako kako je predvieno lanom 19 Zakona. PAK e preduzeti
sledee korake:
5.1. Pre pripremanja jedne rezervne izjave, poreski zvaninik, treba da trai, pismeno, da
poreski obveznik preda zatraeni poreski bilans i da odredi jedan specifian vremenski
period tokom kojeg poreski obvenznik mora predati izjavu(e).
5.2. Ako poreski obveznik ne preda zatraenu izjavu (e) tokom odreenog vremenskog
perioda, PAK-a, treba inicira i izvri reviziju u skladu sa standardnim procedurama za
poetak obavljanja kontrole, ukljuujui i one odredbe stava 6 do 12 lana 27 ovog
Administrativnog uputstva.
5.3. Izjava pripremljena od PAK-a, zasniva se na podacima poreskog obveznika, i sve dok su
verifikovani podaci dostupni za PAK, takoe, koristie najbolje informacije dostupne
PAK-u, ukljuujui i one obezbeene od treih lica, kao to su banke, snabdevai,
klienti idr.
5.4. Ako nema dovoljno evidencije na raspolaganju da bi mogli zasnovati razumnu procenu
prihoda, PAK, moe da koristi indirektne metode kao to je propisano u lanu 30 ovog
uputstva.
5.5. Prilikom odreivanja visine poreza koji treba izraunati, PAK e vriti svoju najbolju
presudu, poveavajui do maksimuma iznos prihoda u razumnoj meri sa manjom
panjom u odreivanju rashoda. Kako je predvieno lanom 28 ovog Administrativnog
uputstva, svaka evidencija, ili informacija, koja nije dostavljena od strane poreskog
obveznika u odreenom roku tokom ovog ispitivanja nee biti uzeti u obzir u
ispitivanju ili naknadnoj albi od strane poreskog obveznika.
5.6. Kada se poreskom obvezniku alje konana ocena izvetaja PAK e obuhvatiti jednu
kopiju zamenske izjave i zahtev da poreski obveznik potpie deklaraciju kao znak da je
saglasan sa revizorskim izvetajem.

6. Bez obzira na stav 2 lana 18, sledea ogranienja vae za dostavljanje korigovanih
(ispravljenih) izjava nakon procene od strane PAK-a.

66
 6.1. Revidirana izjava ne moe biti isporuena da se pobolja procena koju je donela PAK-a
u skladu sa odredbama stava 2. i 4. ovog lana, koji je podran od strane Departmana za
albe, ili bilo kog drugog nivoa za albe, ili ako je rok za albe istekao, i
6.2. Revidirana izjava ne moe biti isporuena da se pobolja procena koju je donela PAK-a
u skladu sa doredbama lana 27 ovog Administrativnog uputstva, koji je podran od
strane Departmana za albe, ili bilo kog drugog nivoa za albe, ili ako je rok za albe
istekao, osim u sluaju novih informacija ili dokumenata koji su dostupni a koji nisu
traeni u pisanom obliku u toku inspekcije ili nekog kasnijeg nivoa albi. U takvoj
situaciji, jedna izmenjena izjava moe se uzeti u obzir od strane Generalnog direktora
ako bi propust da se to ne uradi uticao ili rezultirao velikom nepravdom ili velikom
nepravilnou, ili netanom primenom zakona koji bi doveo do nepravedne poreske
obaveze. Informacije, ili dokumenti, koje je poreski obveznik morao da zna i bile su
vane da se izdaju ali nisu ponuene da se razmotre tokom kontrole ili albe, nee biti
razmotrene prema ovoj odredbi, iako ih moda PAK- nije traila na poseban psimeni
nain tokom kontrole ili albe; osim ako su takve informacije pruene i nisu uzete u
obzir tokom procedure kontrole ili albe i nije bilo komunikacije sa poreskim
obveznikom o razlozima zato nisu razmotrene informacije ili dokumenti,

7. Generalno, PAK moe da kontrolie poreskog obveznika samo jednom za istu vrstu poreza i
poreskog perioda. Na primer, ako PAK kontrolie izjavu PDV za Jun 2008 godine i izdaje jedan
konaan izvetaj kontrole i obavi jednu procenu poreza na osnovu te kontrole, PAK-a nije
ovlaen da obavi kontrolu za isti poreski period za PDV po drugi put. Ako u toku albe, u
svakom nivou albe su potrebne informacije ili dodatni dokumenti, koji nisu metani da se
razmotre zbog odredbi stava 3 lana 28 ovog Adminstrativnog uputstva, moe se traiti da PAK
poalje jedan pismeni zahtev poreskom obvezniku, ili svaka druga osoba koja raspolae
neophodnim informacijama ili dokumentima. Takav zahtev za dodatne informacije nije druga
kontrola prema shvatanju ovog lana, ili prema znaenju stava 11 lana 19 Zakona.

8. Stav 11 lana 19 Zakona predvia 3 izuzetka u ogranienju mogunosti PAK-a da bi obavio

reviziju jednog poreskog obveznika bez ovlaenja Generalnog direktora, kada bi jedna takva
revizija imala nepovoljan rezultat za poreskog obveznika:
8.1. Ako se obznane injenice za PAK a koje nisu bile znane, i koje su zbog opravdanog
razloga bile nepoznate, u vreme kontrole, i u sluaju da se ne ponovi revizija to bi
rezultovalo teom povredom dunosti PAK-a u prikupljanju tanog iznosa poreza.

Primer:
PAK je izvrila reviziju deklaracije PDV-a za Avgust 2009 Kompanije A.
Tokom kontrole kompanije B, Poreska Administracija Kosova otkriva raune koje su
povezane sa transakcijama sa kompanijom A, koje nisu prijavljene u knjigama
kompanije A. Rauni obuhvataju ukupan iznos od 150,000 evra. Ako PAK ne otvori
ponovo izjavu PDV za Avgust 2009 kompanije A, izvrie povredu svoje slubene
dunosti da prikupi taan iznos poreza. Za Generalnog direktora je prikladno da ovlasti
drugu proveru izjave PDV za Avgust 2009.

67
 8.2. Ako injenice otkrivaju da je poreski obveznik izostavio odreenu imovinu ili druge
vane informacije koje dovode do prevare ili radnje za osudu, Genralni direktor moe
da odredi jedno ovlaenje za PAK-a da se obrati za drugu kontrolu.

Primer:
Kao rezultat pitanja od strane drugih dravnih istraitelja, PAK-a postaje svesna da
jedan poreski obveznik koji ima bankarski raun u Nemakoj sa depozitima sa vie od
100,000 evra u 2008 i prekraja u oblasti oporezivanja koje nije mogao da se dokae.
Prema optem pravilu, PAK ne bi bila u stanju da kontrolie deklaraciju 2008 za Porez
na prihode korporacija ako je ranije ve obavljena kontrola. Da bi dozvolili da takvo
ponaanje ide bez istrage od strane PAK-a bio bi to ozbiljan prekraj slubene dunosti
PAK-a. U takvoj situaciji, Generalni direktor PAK moe da naredi jednu drugu
kontrolu za poreski period 2008, poto je proeski obveznik prikrio Nemaki bankarski
raun.

8.3. Ako revizija jednog zatvorenog sluaja pokazuje da PAK je napravila jednu materijalnu
greku u sprovoenju Zakona o porezu, Generalni direktor moe da izda pismeno
ovlaenje da se zapone kontrola.

Primer:
PAK-a je pogreno dozvolila raune u vrednosti iznad 100,000 evra koje nisu imale
adekvatnu dokumentaciju. Rezultat je kontrola sa nepravilnom materijalnom primenom
zakona i politika PAK-a. U takvoj situaciji, Generalni direktor moe da naredi jednu
ponovnu kontroli ili reviziju poreskog perioda.

9. Odredbe stava 8 i 9 Zakona koje su povezane sa dozvoljenim i nedozvoljenim trokovima i

kreditiranjem PDV ureene su lanom 23 ovog Administrativnog uputstva.

lan 30
Indirektne metode

1. Onako kako je propisano u stavu 3, lana 19 Zakona, kada postoje okolnosti koje oteavaju da
se utvrdi poreska obaveza zbog nedostatka evidencije, lane evidencije ili zbog slinih razloga,
PAK moe da koristi indirektne metode, koje su pogodne za izraunavanje poreske obaveze
poreskog obveznika. Ove metode se mogu koristiti u sluajevima kada nisu dostavljene izjave,
kao i u sluajevima u kojima postoje nekakve sumnje u tanost izjavljene poreske obaveze.

2. Pre korienja te indirektne metode, PAK, treba da odredi tanu poresku obavezu, koristei
direktne metode kontrole knjiga i evidencije poreskog obveznika.

3. Indirektne metode provere i ponovnog izraunavanja profita, su osnovna sredstva da bi doveli

kontrolu do jednog ispravnog i tanog zakljuka, u nedostatku odgovarajuih knjiga i

68
evidencija. Koristi se nekoliko vrsta indirektnih metoda. Neki od njihovih primera su: Indirektne
metode verifikcije. Neki od primera, su:

3.1. Metoda izvora i primena fondova (u daljem tekstu MIPF) (takoe poznat kao Tmetoda
obrauna).

Opis metode.
MIPF u rekonstrukciji prihoda kako bi se utvrdila prava poreska obaveza je jedna analiza
novanog toka poreskog obveznika i poreenje znane potronje sa svim primanjima iz tog
perioda. Poveanje i smanjenje neto aktive i pasive uzeti su u obzir zajedno sa neumanjivim
trokovima i neoporeziva primanja. Viak rashoda nad prijavljenim i neoporezivim
prihodima su oporezivi prihod koji nije prijavljen.

3.2. Metoda bankarskih depozita i trokova kea-gotovog novca (u nastavku MBDTK).

Opis metode
MBDTK, izraunava prihode pokazujui ta se desilo sa fondovima poreskog obveznika.
Zasniva se na teoriji da, ako poreski obveznik prima novac, moe da doe samo do dve
stvari: oni mogu ili da se deponuju ili potroe. Ova metoda se zasniva na:
3.2.1 Utvrivanje bankarskih depozita, nakon odreenih korekcija koje su uraene za
neoporeziva primanja, predstavlja dokaz poreskih prihoda.
3.2.2. Rashodi, kao to je opisano u izjavi, gde su izvreni. Ovi trokovi su mogli da se
isplate samo kreditnom karticom, ekom ili gotovim novcem. Ako su trokovi
isplaeni u gotovom novcu, onda njegov izvor mora biti iz jednog oporezivog
izvora, osim ako nisu drugaije izraunati. Obaveza je poreskog obveznika da
potvrdi neoporezivi izvor za ovaj ke.

MBDTK, moe da se koristi u potvrivanju izjave biznisa i onih koje nisu od biznisa. Moe
da, snabdevanje vodi do dodatnih neizjavljenih prihoda, ne samo po koliini i uestalosti
depozita, ve takoe identifikujui izvore tih depozita. Utvrivanje koliko je deponovanih
sredstava raspodeleno ili akumulirano (kome i u kom cilju) takoe moe dati uputstva ka
drugim izvorima prihoda. Ako MBDTK pokae jedno pod-izvetavanje prihoda, moe biti
zbog ne-izvetavanja o bruto prihodima ili poveanja broja trokova, ili kombinacija oba.

3.3. Mara metoda (u nastavku MM)

Opis metode
MM, pokazuju rekonstrukciju prihoda na osnovu korienja procenata, odnosno znatnih
stopa tipinih za drutvo, u okviru verifikacije radi utvrivanja prave poreske obaveze,
Sastoji se od analize prodaje, odnosno trokovi prodaje i primene odgovarajueg procenta
mare do postizanja bruto prihoda poreskog obveznika. Upuujui na, trgovake sline i
uporedive delatnosti, kalkulacija procenta odreuje prodaju, trokove prodaje, bruto dobitak
ili neto dobitak. Koristei poznate osnove i primenljive procente kao model, mogu se
definisati stavke prihoda ili rashoda. Ovi procenti, preuzeti iz analize relevantnih stavki

69
izjavljenih u poreskim prijavama, slubenim podacima dravnih statistikih organa, ili
izdanjima o industriji. Meutim, poeljno je da se koriste stvarne mare poreskih obveznika
ako je to mogue.
MM je jedna indirektna metoda koja moe da pokrije slabosti MBDTK, MIPF i Metode neto
vrednosti, koje ne rekonstruiu na efektivan nain prihode kada se gotovina ne deponuje i
ukupna potronja gotovine ne moe se utvrditi osim ako se dobrovoljno daje od strane
poreskog obveznika.
Ako lino bogaenje ne moe da se identifikuje, efikasnost ovih metoda je ograniena. Na
primer, postoji mogunost da su kupovina ili vei lini trokovi isplaeni gotovinom i nisu
evidentni. MM, isto tako moe da se koristi kada se obavljaju kontrole za indirektne poreze.
Trokovi prodate robe su verifikovani i rezultat bruto primanja se odreuju na osnovu
trenutnih mari. Ova metoda je najefikasnija kada se primenjuje na preduzea ije zalihe su
regulisane ili kupovina moe lako biti podeljena u grupe po istom procentu mare. Jedan
efektivan poetni intervju sa poreskim obveznikom je kljuan u odreivanju odreenih
injenica koje su specifine za ispitani biznis.

3.4. Metoda Jedinice zapremine ili obima

Opis metode
U mnogim sluajevima bruto primanja mogu da se utvrde ili potvrde primenjujui prodajnu
cenu i obim obavljenih poslova od strane preskog obveznika. Broj jedinica ili obim
obavljenog posla od strane poreskog obveznika moe se odrediti knjigama poreskog
obveznika poto evidencije po ispitivanju mogu biti adekvatne za nabavne vrednosti prodate
robe ili trokove. U drugim sluajevima, odreivanje izvrene jedinice ili obima moe doi sa
izvora treih strana.

3.5. Metoda neto vrednosti (u nastavku MNV)

Opis metode
MNV, za utvrivanje prave poreske obaveze zasniva se na teoriji da poveava neto vrednost
poreskog obveznika u toku poreske godine, dopunjen za neumanjive trokove i neoporezive
prihode, treba da rezultira od oporezivih primanja. Ova metoda zahteva kompletnu
rekonstrukciju finansijske istorije poreskog obveznika, jer drava mora da uzme u obzir sva
sredstva, obaveze, neumanjive trokove i izvore neoporezivih sredstava tokom relevantnog
perioda. Teorija MNV se zasniva na injenici da za svaku datu godinu, prihodi poreskog
obveznika se primenjuju ili proiruju stavkama koje su ili umanjene ili neumanjene,
ukljuujui poveanje u neto vrednosti poreskog obveznika kroz sticanje imovine i / ili
smanjenje obaveza. Neto vrednost poreskog obveznika (ukupna imovina minus ukupne
obaveze) se odreuje na poetku i na kraju oporezive godine. Razlika izmeu ova dva iznosa
e poveati ili smanjiti neto vrednost. Deo oporezivog prihoda moe se rekonstruisati
izraunavanjem poveanja neto vrednosti tokom godine, dodajui opet neumanjive stavke, i
oduzimajui onaj deo dohotka koji je delimino ili potpuno osloboen. Svrha MNV je da se
utvrdi, kroz promene u neto vrednosti, ak i ako poreski obveznik kupi imovinu,
smanjenjujui obaveze, ili troei neprijavljena sredstva kao oporezivi prihod.

70
 lan 31
Obavetenje - Procena

1. lan 22 Zakona, Obavetenje - procena, opisuje zahteve za izdavanje jednog obavetenja

procene o porezu. Termin procena je definisan Zakonom.

2. Izdavanje Obavetenje - procene

2.1. Direktor mora izdati jedno Obavetenje procenu i da ga preda poreskom obvezniku u
roku od 5 radnih dana nakon izdavanja Obavetenje - procene. Obavetenje procena
treba da obuhvati informacije koje sadri lan 22.2 Zakona. Poreska obaveza se nee
smatrati vaeim ili primenljivim sve dok se Obavetenje - procene ne objave i poalje.
Stav 3 ovog lana opisuje zahteve obavetenja za procenu rizika.
2.2. Obavetenje procena treba da obuhvati jedan zahtev za isplatu poreskog duga tokom
10 dana od dana Obavetenja - procene. Iznos za isplatu na obavetenju treba da sadri
porez, kaznu i kamatu, i obuhvativi, kraj perioda od 10 dana koji su dati u obavetenju.
Obavetenje procena dana 10 novembra i poslato istog dana, treba da obuhvati porez,
kaznu i kamatu do 20 Novembra. Da bi obezbedili zakonsko ispunjenje ovog zahteva,
poreska adminstracija treba da obezebedi da datum na obavetenju bude isti sa
datumom kada je obavetenje odneto u poti ili je lino predato prema stavu 2.3.1 i
2.3.2 u nastavku.
2.3. Onako kako je predvieno Zakonom, Poiljka podrazumeva uslugu jednog
odgovarajueg dokumenta za poreskog obveznika, tako to e:
2.3.1. predati dokumenta poreskom obvezniku, predstavniku poreskog obveznika,
jednom lanu porodice poreskog obveznika, ili jednom zvaniniku, direktoru ili
zaposlenom poreskog obveznika (takav postupak se smatra zavrenim bez obzira
da li se osoba slae da primi ili ne dokumenat);
2.3.2. ostaviti dokumenat u mestu stanovanja poreskog obveznika ili u mestu
poslovanja;
2.3.3. poslati dokumenat potom na poslednju adresu poreskog onveznika koja je
poznata.

3. U sluaju procene rizika izvren u skladu sa odredbama lana 21. Zakona, PAK izdaje
Obavetenje - procenu kao to je predvieno u stavu 2. ovog lana. Meutim, izdato
Obavetenje-procena e imati referencu na 10 dana da se ukloni i zameni re "odmah". U
sluajevima ugroenosti PAK je ovlaen da inicira trenutnu akciju za prikupljanje poreza, bez
obzira na 10 dana obavetavanija potrebnog za redovnu procenu poreza. Tako je, odmah nakon
izdavanja obavetenja -procene i slanja poreskom obvezniku, PAK moe da zabelei poreski
zalog i pokrene akciju za prikupljanje neizmirenog ostatka procene.

4. Datum procene u cilju odreivanja estogodinjeg perioda za prikupljanje treba da bude datum
kada je poslato Obavetenje procena od PAK onako kako je predvieno u stavu 12.8 lana 33
Zakona.

lan 32

71
 Poreski zalog

1. Jedno optereenje (zalog) je prepreka koju jedna osoba ima na imovinu drugog kao osiguranje
za jedan kredit ili zaduenje. U sluaju poreza koji nije isplaen u roku koji je opisan u Zakonu
za isplate, lan 33 Zakona predvia da e se jedan zalog pojaviti u korist Poreske administracije
Kosova. Stav 1 lana 33 Zakona:
Ako lice koje je obavezno da plati bilo koji porez PAK-u prema propisima koji vae na
Kosovu zanemari ili odbije da plati dug u roku od 10 dana od dana dostavljanja obavetenja
o proceni kako je predvieno u lanu 22. ovog Zakona, nad celokupnom imovinom koja
pripada njemu,(bilo da je pokretna,nepokretna,materijalna ili nematerijalna)bie postavljeno
zalonopravo u iznosu koji je jednak neplaenom porezu plus kamate kazna i trokovi
naplate.

Ovo zakonsko zalono pravo je jedan iri teret i daje PAK-a bezbednosne interese u svim
imovinama (pokretne i nepokretne), ukljuujui steenu imovinu poreskog dunika posle
zalonog prava poreskog obveznika, u cilju da se obezbedi poreski dug. Uopte, nije neophodno
da navedete koja imovina je priloena kao zalog poto je zamiljena kao iroka i opta celokupna
imovina ili pravo na imovinu poreskog obveznika. Izuzeci ukljuuju teret naimenovanog i teret
evidentiran u registar vozila.

2. Zalono pravo nastaje (i zavrava se) kada PAK-a ispuni zahteve prema stavu 1 lana 33
Zakona: Obavetenje-procena; obavetenje i zahtev za poreskog obveznika za isplatu; i
zanemarivanje ili odbijanje da se plati porez u roku od 10 dana koliko je dato u obavetenju. Ako
su ova tri zahteva ispunjena, zalog PAK je vaei i smatra se da nastaje u 5 asova posle podne
na dan procene. Uopte, obavetenje i zahtev treba da budu u pisanoj formi, meutim, jedan
usmeni zahtev koji je dobro dokumentovan moe se uraditi umesto pismenog zahteva. Poresko
zalono pravo se odnosi na sve poreske obveznike svojine kao to je opisano u stavu 1. ovog
lana.

3. Poresko zalono pravo se evidentira u javnim evidencijama, u svrhu uspostavljanja prioriteta

za ATK u vezi odreenih transakcija i drugim zainteresovanim stranama. Zalono pravo moe
biti evidentirano u bilo koje vreme nakon isteka 10 dana roka datih u Obavetenju proceni
osim to moe da se evidentira odmah nakon slanja Obavetenja procene u sluaju procene
rizika. Zalono pravo ne titi interese PAK u nekretnine, osim ako je pravilno registrovan u
javnu knjigu. Ako jedno lice kupuje imovinu poreskog obveznika koji duguje poreze, kupac
moe da kupi imovinu bez zaloga ako zalog nije pravilno evidentiran u javni registar, dok je
kupac obaveten o postojanju zalonog prava. Neregistrovani zalog e imati prioritet u imovini
poreskog obveznika ili prava na imovinu u vezi neobezbeenih kreditora poreskog obveznika.
3.1. Ako jedan snabdeva prui robu jednom poreskom obvezniku prema jednom kreditnom
prilagoenom sporazumu, snabdeva moe da nastavi da prua robu poreskom obvezniku
bez uticaja zaloga za period od 30 dana nakon dobijanja obavetenja o postojanju
zalonog prava. Nakon 30 dana, svaka roba snabdevanja za poreskog obveznika je
snabdevanje koje podlee poreskom optereenju i moe da se konfiskuje i proda od
PAK-a bez ogranienja od nekog zahteva snabdevaa.

Primer:

72
Prodava na veliko X prua povre za market Z. Kada X dostavlja povre, on ne dobija
isplatu za povre na osnovu sporazuma koji ima sa Z. Prema tom sporazumu, X obraunava
Z za poiljke, ali isplata od Z nije obavezna do prvog sledeeg meseca. X je registrovao
hipoteku u Registar za hipoteku gde on trai interes u osiguranju rezervne zalihe Z u visini
duga koje X duguje Z.

Z izaziva poreski dug od 1.000 evra. PAP alje jedno Obavetenje-procenu i Z ne plaa u
predvienom roku od 10 dana. Dan procene PAK je 10 Juni. PAK evidentira svoje
optereenje u Registru zaloga 20. Avgusta. Prodava na veliko X nastavlja snabdevanje
povrem za market Z, koji nastavlja da ignorie ili odbije da plati poreski dug, iako je Z
informisan o posledicama neisplate. 1 Oktobra, jedan zvaninik PAK-a poseuje X i
informie ga o poreskom zaduenju i o injenici da je registrovano zalono pravo u Registar
zaloga i daje X jednu kopiju registrovanog zaloga. X se informie da sva roba koja se alje Z
nakon 30 Oktobra podlee poreskoj obavezi i PAK moe da konfiskuje i proda tu robu kako
bi isplatila poreski dug bez obzira na interes osiguraa (garancije) koju je X registrovao.
Svaka roba dostavljena pre 30 Oktobra nastavlja da podlee interesu osiguranja
registrovanog kod Z. X alje robu Z 15 Novembra. 18 Novembra, PAK primenjuje svoje
pravo na zalog na imovinu Z i zaplenuje rezerve. Sve rezerve (zalihe) poslate nakon 30
Oktobra prodaju se na javnu aukciju i sva oprema se primenjuje u poreskom dugu Z,
obuhvativi i trokove prikupljanja.

3.2. Ako je poverilac obezbedio kredit ili finansijski aranman za poreskog obveznika koji je
osiguran od strane odreenih sredstava poreskog obveznika kao to su ona evidentirana u
Registar o zalogu, poverilac nastavlja da ima prioritetnu poziciju u vezi priloenog, iako je
poresko optereenje predato. Prioritet e se nastaviti u vezi sa napretkom jer kreditoru je dato
obavetenje o injenici postojanja poreskog zalonog prava i za 30 dana nakon toga.

Primer:
Banka A ulazi u finansijske aranmane sa biznisom B, putem kojeg A daje novac avans za
B u zamenu za jednu kamatu osiguranja u neisplaenim raunima B. Sporazum
finansiranja je pravilno evidentiran u Registar o zalogu pre nego to PAK registruje
poresko pravo na zalog. 10 Juna PAK procenjuje poreski dug od 5,000 koji je zaduenje
od B. PAK alje B jedno obavetenje - procenu traei da B isplati preostali deo poreza
tokom 10 dana. B odbija ili zanemaruje da plati poreski dug u roku od 10 dana. 5 jula, PAK
registruje svoje optereenje u registar zaloga. 15 jula, A daje predujam B u skladu sa
njihovim finanisjkim aranmanom. A daje drugi predujam B dana 10 Avgusta prema
finansijskom aranmanu.

Dana 20 avgusta, PAK jo nije dobila isplatu poreskog duga i B nije uradio nikakav
aranman da isplati dug. Tog datuma, jedan zvaninik PAK poseuje A i obavetava ga da
B ima jedno poresko zaduenje od 5,000 plus kazna i interes koji se nastavlja. Poreski
zvaninik predaje jednu kopiju poreskog optereenja A i informie ga da A moe dati
drugi avans ili predujam B za jedan period od 30 dana, ali nakon 30 dana, poresko
optereenje imae prioriteta u svakom iznosu neisplaenog rauna koji dolazi u korist B
nakon tog dana.

73
 Dana 22 Septembra, PAK predstavlja Obavetenje o Merama za zaplenu imovine na svim
raunima potraivanja koje su zaduenje za B. Obavetenje o Merama za prinudnu naplatu
povezano je sa svim iznosima koji su zaduenje za B nakon 19 Septembra.

3.3 Sa izuzetkom gorepomenutih 3.1 i 3.2, jedno poresko optereenje ili zalono pravo,
registrovano kako treba, ima prioriteta nad svakim ima prioriteta nad svakim osiguranim
kreditorom ili poveriocem koji daje kredit bilo koje vrste, poreskom obvezniku, nakon to je
registrovan zalog.

Primer:
Poreski obveznik D duguje PAK iznos od 50,000 . On ima u valsnitvu 10 hektara imovine
koja je slobodna i bez ikakve prepreke (nem nikakve hipoteke u njegovo ime) PAK zabelei
zalono pravo u katastar i u druge neophodne registre 10 juna 2009. Dana 15 jula, jedna
lokalna banka daje kredit od 80,000 poreskom obvezniku D i uzima hipoteku od 10 hektara
da osigura svoju pozajmicu kredit. Poreski obveznik D ne plaa poresko optereenje, ve
koristi kredit u druge svrhe. Zato to je zalog pravilno zabeleen pre hipotekarnog
bankarstva, poreski zalog ima prioritet nad imovinom hipotekarnog bankarstva. Ako PAK
oduzme zemljite i prodaje ga za 100.000 evra, PAK e dobiti punu uplatu svog poreskog
duga od 50.000 evra (plus trokovi i tok prodaje nakon 10. juna 2009). Kupac zemljita,
dobija jasan naslov za zemlju jer je bankarski dug bio mlai od poreskog optereenja. Banka
ima pravo da podnese zahtev PAK za bilo koja sredstva prodaje koje prekorauju iznos
poreskog duga, plus trokovi i tok prodaje.

Ako poreski obveznik uzme kredit, koristei zemlju kao osiguranje a banka je zabeleila
svoj zalog 1 juna 2009, bankarski zalog bi imao prioriteta nad poreskim optereenjem. jer je
registrovan pre upisivanja poreskog optereenja. Ako poreski obveznik nije isplatio svoj
zalog i banka uklanja svoja prava nad njegovim kreditom, sredstva bi prvo primenili u zalog,
plus tok trokova. Ako postoji viak sredstava, PAK ima pravo da trai vika sredstava iz
banke da otplati svoj dug, pod pretpostavkom da nema drugih kreditora da intervenie.

Ako PAK oduzme zemljite i bankarska hipoteka ima prioritet nad poreskim zalogom, PAK
bi prodao imovinu koja podlee bankarskoj hipoteci. PAK ima pravo da oduzme samo
interes poreskog obveznika u imovini i moe prodati samo pravo poreskog obveznika na
imovinu. Poto je poresko optereenje novo za bankarsko zalono pravo, PAK u vreme
prodaje treba da objavi da se prodaje samo interes poreskog obveznika i da je prodaja
izvrena podleui svakom interesu zaloga koji ima visoku poziciju za poresko optereenje.
Pak treba da prui mogunost za nosioce velikih zaloga da objave psotojanje zaloga ili
njihovog velikog optereenja u vreme prodaje.

4. Prema stavu 3 lana 33 Zakona, jedan zalog u cilju povezivanja sa nekretninama mora biti
registrovan u optini u kojoj se pokretna imovina nalazi. Mesto registracije takvih zaduenja je
Optinska katastarska kancelarija Kosovske agencije za katastar. U cilju povezivanja sa linom
imovinom poreskog obveznika i postavljanjem prioriteta PAK nad linu imovinu, zalog treba
da se registruje u Registar koji se nalazi unutar Ministarstva trgovine i industrije.

74
Zalono pravo mora biti evidentirano u bilo kojoj drugoj kancelariji nadlenoj za registraciju
imovine u Republici Kosova. Zalog treba da se registruje u svakoj drugoj nadlenoj kancelariji
za popis imovine u Republici Kosova. U zavisnosti od daljeg razvoja Registra zaloga koji se
nalazi u Ministarstvu trgovine i industrije, zalog na vozila mora biti registrovan u registar vozila.
Zavisno od daljeg razvoja Registra za zalog koji se nalazi u Ministarstvu trgovine i industrije,
zalog na vozila mora da se registruje u Registar za vozila.

5. Jedan zabeleeni zalog se ne povezuje (prilae) imovini koja je prodata tokom normalnog
toka poslovanja poreskog obveznika. Prodaja nepokretne imovine, koja pripada poreskom
obvezniku ne smatra se da je prodata tokom normalne trgovinske delatnosti. Prodaja u veoj
koliini zaliha, ne smatra se prodajom tokom normalnog toka. Prodaja je uobiajena, ako je
kupovina od prodavca koji se redovno bavi prodajom imovine tipa koji kupac obino kupuje i
ako oboje, kupac i prodavac, nisu u vezi i postupaju u poverenju. Kupac i prodavac nisu
povezani, ako su njihovi interesi nezavisni jedni od drugih, ako je cena koju kupac plaa
prodavcu fer i razumna u datim okolnostima i ako primarni cilj njihove transakcije nije trik ili
prevara, kanjenje, ili prepreka napora za prikupljanje obaveze hipoteke ili nosioca kreditora
zaloga.

Primer:
Market Z redovno prodaje povre svojim potroaima, zajedno sa drugim prehrambenim
artiklima. Muterije mogu da nastave da kupuju njihovo povre i ostale prehrambene artikle,
iako X ima osguravajui interes u povru i PAK ima poreski teret koji je pravilno zabeleen
u Registru zaloga. Ipak, ako market Z pokua da proda njegove zalihe putem vee prodaje
jednom kupcu, kupac mora da uradi jednu punu kontrolu evidencija da bi bio siguran da
nema prepreke (zaloga) protiv zaliha (rezervi). U ovom sluaju, kupac kupuje zalihe koje su
pod osiguravajui interes Z i poreski teret.

6. Zalono pravo i vlasnici korisnici. Zalono pravo je takoe priloeno imovini treeg lica,
koji se smatra da je stvarni vlasnik biznisa. Stav 7. lana 33. Zakona , glasi:

Zalono pravo opisano u stavu 1. lana 2 . ovog Zakona takoe prisvaja sve imovine
koje pripadaju treem licu koje se smatra stvarni vlasnik korisnik biznisa koji je stvorio
poresku obavezu, iako je biznis registrovan u drugo ime i poreska obaveza nastaje na
drugo ime. takvim okolnostima zalog sadri opis koji e pokazati da ne samo da
prisvaja imovinu poreskog obveznika u ije ime je registrovan biznis ve i prisvaja
imovinu stvarnog vlasnika biznisa u kome je kreiran poreski dug.

6.1.1. Vlasnik korisnik definie se Zakonom kao pojedinac ili pravno lice koje uiva
prednosti posedovanja sredstava ( pokretne ili nepokretne imovine), bez obzira na
ije ime je naslov; pojedinac ili pravno lice koje ima vlast i kontrolu nad
sredstvima ili imovinom. Definicija stvarnog vlasnika zahteva duboku istragu o
injenicama i okolnostima sluaja. injenice koje treba zanemariti u odluivanju
ukljuuju:
6.1.2. ko donosi dnevne odluke poslovanja i kako se donose te odluke;
6.1.3. ko plaa rauni;
6.1.4. ko je nadlean da stavlja pod zalog imovinu biznisa za kredite;

75
 6.1.5. ko je vlasnik imovine biznisa;
6.1.6. koji su odnosi izmeu registrovanog vlasnika i lica za koje se sumnja da vlasnik
korisnik;
6.1.7. ko kontrolie poslovni bankarski raun;
6.1.8. bilo koji drugi dokaz da registrovani vlasnik nije istiniti, stvarni vlasnik
(registrovani vlasnik priznaje da je isplaen da registrujebiznis u njegovo ime,
itd.);
6.1.9. oigledna injenica da jedna osoba upravlja biznisom umesto nekog drugog, samo
po sebi, ne pretvra tu osobu vlasnikom korisnikom tog biznisa.
6.2. Kada se odredi da registrovani vlasnik nije stvarni vlasnik (vlasni dobitnik), zvaninik
PAK, priprema pismeni izvetaj, objanjavajui osnovu za to opredeljenje. Izvetaj
treba da je usvojen od efa zvaninika PAK. Nakon to izvetaj bude usvojen, PAK
priprema i alje obavetenje osobi koja se smatra vlasnikom korisnikom. Obavetenje
treba da sadri:
6.2.1. ime, adresu i lini broj/fiskalni broj osobe koja se smatra da je vlasnik korisnik;
6.2.2. injeninu osnovu za utvrivanje da je lice stvarni vlasnik korisnik;
6.2.3. iznos poreza, kaznu i interes koji se smtra kao obaveza poreskog obveznika;
6.2.4. zahtev da se obaveza isplati u roku od 10 dana od dana obavetenja;
6.2.5. izjava o pravima na albu koje su na raspolaganju.

Datum obavetenja je datum od kada se obraunava 6 godinji statut prikupljanja sredstava

po lanu 33.12.
6.3. PAK e uspostaviti poseban raun u svom sistemu za obradu da odraava dug vlasnika
korisnika u cilju praenja i nadglednaja. Zbog toga to ve postoji dug (dug poreskog
obveznika) na raunu PAK-a, dug vlasnika dobitnika nee biti obuhvaen u
obraunavanju dugova prema PAK. Prikupljeni iznos od vlasnika dobitnika za dug
poreskog obveznika primenie se na dug poreskog obveznika, kako bi se obezbedilo da
se ukupna poreska obaveza prikuplja samo bilo u potpunosti od vlasnika korisnika,
poreski obveznik, ili od njih obojice.
6.4. Kada proe 10 dnevni period za ispaltu poreskog zaduenja, PAK moe da zabelei
svoje zalono pravo protiv vlasnika korisnika, iako vlasnik korisnik moe jo uvek da se
ali za tu odluku. Zalono pravo obuhvata: Ramadan X, Br. Line karte/fiskalni broj, kao
vlasnik dobitnik kompanije ABC (adresa, grad, idr).zalog treba da se dostavi svim
vaeim primenljivim registrima sa podacima. U vezi sa stvarnim vlasnikom
korisnikom zalog nosi ista prava i ovlaenja kao normalno poresko zaduenje.

Primer:
Biznis XYZ je na ime Xheme. Biznis je stvorio poresko zaduenje od 3,000 . Kada
zvaninik PAK poseuje biznes, Xhema nije tu. On razgovara sa Ramadanom, koji kae da
upravlja biznisom za Xhemu i ne zna gde je on. Zvaninik pita Ramadana za finansijske
informacije ime bankarskog rauna, ime najmodavca, svaki dug ili kredit koji ima biznes,
imovina biznisa, dugove koje ima biznis, mesene rauni komunalija, i ime bilo kod nosioca
zaloga. Putem ovog istraivanja, zvaninik utvruje da, iako je biznes registrovan na ime
Xheme, Ramadan je stvarni vlasnik korisnik biznisa. Poslovni profiti su deponovani u njegov
lini bankarski raun, zalog evidentiran u u registar zaloga potpisani su od njegove strane

76
 kao vlansik biznisa, Ramadan plaa sve raune biznisa iz njegovog linog bankarskog
rauna, Ramadan prima i udaljava radnike bez konsultacije sa Xhemom, vozila koje koristi
biznes su u njegovo ime dakle ime Ramadana Ramadan uiva sve povlastice i dobitak
imovine, ak iako nije upisana na njegovo ime.

Zvaninik PAK-a, priprema svoj izvetaj objanjavajui osnovu za svoju odluku da je

Ramadan vlasnik korisnik biznisa i predaje je na usvajanje. Kada dobije odobrenje i
usvajanje, Zvaninik za prikupljanje trai da se poalje obavetenje Ramadanu i da se
informie da se on smatra kao stavrni vlasnik korisnik biznisa XYZ. Nakon 10 dana,
zvaninik sastanka trai da se podnese zalono pravo na sledei nain:
Ramadan X, Lini broj (ili fisklani broj), 0000000000, kao vlasnik korisnik biznisa XYZ
123 Majka Tereza, Pritina

7. Zalono pravo i imenovani. Zalog e takoe biti priloen posebnoj imovini imenovanog
kandidata u skladu sa stavom 8 lana 33 Zakona, koji kae:

Zalono pravo opisano u stavu 1 ovog lana isto tako prisvaja bilo koju imovinu
poreskog obveznika koju odrava trea osoba za koju se ustanovilo da dri imovinu kao
naimenovani poreskog obveznikat. takvim okolnostima zalog mora da sadri
informacije da ona obuhvata ne samo imovinu poreskog obveznika ve takoe prisvaja i
posebnu imovinu koji dri tree lice kao naimenovani poreskog obveznika.

7.1. Naimenovani je neko ko je imenovan da deluje za drugoga. Kao to se koristi u smislu

poreskog optereenja, imenovani pojedinac je, trea stranka koja ima vlasniko pravo imovine
poreskog obveznika, dok poreski obveznik ima punu korist od koristi i imovine.
Tako, zalog se protee na stvarnu imovinu koju ima poreski obveznik iako trea strana ima
naslov legalan za imovinu imenovanog.. Uopteno, trea strana, u sluaju imenovanog
kandidata e biti jo jedna osoba, ali to nije uvek sluaj, jer imenovani ili kandidat takoe moe
da bude pravno lice ili druga vrsta organizacije.

7.2. Sluaj imenovanog uglavnom podrazumeva prenos ili lani prenos imovine poreskih
obveznika da izbegnu svoje zakonske obaveze. Da se uspostavi predmet zaloga za
imenovanog, mora se pokazati da dok trea strana moe da ima pravnu titulu na imovinu,
poreski obveznik je zapravo onaj koji ima vlasnitvo nad imovinom i uiva njeno puno
korienje i prednosti.. Ne postoji samo jedan faktor koji moe da utvrdi da postoji sluaj
imenovanog, ve to mogu niz faktora uzetih zajedno. Sluaj imenovanog obuhvata, kao u
nastavku:
7.2.1. poreski obveznik je ranije imao vlasnitvo nad imovinom;
7.2.2. imenovani je platio malo ili nije uopte platio za imovinu;
7.2.3. poreski obveznik zadrava posedovanje ili kontrolu nad imovinom;
7.2.4. poreski obveznik nastavlja da koristi i upotrebljava prenesenu imovinu, kao to
je koristio pre prenosa;
7.2.5. poreski obveznik plaa sve ili veinu trokova imovine;
7.2.6. prenos se radi zbog utaje poreza (nije uslov da osnujete / uspostavljate zalog
imenovanog).

77
7.3 Jedno odreivanje imenovanog trai analizu injenica i okolnosti sluaja. injenice
koje treba imati u vidu pri odreivanju, obuhvataju gorepomenute take kao u 2.7.
Ako se pokae da postoji sluaj imenovanog, zaposleni PAK-a, treba da pripremi pismeni
izvetaj, sa opisom injenica na koje se zasniva opredeljenje Izvetaj, ukljuuje
odreivanje visine procenjenog poreza protiv imenovanog. Iznos koji e se proceniti protiv
imenovanog je manji od poreza koji ima poreski obveznik ili vrednost imovine ili
vrednost imovine na kojoj je zasnovana odluka za imenovanog. Pismeni izvetaj treba da se
usvoji od strane Vieg zvaninika PAK-a.

7.4. Nakon usvajanja pismenog izvetaja, PAK-a priprema i alje oabvetenje osobi koja se
smatra da je imenovana. Datum obavetenja je datum od kada se izraunava 6 godinji
statut prikupljanja predvien stavom 12 lana 33 Zakona. Obavetenje treba da sadri:
7.4.1. ime, adresu i lini broj / fiskalni broj osobe koja se smatra da je imenovana;
7.4.2. injneino stanje da li je to dominirajua osoba poreskog obveznika;
7.4.3. iznos poreza, kazna i kamata koji se smatra kao zaduenje od imenovanog
(iznos treba da bude manji od iznosa poreza, kazne ili kamate ili vrednosti
imovine koja se smatra u utvrivanju da naimenovani postoji);
7.4.4. jedan zahtev da se obavezan iznos plati u roku od 10 dana od dana
obavetenja;
7.4.5. izjava albenih prava koja su na raspolaganju.

7.5. Pak e uspostaviti poseban raun u svom sistemu za obradu da pokazuje dug
imenovanog u cilju praenja. Poto ve postoji dug (dug poreskog obveznika) na
raunima PAK, dug stvarnog vlasnika korisnika nee biti obuhvaen u izraunavanju
duga prema PAK-a. Prikupljeni iznos imenovanog za dug poreskog obveznika odnosie se
na dug poreskog obveznika, u cilju osiguranja da opti iznos poreske obaveze je prikupljen
samo jednom bilo u potpunosti od vlasnika korisnika, poreskog obveznika ili od njih
obojice.

7.6. Kada se zavrava 10 dnevni rok za isplatu poreske obaveze, PAK moe da zabelei svoje
zalono pravo nad naimenovanim kandidatom iako jo uvek kandidat moe uloiti albu na
odluku. Zalog, treba da bude zabeleen u svim vaeim registrima. U vezi sa naimenovanim,
zalog ima ista prava i ovlaenja kao normalno poresko optereenja.

7.7. Zalog u sluaju naimenovanog, isti je sa normalnim poreskim opterenjem, osim to je

imenovani identifikovan ka ime poreskog obveznika i zalog se prilae samo posebnoj
imovini imenovanog.

Primer 1:
Poreski obveznik D ima poreski dug prema PAK. Poreski obveznik E je naimenovani
poreskog obveznika D. Ime na zalogu bilo bi poreski obveznik E kao imenovani poreskog
obevznika D. Zalog e identifikovati specifinu imovinu Poreskog obveznika E (imenovani)
kome se prilae zalog.

Primer 2:

78
Poreski obveznik D ima nekoliko kamiona u Uroevcu i deluje kao individualno trgovinsko
udruenje. On je poeo delatnost u junu 2008. U julu 2008, kupuje dva kamiona za svoju
delatnost i jedan trei kamion uzimajui kredit od banke. U oktobru 2008, on prenosi titulu
kamiona u ime svog brata, poreski obveznik E. U Januaru 2009, on nije bio u stanju da plati
Decembarski izvetaj za PDV za 2008 (rok do 31 Januara 2009), stvarajui jedan poreski dug
od 700. Poreska administracija mu alje jedno obavetenje procenu 10 Februara. On nije
bio u stanju da plati izjavu PDV za januar (rok do 29 februara 2009) i dobio je obavetnje
procenu dana 8 marta 2009 u iznosu od 800 .

Jedan zvaninik za prinudno prikupljanje PAK-a kontaktira poreskog obveznika D dana 12

marta da bi razgovarao o poreskom dugu i zahtevu za isplatu. Poto je poreski obveznik D
prebacio naziv kamiona na svog brata (poreski obveznik), njegova kompanija nema
imovinu iz kamiona da mogu napraviti naplate poreza i posao nema dovoljno novca na
bankovni raun da biznis otplati dug. Nakon kontrole, zvaninik odluuje da poreski
obevznik D nastavlja da koristi kamione u svojoj delatnosti i nije platio nadoknadu svom
bratu za njihovo korienje. Osim toga, zvaninik odluuje da je poreski obveznik nastavio
da plaa dug za kamion. Na osnovu tih injenica, zvaninik je ustanovio da je poreski
obveznik E naimenovani poreskog obveznika D.

Zvaninik priprema izvetaj, koji ispituje injenicu da je poreski obveznik E imenovani

poreskog obveznika D. Regionalni menader je usvojio izvetaj. Zvaninik za prikupljanje
je onda pripremio jedno obavetenje - procenu ispunjavajui zahteve gore pomenutog
podstava 7.4. i poslao ga poreskom obvezniku E. Obavetenje je bilo datuma 20 Mart 2009.
iznos procene protiv poreskog obveznika je manji od iznosa poreske obaveze ili vrednosti
sredstava da se iskoriste kao osnovu za odreivanje imenovanog. U ovom sluaju, kamioni
su procenjeni sa 7,500 svaki (ukupno 15,000 ), tako da je iznos procene jednak sa
iznosom poreza, kazne i kamate koja je zaduenje (1,500 , plus kazna i tekua kamata).

Dana 31 marta 2009, zvaninik PAK je zabeleio zalog, koji obuhvata sledee informacije:
Ime: Poreski obveznik E (Lini broj/fiskalni broj) kao naimenovani poreskog
obveznika D (fiskalni broj), ogranien samo na opisanu imovinu za ovaj zalog.
Adresa : (Adresa poreskog obveznika E)

U samom zalogu bila je sledea izjava:

Ovaj zaloga je priloen svim pravima, naslova i kamate samo imovini u nastavku u
ime poreskog obveznika E.
Jedan kamion (boja kamiona) (proizvoa i model), Registarski broj 111-11-1111
Identifikacioni broj vozila 7GJQ123JH674VIN
Jedan kamion (boja kamiona) (proizvoa i model), Registarski broj 222-22-2222,
Identifikacioni broj vozila 6KLJ456PL875VIN.

Ovo obavetenje se dostavlja da bi pokazao interes poreskog zaloga na gore opisanu

imovinu a ne na neku drugu imovinu.

79
 Zato to su kamioni zalog za osiguranje kredita od banke i osiguranje je pred poreski
zalog, poreski zalog se prilae onom delu kapitala na kamionima koji je viak iznosa koji
pripada banci.

8. Zalog registrovan bilo u ime imenovanog ili stvarnog vlasnika korisnika, oslobaa se kada
naimenovani ili stvarni vlasnik korisnik, isplati svoj deo poreskog duga mada poreski zalog
osteje na snazi u vezi ostalih iznosa koji su jo uvek obaveza poreskog obveznika.

9. Posedniki zalog. Za potrebe ovog lana zalono pravo, je zalog gde imovina jednog
dunika je u posedovanju ili vlasnitvu treeg lica da bi osigurao dug.
9.1 Jedno zabeleeno poresko zalono pravo ima, ima prednosti nad jednim naknadnim
posednikim zalogom, osim sledeih sluajeva:
9.1.1 popravka-reparacija od strane jednog automehaniara;
9.1.2 i poravke od strane stolara, vodoinstalatera, elektriara, molera idr.;
9.1.3 jedan najmodavac u vezi robe najamnika;
9.1.4 jedna objekat deponije pod kirijom;
9.1.5 svaka slina situacija u kojoj trea strana ostaje u posedovanju line opipljive
imovine koja je predmet zalonog prava koja obezbeuje razumnu cenu popravke.
ili poboljanja imovine .
9.2 Imovina koja je data pod zakupno pravo, ako to je ona opisana u gornjem podstavu 9.1.1 i
9.1.5 zasniva se na injenici da se zatiti najmodavac, osobe deponiranja i osobe popravki iz
potrebe da se utvrdi postojanje zaloga, ili odsustvo zaloga pre preduzimanja postova popravke,
sastavljanje ugovora o iznajmljivanju idr. ili nedostatak zaloga, pre preduzimanja poslova
popravki, sklapanja sporazuma o kiriji idr. To bi bio ogroman teret nad tim licima da imaju
takve evidencije zaloga pre nego se sporazumeju o poravnim poslovima, sklapanju jednog
sporazuma o kiriji idr.

Primer:
Poreski obveznik A, jedno individualno trgovako drutvo, ima jedan poreski dug od 1,000
. PAK je registrovao jedno zalono pravo u registar zaloga i ostale vaee evidencije.
Poreskom obvezniku A, potreban je jedan motor za njegovo vozilo. On alje vozilo za
popravku. Auto mehaniar obavlja popravku za cenu od 500 . Lokal za porpavku, ima
posedovno pravo za 500 tako da moe posedovati vozilo. Taj posedovni zalog ima
prioroteta nad poreskim zalogom, mada je poreska obaveza postojala pre nego je stvoren
dug lokala za popravke.

Primer:
Poreskom obvezniku B, pravnom licu, potreban je objekt deponije da skladiti neku svoju
robu. Poreski obveznik B duguje PAK 2,500 . Poreski obveznik B sklapa ugovor sa
Kompanijom deponije da skalditi robu. Ugovor o deponiji predvia isplate od 300
meseno. Poreski obveznik B ne plaa tri mesene isplate i kompania deponije poinje
napore da udalji poreskog obveznika B. U cilju pokrivanja delikventne (neisplaene) kirije
Kompanija deponije moe da proda robu da pokrije dug. Poresko zaduenje nee biti
priloeno robi poreskog obveznika B koju je prodala Kompanija deponije, iako je

80
 registrovana pre nastajanja duga. PAK ima pravo da preda zahtev za svaki viak sredstava
od te prodaje.

9.3 Ako jedan kreditor stavi posedovni zalog pre nego to PAK utvrdi poreski dug ili
zahtev za zalog, kreditor moe da napreduje protiv datog osiguranja za posedovni zalog sve
dok PAK registruje svoj zalog u Registar zaloga, katastarsku kancelariju ili druga mesta
prikladna za evidentiranje. Isplate avansa mogu da se nastave nakon registrovanja zaloga
Ako PAK daje trenutno obavetenje kreditoru o postojanju zaloga, kreditor moe nastaviti
da plaa avans za 30 dana od dana dostavljanja obavetenja i taj predujam ili avans ima
prednost nad poreskim zalogom, slino primeru u podstavu 3.2 ovog lana.

10. Oslobaanje imovine. Stav 10 lana 33 Zakona predvia da PAK moe da oslobodi
posebnu imovinu od uticaja jednog zaloga u odreenim sluajevime. Iako posebna imovina
moe biti izuzeta od uticaja na zaloge, sve preostale imovine poreskog obveznika se i dalje
smatraju zalogom
10.1. Podstav 10.1 iz lana 33. Zakona omoguava oslobaanje odreenog dela imovine
poreskog obveznika nakon deliminog izmirenja obaveze u iznosu jednakom vrednosti
dravnog interesa. Kako bi se prihvatilo oslobaanje prema ovoj odredbi, poreski
obveznik mora da podnese zahtev za oslobaanje imovine od zalonog prava na
osnovu stava 10.1 lana 33. Zakona. Uz zahtev treba da bude ugovor o prodaji koji
odraava iznos koji se plaa za imovinu, predloene raspodele sredstava, i pokazatelj da
je poreski obveznik potpuno uklonjeni iz njegovog interesa u imovini. Zahtev treba da
sadri procenu imovine od strane dva razliita specijalizovana procenitelja za imovinu.
Nakon pregleda i provere zahteva, dali je po pravilu, Generalni direktor ili njegov
delegirani, izdaje obavetenje poreskom obvezniku da se slau da se oslobodi imovina
u zamenu za plaanje u visini utvrenoj da se raspodeli od prodate imovine, pod
uslovom da PAK dobije detaljan raun o raspodeli sredstava od prodaje. PAK, ATK,
izdaje uverenje o oslobaanju za kupca imovine u zamenu za plaanje. Sertifikat
pokazuje da je imovina izuzeta iz uticaja zaloga protiv poreskog obveznika u zamenu
za iznos i teret nije vezan za taj odreeni deo imovine.

Primer:
Poreski obveznik ima poresku obavezu od 10.000 evra, PAK, je zabeleio svoj zalog u
Registru zaloga i katastarske kancelarije. Imovina poreskog obveznika obuhvata zgrade,
procenjene na 50,000 i parcele zemljita procenjene na 12,000 .

Zgrada je optereena (zaduena ) hipotekom kod banke za 45.000 evra, koja ima prioritet u
odnosu na poresko optereenje (poreski zalog zabeleen je 20. juna 2008; hipoteka od banke
od 10. marta 2008 ).

Zemljite jeoptereeno hipotekom iz banke za 4,500 , koja ima prioriteta nad poreskim
optereenjem (Hipoteka datuma 20 novembar 2006).

81
Poreski obveznik nije mogao da dobije zajam (kredit) kako bi platio svoju poresku obavezu i
sklopio je sporazum na rate sa PAK-a traei isplatu od 1,000 /meseno. Poreski obveznik
je pristao da proda svoju zemlju i da trai sredstva poreskog duga.

Poreski obveznik dobija uslovnu ponudu za kupovinu zemljita za 12.500. Poreski obveznik
podnosi zahtev za oslobaanje imovine, tako da on moe da prenese titulu bez problema na
potencijalnog kupca. Aplikacija ukljuuje kopiju prodajnog ugovora, dve nezavisne procene
od licenciranih procenitelja (onaj koji odreuje vrednost zemljita od 11.750, a drugi koji
odreuje vrednost zemljita na 12.500). Osim toga, aplikacija ukljuuje kopiju poreza na
imovinu iz katastarske kancelarije koja pokazuje da se zemljite ocenjuje za poreske svrhe u
iznosu od 10000 Evra za poresku 2008 godinu. Raspored predloene otplate od sredstava
prodaje obuhvata isplatu bankarske hipoteke (4,500 ), zakonske takse za pripremu
dokumentacije i registraciju (500 ), taksa procene (400 ) i ostatak (7,100 ) da se ispalti
PAK-a, naspram poreskog duga poreskog obveznika.

PAK prima zahtev i utvruje da je u njenom interesu da prihvati i da izda Sertifikat za

oslobaanje. PAK priprema pismo za poreskog obveznika, obavetavajui ga da e izdati
potvrdu za oslobaanje nakon zavretka prodaje, ta uklanja poreskog obveznika od svih
prava i interesa na zemlju, i prima isplatu od 7,100 . Zvaninik PAK prati poreskog
obveznika u banku i posmatra poreskog obveznika isplaujui 7,100 u bankovski raun
PAK. Dalje zvaninik PAK prima kopiju isplate sa peatom banke. Zvaninik PAK mu daje
Sertifikat oslobaanja, potpisan od Generalnog direktora ili njegovog odreenog.

Kao rezultat izdavanja Sertifikata o oslobaanju, koju poreski obveznik mora registrovati u
Katastarsku parcelu, poreski obveznik je mogao da proda njegovo zemljite bez poreskog
zaloga. Ipak, zalog nije uklonjen i ostaje vezan za zgrade koje poreski obveznik i dalje
poseduje. Poreska administracija Kosova je dobila jednu veliku isplatu za svoj poreski dug,
koji e se ispaltiti u potpunosti za tokom tri meseca na osnovu sporazuma na rate po 1,000
meseno.

10.2.Podstav 10.2 lana 33 Zakona, omoguava oslobaanje jedne posebne parcele od

efekata poreskog zaloga pod uslovom da je zalono pravo u prilogu prihoda od prodaje
sa istim pravima koje ima u odnosu na imovinu koja se prodaje. Da bi se dobio nalog
za oslobaanje, poreski obveznik mora da podnese zahtev za otpust imovine iz
zalonog prava na osnovu stava 10.2 lana 33. Zakona. Uz zahtev treba da bude
ugovor o prodaji koji pokazuje iznos koji se plaa za imovinu, predloenu raspodelu
sredstava, i pokazatelj poreskog obveznika da je u celini lien interesa u imovini.
Zahtev, obuhvata procenu dva licencirana procenitelja imovine, plus jednu kopiju
poreske procene nepokretne imovine od Optinske kancelarije za porez. Zahtev, isto
tako, pokazuje uslove prema kojima je odreen jedan fond koji e biti predmet dravnih
zaduenja i zahteva na isti nain i prednosti kao to je bila imovina (vlasnitvo) koja je
bila osloboena. Nakon pregleda i provere zahteva, da je sve u redu, Generalni direktor
ili njegov delegirani, obavetava poreskog obveznika da se slae da oslobodi imovinu
koja podlee sredstvima od odluene prodaje u jedan fond koji podlee opterenju i
zahtevima drave na isti nain kao i prioriteti kao to je bila osloboena imovina. Pre

82
 izdavanja sertifikata o oslobaanju, PAK, treba da uzme jedan detaljan raun o
oekivanoj raspodeli sredstava. Poreska administracija Kosova ima pravo da pita o
prednostima vezanim za nju, kao i prednosti ostalih kreditora. PAK, daje potvrdu o
oslobaanju imovine za kupca u zamenu za dokaz da su sredstva od prodaje smetena
u jedan odreeni fond koji podlee optereenju i zahtevima drave na isti nain i
prioritet kao imovina kojaje osloboena. Razumni i neophodni rashodi nastali u vezi sa
prodajom imovine ili upravljanjem bie isplaeni od prihoda od prodaje pre izmirenja
nekog zahteva. Svi zahtevi o sredstvima prodaje bie obraeni u roku od 60 dana nakon
prodaje, osim ako se zahtev podnosi sudu na razmatranje, u kom sluaju e sredstva biti
raspodelena u najkraem moguem roku posle odluke suda.

Primer:
Uzmimo u obzir iste osnovne injenice kao u primeru gornjeg podstava 10.1, osim to tamo
ima jedan spor izmeu titule i prava poreskog obveznika da proda zemlju. Kao rezultat toga,
sud je naredio da se prodata zemlja i sredstva da se stave na jedan raun garancije budui da
su u oekivanju utvrivanja pravog vlasnika zemljita. Jedina razlika izmeu ove situacije i
one u stavu 10.1 je ta da Poreska administracija nee preduzeti odmah isplatu od sredstava
prodaje. Kada sud donese odluku o stavrnom vlasniku zemlje, sredstva e se raspodeliti. U
meuvremenu, kupac e imati jasnu titulu zemlje i moie da uiva njeno korienje. Poreska
administracija e dobiti isplatu podnoenjem preostalog stanja nakon trokova sudskog
prenosa i hipotekarnog bankarstva i pojedinih zakonskih taksi. Zbog trokova suenja,
Poreska uprava e dobiti mnogo manji iznos nego to je primer u stavu 10.1.

11. Posebne odredbe za DP. Podstav 10.3 i stav 11 lana 33 Zakona, obuhvata posebne odredbe
za Drutvena preduzea (u nastavku DP), koje zabranjuju PAK da preduzme prinudne mere
naplate protiv DP. DP su u nadlenosti Agencije za privatizaciju ( u daljem tekstu KAP) Zakon
o KAP utvruje da je KAP jedini organ ovlaen za prodaju DP ili njihove imovine. Podstav

11.1 lana 33 Zakona predvia da KAP moe da registruje zalono pravo protiv imovine jednog
DP koje ima poresko zaduenje. Generalno, to je jedina mera koju PAK moe da preduzme
protiv DP ili njihove imovine. Meutim, ukoliko DP propusti da na vreme plati poreski dug ili
sklopi dogovor za plaanje poreskog duga i ne uspe u tom sporazumu, PAK je nadlean da
nastavi prikupljanje tog poreskog duga preko jednog Obavetenja za Mere o uzimanju imovine
na bankovskom raunu DP ili preko jednog obavetenja o Merama za uzimanje imovine u
ostalim fondovima koji duguju DP obuhvativi i fondove duga DP iz Kosovskog budeta.
Podstav 11.2 lana 33 Zakona predvia da PAK-a, registrujui pravilno svoj teret protiv
imovine DP, ima pravo da trai sigurnost za sredstva prodaje kada imovian bude prodata od
KAP. Zabrana da se preduzmu akcije prinudnog prikupljanja protiv DP istie u pono 31
decembra 2010. Svaka imovina DP, nakon ovog datuma moe se oduzeti i prodati od PAK da
izmiri poreski dug DP. Oekuje se. Da KAP ima dovoljno vremena da proda svu imovinu DP do
tada, i ako ona nisu imala, KAP treba da ima pravo da sprovede svoje zahteve protiv preostalih
sredstava . Vidi stav 13 ovog lana za odredbe koje su vezane za period prikupljanja poreskog
duga od DP.

83
 11.1. Da bi osigurali svoj osigurani zahtev protiv sredstava prodaje jednog DP, oslobaanje
od zalonih odredbi stava 10 e biti proces u kome PAK obezbeuje svoj zahtev
naspram sredstava. Ako KAP ima zalono pravo na imovinu koja e biti likvidirana po
odredbama tog zakona, KAP mora podneti zahtev za oslobaanje od poreza na imovinu
od strane administracije posledica poreskog optereenja kao to je propisano u stavu
10.2 ovog zakona. Meutim, nije neophodno za KAP, da dostavi ocene drugih lica u
vezi sa utvrivanjem vrednosti imovine. PAK, prihvatie cenu prodaje imovine kao to
je odredila KAP poto predstavlja vrednost imovine.
11.2. Zalono pravo PAK primenie se u sredstvima prodaje u skladu sa Zakonom 03/L-067,
priznajui da Zakon 03/L-067 ima specifine odredbe u vezi sa formiranje Fonda i
raspodelu prihoda od prodaje imovine drutvenog preduzea, ukljuujui i obavezne
uplate iz take 10.3 ovog lana. Cilj ove odredbe je da, usled oslobaanja imovine od
efekata zaloga, zalog PAK se prenosi na sredstva od prodaje imovine i prilae se onim
sredstvima sa prioritetom iste kao to imala sama imovina.
11.3. PAK e izdati Sertifikat oslobaanja od uticaja zaloga koji podlee zalogu PAK
odravajui istu prednost sredstava plasiranih u fond steaja kao to je imao u imovini
koja je prodata. Pod uslovom da su ispunjeni svi uslovi, PAK e izdati svoje
oslobaanje imovine u roku od 5 dana od dana prijema prodajnog ugovora i dokaze da
se prodaja stvarno desila.

12. Statutarni period zalonog prava i zahtev za ponovno podnoenje. Kao to je predvieno
u stavu 12 lana 33 Zakona, zalog je na snazi za 6 godina od dana procene i porez nije naplativ,
kada zalog prestaje da vai. Ipak, ima izuzetka u zakonu, koja omoguuju da zalog vai za jedan
dui vrmenski period. Takoe, neophodno je da zalog treba ponovo podneti u cilju da zadri
svoju validnost i prioritet nad.

Primer:
Poreski obveznik C predaje izjavu PDV za poreski period septembar 2004 i 25 oktobar 2004
koji sadri neisplaeni poreski bilans od 1000 evra i to je uvedeno u izjavi za obradu podataka
PAK 31. oktobra 2004 . Tog datuma PAK izdaje Obavetenje-procenu za poreskog obveznika i
nastaje poresko zaduenje. Prema stavu 12 lana 33 Zakona, PAK ima 6 godina da prikupi taj
porez jer je to vremneski period za koji vai poreska obaveza. Osim neke akcije koja moe da
produi 6 godinji period prikupljanja, ovlaenje PAK-a da prikupi taj poreski dug istie 30
oktobra 2010. Ako PAK kasnije utvrdi preko jedne revizije poreskog obvezika da Poreski
obveznik C je izjavio svoj poreski dug i radi dodatnu procenu 10 Jula 2007, u iznosu od 5,000
i izdaje Obavetenje procenu tog datuma, nastaje novo poresko optereenje 10 jula 2007 za
poreski iznos procenjen tog datuma, 5,000. PAK do 9 jula 2013 moe da prikupi tu dodatnu
poresku procenu, osim ako nije bilo nekog akta da se produi 6 godinji statut prikupljanja kao
to je potpisano u podstavu 12 lana 33.

13. Izuzeci od statuta estogodinje naplate (period naplate), su sluajevi:

13.1. ako poreski obveznik podnese albu PAK, periad prikupljanja se odlae za vremenski
period od dana kada je sluaj primljen u albe PAK sve dok PAK ne izda konanu
odluku na albu, plus est meseci. Kao to je predvieno lanom 82 Zakona,
zabranjuje se PAK da preduzme mere oduzimanja imovine sve dok je sluaj u albama,

84
 mada moe da registruje poreski zalog, i da preduzme ostale akcije naplate, kada je to
potrebno.

Primer:
Zahtev albe poreskog obveznika primljen je u albe PAK 1 jula. PAK donosi
konanu odluku o sluaju 15 septembra. Sluaj je bio u albama za 77 dana. Statut
je odloen za 77 dana, plus dodatnih 183 dana, ili ukupno 260 dana. Ako statut istie
20 oktobra 2010, odloio bi se do 6 jula 2011 (260 dana od prvog dana isticanja
statuta);

13.2. Ako se poreski obveznik ali na neku odluku PAK Nezavisnom odboru za razmatranje
(u nastavku NOR), period za prikupljanje naplate odlae se za vremenski period od
dana kada kada je sluaj primljen u NOR, sve dok NOR donese konanu odluku, plus
est meseci. Kao to je predvieno lanom 82 Zakona, zabranjeno je PAK da
preduzme mere za oduzimanje imovine dok je sluaj u NOR, mada moe da registruje
zalog i da preduzme druge postupke napalte, kada je to potrebno. Izraunavanje
odlaganja statuta je isto kao izraunavanje odlaganja statuta za sluaj koji je predat
albama PAK kao to je opisano u gorenavedenom sluaju;
13.3. Ako je jedan dug poreskog obveznika predat nadlenom sudu, period naplate se odlae
za vremenski period od dana kada je sluaj primljen na sudu (obuhvativi, ali nije
ogranieno, suenje po albenom postupki, steajni sud, krivini sud i privredni sud
o pitanju koje je posebno vezano za poreski dug) dok vaei sud donese konanu
odluku, plus est meseci (dodatnih). Izraunavanje odlaganja statuta je isto kao
izraunavanje odlaganja statuta za sluaj kojiej predat albama PAK kao to je opisano
u gorenavedenom sluaju. Osim onih sluajeva kada jedan poreski obveznik je
preporuen za krivinop delo u oblasti poreza, uopte PAK nee preduzeti mere
prinudne naplate sluaj je u razmatranju od strane suda bez posebnog ovlaenja
glavnog suda. Prinudna akcija naplate moe se nastaviti u odnosu na one poreske
obveznike koji su navedeni za krivino gonjenje na osnovu dela u oblasti oporezivanja ,
osim ako postoji saglasnost u okviru PAK-a ili na drugi nain od strane organa
sledbenika.
13.4.ako je poreski obveznik DP i podlee privatizaciji od strane PAK-a, estogodinji
period naplate poreza odlae se neogranieno. Zalono pravo protiv DP ne istie do 6
meseci nakon raspodele sredstava od privatizacije koju je usvojio nadleni organ;
13.5. ako je poreski obveznik DP, u centralnom ili lokalnom vlasnitvu, nema
estogodinjeg perioda ogranienja za dugove. Period naplate za DP ne istie sve dok
se poreski dug DP ne izmiri u potpunosti.

Primer:
Ako jedno DP, ima poreski dug za zadrani porez na izvoru za radnike tokom perioda
januar 2004 i poreski dug je procenjen u isstemu PAK 15 marta 2004, prema
normalnim okolnostima, period prikupljanja ovog poreskog duga istie 14 marta 2010.

85
 Od vremena nastajanja duga od DP, period prikupljanja ne istie sve dok DP ne isplati
poreski dug koji ima za period januar 2004.

13.6. Ako jedan poreski obveznik , koji ima poreski dug, se nalazi van Republike Kosova za
jedan period za vie od 3 kalendarskih meseci, estomeseni period odlae se za
vrmeneski period koliko vremena je poreski obveznik van Kosova i za jo est meseci
nakon vraanja poreskog obveznika. Odsustvo od tri meseca izraunava se poevi u
prvom mesecu nakon meseca udaljavanja i za dva naredna kalendarska meseca. Ako se
jedan poreski obveznik udalji sa Kosova 20 marta 2009 i vraa se 21 juna 2009, taj
poreski obveznik se smatra da nije bio van Republike Kosova po ovoj odredbi jer
on/ona nije bila van Kosova za tri puna kalendarska meseca nakon meseca udaljavanja
sa Kosova.
13.7.Kao to je predvieno u stavu 12.7 lana 33, nema estogodinjeg perioda za poreski
dug jedne budetske organizacije. Poreski dugovi jedne budetske organizacije ostaju
sve do vremena dok se ne isplati poreski dug.
13.8. PAK i poreski obveznik mogu da se sloe o odlaganju statuta naplate ili prikupljanja
potpisujui pismeni sporazum prema podstavu 12.7 lana 33 Zakona. Sporazum se
potpisuje od strane poreskog obveznika (ako je pravno lice, potpis ovlaenog
zvaninika pravnog lica) i od ovlaenog delegiranog zvaninika da potpie u interesu
GD PAK. Sporazum, opisuje poreski dug koji postoji (svaki podeljeni period koji istie
treba da se zabelei), datum kada zavrava period naplate i datum kada je period
naplate produen.
Period naplate je do 24 meseci. Bilo kakvo odricanje mora biti potpisano od obe strane
najmanje 15 dana pre isteka perioda naplate. Statut naplate e se produiti samo
jednom prema ovoj odredbi.

14. Ako je period naplate produen zbog nekog razloga koji je opisan u stavu 13 ovog lana,
poreski zalog sa kojim su povezani periodi produenja prikupljanja treba ponovo da se
predaju u vaee evidencije u cilju odravanja prednosti PAK. Takva ponovna procedura,
mora da se desi tokom 90 dana pre nego se zavri prvi period prinudnog prikupljanja ili
naplate.

Primer:
Trgovako udruenje A, ima poreski dug za mesec Januar, Februar i Mart 2003 za PDV kao i za
poresku godinu 2005 za Porez na prihod korporacija (u nastavku PPK). Porez PDV, procenjeni
su 5 Marta 2003, 7 Aprila 2003 i 6 Maja 2003. Dug PAK procenjen je 2 Maja 2006. Period
prikupljanja PDV, oekuje se da istie 4 Marta 2009, 6 Aprila 2009 i 5 Maja 2009. PAK, je
registrovala zalog u katastar i evidencije zaloga za sve obavezne poreze od Udruenja A (PDV i
PAK) dana 6 Jula 2006. i 25 Novembra 2008, PAK i udruenje A, slau se o produenju perioda
naplate za obaveze PDV, do 31 Decembra 2010. Do 4 Decembra 2008, PAK mora da podnese
soj zalog u katastar i u evidencije zaloga da bi pokazali da period naplate za obaveze PDV, se
produuje do 31 Decembra 2010 i zalog za PDV, vai do tog dana. Ponovo podneto optereenje,
treba da obuhvati opis poreskog zaduenja koje pokriva zalog (vrsta poreza, poreski period i
iznos obaveza za svaki poreski period), dan kada je evidentiran prvi zalog, broj dokumenta prvog

86
optereenja, injenicu da je ponovo predato optereenje produenje prvog optereenja i prioritet
od prvog optereenja ostaje na snazi do odreenog datuma ponovo predatog optereenja. Prvo
zalono pravo je obuhvatilo obavezu prema PAK. Meutim, poto rok naplate za PAK ne istie
do 5 Jula 2012, nije pod uticaj zahteva za ponovnu predaju i nema potrebe da se obuhvati onaj
poreski period na ponovo predati zalog. Zalog se posebno upuuje obavezama prema PDV.

lan 33
Kamata

1. lan 28 Zakona, odreuje da kamata tee u nekom delu poreskog duga koji nije isplaen do
poslednjeg datuma za isplatu. Kamata se izraunava za svaki mesec ili deo meseca za koji nije
isplaen porez od datuma od kada je porez obavezan. Kamata nastavlja da tee do / i obuhvata
datum kada je poreski dug isplaen, osim onoga ta je predvieno u stavu 5 ovog lana.

2. Stav 2 lana 28 Zakona predvia da kamata moe da se doda onim iznosima za kazne koje
su izraunate kao procenat glavnog poreza a ne na one koje se zasnivaju na fiksnom iznosu.
U cilju jednostavnosti sistema IT u PAK, jedine kazne na koje se primenjuju kamate su kazne
predviene lanom 51, 54 i 60 Zakona. Kamata e se staviti na vaee kazne koje su procenjene
nakon konanog obavetenja koje je izdato poreskom obvezniku obavetavajui ga da e kamata
poeti da tee na specifinim iznosima kazne poevi od prvog dana meseca nakon onog meseca
kada je izdato konano obavetenje. Kamata e poeti da tee samo na iznos procenjene kazne
od datuma kada je zavrni izvetaj opisan u ovom stavu izdat. Zavrno obavetenje e biti izdato
120 dana nakon datuma na koji je procenjen porez za koji se primenjuje kazna.

Konano obavetenje obuhvata:

2.1. ime poreskog obveznika;
2.2. fiskalni broj poreskog obveznika
2.3. porez ili poreski period, za koji je vezano obavetenje;
2.4. iznos poreza, kazne i procenjenu kaznu;
2.5. jedan zahtev za plaanje obaveznog iznosa;
2.6. mesto i nain obaveznog iznosa; i
2.7. obavetenje da prvog dana meseca nakon datuma obavetenja kada poinje da tee
kamata za specifine kazne, uporedo kamate koja ve tee na porez.

Datum na koji e se primeniti kamata na vaee kazne odredie se od PAK na osnovu sistema
obrade podataka u PAK da bi primenili izraunavanje takve kamate. PAK e izdati jedno javno
obavetenje inofrmirajui o datumu od kada poinje da tee kamata na kazne. Odmah nakon
javnog obavetenja, PAK e izdati konano obavetenje predvieno u ovom stavu za sve
aktivne poreske obveznike koji imaju postojee dugove u PAK vie od 120 dana.

3. Kamatna stopa bie zasnovana na osnovu aktivnih kamatnih stopa komercijalnih banaka na
Kosovu, ali bi trebalo da bude najmanje 0,5 % vea od tog nivoa. Ministar e odrediti jednom
godinje, ne kasnije od 1 decembra, izmene u kamatnoj stopi za narednu godinu. Promena
kamatne stope, ako postoji, stupie na snagu poev od 1. januara naredne godine. Ministar,
moe promeniti vie nego jednom godinje kamatne stope poreza, u ovom sluaju izmena i

87
dopuna stupa na snagu od prvog dana sledeeg meseca nakon utvrivanja od strane ministra.
PAK je odgovorna za objavljivanje kamatne stope, ukljuujui objavljivanje na internet stranici
PAK.

4. Kao to je predvieno u stavu 5 lana 28 Zakona, procenjena ili tekua kamata moe se
prikupiti na isti nain i sa istim vaeim ovlaenjima kao da je porez.

4. PAK, moe da sklopi sporazum o ratama sa poreskim obveznikom, kojima obveznik moe
da plati poreski dug u skladu sa rokovima i uslovima tog sporazuma. Prema stavu 6 lana
28 Zakona, poevi od meseca u kome je potpisan sporazum o ratama, dok se ne izmiri
poreski dug, nee tei kamata na poreski dug. Kada poreski obveznik eli sporazum o
periodu duem od 12 meseci, kamata e nastaviti da tee sve vreme trajanja sporazuma.
Sporazum prema odredbama stava 6 lana 28 treba da ispuni sledee uslove:
5.1. sporazum ne moe biti za period dui od 12 meseci , poevi od datuma kada je on
potpisan;
5.2. prva uplata u okviru sporazuma mora biti najmanje ili 20 % od ukupnog duga ukljuena
u sporazumu;
5.3. Poreski obveznik mora se sloiti da ostane redovan u svim ostalim poreskim
obavezama, ukljuujui i tano izvrenje na vreme isplate troesenih avansa (ako je
primenljivo), evidenicje za PDV, kada se trai (ako je primenljivo), kao i
dostavljanje izjava koje se trae koje se plaaju u potpunosti na taan datum ili pre
tog datuma koji je opisan;

5.4. poreski obveznik treba da izvri sve isplate na taan datum ili pre tog datuma koji je
opisan u sporazumu. Sporazum odreuje datum kada se obavlja periodina isplatat;
5.5. sporazumi moe da dozvoli isplate raznih iznosa plaa od datuma propisanog za
periodine isplate;
5.6. periodine isplate ne mora da se planiraju na mesenoj osnovi, ali mora biti planirana
bar jedna u svaka tri meseca.

Primer:
Poreski obveznik A duguje PAK 2,000 (obuhvativi kaznu i tekuu kamatu) za PAK za
poresku 2007 godinu. PAK za 2007, mora da se isplatit do 1 aprila 2008. Kamata na
poreski dug poinje 1 aprilal 2008 i nastavlja da tee svakog 1 narednog meseca u stopi od
1.5% meseno (sadanja stopa kamate na poreski dug). 10 juna 2009 poreski obveznik
potpisuje jedan sporazum na rate sa PAK i slae se da plati porez na mesene rate tokom
sledeih 6 meeci (poevi 10 decembra 2009). Poto kamata tee od 1 juna 2009, kamata za
mesec juni smatrae se kao deo obaveznog iznosa u sporazumu na rate. Na osnovu stava 6
lana 28 Zakona, nee tei druga kamata na poreski dug nakon 10 juna 2009,
pretpostavljajui da poreski obveznik je ispotovao rokove sporazuma. Prva isplata poreskog
obveznika mora biti minimum od 20%. Nakon prve isplate, sporazum zahteva isplatu od
300 da se isplati 1 jula 2009 i 1 avgusta 2009; isplate od 400 da se isplate 15 septembra
i 15 oktobra; i jedan konaan iznos od 400 da se isplati 9 decembra 2009. Ako su ove isplate

88
izvrene na vreme i svi rokovi isplate su ispotovani, nee tei kamata na poreski dug nakon
juna 2009.

6. Kao to je predvieno u stavu 2 lana 62 Zakona, kada jedan poreski obveznik koji ima
poreski dug sklapa sporazum kao to je opisano u stavu 5 ovog lana i ispunjava sve odredbe
ovog sporazuma, kazne predviene stavom 1 i 2 lana 51 ovog Zakona za kasno podnoenje
poreske prijave i kanjenje isplate poreskog duga smanjie za 2% poreski dug. Ova odredba e
se primeniti kao to sledi:
6.1. kazne za kasno podnoenje poreske prijave potpuno e se smanjiti; i
6.2. kazna za kasniju isplatu poreza smanjie se do maksimuma od 2% poreskog zaduenja
kao to je izjavljeno do poreskog obveznika u njegovoj izjavi o samo ocenjivanju, ili
onako kako kasnije moe srediti PAK.

Primer:
Poreski obveznik je predao izjavu 9 meseci sa kanenjem sa poreskim dugom od 1,000. Zbog
toga to je izjava kasnila i sa zakanenjem je predata bez isplate, Pak je procenila kaznu o
kasnijoj izjavi sa 250 (25% poreskog zaduenja) i kaznu za kanenje isplate sa 40 (4%
poreskog zaduenja, (poto kazna za kasnije plaanje ne moe da se proceni tokom istih meseci
za koje je procenjena kazna izjavu o kanenju). Poreski obveznik sklapa sporazum na rate sa
PAK u skladu sa odredbama stava 5 ovog lana i u potpunosti ispunjava uslove sporazuma.
Kada se sporazum realizuje u potpunosti, zvaninici PAK treba da preduzmu sledee mere:
- ukidanje kazne za kasniju izjavu od 250
- smanjenje kazne za isplatu sa kanenjem od 40 u 20
- vraanje sredstava poreskog obveznika o svakom preko plaanju ako ga bude, u skladu sa
odreenim procedurama.

6. U skladu sa stavom 7 lana 28 Zakona, ako jedan poreski obveznik eli jedan sporazum na
rate kamata e se doneti na retroaktivan nain do dana kada je potpisan sporazum. Ako jedan
poreski obveznik ne uspe u sporazumu na rate i eli da ponovo uspostavi j edan sporazum na
rate, sporazum o naknadnim ratama nee obuhvatiti uklanjanje kamate. Kamata e nastaviti da
tee u svakom narednom ugovoru na rate sve vreme trajanja ugovora.

Ova odredba se odnosi samo na obaveze koje su bile ukljuene u prvom sporazumu koji je
uniten, plus svaka naknadna obaveza nastala dok se preostali porez ne plaa. Kada ta obaveza,
plus svaka naknadna obaveza izjave i izmirenje poreza, bude u potpunosti isplaeno i poreski
obveznik ponovo stvori jedan poreski dug, on ima pravo na jedan sporazum na rate koji
obuhvata ukidanje kamate od dana kada jeugovor potpisan onako kako je opisano u stavu 5 ovog
lana. Treba napomenuti da svaki sporazum na rate trai da poreski obveznik ostane redovan ili
aktuelan na sve poreze koji su obavezni tokom trajanja sporazuma. Prema tome, ako poreski
obveznik stvori poreski dug dok prva obaveza ostaje neisplaena, svaki sporazum sklopljen dok
je prva obaveza neisplaena treba da obuhvtai sve neisplaene dodatne poreske dugove.

89
Primer:
Trgovako udruenje B ima poreski dug od 3,000 koji obuhvata Decembar 2007 za PDV
(2,000 ) PPK za 2007 (1,000 ). Oni sklapaju ugovor na rate 5 marta 2009. Oni ne plaaju ili
ne predaju izjavu o PDV za april 2009 (2,500 ) i predaju izjavu PPK bez isplate (4,000 ).
Zbog toga to B, ne ispotuje rokove sporazuma na rate, sporazum je uniten i uspostavljena je
kamata na poreski dug koji je obuhvaen u sporazumu. Svaki dalji sporazum treba da obuhvati
preostali poreski dug u decembru 2007 za PDV i PPK za 2007, plus obaveze PDV za april 2007
i PPK. Kamata e tei na ove obaveze tokom trajanja sporazuma. Pretpostavimo da B, redovno
izmiruje sve poreske obaveze u nstavku, do 31 marta 2010, on ima pravo anjedan sporazum koji
obuhvata ukidanje kamate prema stavu 5 ovog lana ako stvori novi poreski dug nakon 31
marta 2010.

lan 34
Redosled plaanja

1. U skladu sa lanom 29 Zakona, isplate na poetku, se primenjuju na prikupljanje

trokova (oni trokovi koji proizlaze od trokova zaplene i prodaje, trokovi registracije
zaloga u raznim registrima, sudski trokovi, ostali trokovi PAK pri prikupljanju poreskog
duga, (ali ne obuhvata trokove za plate zvaninika PAK). Isplate u nastavku primejuju se na
porez, onda na trokove i na kraju na kamatu. Primena isplate u ovom redu odnosi se na nain
na koji se primenjuje na plaanje svakog poreskog modula posebno, a ne na ceo poreski dug
poreskog obveznika.

2. Osima ako postoje posebni i dokumentovani razlozi, isplate e se obaviti poetno na stariji
poreski period onda na drugi raniji porez, idr. Jedan individualni poreski period isplatie se u
potpunosti pre nego pone primena drugog poreskog perioda. Na primer, ako jedan poreski
obveznik duguje za 2005, 2006 i 2007 na porez na line dohotke (u nastavku PLD), isplate u
PAK, prvo e se primeniti za poreski period 2005 (obuhvativi sve trokove prikupljanja, porez,
kazna i kamata) pre nego se primene naknadne isplate za poresku 2006 godinu. Ovo pravilo se
primenjuje u svim vrstama poreza i poreske periode, a ne samo na PLD, kao to je opisano u
primeru.

3. Uglavnom, isplate e se primeniti na poetku za poreski period koji ima najstariji datum
procene, nezavisno od obuhvaenog poreskog perioda. Kada ponu da se primenjuju na
posebne poreske periode, ceo iznos tog poreskog perioda, obuhvativi i kaznu i kamatu, isplatie
se pre poetka plaanja nekog narednog poreskog perioda. Princip plaanja svih preostalih
obaveza u poreskom periodu vai ak i ako moe biti naknadne procene u tom poreskom periodu
poslednjeg datuma procene od dana procene date u neisplaenom poreskom periodu.

Primer:
Ako jedan poreski obveznik ima poreski dug za porez na prihode korporacija, i u samoproceni i
proceni kontrole, isplauje 7,000 na dan 10 januar 2010, isplate e se primeniti

Porez na prihod korporacija 2004* Porez na prihod korporacija 2005*

90
Samoocenjeni porez datuma Samoocenjeni porez datuma
procena 8 april 2005: 1,000 procena 9 april 2006: 1,000
kazna 240 kazna 288
kamata 690 kamata 612
Procena ontrole
dana 10 januar 2008 2,500 izvrena isplata 270
kazna 800 stanje
kamata 1,500 porez 730
izvrena isplata: 6,730 kazna 288
stanje -0- kamata 612

* Brojke su samo u cilju ilustracije i ne predstavlaju istinito izraunavanje kazne i kamate.

Prvo se plaa bilans (ostatak) ukupnog poreskog duga za 2004, mada pokazuje iznos poreza koji
je kasnije procenjen nakon dana poreske procene za 2005. Ako ne postoji prepreka za
prikupljanje poreskog perioda 2005 pre datuma isteka statuta naplate, poto ta procena istie 8
aprila 2012, PAK moe odluiti da manuelno sprovede isplate da bi prvo izvrila isplatu
starijih dugova poto procena kontrole za 2004 godinu ne istie 9 januara 2014, ali to je
izuzetak od opteg pravila samo kada postoje valjani razlozi zabrinutosti zbog zakonskog datuma
prikupljnaj anaplate.

4. Nezavisno od stava 1 i 2 ovog lana, jedan poreski obveznik moe da odredi kada e se
obaviti isplata PAK, izvrie isplatu na nain kako trai poreski obveznik. Meutim, bilo koji
iznos prikupljen putem prinudne naplate, ukljuujui i sporazum na rate, primenie se na nain
koji najbolje predstavlja interese PAK i nee podeli elji poreskog obveznika, osim ako su se
obostrano sporazumeli poreski obveznik i PAK. PAK, moe da odbije da prihvati opredeljenje
poreskog obveznika za plaanje ako je takvo opredeljenje namenjeno oteenja Budeta
Republike Kosovo.

lan 35
Postupci pred prinudnu naplatu poreskog duga

1. Ako poreski obveznik zanemari ili odbije da plati poreske obaveze u roku od 10 dana od dana
predaje obavetenja procene kao to je opisano u lanu 31. Administrativnog uputstva, PAK je
ovlaena da prikupi poresko zaduenje, plus tekue, sa merom oduzimanja imovine poreskog
obveznika ili pravo na njegovu imovinu. Pre preduzimanja postupka prinudnog prikupljanja
protiv neije imovine, ili prava na imovinu, poreskog obveznika, PAK e registrovati svoje
zalono pravo u vaee evidencije prema opisu lana 32, ovog Administrativnog uputstva.

2. Da bi pruili poslednju mogunost da dobrovoljno izvri uplatu i da se osiguraju da je

poreski obveznik svestan o poreskom dugu i posledicama neisplate tog duga ili ako ne sklopi
sporazum o isplati, PAK alje Konano obavetenje poreskom obvezniku i upozorava ga o
merama zaplene ili o drugim merama, u roku od 10 dana, ako ukupan poreski dug nije isplaen,

91
ili aranmani za plaanje nisu izvreni, pre isteka vremena. Konano obavetenje, treba jasno da
kae da je to konano obavetenje i ako nema odgovora, mere prinudne naplate, obuhvativi i
zaplenu imovine koja je zalono pravo PAK ili neke tree strane, poee bez nekog drugog
upozorenja. Obavetenje, poslati na adresu poslednjeg poznatog prebivalita, ili seditu
udruenja poreskog obveznika, preporuenom potom ili predati runo. Obavetenje treba da
sadri:
2.1. ime poreskog obveznika;
2.2. identifikacioni broj poreskog obveznika;
2.3. daum obavetenja;
2.4. predmet i period ili poreski periodi za koje je povezano obavetenje;
2.5. iznos procenjenog poreza, kazne i kamate;
2.6. jedan zahtev za isplatu iznosa; i
2.7. mesto i nain isplate iznosa.

3. Ako, nakon 10 dana od dana kada je Konana odluka poslata poreskom obvezniku, ne isplati
poreski dug, PAK odluuje o Merama zaplene imovine u imovini koja pripada poreskom
obvezniku, bilo u fizikom posedovanju poreskog obveznika ili nekog treeg lica. Meutim,
kako je predvieno lanom 82 Zakona, zabranjuje se PAK da preduzme prinudne mere protiv
nepokretne imovine sve dok poreski obveznik ima pravo da se ali albama PAK ili
Nezavisnom odboru za razmatranje (u nastavku NOR), ili dok je alba u toku ekanja u
albama PAK ili NOR.

4. Kao to je predvieno u stavu 6 lana 34 Zakona, jedno Konano obavetenje nije potrebno
u sluaju odluivanja da je prikupljanje poreza ugroeno. Kao to je opisano u stavu 3 lana
31 ovog Administrativnog uputstva, registracija jednog poreskog zalonog prava i prinudna
naplata moe da se preduzme nakon slanja Obavetenja-procene.

lan 36
Mere za zaplenu imovine drane od strane treeg lica

1. Mera za zaplenu imovine je jedan instrument zaplene preko koga se imovina (bilo pokretna
ili nepokretna, dodirljiva ili nedodirljiva), jednog poreskog duga prelazi u PAK. Kao to se
koristi u ovom lanu, termin imovina obuhvata svaku formu prava, sadanje ili kasnije, u
imovini; interesi i uee u imovini; i prihodi. Kao to se koristi u ovom lanu, osim ako nije
drugaije naznaeno , termin mere za zaplenu imovine odnosi se samo na oduzimanje imovine
poreskog dunika odrana od strane treeg lica.

2. Nakon isteka perioda od 10 dana koji je dat u Konanom obavetenju gorenavedenog

lana 35, PAK moe da preduzme mere u imovini u posedovanju treeg lica aljui mu
Obavetenje o merama za zaplenu imovine kod tree stranke. Osobe koje se smatraju
treim strankama su banke; poslodavci; dunisi poreskog obveznika, obuhvativi, ali se ne
ograniavajui samo na, isplate ugovora, tekue raune, kirije ili lizing; javne organe; ostale
finaisjske institucije; i svako drugo lice koje poseduje imovinu koja pripada poreskom
obvezniku (bilo da je pokretna, nepokretna, materijalna ili nematerijalna), ili kojiima
oabvezu prema poreskom obvezniku u vreme kada je preduzeta mera za zaplenu imovine. Za

92
pojanjenje lana 28 Zakona, termin lice obuhvata i javni autoritet kao to je Trezor, kao
to je definisano u Zakonu.

3. Da bi konfiskovao imovinu u vlasnitvu tree stranke, jedan ovlaeni zvaninik PAK-a,

mora poslati Obavetenje o merama za zaplenu imovine (isto tako poznat i kao Naredba o
blokiranju i transferima) kod osobe koja poseduje imovinu poreskog obveznika. Osim toga,
PAK treba da poalje poreskom obvezniku jednu kopiju Obavetenja o merama za zaplenu
imovine treba da se adresuje osobi koja poseduje imovinu, i obuhvata:
3.1. Ime i adresu poreskog obveznika ija je imovina konfiskovana, obuhvativi fiskalni
broj poreskog obveznika;
3.2. Identifikacija poreskog zaduenja, obuhvata vrstu poreza, poreske period (e), obavezni
iznos za svaki poreski period i ukupan obavezni iznos;
3.3. Zakonsku osnovu za PAK da izda Obavetenje o merama za zaplenu imovine;
3.4. Dunost lica koje prima Obavetenje o merama zaplene imovine da sprovede
Obavetenje o merama za zaplenu imovine, koje obuhvata prenos svakog fonda na
posebnim raunima od PAK, ili da bi blokirali svaku imovinu koju dri primalac;
3.5. Identifikacija svakog bankarskog rauna na koji e se preneti sva sredstva i rok tokom
kojeg sredstva moraju da se transferiu;
3.6. Uputstvo kako da se sprovede Obavetenje o merama za zaplenu imovine, obuhvata
broj rauna na koji e se izvriti svaka isplata; i
3.7. Opis moguih sankcija da bi se pridrali zakonskih zahteva o preradi i odgovor o
Obavetenju o merama za zaplenu imovine.

4. Obavetenje o merama za zaplenu imovine nije jedini dokumenta putem kojeg PAK,
konfiskuje imovinu u posedovanju treeg lica (bilo da je fizika ili je to iznos za koji osoba u
posedovanju je obavezan prema poreskom obvezniku), i isto tako je dokumenat koji trai da
imovina pod merama zaplene imovine da se preda i, ako je imovina u formi novca koji
duguje, pripada, ili se dri u ime poreskog obveznika, takav novac treba da se isplati u PAK
na navedenom raunu za mere o zapleni imovine. Iznos koji podlee Merama za zaplenu
imovine, je puni iznos imovine drane od strane treeg lica, do ukupnog iznosa poreza i
obaveznih tokova kao to je pokazano u Obavetenju o merama za zaplenu imovine; ili iznos
koji tree lice mora da plati poreskom obvezniku, do ukupnog iznosa poreskog zaduenja kao
to pokazuje Obavetenje o merama zaplene imovine.

5. kao to je predvieno u stavu 2 lana 34 Zakona, Obavetenje o merama za zaplenu imovine

prilae se samo imovini koju dri tree lice (ili iznosu za koji je tee lice duan poreskom
obvezniku) u vreme kada se Obavetenje o merama za zaplenu imovine pojavilo. Meutim, taj
stav predvia da Mere za zaplenu imovine vae prema sledeim okolnostima:
5.1. Obavetenje o merama za zaplenu imovine prati i kopija poreskog zalonog prava
registrovane u Registar o zalogu i Obavetenju o merama zazaplenu imovine; i
5.2. Obavetenje o merama za zaplenu imovine sadri izjavu da je mera o zapleni imovine
stalna i prilae se celoj celokupnoj imovini koja je trenutno u posedovanju treeg lica,
kao i svaka druga imovina poreskog obveznika koja moe da bude u posedovanju
treeg lica sve do vremena kada poreski dug, obuhvativi sve tokove i dodatke
isplaene u potpunosti, ili dok PAK izda obavetenje o o ukidanju mera zazaplenu
imovine, bilo koja da je ranija.

93
6. Primanjem Obavetenja o merama za zaplenu imovine, osoba koja posedoje imovinu, koja
pripada poreskom obvezniku, ne namerava da uniti Mere za zaplenu imovine prenosei
imovinu, ili izvravajui isplatu, kod neke druge osobe (obuhvativi poreskog obveznika) za
svaki iznos koji podlee merama za zaplenu imovine. Svaka osoba koja poseduje novac, ili
prava na novac, treba da ispalti iznos obaveze da isplati ili dri na raunu PAK, odreene u
Obavetenju o merama za zaplenu imovine.

7. Osim stava 1 do 6 ovog lana, poseban tretman je potreban da se poalje Obavetenje o

merama za zaplenu imovine u bankama i finansijskim institucijama. Jedno obavetenje ili
Mera o zapleni imovine poslato jednoj banci ili finansijskoj instituciji je mera za zaplenu
imovine produena pod uslovima opisanim u stavu 5 ovog lana. Banka moe da odredi jedno
isto mesto za slanje svih Obavetenja za mere o zapleni imovine PAK, u tom sluaju datum i
vreme prijema od strane banke u svom odreenom mestu bie vaee vreme i datum za sve
filijale banaka u vezi ispunjenja Obavetenja o merama za zaplenu imovine Banke e
ispotovati sledee procedure:
7.1. Odmah da blokiraju sve raune koje pripadaju poreskom obvezniku ije je ime u
Obavetenju o zapleni imovine;
7.2. Da odgovori PAK u roku od 5 dana od dana primarja Obavetenja o merama za
zaplenu imovine da bi obavestili banku PAK dali banka ima neko zaduenje prema
poreskom obvezniku (obuhvativi, ali se ne ograniavajui na, raun (e) koji pripada
poreskom obvezniku, rakun (e) koje dri jedna trea osoba u ime poreskog obveznika,
ili svako drugo zaduenje koje banka ima prema poreskom obvezniku) i iznose (e) za
koje banka je duna u trenutku slanja u banci obavetenja o merama oduzimanja
imovine;
7.3. Platiti na raun koji odredi PAK iznos svake blokirane obaveze, do iznosa poreske
obaveze i tokova iz PAK od strane poreskog obveznika;
7.4. Da izvri isplatu koja se trai u gornjem podstavu 7.3. u roku od 10 dana nakon to je
u banci poslato Obavetenje o merama oduzimanja imovine;
7.5. Ako Obavetenje o merama za oduzimanje imovine koje je poslato banci ispunjava sve
zahteve za jednu meru za oduzimanje imovine neprekidno, kao to je opisano u stavu
ovog lana, obaveza banke u vezi tog obavetenja o merama za oduzimanje imovine
nastavlja se sve dok se ne izmiri poreski dug, ukljuujui sve tokove;
7.6. Ukoliko banka ima sporazm o prekoraenju sa poreskim obveznikom koji nije
registrovan u registar zaloga, banka nema pravo da nadoknadi jedan iznos duga na
jednom prekoraenju kada PAK predstavi jednu banku za Obavetenje o merama za
oduzimanje imovine, do vremena kada se Obavetenje o merama za oduzimanje
imovine isplati u potpunosti;
7.7. Ako PAK sazna da da vie od jedne banke ima zaduenje u vezi poreskog obveznika,
PAK moe da poalje Obavetenje o merama za oduzimanje imovine svakoj od tih
banaka. Na osnovu odgovora iz svake banke na iznos koji su duni, PAK e podeliti
iznose koje svaka banka treba da isplati za isplatu Obavetenja o merama o oduzimanju
imovine. To bi znailo da e sredstva od svake banke biti preneta i nijedna banka nee
biti oteena u poiljci ukupnog iznosa od svojih sredstava, dok se trai da druga banka
snosi mnogo manji iznos. Ako jedna banka ne odgovori, PAK nee imati osnovu za
proporcionalnu podelu iznosa te banke i naplatie pun iznos zaduenja odranog u

94
 toj banci, i da proporcioanlno podeli svaki preostali iznos u drugim bankama koje
su odgovorile.
7.8. Kada banka primi Obavetenje o merama o oduzimanju imovine od PAK i naredbu o
izvrenju od suda, primenie se prvo naelo o vremenu, prvo o pravu. Prema ovom
naelu, ako je Obavetenje o zapleni imovine PAK primljeno pre naredbe suda o
izvrenju, banka e ispotovati Obavetenje o merama za zaplenu imovine PAK pre
naredbe suda; ako je naredba suda primljena pre Obavetenja o merama za zaplenu
imovine PAK-a, banka e ispotovati odluku suda pre Obavetenja o merama za
zaplenu imovine. Stav 1 lana 35 Zakona predvia da , svako lice u posedovnju (ili
zaduen da) imovine koja je predmet mere oduzimanja imovine kada je jedna
mera oduzimanja imovine uraena zahtevom ovlaenog zvaninika predae takvu
imovinu (ili izmiriti svoj dug) ovlaenom zvaniniku asim ako takav deo imovine,
u vreme takvog zahteva podlee izvrenju nekog sudskog procesa.

7.9. Bez obzira na dalji tok Obavetenja o merama za oduzimanje imovine, ako je jedno
Obevtenje o merama za zaplenu imovine dostavljeno banci koja nema zaduenje
prema poreskom obvezniku, to Obavetenje o merama za zaplenu imovine nije
Obavetenje o merama stalne zaplene imovine i banka e biti osloboena obaveze u
vezi tog Obavetenja o oduzimanju imovine im odgovori PAK da nema zaduenja
od poreskog obveznika. Ako se to kasnije pokae netanim, zaduenja banke prema
PAK u vezi Obavetenja o merama za zaplenu imovine bie efektivne od dana kada
Obavetenje o merama za zaplenu imovine je poslato banci na poetku.

8. Osim odredbi stava 1 do 6 ovog lana Obavetenje o merama za oduzimanje imovine

Depratmana trezora Kosova trai da se tretira na poseban nain kao to sledi:

8.1. PAK je ovlaen da na elektronski nain obavesti Departman trezora o raunima koje
treba da blokira, sve dok obe strane sklope sporazum o takvom elektronskom
informisanju i da identifikuje poreskog dunika PAK, njegov fisklani broj i
ukupan dug, nezavisno od zahteva o Obavetenju o merama za zaplenu imovine kao
to je opisano u stavu 3 ovog lana;
8.2. Jedan takav elektronski prenos informacija, da mere za zaplenu imovine se nastavlja u
Trezoru sve dok PAK informie Trezor da zalog o preskom dugu koji podlee meri o
zapleni imovine je evidentiran pravilno u Registar zaloga, nezavisno od zahteva u
stavu 5 ovog lana;
8.3. Ako se jedno Obavetenje o merama za zaplenu imovine poalje na neki drugi
nain a ne na elektronski nain, to Obavetenje treba da ispuni sve zahteve iz stava 3
ovog Administrativnog uputstva. Ovo Obavetenje o merama za zaplenu imovine bie
kontinuelno ako ispuni zahteve iz stava 5 ovog Administrativnog uputstva;
8.4. Zvaninici PAK i Departmana trezora donee neophodne procedure da bi osigurali
odredbe ovog Admiinistrativnog uputstva.

9. Ako izos koji podlee merama za zaplenu imovine nije predat u PAK u roku od 10 dana kako
je predvieno stavom 6 ovog lana, PAK e podneti Konani zahtev osobi kojoj je poslato
Obavetenje o merama za zaplenu imovine. Konani zahtev pruie drugi rok od 10 dana za
osobu kojoj je poslat zahtev za zaplenu imovine gde se trai da ispuni zahteve mere za zaplenu

95
imovine. Konani zahtev e se predati lino odgovornom licu tree stranke i obavestiti ga od
strane odgovornog lica da potvrdi prijem zahteva. Potvrda e sadrati datum i vreme kada je
predato Konano obavetenje. U vreme dostavljanja Konanog obavetenja, ovlaeni
zvaninik Pak obavetava odgovornu osobu o moguim posledicama ako ne ispuni zahtev
Obavetenja o merama zaplene imovine i Konanog obavetenja. Ako soba kojoj je dostavljeno
Obavetenje o merama zaplene imovine nema mogunosti da plati celokupan iznos mere za
zaplenu imovine, PAK moe da ovlasti plaanje obaveznog iznosa u ratama, koji nee biti
dui od 6 meseci.

10. Stav 2 lana 35 Zakona predvia, svako lice, koje ne predaje ili odbija da predaje svaku
imovinu koja podlee merama za zaplenu imovine na zahtev odreenog zvaninika lino e biti
duan dravi za jedan iznos koji je jednak imovini koja nije predata ali ne prekorauje iznos
poreza za ije prikupljanje je uspostavljena mera za zaplenu imovine (zajedno sa kamatom,
sankcijama i trokovima) kao da je podizjava poreza. U svrhe ovog stava, termin lice, osim
znaenja datog u Zakonu, sadri banku, finansijsku instituciju, poslodavca,
najmodavca/lizingodavca, ili druge a mesta gde je Obavetenje o merama za zaplenu
imovine dostavljeno. U njemu, nakon donoenja Obavetenja o merama za zaplenu imovine ,
osobi kojoj je predato Obavetenje o merama za zaplenu imovine zanemari ili ne ispuni
plaa PAK iznos koji podlee meri za zaplenu imovine, PAK izdaje Obavetenje o proceni toj
osobi. Obavetenje o proceni sadrie iste infornacije kao to trai lan 31 ovog
Administrativnog uputstva. Osim toga, treba da naglasi da je obavetenje izdato pod
ovlaenjem stava 2 lana 35 Zakona 03/L-222 o poreskoj administraciji i procedurama,
nakon (ime osobe protiv koje je uraena procena) neisplate spomenutog iznosa Obavetenja o
proceni, madaje konaan zahtev predat za tu isplatu. Iznos koji e se izraunati bie jednak
imovini koja nije predata, ali nee prekoraiti ukupan iznos poreza za koji je uraen Konaan
zahtev, plus svaka kamata, primenljiva kazna i trokovi kao to je predvieno u stavu 2 lana 35
Zakona. Jedna procent na osnovu odredbi stava 2 lana 35 Zakona prikupie se na isti nain kao
porez. Isplata procenjenog iznosa prema stavu 2 lana 35 Zakona ne oslobaa osobu kojoj je
predato Obavetenje o merama za zaplenu imovine i Konaana zahtev od odgovornosti da plati
PAK celokupan iznos imovine koja se dri od treeg lica, do celokupnog obaveznog poreza kao
to je pokazano u Obavetenju o merama za zaplenu imovine; ili iznos koji tree lice
pokazano u Obavetenju o merama za zaplenu imovine.

11. Stav 3 lana 35 Zakona predvia da svaka osoba opisana u stavu stavu 10 ovog lana
podlee sankcijama kao to je predvieno u stavu 1 lana 55 Zakona. Iznos sankcija se
utvruje prema ovom stavu (prema stavu 3 lana 35 Zakona) ogranieno je u jednakom iznosu
od 50% pokrivenog iznosa kao rezultat izdavanja Obavetenja o merama za zaplenu imovine
(iznos duan od strane treeg lica, do ukupnog iznosa obaveznog poreza kao to je pokazano u
Obavetenju o merama za zaplenu imovine; ili iznos koji tree lice je obavezno da isplati
poreskom obvezniku, sve do ukupnog iznosa obaveznog poreza kao to je pokazano u
Obavetenju o merama zaplene imovine).

Primer:
Poreski obveznik A duguje PAK 5,000 poreza plus kazna i kamata. On ima raun u banci X
sa ukupno 3,000 i ABC d.o.o. ima 7,000 njegov dug za vreme delovanja njegovog biznisa.

96
Poreska administracija podnosi Obavetenje o merama za zaplenu imovine u banci X dana 15
Septembra i banka X isplauje 3,000 koje su bile za poreskog obveznika A raun odreen od
PAK 22 Februara. 10 Marta, PAK podnosi Obavetenje o merama za zaplenu imovine u ABC u
iznosu od 3,000 obuhvativi i kaznu i kamatu. Do 25 Marta, ABC d.o.o. ne odgovara na
Obavetenje o merama za zaplenu imovine. Poto ABC d.o.o. ne odgovara na Oabvetenje o
merama za zaplenu imovine, ovlaeni zvaninik PAK, podnosi Konani zahtev u ABC d.o.o.
aljei lino Konani zahtev kod Opteg upravnika ABC d.o.o. i dobivi potvrdu da je ABC
d.o.o. dobilo Konani zahtev, obuhvatuivi datum i vreme kada je podnet Konani zahtev. Opti
upravnik priznaje da nema spora u vezi iznosa poreskog duga za poreskog obveznika A.
Ovaleni zvaninik PAK, informie Opteg upravnika o posledicama neispunjenja zahteva
Obavetenja o merama za zaplenu imovine i Konanog zahteva.

8 Aprila, ABC d-.o.o. jo nije odgovorilo na Obavetenje o merama za zaplenu imovine

Konanog zahteva. Zvaninik PAK, priprema Obavetenje-procenu, kao to je opisano u stavu
10 ovog lana. Obavetenje-procena pokazuje kao porez ukupan iznos isplate koju PAK treba da
primi od ABC d.o.o. (3,000 plus kazna i kamata koja je poela od kada je podent Konaan
zahtev); osim toga, Obavetenje o proceni obuhvatie sankcije u iznosu od 1,500 (ili jedan
iznos koji je jednak sa 50% pokrivenog iznosau cilju ovog primera izvreno je potpuno
izraunavanje). Ukupan iznos procene protiv ABC d.o.o. bie 4,500, plus kamata za procenjeni
iznos poreza. PAK je ovlaen da prikupi ovaj procenat kao da je to porez.

Donoenje ove odluke protiv ABC d.o.o. ne oslobaa ga od obaveze, da ispuni Obavetenje o
merama za zaplenu imovine i Konaan zahtev. Ako je potrebno, PAK je ovlaena da optui
PAK d.o.o. za neispunjenje Obavetenja o merama za zaplenu imovine i Konanog zahteva u
skladu sa odredbama lana 32 Zakona.

Kao d.o.o. ABC moe da se ali na procen. Meutim, osnova za albu je mala, jer Opti
upravnik je bio obaveten direktno da nema spora u vezi iznosa obaveze za poreskog obveznika
A.

12. Ako tree lice dri imovinu poreskog obveznika, drugaije od gotovog novca ili druge forme
imovine, kao to je deo neke opreme, vozilo idr. Zvaninik PAK, dostavlja Obavetenje o
merama za zaplenu imovine, osobi koja dri imovinu poreskog obveznika. U isto vreme,
Zvaninik predaje treoj stranci kopiju Obavetenja o konfiskaciji, prema opisu stava 3 lana
37 ovog Administrativnog uputstva, koji obuhvata puni opis konfskovane ili zaplenjene imovine.
Original i Obavetenje o konfiskaciji, predaju se poreskom obvezniku. Zvaninik PAK, treba
da presudi o sluajevima kada tree lice koristi imovinu poreskog obveznika i uklanjanje
imovine od posedovanja treeg lica dali e otetiti tree lice. PAK, treba da ohrabri poreskog
obveznika da sklopi jedan slubeni sporazum koji ovlauje tree lice da dri posedovanje
konfiskovane imovine, tako da je PAK ne oteti u smislu gubitka vrednosti koje bi moglo da
nanese tree lece koje poseduje imovinu. Kada se imovina konfiskuje, PAK, treba da nastavi da
prodaje imovinu na taj nain, kao svaka druga konfiskovana imovina.

13. Ako Obavetenje o merama za zaplenu imovine se dostavi jednom poslodavcu da se stavi na
plate i koje su dug poreskog obveznika, Obavetenje o merama zapleni takve imovine jedna

97
mera za zaplenu imovine je kontinuelna prema stavu 7 lana 34 Zakona. Obavetenje o
merama zaplene imovine na taj nain se stavlja kao dug na plate ili buduim platama koje e se
dobijati (obuhvativi i vaki bonus ili druge forme nadoknade) od vremena kada je dostavljeno
poslodavcu pa sve do vremena kada poreski dug za koji je podneta mera za zaplenu
imovine je izmiren. Obavetenje o merama za zaplenu imovine stavlja se na obavezne iznose
za preskog obveznika poto iznosi koji podleu zadravanju na izvoru za penzije i porezu budu
ukinutu sa plata. Osim toga, iznos od 20 nedeljno bie osoloboen mere za zaplenu imovine
da bi dozvolili poreskom obvezniku da ispuni osnovne potrebe za hranom kao to je predvieno
u stavu 2 lana 37 Zakona.

lan 37
Mere za oduzimanje imovine u posedovanju poreskog obveznika

1. Imovina u posedovanju poreskog obveznika. Kao to je predvieno u stavu 1 lana 35

Zakona, Ako jedna osoba koja je duna da plati nekiu vritu poreza ne plati ili odbije da
plati u roku od 10 dana nakon predaje obavetenja o proceni Direktor ili zvaninik kojeg je
pismeno ovlastio Direktor ima zakonsko pravo da prikupi takve iznose (i druge zrnose koji su
dovoljni da pokriju trokove Mera za oduzimanje imovine) merama za oduzimanje imovine koja
pripada takvoj osobi (bilo u fizikom vlasnitvu poreskog obveznika ili treeg lica).

2. U veini sluajeva, imovina u posedovanju poreskog obveznika je imovina koja se koristi od

poreskog obveznika tokom ekonomske delatnosti (imovina biznisa). Pre konfiskacije imovine
poreskog obveznika, PAK, treba da preduzme postupke opisane u lanu 35 Administrativnog
uputstva (ili da obezbedi da su ti postupci preduzeti), osim pregleda registara i beleki koje se
primenjuju da bi odredili prava i interes poreskog obveznika na imovinu. Kao to je naglaeno
ranije u ovom Administrativnom uputstvu, PAK je ovlaen da konfiskuje i proda samo
prava i interes poreskog obveznika na svaku imovinu.
2.1 U razmatranju imovine, PAK treba da identifikoje sve prepreke (kreditore) protiv
imovine (zalog na Registar zaloga, hipoteku u katastar, idr.). Ime kreditora koje stoji u
evidencijama treba da bude naglaen u beleke PAK, datum kada je nastala prepreka i
spreena imovina.
2.2 Pak treba da kontaktira svakog kreditora i da odredi iznos neizmirenog duga i statut duga
(sadanjeg, spornog idr.). Sve obezbeene informacije treba pismeno dokumentovati
(evidencije) PAK.
2.3 Svaki spor vezan za vlasnitvo imovine poreskog obveznika treba da se navede.
2.4 Na osnovu obezbeanih informacija, PAK treba da odredi akcize poreskog obveznika
(prava i interesi) u imovini i da utvrdi dali ima akcije (imovinei) dovoljne da opravda
konfiskaciju i prodaju.
2.5 Ako ima prava i manjih interesa na imovinu poreskog obveznika, Upravnik regionalne
kancelarije, odgovoran za prikupljanje poreskog duga, treba da uzme pismeno
ovlaenje od Zamenika direktora za akcije, pre nego nastave sa konfiskacijom. Uopte,
konfiskacija imovine na koju ima minimalno pravo i interes ne treba da se oduzme osim
ako poreski obveznik nije stalni delikuent i ne nastavi da povea poreski dug ako
takav postupak nije preduzet. Konfiskacija e se konfiskovati samo ako su uzete u
obzir sve ostale alternative.

98
 2.6 Ako nema interesa i prava na imovinu poreskog obveznika, Poreska administracija nema
ovlaenja da konfiskoje neku imovinu. Zalog Poreske administracije povezan je samo
sa pravima i interesima poreskog obveznika na imovinu. Ako poreski obveznik nema
prava i interese, zalog poreske administracije ne moe se uspostaviti i nema pravne
osnove za PAK, da konfiskuje imovinu poreskog obveznika. U sluaju kada poreski
obveznik nastavlja da stvara poreski dug, ali ne na prava i na kamatu imovine,
poreska administracija treba da ima u potpunosti u vidu da poalje peticiju nadlenom
sudu o prinudnom rasputanju u steaju.

3. Da bi konfiskovali imovinu poreskog obveznika, ovlaeni Zvaninik PAK, nakon

preduzimanja svih prethodnih mera zatraenih kao to je opisano u ovom lanu, potrudie se da
kontaktira poreskogo obveznika ili predstavnik poreskog obveznika i da trai isplatu poreskog
duga. Odgovorni Zvaninik PAK, treba da bude u drutvu drugog zvaninika PAK, ako se
predvia konfiskacija imovine od poreskog obveznika, ili neke tree stranke. Ako poreski
obveznik nije u stanju da plati dug, ili odbije da to uini i Zvaninik PAK, odredi da treba da se
izvri konfiskacija imovine, Zvaninik PAK, treba da informie poreskog obveznika da e se
izvriti konfiskacija vjegove imovines. Ovlaeni Zvaninik PAK, treba da dostavi poreskom
obvezniku Obavetenje o merama za zaplenu imovine kao to je opisano u stavu 5 ovog lana.
Zvaninici PAK, u nastvaku, treba da registruju konfiskovanu imovinu i da predaju poreskom
obvezniku Obavetenje o konfiskaciji, koji sadri:
3.1. ime i adresu poreskog obveznika;
3.2. adresu gde se nalazi imovina, ako se razlikuje od adrese poreskog obveznika;
3.3. opis neizmirenog poreskog zaduenja (vrsta poreza i poreski period);
3.4. iznos procenjenog poreskog zaduenja plus trokovi do datuma konfiskacije;

3.5. jedan puni opis imovine koja je konfiskovana.

4. U skladu sa stavom 1, lana 37 Zakona, konfiskaciji podlee toliko imovine poreskog

obveznika koliko je potrebno da se izmiri poreski dug poreskog obveznika. PAK, e uiniti
zajednike napore da se identifikuje sredstva za oduzimanje koja mogu zadovoljiti ovaj uslov i
da se oduzme samo ta imovina. Ako nije mohue podeliti imovinu poreskog obveznika samo za
konfiskaciju bez da se oteti ukupna vrednost imovine poreskog obveznika, ovlaena je
konfiskacija primenljive imovine. Ako je jedina imovina poreskog obveznika koja podele
konfiskaciji pokretna imovina i kapital poreskog obveznika prekorauje porerski dug za vie od
100%, i PAK, je zabeleila zalono pravo nad imovinom, normalno ne trai se konfiskacija od
PAK, da bi prikupila soj dug. Meutim, ako statut naplate je tokom godine koja istie,
konfiskacija nepokretne imovine je ovlaena, iako vrednost moe biti nejednaka sa
neizmirenim poreskim dugom.

5. Ako poreski obveznik nije tu za vreme konfiskacije, jedna kopija Obavetenja o merama za
zaplenu imovine ostavlja se predstavniku poreskog obveznika na mestu biznisa, osim slanja
jene kopije na adresu predstavnika poreskog obveznika. Ako je poreski obveznik jedno lino
poslovno preduzee, jedna kopija Obavetenja o merama za zaplenu imovine predae se lino
na kunu adresu poreskog obveznika. Primerak Obavetenja o merama za zaplenu imovine sa
svime dostavie se ili poslati u isto vreme i na isti nain.

99
6. Ako ne moe da se izvri popis imovine u vreme konfiskacije, Zvaninik PAK uradie opti
opis konfiskovane imovine koji je uraen u vreme konfiskacije. Tokom 3 radna dana, nakon to
je uraena konfiskacija, PAK, daje Obavetenje za dodatnu konfiskaciju koja obuhvata jedan
puni opis konfiskovane imovine. Dodatno obavetenje konfiskacije, treba dostaviti poreskom
obvezniku ili njegovom odreenom predstavniku odmah nakon zavretka popisa njegove
imovine. Jedan primerak o dodatnoj konfiskaciji, predae se poreskomo obvezniku. Poiljka
potom mora da sadri zahtev da potanska sluba mora da verifikuje dokumenat koji je poslat
na traenu adresu i da napie datum i vreme isporuke.
6.1. Nakon slanja Obavetenja o konfiskaciji kod poreskog obveznika, PAK mora da odredi
jedan otvoreni trini iznos za svaki artikal konfiskovane imovine i da zabelei tu
vrednost u primerak (kopiju) PAK Obavetenje o konfiskaciji. Da bi odredili otovrenu
trinu vrednost treba imati u vidu starost, uslove i upotrebu;
6.2. Otvorena trina vrednost odredie se bez osvrta na bilo koji iznos koji moe biti dug
protiv imovine;
6.3. Odreena otvorena trina vrednost bie polazna taka za odreivanej minimalne cene
ponude kada se imovina prui na prodaju.

7. Kada se imovina konfiskuje, PAK, ima obavezu da brani imovinu do stepena zatite kao ona
uraena od poreskog obveznika. Ako je ostavljena imovina, objekti (prostori) poreskog
obveznika, onda treba da bude utvreno vlasnitvo tih objekata. Ako su objekti u
vlasnitvu poreskog obveznika, poreski obveznik mora biti obaveten, u vezi sankcija ako
namerava da udalji neku imovinu iz objekata. Treba uzeti u obzir promenu mera bezbednosti
(brave, kljuevi idr.) da bi spreili pristup poreskom obvezniku i poveanoj bezbednosti
konfiskovane imovine.
7.1. Ako su objekti pod vlansitvom neke tree stranke, PAK, preuzima obaveze poreskog
obveznika u vezi vlasnika objekata. To podrazumeva, da PAK, je obavezan da
raspravlja o prihvatljivoj ceni najamnine sa vlasnikom, koja ne treba da bude vea
nego cena koju plaa poreski obveznik. Ako je poreski obveznik platio kiriju za jedan
odreeni vremenski period, PAK, nema obaveza da plati kiriju dok ovaj vremenski
rok ne proe, ali treba da plati kiriju od tog datuma pa na dalje. Pak treba da dobije
odobrenje vlasnika da prometi mere bezbednosti u prostoru (trokovi e biti na teret
poreskog obveznika kao trokovi prikupljanja u sistemu obrade podataka PAK) Ako
PAK ne moe da postigne prihvatljiv sporazum sa vlasnikom objekata, treba da
udalji konfiskovanu imovinu iz objekata koji su konfiskovani kad se pojavi prva
mogunost, ali ne vie od 5 radnih dana nakon to je izvrena konfiskacija.
7.2. Ako u trgovinskim objektiva poreskog obveznika, ima id elatnosti drugih drutava, PAK,
treba da prui obezbeenje za konfiskovanu impovinu poreskog obveznika bez
upadanja u normalno delovanje drugog udruenja, kako bi onamogla da obavlja svoju
delatnost. Uopte u takvim okolnostima, imovina poreskog obveznika treba da s eudalji
iz objekata. Meutim, Pak, moe da sklopi prihvatljiv sporazum bilo za drugo
udruenje ili za vlansika objekata (ako je vlansik neko drugi a ne poreski obveznik).

8. Pre proglaenja imovine za prodaju, Poreska administracija treba da odredi minimalnu cenu
ponude pod kojom e se prodati imovina. Minimalna ponuda namerava da zatiti poreskog
obveznika i d aobezbedi da se imovinane proda pod jednom veomaniskom cenom koja je nia od
vrednosti prinudne prodaje interesa na imovinu poreskog obveznika. Cena minimalne ponude

100
treba tano da se odredi u cilju pruanja zatite prava i interesa poreskog obveznika i interesa
drave na imovinu. Minimalna ponuda nikada ne moe biti vea od interesa zalonog prava
drave na imovinu (iznos poreskog zaduenja).
8.1 Polazna taka za odreivanje cene minimalne ponude bie otvorena vrednost odreena u
stavu 8 ovog lana.
8.2 PAK treba da ima u vidu iznose prepreka (obuhvativi izraunate tokove do dana
prodaje) koji imaju prioriteta nad poreskim zaduenjem i da ukine te iznose od
otvorene trine vrednosti. Kada se proda, imovina podlee zahtevima poverilaca koji
imaju prioriteta nad poreskim zalogom, tako da iznos minimalne ponude treba uzeti u
obzir te iznose.
8.3 Nakon smanjenja otvorene trine cene sa iznosom prepreka naspram imovine, koje
imaju prioriteta nad poreskim dugom, PAK treba i dalje da smanji vrednost imovine
oslanjanjui se na injenice da je prodaja imovine prinudna i ne deava se izmeu
jednog dobrovoljnog prodavca i dobrovoljnog kupca. Potekoe povezane naroito sa
prinudnom prodajom drave (ne postoji garancija jasnog naslova, bez garancije za
imovinu, imovina se prodaje kao to jeste idr.) treba se uzeti u obzir u odreivanju
prinudne prodajne vrednosti imovine. Smanjenje koje e se koristiti u odreivanju
vrednosti prinudne prodaje (minimalja ponuda) imovine nee niti manje od 25% i
vea od 50% ostale vrednosti nakon smanjenja otovrene trine vrednosti sa iznosom
prepreka naspram imovine. Na primer, Poreska adminsitracija je konfiskovala jedan
kamion i odredila da otvorena vrednos trrita kamiona je 10,000, koja je i
predstavljena vrednost u primerku Obavetenja o konfiskaciji Poreske administracije.
Poreski obveznik je kupio kamion uzimajui kredit od banke, a to je bilo pre poreskog
prava na zalog. Poreski obveznik jo uvek duguje 4,000 duga, ostavljajui 6,000
kao interes poreskog obveznika na kamion (i isto tako interes kome s eprilae poreska
obaveza). Na osnovu tekuih ekonomskih uslova, zvaninik za prunudnu naplatu
utvruje da cena minimalne ponude treba das e odredi smanjujui vrednost interesa
obveznika unakamionu za 40%. Cena minimalne ponude za kamion je 3,600 (6,000
minus 2,400). Svaki kupac u prodaji PAK treba da iam u vidu injenicu da kamionima
jedna postojeni bankarski zalog od 4,000 za koji treba da se sporazumeju (saglase)
dodatno-otkupljujem, osim izvrenja isplate od 3,600 (ili bilo kojeg veeg irnosa
koji je pruen na javnoj prodaji) u poresksoj administraciji.

9. Kada bude konfiskovana imovina poreskog obveznika, treba da se proda u jednom periodu
koji poinje 30 dana od dana konfiskacije ( stav 5 lana 34 Zakona) i istie 60 dana od datuma
konfiskacije. Period za prodaju imovine moe da se progui ako to okolnosti trae, kao to je
odlaganje prodaje, koja trai ponovno objavljivanje prodaje. Ovlauje se PAK da pone
proglaenje prodaje konfiskovane imovine, pre nego istekne rok od 30 dana, pod uslovom da
datum prodaje nije manje od 30 dana od dana konfiskacije. U cilju ovog lana, dan konfiskacije
je datum kada je Poreska administracija dobila u posedovanju imovinu donosei jedno
Obavetenje o merama za zaplenu imovine i Obavetenje o konfiskaciji.
9.1 u cilju prodaje imovine, PAK treba da priremi Obavetenje o prodaji, koje treba da
sadri:
9.1.1 ime poreskog obveznika;

101
 9.1.2 pokazatelj da je prodaja javnom aukcijom ili prodaja zatvorenim ponudama. Ako
je u pitanju prodaja sa zatvorenim ponuadama, procedure kako e se predati
zatvorena ponuda u PAK;
9.1.3 datum prodaje;
9.1.4 mesto prodaje;
9.1.5 izjava da se samo interesi poreskog obveznika na imovinu prodaju i da se imovina
prodaje onako kako jeste bez neke garancije o usklaenosti, upotrebu,
vrednost ili imovinu (zbog toga, PAK, ne treba da objavi vrednost koja je
stavljena na imovinu tako da nije u poziciji da moe da preporui vrednost koja
moe stvoriti konflikt bilo sa kupcem ili sa poreskim obveznikom);
9.1.6 puni opis prodate imovine pogodne da prui jednom kupcu da uradi procenu
vrednosti imovine;
9.1.7 mesto gde moe da se proda imovina i datum i mesto gde moe da se uradi to;
9.1.8 rokovi isplate, koje treba da ispuni uspeni ponudilac ako se isplata obavi u
potpunosti primanjem najvie ponude ili na rate kao to se odreuje
Obavetenjem o prodaji;
9.1.9 kvalifikacije koje omogui ponudilac mora da ispuni u cilju da moe ponuditi za
imovinu (ako je utvrena kvalifikacija); U cilju ponude za nepokretnu imovinu,
ponudioc treba da ima evidenciju da je uradio bankarsku garanciju za minimum
10% neizmirenog poreskog duga;
9.1.10 forma iznos kojim se obavlja isplata (putem bankarskog transfera) i kako se
obavlja isplata od strane uspenog ponudioca;
9.1.11 izjavu ovlaenja PAK, da se izvri prodaja.
9.2 Primerak Obavetenja o prodaji treba da se poalje poreskom obvezniku pre nego se
objavi prodaja imovine. Treba uiniti napore da se lino dostavi obavetenje poreskom
obvezniku ili njegovom predstavniku, ako to nije mogue, jedan primerak ili kopija
treba da se poalej na poslednju poznatu adresu poreskog obveznika.
9.3 po jedan primerak Obavetenja za prodaju treba postati svakom kreditoru, koja ima
registrovan zalog na imovinu tako da oni budu obaveteni da je imovina na prodaju i
da mogu prisustvovati prodaji kako bi branili svoje interese.
9.4 Imovina koja je konfiskovana treba da se proglasi za prodaju najmanje 10 dana od pre
planiranog datuma za prodaju.
9.5 Jedna kopija Obavetenja o prodaji treba da se objavi barem u jepnim novinam sa
velikim tiraom na Kosovu, kao i na jednim novinama sa velikim tiraom koje se
objavljuju u regji gde se prodaje imovina. Iste novine ne mogu posluiti u dva cilja.
Ako nema novina sa velikim tiraom u regiji, Obavetenje treba objaviti u drugim
novinama sa velikim tiraom na Kosovu.
9.6 Po jedan primerak Obavetenja o prodaji treba treba staviti barem na tri vidna java mesta
u optini ili lokalnoj zajednici gde e se nalazi imovina koja e se prodati. Osim toga
ako se prodaja odrava na nekom drugom mestu, Obavetenje o prodaji treba staviti
na tri vidna java mesta u optini ili lokalnoj ztajednici gde e se odrati prodaja.
9.7 Primerak Obavetenja o prodaji, treba potom postati svim zainteresovanim moguim
kupcima za koje se zna moguim kupcima koji esto uestvuju na prodajama PAK i
svim moguim kupcima koji trae kopiju Obavetenja o prodaji.

102
 9.8 Ako je potrebno da se odloi jedna prodaja nakon to je objavljena, prodaja treba ponovo
da se planira za vreme ne due od 90 dana od dana konfiskacije. Prodaja treba da se
proglasi u skladu sa odredbama ovog stava i njegovih pod-stavova.

10. Kada se imovina nudi na prodaju javnom aukcijom ili zatvorenim ponudama, PAK treba da
prui vreme moguim kupcima da vide i razgledaju imovinu. Ako ima prepreka (zaloga) protiv
imovine koja ima prioriteta nad poreskim zalonim pravom, Poreska administracija treba da
prui vaee informacije moguim kupcima, da bi obuhvatili ime kreditora (poverioca), vrstu
prepreke (hipoteku, dug, sudsku odluku idr.), mesto gde je registrovana prepreka/zalog,
datum kada je registrovana prepreka/zalog, i obavezan iznos.

11. Ako se prodaja obavlja javnom aukcijom , uglavnom treba da se izvri na mestu gde se nalazi
imovina za prodaju.
11.1 PAK, obezbeuje da su zainteresovani ponudioci registrovani i da ispunjavaju sve
kvalifikacije opisane u Obavetenju o prodaji (ako se trai, svi ponudioci treba da
donesu evidenciju da imaju bankarsku garanciju), i da mu se daje jedan broj
ponudioca;
11.2 U vreme objavljivanja, Zvaninik PAK, koji e izvriti prodaju treba da proglasi da
PAK prua na prodaju imovinu koja je opisana u Obavetenju o prodaji za najveu
ponudu, Zvaninik PAK objavie kao u nastavku: PAK nudi na prodaju imovinu
opisanu u Obavetenju o prpodaji (dali ima jedan ili dva artikla za prodaju, poeljno je
da se proita njihov opis; ako je lista dua, potrebno je da se preporui samo moguim
ponudiocima Obavetenja o prodaji i imovini koja je tu predstavljena). Prodaja e se
izvriti uz konkurenciju otovrenih ponuda. Ponuena imovina prodaje se tamo gde se
nalazi i u svom trenutnom stanju. PAK, prodaje samo pravo, naziv i interes (ime
poreskog obveznika) na imovinu. Imovina se prodaje podleui svakoj prepreci/zalogu
koja je vea od zalonog prava poreske administracije. PAK je svestan o naknadnim
preprekama protiv imovine koje su vee zaloga PAK (imena osoba koje dre prepreke i
obavezan iznos za svaku prepreku ako samo odreena imovina podelee
preprekama, identifikujte specifinu imovinu kojoj je priloen zalog (povezana).
(Pruite predstavniku (-cima) nosiocu (-cima) veeg zaloga jednu mogunost da uradi
jedno proglaenje ili objavljivanje u vezi zaloga koji oni trae i iznos koji treba platiti
da bi izmirili taj zahtev). PAK ne daje nikakvo ovlaenje ili garanciju ne izraava ili
ne podrazumeva u vezi vrednosti naziva imovine ili kvaliteta koliine teine veliini
ili uslovima neke imovine o nainu neke upotrebe ili cilja. Rokovi prodaje naglaenbi
su u Obavetenju o prodaji to su (Opiite rokove prodaje). Dali ima neko pitanje u
vezi procedura ponude ili rokova prodaje? Dali razumeju svi uslove ove prodaje i
uslove pod kojima se nudi prodaja? (Dali e se imovina prodati kao celina ili u gomili
(paketu), objasnite ponudiocima da e se imovina na poetku prodati za prodaju u
paketu ili gomili a kasnije u individualnoj celini). Ponude treba poeti minimalnom
cenom ponuivanja. Ako nema ponuda koje ispunjavaju ove cene prodaja e se
odloiti i ponovo objaviti ponovo drugi put. Kada pruate ponudu molimo vas drite
va broj ponudioca tako da se vaa ponuda registruej kako treba u registar
prodaje.Minimalna ponuda za ovu imovinu odreuje se da bude ________ (zavisno
od sluaja). Aukcija je otvorena za vae ponude.

103
 11.3 Dok se nastavlja pruanje ponuda, treba da se evidentira broj ponudioca svake
ponude i ponuene cene, registar evidencije treba drati u dosije prodaje.
11.4 Ako je imovina podeljena u razne celine, PAK, je odredio da e se imovina prodati u
paketu i u podeljene celine, Zvaninik koji obavlja prodaju objavie da se prodaja
obavlja u dve faze.
11.4.1 U prvoj fazi, imovina e biti ponuena na prodaju na gomilu ili u paketu pod
najniom cenom odreenom za prodaju. Nakon to se ponude za prodaju
imovine u gomili okonaju, treba proglasiti i objaviti ime uspenog
ponudioca i iznos ponude. Uspeni ponudilac treba da bude informisan da e
se njegova ponuda drati u rezervi zavisno od rezultata prodaje individualnih
grupa.
11.4.2 U drugoj fazi, imovina e se prodati u odreene grupe pre nego se objavi
prodaja. Ponuda u svakoj grupi nastavie se stavljajui na tabelu evidenciju
ponuda u jedan registar ponuda. Uspeni ponudioc za svaku grupu objavie se
kada ponuda za svaku grupu bude zavrena i uspeni ponudioc e se informisati
da je primanje ponude jedno privremeno primanje zavisno od rezultata ponude
u preostalim grupama imovine.
11.4.3 Kada ponuda za podeljenu imovinu je prkoraila iznos ponude za naplatu,
recimo da je iznos prekoraio ponudu hajnie ponude, prodaja moe da se
nastavi sve dok se dobije iznos ponude koji je isti sa poreskim dugom. Ako
nakon primanja dovoljno ponuda da se izmiri poreski dug, ostane jo grupa
imovine, PAK, moe da oslobodi preostale grupe poreskih obveznika.
11.4.4 Ako ponuda sa ukupnim iznosom o individualnim grupama imovine je ista ili
manja od iznosa ponude za imovinu u paketu, imovina e biti deklarisana za
ponudioca sa najveom ponudom kada se imovina ponudi na prodaju u paketu.

11.5 Odgovorno lice za prodaju sastae se sa uspenim ponudiocem odmah nakon prodaje da
bi uskladili zavrnu isplatu i da bi oslobodili konfiskovanu imovinu.
11.6 Kada svi uslovi budu ispunjeni i obavi se celokupna isplata, PAK e pripremiti
Priznanicu o prodaji koja prenosi sva prava, naziv i interes poreskog obvazenika na
prodatu imovinu kod uspenog ponudioca.

12. PAK moe isto tako da prui imovinu za prodaju putem prodaje sa zatvorenim ponudama.
Kada se obvalja prodaja sa zatvorenim ponudama, imovina se nudi samo u paketu (gomili).
Jedna prodaja sa zatvorenim ponudama moe da se desi samo na jednom mestu koje se prati za
takve prodaje, obuhvativi i Regionalnu kancelariju PAK.
12.1. PAK, obezbeuje da mogui ponudioci budu registrovani i da ispunjavaju kvalifikacije
opisane u Obavetenju o prodaji, ako se trai, ponudioci e podneti potvrdu da imaju
bankarsku garanciju, kao i dae im se jedna kuverta sa brojem i formular zatvorene
ponude.
12.2. U vreme proglaenja, Zvaninik PAK, koji obavlja prodaju, treba da objavi da PAK,
nudi imovinu opisanu u Obavetenju o prodaji za najvieg ponudioca. Zvaninik PAK,
objavljuje sledee: PAK nudi na prodaju imovinu opisanu u Obavetenju o prodaji
(ako ima jedan ili dva artikla na prodaju, poeljno je da se proita njihov opis; ako je
lista dua, treba da se preporui samo moguim ponudiocima Obavetenja o prodaji i
imovini koja je navedena na listi). Prodaja e se obaviti zatvorenim ponudama.

104
 Imovina koja se nudi na prodaju prodaje se tu gde se nalazi i u svom trenutnom stanju.
Poreska administracija prodaje samo pravo, naziv i interes (ime poreskog obveznika)
u imovini. Imovina se prodaje i podlee svakoj prepreci/zalogu koji je vei od zalonog
prava PAK. (imena osoba koji imaju prepreke i obavezni iznos za svaku prepreku
ako samo odreena imovina podlee prepreci, identifikujte specifinu imovinu kojoj je
priloena (povezana) prepreka. (pruite) predstavniku (-cima) nosiocu (-cima)
veeg zalonog prava jednu mogunost da objave u vezi zaloga koji oni trae i iznos
koji treba platiti da bi izmirili taj zahtev.) PAK ne prua nikakva ovlaenja ili
garancije ne izraava ili podrazumeva u vezi vrednosti naziva imovine ili kvaliteta
koliine teine veliine ili uslova neke imovine, ili forme za neku upotrebu ili cilj.
Rokovi isplate su naglaeni u Obavetenju o prodaji a to su (Opiite rokove prodaje).
Dali ima neko pitanje u vezi procedura ponude ili rokove prodaje? Dali razumeju svi
uslove ove prodaje iliuslove po kojima se nudi imovina? Minimalna ponuda za ovu
imovinu odreeno je da bude ________ (zavisno od sluaja). Predate ponude sa
niim iznosom od ovog naglaenog nee se prihvatiti i diskvalifikovae se tokom
otvaranja. Aukcija je otvorena za vae ponude.
12.3 Nakon zavretka uvodne izjave, pruie se neko vreme da se omogui ponudiocima da
pripreme i predaju njihove ponude, stavljajui svoje ponude u koverat sa brojem koji
im je dat, zatvarajui koverat i stavljajui ga u jednoj kutiji za prijem ponuda.
Ponudioce treba obavestiti kada ostane samo pet minuta da predaju ponude.
12.4 Kada proe vreme za predaju zatvorenih ponuda, odgovorna osoba za prodaju
proglasie pred prisutnim ljudima da se ponude otvaraju. Svaki koverat e se izvui iz
kutije posebno, otvorie se i objaviti ponuda (obavetenje) svim prisutnima, nakon
ega e se ubaciti u slubene evidencije prodaje. Ako je neka ponuda predata sa
manje od minimalnog, prisutni e se obavestiti o imenu i broju ponudioca, da se
obaveste da je ponuda manje od minimalnog i zbog toga se diskvalifikuje. Ubaene
informacije sadre: broj ponudioca, ime ponudioca, imovina za koju j e predata
ponuda i iznos predate ponude.
12.5 Kada se otvore sve ponude, da se proitaju, i potvrdi se da ispunjavaju minimalne
uslove i da se ubace u slubeni registar prodaje, odgovorna osoba prodaje objavie
prisutnima dobitnu ponudu i izjavie da je imovina prodata (ime dobitne ponude) za
(iznos dobitne ponude).
12.6 Odgovorna osoba za prodaju sastae se sa uspenim ponudiocem odmah nakon prodaje
da se dogovore o zavrnoj isplati i da bi oslobodili konfiskovanu imovinu.
12.7 Kada se ispune svi uslovi i primljena je ukupna isplata, PAK e pripremiti
Priznanicu o prodaji koja prenosi sva prava, naziv i interes poreskog obveznika na
prodatu imovinu kod uspenog ponudioca.

13. Ako nema predatih ponuda, bilo usmeno ili zatvorenom ponudom, bilo koja da ispunjava
kriteriume najnie ponude, odgovorna osoba za prodaju objavie da je prodaja odloena u
nedostatku minimalne ponude i odredie se ponovo na neki drugi datum.

14. Kada se prodaja odloi u nedostatku minimalne ponude, treba doneti odluku dali treba da se
smanji iznos minimalne ponude, ili da se ponovo objavi prodaja imovine sa minimalnom
ponudom, ili da ostavi prodaju i da vrati imovinu poreskom obvezniku poto nema dovoljno
vrednosti za prodaju.

105
 14.1 Ako je doneta odluka da se smanji minimalna ponuda, iznos nove minimalne ponude
bie u iznosu ne manjem od 40% preostale vrednosti nakon smanjenja otvorene
trine vrednosti u odnosu na iznos prepreke-zaloga naspram imovine. To
predstavlja smanjenje od 10% dodatnog smanjenja ovlaenog iznosa u pod-stavu
8.3 ovog lana.
14.2 Ako se imovina nudi na prodaju po drugi put, treba da se pirpremi novo
Obavetenje o prodaji na novi datum prodaje. Obavetenje o prodaji treba de
pripremi u skladu sa odredbama stava 9 ovog lana. Imovina treba da se objavi za
prodaju tokom 10 dana nakon to se prva prodaja odloi za prodaju ne kasnije od
30 dana nakon datuma prve prodaje. Novo obavetenje o prodaji treba da se objavi i
da se postavi na isti nain kao to je opisano u stavu 9 ovog lana.

15. Prodaja konfiskovane imovine moe da se povue i konfiskovana imovina da se vrati

poreskom obvezniku pod dole navedneim uslovima:
15.1 Namera je bila da se obavi poetna prodaja ali nisu dobijene ponude koje ispunjavaju
kriteriume minimalne ponude i utvreno je da nema dovoljno prava i akcija u imovini
da se ona nudi po drugi pun na prodaju; ili
15.2 Imovina se nudi na prodaju po drugi put sa jednom niom minimalnom ponudom i nije
bilo prihvatljivih ponuda koje ispunjavaju kriteriume minimalne ponude.
15.3 Ako je povuena prodaja konfiskovane imovine, Poreska administracija, predaje zahtev
nadlenom sudu za poetak prinudnog steajnog postupka u cilju spreavanja
poreskog obveznika da stvori nove poreske obaveze i da bi omoguili sudu da proda
bilo koju imovinu poreskog obveznika preko svojih procedura prodaje (Vidi lan 39
ovog Administrativnog uputstva).

16. Prodaja moe da se obustavi pre nego se zavri prodaja, ako se utvrdi od PAK o grekama
i o krenju zakonskih zahteva ili procedura konfiskacije i prodaje od PAK. Generalni direktor,
ima ovlaenje da pregleda i proceni injenice i da odlui o obustavi prodaje, Odluka sadri
pravnu osnovu za obustavu prodaje. PAK treba da koriguje zakonske i proceduralne
nedostatke i ponovo objavi prodaju. Svaka dalja prodaja, treba da se ponovo objavi i odredi, ne
dalje od 30 dana od dana kada je obustavljena prodaja.

17. Jedna prodaja moe da se obustavi primanjem jedne naredbe od suda, koji ima potrebnu
nadlenost. Ako odluka suda sadri uputstvo da se vrati imovina sudu, PAK treba to da uini,
osim ako veruje da ima valjanog razloga da se ali na tu odluku. Ako se od PAK trai da se vrati
imovina sudu, treba to da uradi pod uslovom da PAK zadri prioritet nad sredstvima koje bi
uivala kao kad bi sama prodala imovinu. Ako je nalog o otkazivanju za potrebe rasprave za
utvrivanje prava na imovinu, PAK e drati u posedovanju imovinu ali zavisei od suda. Ako
se kasnije PAK ovlasti da proda imovinu, objavie prodaju i odredie da se prodaja odri ne
kasnije od 30 dana od dana primanja ovlaenja da se nastavi sa prodajom.

18. Ako jedan uspean ponudilac ne ispuni sve uslove prodaje, svaki iznos koji je isplaen ili
zagarantovan od strane ponudioca zadrae PAK, kao ogtetu za neuspeh uspenog ponudioca da
izvri svoju obavezu, prema njegovom ugovoru i da nadoknadi svaki troak koji je povezan sa
procesom prodaje.

106
19. Ako konfiskovanoj imovini preti opasnost da se pokvari (oteti, raspadne) ili da izgubi
vrednost ili trokovi o dranju konfiskovane imovine su nesrazmerni sa iznosom poreskog
zaduenja, Poreska administracija moe da obavi brzu prodaju konfiskovane imovine. Takve
okolnosti mogue su ako je u konfiskovanoj robi i svee voe i povre. Na isti nain, trokovi
dranja ive stoke mogu biti takvi da trokovi mogu biti u srazmeri sa njihovom vrednou ili
poreskim dugom i jedna brza prodaja bi spasila vrednost za poreskog obveznika i da
maksimalizuje napore naplate za PAK.
19.1 Generalni direktor moe pismeno da ovlasti brzu prodaju kada su okolnosti stava 19
ovog lana prihvatljive, u skladu sa pismenom preporukom Regionalnog upravnika,
koji je odgovoran za prodaju i konfiskaciju. Takva pismena preporuka treba da
obuhvati razloge zato je neophodna jedna brza prodaja i posledice ako se ne odri
jedna brza prodaja. Pismena preporuka treba isto tako da prui cenu minimalne
ponude za artikle koji su na prodaju. Minimalna ponuda treba da se odredi na osnovu
otvorene trine vrednosti za artile koji e se prodati, minus svaka znana prepreka za
artikle koji se prodaju i onda se ukida i maksimum od 50% kako bi imali u vidu
potrebnu prirodu prodaje.
19.2 Poreskom obvezniku, ili njegovom ovlaenom predstavniku, treba dati jednu kopiju
Obavetenja o prodaji (ako poreski obveznik ne moe da se nae, napori da se nae
poreski obveznik moraju da se dokumentuju) i da mu se prui mogunost da ispalti
iznos minimalne ponude u cilju da ponovo kupi konfiskovanu robu i da izbegne
njihovu prodaju pod niskim cenama. Ako poreski obveznik plati cenu minimalne
ponude, artikli za prodaju ili brzu prodaju oslobodie se konfiskacije i vratiese
poreskom obvezniku uz evidenciju da je iznos minimalne ponude ispalen u ovlaenoj
banci. Ponovo kupljena imovina od strane poreskog obveznika na ovaj nain ne
podlee kasnijoj konfiskaciji od PAK za minimum naredna 30 dana.
19.3 Jedna brza prodaja treba da se objavi to ire je mogue u dozvoljeno vreme. Treba se
sastati sa barem 5 moguih ponudioca ( koji nisu povezani sa Zvaninicima PAK koji
obavljaju prodaju ili neko osoblje nadgledanja ili rukovodstvo PAK) i da im se da
mogunost da budu prisutni na prodaji. Obavetenje o oekivanoj prodaji treba
postaviti na tri vana javna mesta barem jedan as pre planiranog vremena prodaje.
19.4 Jedna brza prodaja mora se izvriti kao javna aukcija. Cena minimalne ponude treba da
se objavi, zajedno sa izjavom da je ovo brza prodaja specifikovane imovine u skladu sa
lanom 34 Zakona i odredbama ovog Administrativnog uputstva.
19.5 Rokovi prodaje za prodate artilkle prema proceduri prodaje traie od uspenog
ponudioca da prui evidenciju ovlaenom Zvaniniku Poreske administracije koji
obavlja prodaju da je ispltio puni iznos ponude u odreeni bankarski raun, tokom
jednog (1) asa nakon proglaenja pobednike ponude. Uopte, artikli koji se prodaju
brzom prodajom, prodaju se na gomilu ili u paketu (gomili), nego da se prodaju kao
podeljeni artikli. Prodati artikli nee se predati ponudiocu dok ne donese evidenciju o
isplati.

20. Konfiskovana imovina od poreskog obveznika moe se vratiti poreskom obvezniku, u

potpunosti ili delimino, pod sledeim okolnostima:
20.1 Ako PAK i poreski obveznik su sklopili sporazum o usklaivanju poreskog duga pre
prodaje, konfiskacija moe da se skine i imovina moe da se vrati poreskom
obvezniku dok poreski obvzenik plaa sve trokove PAK, u konfiskaciji i ouvanju

107
 imovine. Konfiskacija se nee ukinuti sve vreme dok poreski obveznik ne prui
zadovoljavajuu evidenciju o isplati svih trokova koji su proistekli iz konfiskacije
ouvanja imovine.
20.2 Utvreno je da je konfiskovan jedan deo suvine imovine i mogue je da se obavi
jedna uspena prodaja da se ispuni poreski dug samo prodajom jednog dela
konfiskovane imovine i podela imovine nee stvoriti neravnopravnu situaciju za
poreskog obveznika.
20.3 Oslobaanje konfiskacije kao celine, ili delimino, pomoglo bi da se prikupi konana
naplata poreskog duga.
20.4 Utvreno je da imovina podlee nadlenosti suda ili pravnom procesu koji ima visoku
potranju na imovinu, osim ako se takvi organi slau sa konfiskacijom i prodajom
imovine od strane Poreske administracije.
20.5 Utvreno je da je konfiskacija bila pogrena ili dug koji je stvorio osnovu za
konfiskaciju je pogrean ili ne postoji vie.
20.6 PAK je odluio povue prodaju kao to je predvieno u stavu 15 ovog lana.

lan 38
Prenos imovine (sredstava)

1. Stav 1 lana 42 Zakona ovlauje PAK da prenese poresku procenu iz jednog entiteta u drugi
pratei prenos imovine pod sledeim okolnostima:
1.1. Poreski obveznik je preneo imovinu kod drugog entiteta bilo u predvianju stvaranja
poreskog duga ili nakon stvaranja poreskog duga;
1.2. Prenos imovine je bio manji od otvorene trine vrednosti sredstava;
1.3. Prenos sredstava je ostavio poreske obveznike bez sposobnosti da plate poreski dug,
1.4. PAK je obavestila poreske obveznike i drugi entitet, o odluci, da e prenos sredstava
rezultirati na procenu o treoj strani i pruiti treoj strani pravo da se ali.

Kada PAK otkrije, bilo putem kontrole ili akcije prikupljanja, da se desio prenos sredstava kao
to je predvieno u pod-stavu 1.1 do 1.3 ovgo lana, i u cilju donoenja jedne procene prema
lanu 42 Zakona, PAK treba da prati opta naela predviena lanom 19 do 21 Zakona, kao i
odredbe ovog lana.

2. Stav 3 lana 42 pokazuje da jedan prenos sredstava koji je izvren tokom 3 meseci (90 dana)
stvaranja poreskog duga smatra se da je uraen u iekivanju stavranja poreskog duga.
Meutim, ako poreski obveznik moe da prui dokaze da je sklopljen dogovor o prodaji za
najmanje 30 dana, ali ne vie od 90 dana, pre prijema obavetenja o oekivanoj poreskoj
reviziji ili istrazi, prenos sredstava koji se dogodio u skladu sa tim sporazumom nee se smatrati
kao prenos sredstava u oekivanju stvaranja poreskog duga, ak i ako se prenos nije stvarno
desio dok je poreski obveznik primio obavetenje poreske revizije ili poresku istragu u
oekivanju. Takva transakcija mora da bude transakcija kada se deava prenos novca, kao to je
bankarski transfero idr., ili legitimni kredit obavljen preko neke banke ili organizacije koja je
ovlaeni zajmodavac. Prenos sredstava koji se dogodi due od 90 dana pre primarja
obavetenja jedne oekivane kontrole ili revizije obino se ne smatra kao prenos u oekivanju
stvaranja poreskog duga osim ako ima dokaza da se podri odluka da je transfero bio u
oekivanju stvaranja poreskog duga.

108
3. Ako jedan poreski obveznik prenese sredstva tokom perioda od 30 dana pre nego poreski
obveznik obustavi svoju polovnu delatnost, takav transfero se smatra kao transfer u oekivanju
stavranja poreskog duga. Preporueni period od 30 dana je period koji poinje 30 dana pre
datuma kada e se desiti transfer sredstava. Ako se biznes zatvara 31 januara 2009, svaki prenos
koji se izvri nakon 1 januara 2009 smatrae se kao prenos u oekivanju stvaranja poreskog
duga.

4. Ako PAK, utvrdi poreski dug protiv jednog poreskog obveznika i imovina poreskog
obveznika kasnije se prenese pre nego je PAK registrovala svoj zalog, PAK moe imati
osnovu da izvri procent protiv onoga koji je obavio prenos ako su ispunjeni svi uslovi prema
Zakonu i vaeem Administartivnom uputstvu.

5. Satav 1 alan 42 predvia da se jedna situacija prenosioca deava ako su ispunjeni sledei
uslovi:
5.1.Poreski obveznik je preneo sredstava (imovinu) jednom drugom entitetu bilo u
oekivanju stvaranja jednog poreskog duga ili nakon to je poreski dug stvoren (kao to
je predvieno u stavu 2 -4 ovog lana);
5.2. Prenos sredstava je bio manji od otvorene trine vrednosti imovine;
5.3. Prenos srestava ostavio je poreskog obveznika u nemogunosti da plati poreski
dug i,

Za potrebe ovog lana, termin imovina koristie se bilo da je re o jednini (imovina) ili u
mnoini (imovine). Otvorena trina vrednost imovine moe da se odredi na bilo koji nain,
ukoliko je osnova za tu vrednost jasna i doklumentovana i zasnovana na injenicama.
Uglavnom, trina vrednost treba da se odredi nakon to je uzeta u obzir procenena starosti i
uslova imovine. U procenjivanju vrednosti imovine, evidencije poreskog obveznika treba da se
analiziraju da se odrede trokovi imovine kada je bila nova, poetnu vrednost kao to je
pokazano u tabeli o amortizaciji ili na poslovnim papirima uz dodatak tabele amortizacije.
Preostala vrednost imovine kao to je pokazano na tabeli amortizacije treba da se smatra kao
otvorena minimalna trina vrednost imovine. Treba postavljati pitanja dilerima ili prodavcima
koji su upoznati sa tom imovinom ili slinom. Ako je prenesen gotov novac (ke), otvorena
vrednost trita bie ista sa vrednou gotovog novca koji je prenesen. Ako imovina ima
prepreku zaloga koji je registrovan u Registar-evidencije zaloga ili u katastarsku kancelariju,
odreivanje otvorene trine vrednosti treba da se odredi imajui u vidu obezbeene informacije
iz registra.

6. Ako je poreski obveznik preneo imovinu kao to je opisano u stavu 5 ovog lana i nije u
stanju da plati njegov poreski dug sa preostalom imovinom, smatrae se da prenos imovine je
onemoguio poreskom obvezniku da plati svoj poreski dug.

lan 39
Zahtevi za prisilni steaj

109
1. Zakon Br. 2003/4, O likvidaciji i re-organizaciji pravnih lica u steaju (objavljeni
Pravilnikom 2003/7), ili njihovog naslednika, donori odredbe o zahtevima za steaj,
obuhvativi i prisilni steaj. Prema Zakonu procedure steaja povezane su sa pravnim licima, ili
optim partnerstvom, ogranienim partnerstvom, akcionarskim drutvima i drutva sa
ogranienom odgovornou. Tu nisu obuhvaeni privatni biznisi, osiguravajua drutva,
finansijske institucije, penzionerski provajderi ili javna drutvena preduzea koja nisu jo uvek
pretvorena u pravne entitete.

2. Kao jedan kreditor poreskih obveznika koji imaju poreske dugove, PAK ima pravo da preda
jedan zahtev nadlenom sudu, da bi traili da se imovina jednog poreskog obveznika dunika,
stavi pod nadlenost suda, za pravilnu likvidaciju poreskog obveznika dunika.

3. PAK, predaje zahtev za prisilni steaj, kada su sve sledee stvari prisutne:
3.1. Dug je obaveza najmanje 60 dana;
3.2. Poreski obveznik duguje PAK vie od 2,000 ;
3.3. Dug nije uslovljen ili nije predmet pravog spora (poreski obveznik ne moe da bude u
albama, NOR, ili nekog nadlenog suda da saslua albe poreskih sluajeva, i
3.4. Dunik obino ne plaa svoje dugove kada oni postanu obavezni.

4. Jedan dunik koji uglavnom ne plaa svoje dugove kada PAK, potvrdi da on nije platio
jedan ili vie poreskih dugova.

5. Sve dok se ne trai, pre predaje zahteva u sluaju jednog partnerstva, PAK treba da
preduzme sve mogue postupke da prikupi dug od individualnih partnera. U jednom
generalnom partnerstvu, svi partneri su zajedniki dunici i svaki posebno za dugove
partnerstva. To podrazumeva da dugovi partnerstva mogu da se naplate bilo od imovine
partnerstva i isto tako i od imovine individualnih partnera. Ograniena partnerstva
obavezuju se za dugove partnerstva samo za stopu interesa za partnerstvo. Meutim, svako
ogranieno partnrstvo mora da ima jednog opteg partnera koji je lino odgovoran za dugove
ogranienog partnerstva.

6. Pravni zvaninik, ili osoba odreena od strane Generalnog direktora PAK, ovlaen je da
preda zahteve o prisilnom rasputanju u steaju nadlenom sudu za steaj i da predstavi
Poresku administraciju na sudu.

7. Kada sud primi zahteve, sva imovina poreskog obveznika smatra se da je pod zatitom
suda. PAK, kao i drugi kreditori, su spreeni sprovoenjem svojih zahteva protiv imovine
poreskog dunika. Tu je predvieno sklapanje sporazuma na rate sa poreskim obveznikom,
ako eli to da uradi, i ako se sud slae sa tom odlukom.

8. Primanjem zahteva od suda, PAK, objavljuje jedno obavetenje u novinama sa visokim

tiraom i druga pravna izdanja sa velikim tiraom u Republici Kosova, da bi obavestili javnost
da poreski obveznik je u proceduri likvidacije i PAK; nee primiti neku dalju transakciju koja
je povezana sa tim poreskim obveznikom. Takvo izdanje objavie se i na elektronskoj stranici
Poreske administracije.

110
9. Kada sud, primi sluaj koji je zatvoren, smatra se da je poreski obveznik rasputen i
nee vie postojati. Svi obavezni poreski dugovi dunika, pre datuma zahteva smatraju se,
izmirenim i vie se ne naplauju, osim onoliko koliko takvi dugovi mogu da se prikupe od
odgovornih osoba kao to je predvieno u lanu 25 i 26 Zakona.

10. PAK, je ovlaen da otkae poreske dugove, koji su stvoreni pre datuma zahteva iz sistema
obrade podataka primanjem obavetenja o zatvorenom sluaju od strane suda.

lan 40
Procena protiv odgovornih osoba

1. lan 16 Zakona predvia da odgovorni predstavnici tih fizikih lica, pravnih, partnerstva i
direktori udruenja ili nekorporativnih organizacija (konzorciumi, poljoprivredne zadruge i
dr.) trai se da ispune svoje poreske obaveze za lica, partnerstva, i udruenja ili organizacije
kojima oni upravljaju ili ih predstavljaju. Odgovorni predstavnici obuhvataju, ali se ne
ograniavaju, lica koja su imenovana kao upravni direktori ili upravni partneri, odreena lica i
davanje ovlaenja da deluju za i u ime jedne osobe u vezi poreskih zaduenja te osobe i drugih
slinih lica. Ako jedno udruenje ili nekorporativna organizacija nema upravnika ili direktora,
svaki lan ili partner ima odgovornost da ispuni poreske obaveze udruenja ili nekorporativne
organizacije. Termin odgovorna osoba isto tako obuhvata svaku osobu koja ima dominaciju i/ili
operativnu kontrolu nad jendim biznisom ili nad sredstvima i ima nadlenost odgovorne osobe,
bilo da je odreen na specifiannain ili ne.

2. Dunost da se izmiri poresko zaduenje obuhvata tanu predaju i na vreme svih poreskih
izjava koje se trae kao i isplate na vreme svakog poreskog zaduenja koji proizlazi od predaje
izjave ili korigovane izjave ili kao posledica prilgoavanja PAK. Obaveza da se izmire
poreske obaveze primenjuje se nad svim vrstama poreza.

3. Kao to je predvieno lanom 25 Zakona, svaka odgovorna osoba, lan ili partner jedne
nekorporativnog udruenja ili partnerstva, koji ne postupa i ne ispunjava poreske obaveze prema
stavu 2 ovog lana zbog namernog krenja ili zanemarivanja dunosti, bie zajedno ili
pojedinano obavezni za svaki neizmireni poreski dug. Zajednika i pojedina obaveza takoe
postoji u onim sluajevima u kojima je zahtev za povraaj isplaen ili poreski krediti su preko-
izjavljeni bez zakonskih injenica. Za potrebe ovog lana, postupa se kao u nastavku:
3.1 Velika nemarnost je svesno i dobrovoljno ignorisanje potrebe da se koristi razumna
briga, to e verovatno izazvati predvidljivu tetu ili druga loa oteenja za Kosovski
budet;
3.2 Obina nemarnost je obian neuspeh da se ostvari razumna briga.
3.3 Namerno krenje dunosti je prekraj koji je rezultat loeg cilja i loeg verovanja u
poreenju sa prekrajem u kome svesni predstavnik ne uspe u svom zadatku zbog
okolnosti koje nisu u njegovoj kontroli.

4. lan 26 Zakona ovlauje PAK da uradi procenu odgovornih osoba odreenih stavom
1 ovgo lana na osnovu njihovog velikog nemara ili namerno krenje dunosti kao to je
opisano u stavu 3. ovog lana. Meutim, kao to je odreeno stavom 3 lana 26 Zakona, takve

111
procene ne mogu da se urade ako izmirenje poreskog duga nije bilo uspeno putem prinude na
pokretnu ili nepokretnu imovinu poreskog obveznika. U obavljanju procene pratie se
procedure opisane u lanu 19 do 22 Zakona.

5. Stav 4 lana 26 Zakona predvia:

Kada jedan pravni entitet, ili organizacija drugaija od jednog linog poslovnog
preduzea nije zadrao na izvoru nije prikupio ili nije platio zadrani porez ili prikupljeni
porez, svaka odgovorna osoba zazadrani porez prikupljanje ili sipaltu takvog poreza koji
namerno ne zadrava ne prikuplja, ili ne plaa taj porez bie lino obavezan svojim
sredstvima njegovim ili njenim za iznos ne-zadranog ne-prikupljenog ili neispalenog. U
cilju ovog stava, cilj (predumiljaj) odredie se ako se proceni da osoba-be) je
odgovorna da plati ovlaena da plati, nareeno je da plati, ili je dozvoljeno da plati
druge kreditore kada ta osoba zna, ili je trebalo da zna da zadravanje poreza ili
prikupljeni porez nije prikupljen zadran ili isplaen.

6. Termin zadrani porez ili prikupljeni porez obuhvata PDV, zadrani porez na plate, zadrani
porez za najamnine, zadrani porez na kamate, zadrani porez na dividende, zadrani porez na
imovinska prava i svaki drugi zadrani porez koji je trenutno utvren, ili moe ubudue da se
utvrdi.

7. Ako neka forma poslovanja, drugaija od individualnih trgovinskih udruenja, ne plati jedan
prikupljeni porez ili zadrani porez, Poreska administracija je ovlaena da odredi osobu, ili
osobe, koje su bile odgovorne (osoba(e)odgovorne) zbog neuspeha biznisa da plati prikupljeni
porez ili zadrani porez (osoba (e) odgovorna).

8. Jedna procena odgovornih osoba prema stavu 4 lana 26 Zakona razlikuje se od procene
odgovornih predstavnika prema lanu 25 stava 1 lana 26 Zakona. Dok procedure odgovornih
predstvanika po lanu 25 Zakona mogu da se primene za zadrani porez i prikupljeni porez,
standard za obavljanje takve procene trai vei teret dokazivanja. Jedna procena na osnovu
lana 25 Zakona trai utvrivanje velike nemarnosti i predumiljaja kao to je opisano u stavu
3 ovog lana. Kao to je opisano u prateem stavu ovog lana standard procene za odgovrnu
osobu za odgovornost i predumiljaj je nii. Osim toga, kriterijumi za odgovornu osobu su
iri u oblasti u vezi potencijalnih osoba koje e se oceniti.

9. Ovlaena procena iz ovog lana ima za cilj da pomogne prikupljanje poreza i da povea
dobrovoljnu naplatu. Slui, kao jedan alternativan nain prikupljanja neisplaenih poreskih
dugova koji su u vezi sa zadranim porezima ili prikupljenim porezima, kada ti porezi ne
mogu da se naplate u potpunosti od poreskog obveznika ili kada poreski obveznik nije platio
osnovne poreze. Pre pokretanja akcije protvi odgovornih osoba, PAK treba da uradi opravdan
napor da prikupi poreski dug od poreskog obveznika. Zvaninici PAK treba da imaju u vidu
konfiskaciju i prodaju imovine poreskog obveznika pre utvrivanja line obaveze odgovornih

112
osoba, meutim, takva radnja nije preduslov za procenu odgovorne osobe prema stavu 4 lana
26 Zakona. Ako ima adekvatnih akcija/interesa na tu imovinu poreskog obveznika da u
potpunosti izmiri poreski dug, konfiskacija i prodaja sredstava uopte treba da se uradi umesto
obavljanja procene odgovorne osobe.

10. Postoje dva osnovna uslova koji moraju biti definisani u cilju da se napravi procena u skladu
sa odredbama stava 4 lana 26. Zakona: Odgovornost i cilj. Osoba (e) protiv koji je procena
doneta na osnovu stava 4 lana 26. Zakona podlee kao to je opisano u ovom lanu i ima za cilj
(namerno) neuspeh na zadrani porez, ne-prikupljanje ili ne-plaanje sakupljenog poreza ili
zadranog na izvoru.

11. Utvrivanje odgovornosti. Odgovornost je pitanje statusa, zadatka i ovlaenja.

utvrivanje odgovornosti zavisi od injenica i okolnosti svakog konkretnog sluaja.
Odgovorna lica mogu biti:
11.1. Jedan zvaninik ili zaposleni u nekoj korporaciji (predsednik, upravnik ili direktor
nekog pravnog entiteta, rukovodei partner nekog partnerstva, direktor trezora, ef
finansijski zvaninik, ef operativni zvaninik);
11.2.Direktor korporacije ili deoniar;
11.3. Partner;
11.4. Drugo udruenje;
11.5. Raunovoa ili poreski predstavnik;
11.6. Svaka druga osoba koja ima ovlaenje da odlui koji poverioci treba da budu plaeni i
imaju to ovlaenje.

12. Jedna odsgovorna osoba ima:

12.1.Zadatak da ispuni;
12.2.Mo da rukovodi akcijom naplate poreza ili prikupljenih poreza i da ih isplati u PAK;
12.3. Pruanje odgovornosti i ovlaenja da isplati prikupljene ili zadrane poreze;
12.4. Ovlaenje da odlui koji poverioci e biti isplaeniu ili ne.

13. Da se utvrdi dali jedna soba ima status, zadatak i ovlaenje da biste bili sigurni da su
zadrani porezi i prikupljeni porezi isplaeni, treba imati u vidu zadatke zvaninika kao to je
predvieno Zakonom o korpopracijama kao i mogunost za pojedinca (e) da ovlasti bankarske
transfero ili isplate. Osim toga, utvrditi identitet lica koji:
13.1. Dali su zvaninici, direktori, ili deoniari korporacije;
13.2. Zapoljavaju i udaljavaju sa posla zaposlene;
13.3. Imaju autoritet da odrede koje poverioce treba platiti;
13.4. Potpisuju i predaju izjave o PDV ili poreza zadranog na izvoru;
13.5. Kontroliu listu isplata/isplate;
13.6. Kontroliu akcije sa pravom glasa.

14. Pun delokrug ovlaenja i odgovornosti je mogu ako se zna dali odgovorna osoba ima
mogunost da vri nezavisnu procenu o finansijskim pitanjima biznisa. Na primer, jedan
raunovoa u kompaniji moe biti ovlaen da isplati kreditore i da isplati poreske izjave.
Meutim, ako raunovoa nije u stanju da donese odluke oko toga koje kreditore treba isplatiti i
preduzima mere samo nakon instrukcija od neke vie osobe u biznisu, onda raunovoa ne moe

113
da se smatra kao odgovorna osoba poto nije imao ovlaenje da odlui koje kreditore treba
isplatiti.

injenica da je osoba slubenik ili poseduje akcije u firmi ne mora nuno da znai da je ta osoba
odgovorna za potrebe ovog uputstva. Ostali faktori, kao to je naglaeno u stavu 11 do 13 ovog
lana, treba isto tako da budu prisutni.

15. Osobe sa konanim autoritetom nad finansijskim poslovanjem kompanije obino ne mogu da
izbegnu odgovornost ako delegiraju ovlaenja nekome drugom.

16. Lica koja slue kao volonteri samo u svojstvu poasnog direktora ili poverenici NVO sa
statusom Javnog korisnika uglavnom se nee smatrati odgovornim jer nisu uestvovali u
dnevnim i finansijskim operacijama organizacije, i nisu imali istinsko znanje o zadranom
porezu ili naplati i plaanju poreza zadranog ili prikupljenog.

Primer:
Jedna zaposlena koja radi kao sekretarica u Kancelariji udruenja. Ona obavlja novani depozit i
redovne isplate kompanije pod kontrolom i naredbom Glavnog finansijskog slubenika drutva.
Njoj je nareeno da plati snabdevanje iako drutvo nije platilo svoju obavezu PDV. Zaposlena
nije odgovorno lice za neplaanje poreza zadranog ili prikupljenog jer nema mogunost da
ostvari nezavisnu procenu koje beleke da plati i koje poreze da plati.

Primer:
Dugoroni kontroler kompanije nikada nije akcionar, slubenik, odnosno direktor, ali je bio
odgovoran za nadgledanje finansija kompanije, ukljuujui pripremu platne liste i podnoenje
izvetaja drutva za PDV i zadrane poreze. Kada kompanija nije imala dovoljno novca da plati
bruto spisak plata za zaposlene, on je isplatio neto platnu listu, ali nije platio poreza zadran na
izvoru. Poto je imao ovlaenje da plati poreze i znao je da postoji poreski dug, kontrolor se
moe smatrati kao odgovorno lice.

17. Predumiljaj. Sa predumiljajem podrazumevamo u svrhu, namerno, svesno, sa ciljem,

drugaije od onih sluajnih. Za razliku od namernog krenja dunosti kao to je opisano u stavu
3. ovog lana ne zahteva lou svrhu ili zao motiv.

18. Da bi dokazali predumiljaj, mora se pokazati da je odgovorna osoba znala ili je morala da
zna, za neiplsaene poreze i namerno je zanemario zakon ili je jasno bio ravnoduan prema
svojim zahtevima. Neuspeh odgovornog lica da da istrai ili pobolja loe upravljanje
obavetenja, ili da se stavi na znanje, da zadrani porez ili prikupljeni porez nije isplaen i
ispunjava uslove predumiljaja.

Primer:

114
Ako je rukovodilac pravnog lica predao izjavu o PDV bez izvrenja potpune isplate, on ima
saznanja da je porez obaveza. Ako on preda tu izjavu bez potpune isplate, i kasnije plati ostale
dugove bez plaanja poreza, on je postupio sa predumiljajem i moe da se utvrdi da je
odgovoran za administrativne mere za ne-prikupljanje ili ne-plaanje zadranog poreza ili
prikupljenog poreza.

19. Procena administrativne kazne. Kada je jedna osoba odreena da bude odgovorna osoba
koja je postupila sa predumiljajem u ne-prikupljanju, ne-zadravanju poreza, i ne-isplatu
sakupljenog poreza ili zadranog na izvoru, Poreska administracija e imati ovlaenje da
donese procenu protiv odgovornog lica. Mada okolnosti i injenice mogu biti teke da se dokau,
odgovorno lice moe biti drugo pravno lice, prema stavu 4, lana 26 Zakona.
19.1 PAK, e pripremiti pismeni izvetaj opisujui neizmireni poreski dug i uinjene napore
da se prikupi porez od biznisa koji je stvorio poreski dug.
19.2 Pismeni izvetaj opisan u gornjem stavu 1, obuhvata jedan pismeni opis upotrebljenih
injenica da bi odredili da lice protiv koga je preporuena procena smatra se kao
odgovorna osoba i takva osoba je delovala sa predumiljajem u smislu ovog Zakona.
19.3 Pismeni izvetaj treba da se poalje poreskom obvezniku kao jedno Obavetenje o
predloenoj proceni i ouhvata iznos procenjenog poreza za ne-prikupljanje, ne-
zadran porez, ili neisplatu sakupljenog poreza i zadranog poreza. Obavetenje o
predloenoj proceni treba poslati odgovornoj osobi putem direktnog kontakta sa ciljem
da se razgovara o izvetaju i da se odradi putem koga se odreuje odgovornost.
19.4 Iznos poreza koji e se proceniti protiv odgovorne osobe je iznos poreza koji e se
zadrati ili prikupiti a koji nije isplaen. Procenjeni iznos ne obuhvata neku kaznu ili
kamatu koja je procenjena ili je proistekla u vezi neisplaene poreske obaveze. Ako
je neisplaeni iznos PDV, na primer, iznos koji e se proceniti protiv odgovorne osobe
iznos PDV koji je ostao neisplaen u vreme kada je uraena procena, ne obuhvativi
kaznu ili kmatu kojamoe biti procenjena ili je proistekla.

Primer:
Poreski obveznik A ima dug PDV za mesec januar, februar, mart i april. Ukupan porez za
izjave kada su one predate bio je 2,000 . Poreski obveznik, isplatio je jedan deo koji je
smanjio iznos poreza na 1,750 . Bilans kazne i kamate obuhvata iznos od 700 . Iznos
procene protiv odgovornog zvaninika je 1,750 .

Primer:
Drutvo B ima jedan poreski dug od 2,000 obuhvativi kaznu i kamatu za ne-plaanje
interesa jedne obaveze za dranje na izvoru. Iznos zadranog poreza je 1,200 i bilanc
procene je kazna i interes. Iznos procene koja e se uraditi protiv odgovornog zvaninika
je 1,200 .

Primer:
Drutvo C ima poreski dug za zadrani porez na platama od 2,500 obuhvativi kaznu i
interes, 1,800 porez, kazna 300 i interes 400 . PAK naplauje 750 sa Merama za

115
 zaplenu imovine na bankovskom raunu drutva B. Poto Pak, moe da primeni isplate
koje rezultiraju od prisilnog prikupljanja interesa u korsit drave, isplata Mera o zapleni
imovine je primenjena u kazni i nteresu (700 ) i 50 je primenjeno u porezu. Iznos koji
e se primeniti protiv odgovrne osobe je 1,750 (preostali iznos poreske obaveze).

19.5 Poreskom obvezniku treba dati 15 dana da odgovori predloenoj proceni sa dodatnim
informacijama da se odredi zato predloena procena nije u redu. Svaki odgovor u roku
od 15 dana treba se uzeti u obzir od strane Zvaninika PAK, odgovornog za preporuku
i usvajanje procene. Ako dodatne informacije pokau da predloena preporuka ne treba
da se obavi, Zvaninik PAK, koji je odredio to opredeljenje treba da pripremi jedan
izvetaj koji objanjava da nee biti procene protiv pojedinca.
19.6 Nakon isteka perioda od 15 dana, PAK e izdati Obavetenje procenu poreskom
obvezniku kao to je odreeno lanom 31 ovog Administrativnog uputstva (prema
lanu 22 Zakona). Obavetenje procena izdae se Poreskom obvezniku A kao
odgovorno lice Drutva B. Obavetenje e obuhvatiti jedan kratak opis osnove za
procenu, kao to je: Vi ste odreeni kao odgovorno lice (ime drutva) u skladu sa
odredbama stava 4 lana 26 Zakona. Obavetenje e sadrati albeno pravo za
poreskog obveznika, kao to se trai lanom 22 Zakona.
19.7 Kada se uradi procena protiv jednog odgovornog lica, procenjen iznos se prikupljuje
istim proceduram kao bilo koji drugi porez. Poto je procenjeni iznos poreza, kazna i
kamata za kasniju isplatu kazne i kamate za zakasnele uplate e tei u obavezujuem
iznosu orvog poetkom meseca nakon obavljene procene.

20. U skladu sa stavom 4 lana 26 Zakona, iznos zadranog poreza ili prikupljenog moe se
naplatiti samo jednom. Procena protiv odgovorne osobe je jednostavno sredstvo za prikupljanje
poreskog duga i ne namerava da bude sredstvo dodatnih sredstava. Ako pravno lice (ili drugo
trgovako drutvo) koje duguje osnovne poreze plaa svoj celokupni poreski dug, procenjeni
iznos protiv odgovorne osobe e se ukinuti.

21. PAK, vodi poseban raun za procenjne iznose protiv odgovornih lica kako bi se osiguralo da
inventar dunika PAK nije previe procenjen. Svaki iznos prikupljen od odgovornog lica, e biti
primenjen na osnovne poreske obaveze pravnih lica i podsetnicu na registar posebnog rauna
koji dri odgovorna osoba. Svaka uplata od strane pravnog lica, koja se primenjuje u njenom
iznosu, takoe e biti zabeleena u posebnom raunu odgovornog lica. Kada ukupan procenjeni
iznos protiv odgovorne osobe bude prikupljen, obuhvativi kaznu i interes i svaki iznos
prikupljen od pravnog lica (ili drugo trgovako drutvo) i primenjeno je protiv njegovog
poreza, dovoljan iznos da se ukine poreski dug se uplauje na raun odgovornog lica. Kada se
poreski dug ukine, svaki registrovani zalog protiv odgovorne osobe se ukida.

22. Ako je procenjeno vie od jedne osobe odgovorne za neke dugove, PAK treba da uspostavi
jedan proces koji obezbeuje da samo jedan isti iznos sa ne-prikupljenim porezom ili ne-
zadranim porezom od pravnog lica (ili drugo trgovako drutvo) je prikupljen i nije
prikupljeno suvie.

116
23. Stav 5 lana 26 Zakona, odreuje da kada jedno pravno lice ili trgovako drutvo, osim
individualnog trgovakog drutva, ne zadrava ili ne plaa penzijske doprinose zadrane na
izvoru, osoba (ili osobe) odgovorne za taj neuspeh mogu da se procene jednim istim iznosom
doprinosa koji nije zadran, nije prikupljen ili nije isplaen.

24. Procedure za primenu stava 5, lana 26 Zakona, si iste kao one o primeni stava 4 lana 26
Zakona, kao to je opisano u ovom lanu, osim onoga kao to je opisano u stavu 25 ovog lana.

25. Zakon O penzijama na Kosovu, trai da poslodavac zadri jedan poseban iznos od plata
zaposlenih i da ga izjednae svojim sredstvima poslodavca. Iznos poreza koji podlee proceni
protiv jedne odgovorne osobe (ili osoba) je iznos penzija koji se trai da poslodavac zadri na
izvoru od plata zaposlenih (obuhvativi svaki dodatni iznos penzija koje zaposleni prihvata da
zadri na izvoru kao penzijski doprinos). Ne obuhvata iznos doprinosa koji se plaa od dela
poslodavca.

Primer:
Drutvo A je isplatilo svoje zaposlene od liste-plata i traeno je da zadri ukupno 2,000 za
penzijske doprinose. Trebalo je da se taj iznos izjednai sa ukupnim poreskim zaduenjem od
4,000 . Drutvo A ne plaa neke od svojih obaveza za penzijske doprinose. Iznos koji e se
proceniti protiv odgovorne osobe (ili osoba) je 2,000 poto je to iznos doprinosa koji se trai
da bude zadran i iznos koji je zadran, treba da se isplati u Trust penzijskih uteevina
Republike Kosova.

lan 41
Krediti i povraaj

1. Stav 1, lan 30 Zakona, ovlauje PAK da primeni svako preko-plaanje koje rezultira od
procene PAK ili prijavljen u jednoj poreskoj izjavi podnetoj od strane poreskog obveznika za
trenutni poreski dug, bez obzira na vrstu poreza koji je stvorio nad-isplatu ili neisplaenu
poresku obavezu. Osim kao to je predvieno u stavu 3 ovog lana, svaka nad-isplata moe da se
primeni na trenutnu poresku obavezu.

2. Kada je primenjena jedna nad-isplata na jednu poresku obavezu, PAK e poslati obavetenje
poreskom obvezniku i informisati ga o nad-isplati. Obavetenje treba da sadri informacije i da
pokae iznos nad-isplate i vrstu poreza i poreski period kome se pripisuje preko-plaanje, kao i
iznos i vrstu poreza za poreski period kada je nad-isplata primenjena.

3. Nezavisno od stava 1. ovog lana, PAK nee kreditirati kredit PDV naspram poreskog duga
dok je takav kredit prenet na tri meseca. Ako jedan poreski obveznik sa jednim prenesenim
kreditom PDV za tri meseca sa vie od 5,000 , PAK moe da obavesti poreskog obveznika da
e zapoeti kontrolu za kreditiranje PDV i ako se kredit utvrdi vaeim, jedan iznos kredita do
iznosa poreskog duga primenie se na poreski dug a ostatak e se vratiti. U takvim sluajevima,
poreski obveznik nema mogunosti da zadri kredit da se prijavi za naredne poreske dugove
PDV.

117
4. Kao to je predvieno u stavu 2 lana 30 Zakona, poreski obveznik koji ima nad-plaanje na
jednu poresku izjavu ima pravo da trai povraaj tog iznosa, ako se nad-plaanje kvalifikuje za
povraaj (kao u sluaju kredita PDV).

5. Da biste dobili povraaj trokova za preko-plaanje poreza, ili kreditnog bilansa na koje
poreski obveznik moe traiti povraaj, poreski obveznik mora da podnese prijavu u Poreskoj
administraciji u propisanom obliku kako zahteva PAK. Formular za zahtev predae se
Regionalnoj kancelariji, ili Kancelariji velikih poreskih obveznika, odgovornih za poreska
pitanja poreskog obveznika. Formular za zahtev mora da sadri:
5.1. Ime poreskog obveznika;
5.2.Fiziku adresu poreskog obveznika;
5.3.Fiskalni broj poreskog obveznika i, ako se sprovede, broj registarcije PDV;
5.4.Adresa na koju poreski obveznik eli da mu se poalju obavetenja o povraaju;
5.5.Ako poreski obveznik eli da se povraaj direktno deponuje na jedan bankarski raun,
potrebni su detalji banke gde povraaj treba da se obavi;
5.6.Vrsta poreza, poreski period iiznos traenog povraaja;
5.7.Razlog nad-isplate ili kreditiranja, ili kako je dolo do nad-plaanja ili kreditiranja;
5.8.Zatraena dokumentacija da podri zahtev nad-plaanja

6. U sluaju zahteva za povraaj u sluaju PDV, traena dokumentacija da podri zahtev, osim
opisnih zahteva u stavu 5, ovog lana, treba da obuhvati:
6.1.Izjavu biznisa u vezi razloga preko-plaanja PDV, kao to su investicije, neuobiajeno
velike kupovine, idr;

6.2.Ako je vie od 50% e transakcija kandidata sa jednom kompanijom, ime drutva,

adresa, odnos sa kandidatom, fisklani broj, broj registarcije PDV kompanije.

7. Sledei dokumenti moraju biti dostupni ukoliko je to potrebno za verifikaciju od strane

poreske uprave
7.1.Sve rauni od kupovine za tri meseca pre meseca stvaranja potrebnog kredita, rauni
kupovine za mesec u kome se stvorio traeni kredit, rauni kupovine za naredne mesece
pre meseca kada je podnet zahtev za povraaj PDV;
7.2. Sve rauni od prodaje za tri meseca pre meseca stvaranja traenog kredita, faktura
prodaje za mesec kada je traeni kredit stvoren, plus rauni prodaje za naredne mesece
pre meseca zahteva za povraaj PDV;
7.3.Svi realizovani ugovori tokom perioda za koji je zatraen povraaj, ili u procesu za to
vreme;
7.4.Sva carinska dokumentacija, plus pratee potvrde o kupovini, za sve uvoze na Kosovu
tokom tri meseci pre onog meseca kada je zatraeni kredit nastao, svu carinsku
dokumentaciju i pratee potvrde o kupovini za mesec kada je zatraeni kredit nastao,
plus carinska dokumentacija i pratee rauni kupovina za naredni mesec pre meseca
zahteva o povraaju PDV;
7.5. Svaka druga dokumentacija ili zahtev osnovan Zakonom o PDV;
7.6. Svaka druga dokumentacija zatraena od PAK tokom obrade zahteva.

118
8.Kao izuzetak od stava 5. ovog lana, preko-plaanje Poreza na prihod korporacija (PPK) ili
porezu na lini dohodak (PLD), sa manje od 500 evra nee biti u obavezi da podnese zahtev za
povraaj. Takve naknade, moe se zahtevati u odgovarajuoj izjavi PPK ili izjavi PLD, kada
obveznik eli da dobije povraaj preko-plaanja prikazan u izjavi.
Poreski obveznik treba da nevde potrebne bankarske informacijekako bi se preko-plaanje
isplatilo direktno na odreeni bankarski raun. Pak e obraditi takve zahteve povraaja odmah
nakon primanja pratei ih jednom revizijom podataka PAK koji pokazuju da je povraaj u redu.

9. Naknada ili povraaj nee biti odobren sve dok poreski obveznik nije podneo sve obavezne
poreske prijave. Poreski obveznik koji nije dostavio sve izjave smatrae se da nije dostavio
vaei zahtev za povraaj. Svaki zahtev za povraaj koji je podnet, kada poreski obveznik nije
dostavio sve potrebne izjave bie odbijen.

10. Uprokos injenici da je PAK odobrila povraaj u skladu sa stavom 8. ovog lana, PAK ima
pravo na kontrolu bilo kakve izjave podnete u roku propisanom vaeem zakonodavstvu na
snazi.

11. Zahtev za povraaj moe se podneti u bilo kom trenutku nakon isteka roka za podnoenje
vaee izjave do 6 godina od dana kada je plaen porez. Za potrebe utvrivanja datuma plaanja
poreza, avansi Poreza na prihod korporacija (PPK) ili Porez na lini dohodak (PLD), smatrae
se da su isplaeni datuma kada je obavezno da se predaju takve izjave u PAK.

12. Ako je jedan zahtev predat pogreno, zahtevi za povraaj takve isplate mogu se
predati u PAK, u skladu sa ovim lanom, pre roka poreske izjave za koju je obavljena
pogrena isplata. Ako ima neizmirenih poreskih dugova, PAK e primeniti isplatu na
svako trenutno zaduenje, kao to je predvieno u stavu 1 ovog lana, pre izvrenja
isplate povraaja.

13. PAK mora da obradi vaei zahtev za naknadu ili povraaj tokom 60 dana od dana kada
zahtev primljen u PAK. Zhatevi koji en sadre informacije zatraene prema ovom lanu, nee se
smatrati kao vaei zahtevi i nee se prihvatiti od Prijemne kancelarijeu PAK. Tokom pregleda
zahteva za povraaj, PAK, moe da trai dodatne informacije od podnosioca zahteva u skaldu sa
lanom 15 Zakona. Ako takve informacije, nisu date tokom opisanog vremenskog perioda na
pismenom zatevu, odgovorna kancelarija PAK, nee odobriti zahtev nadoknada ili povraaj i
obavetava poreskog obveznika o razlozima neodobravanja.

14. Ako PAK, ne obradi jedan vaei zahtev tokom 60 dana nakon primanja tog zahteva, mora
da plati kamatu na zahtev sa kamatnom stopom koju odredi ministar. Kamata se izraunava na
iznos zahteva koji je usvojen za nadoknadu poreskog obveznika poevi od 61 dana nakon to je
primljen vaei zahtev za povraaj. Nee biti obavezne kamate na odbijeni zahtev za povraaj.
Ako je zahtev odbijen nakon perioda od 60 dana zbog razloga opisanih u stavu 13 ovog lana,
nema obaveze za kamatu.

119
15.Kamata nije obavezna ni na jedan iznos povraaja PDV, koji se dri iz administrativnih
razloga kao to je predvieno u Zakonu o PDV, ili podzakonskim aktom donetim u skladu sa
odredbama tog zakona.

16. Ako PAK kasnije proveri neku izjavu za koju je povraaj odobren i utvrdi da poreskom
obevzniku ne pripada iznos povraaja, ili je trebalo da mu se odobri manji iznos povraaja od
onoga koji je odobren, uradie se usklaivanje poreza i mogu da se izraunaju vaea kazna i
kamata u tom poreskom usklaivanju.

lan 42
Izvetavanje transakcija iznad 500

1. Stav 3 lana 47 Zakona, zahteva: Sva lica koja se bave trgovinom ili poslovima, koji se
oporezuju na osnovu stvarnih prihoda i kupovinom robe ili usluga (ili primaju robu ili usluge u
barter transakcije) od strane drugog poreskog obveznika u ukupnom iznosu od petsto (500) evra
i vie tokom svake oporezive godine treba da podnesu tanu i istinitu izjavu da prijave takve
kupovine kod PAK. Kupovine od strane Vlade i optina na Kosovu takoe su predmet ovih
zahteva za izvetavanjem. Obavezne godinje izjave po ovom lanu predae se PAK ne dalje od
31 Marta naredne godine.

2. U skaldu sa stavom jedan ovog lana, poreski obveznik koji se oporezuju na realne prihode
mora da podnese godinji izvetaj Poreskoj administraciji ako kupuje robu ili nabavke u iznosu
od 500 evra ili vie od oporezivog lica (dobavljaa) svake oporezive godine. Za potrebe ovog
lana, termin oporezivo lice podrazumeva svaku osobu koja je, ili mora da bude, registrovana
u PDV i koja, obavlja na nezavistan nain neku privrednu delatnost na Kosovu, na jedan
redovan ili neredovan nain, bez obzira na rezultate ili svrhu te privredne aktivnosti. Oporeziva
godina je period koji poinje od 1 Januara i zavrava se 31 decembra svake kalendarske godine,
ili svaka druga oporeziva godina predviena od PAK za jednog posebnog poreskog obveznika.
Osobe koje su obuhvaene, ali ne samo one, od kojih se trai da predaju izvetaje prema ovom
lanu su:
2.1. Sva lica angaovana u trgovini ili poslovnoj aktivnosti sa nunim uslovima navedenim u
ovom lanu;
2.2. Vlada i optine Republike Kosova;
2.3. NVO, javne institucije i sline institucije;
2.4. Univerziteti, bolnice i sline institucije, javne ili privatne, dune su da predaju izjavu za
sve njihove kupovine prema ovom lanu, bilo da su registrovane za PDV ili ne.

3. Izvetaj obuhvata sve robe i usluge od strane bilo koje osobe koja je, ili je potrebno da bude
registrovana za PDV i koji, na Kosovu samostalno obavlja bilo kakvu ekonomsku aktivnost na
pravilan i nepravilan nain, bilo koja da je svrha ili rezultat privredne aktivnosti. Takve
kupovine se prijavljuju, bilo da podleu ili ne PDV.
Izuzete nabavke moraju biti obuhvaene u odreivanju dali je kupovina od jednog snabdevaa
jednaka ili prekorauje 500 u jednoj oporezivoj godini. Takva snabdevanja treba da se
obuhvataju na godinjem izvetaju koji mora biti predat PAK. Ostale odredbe u vezi izvetaja
obuhvataju:

120
 3.1. Avanse koji su povezani sa kupovinom i koji podleu PDV moraju obavezno da se
obuhvate u izjavi da se odredi dali su kupovine od snabdevaa prekoraile iznos od
500 Evra;
3.2. Rate isplaene nakon isporuke robe ili usluga ne treba obuhvatiti u vrednost kupljene
robe ili usluga, poto je ta vrednost ve obuhvaena u izjavi;
3.3. Kupovina usluga, koja podlee PDV kao povratni teret na primaoca usluge, kada je
mesto isporuke na Kosovu treba da budu ukljueni u izjavi.
3.4. Zakup nepokretne imovine treba da budu ukljueni u odreivanju vrednosti robe i
usluga, ali mora biti odvojeno izjavljen.

4. Kao to je opisano u stavu 2 ovog lana, sve Budetske organizacije Centralne vlade i sve
optine Republike Kosova podleu izvetavanju kupovine i snabdevanja od 500 ili vie od
jednog snabdevaa tokom jedne kalendarske godine.

5. Izvetaj koji se zahteva na osnovu ovog lana i ovog Administrativnog uputstva e obuhvatiti:
5.1. ime snabdevaa;
5.2. adresu snabdevaa;
5.3. fiskalni broj snabdevaa;
5.4. broj PDV snabdevaa;
5.5. ukupan iznos snabdevanja (u Evrima) kupovine od snabdevaa tokom kalendarske
godine;
5.6. oporezivi iznos zaliha koje je kupio;
5.7. iznos izuzete nabavke koja je kupljena; i
5.8. PDV koji je isplaen za kupljene nabavke.

6. Izvetaji za prolu oporezivu godinu treba da se predaju u PAK do 31 marta tekue godine.
Izvetaji treba da se predaju u formi koju je opisala PAK, u skladu sa uputstvima datim na
formularu.

7. Osobe koje obave godinju kupovinu u iznosu od 500 ili vie, od 10 ili vie snabdevaa,
zatraeni godinji izvetaj treba da predaju prema stavu 2 ovog lana, u elektronskoj formi na
osnovu Objanjavajue javne odluke.

8. Prvi izvetaji iz ovog lana mogu se oekivati na dan ili pre 31 marta 2011.

9. Kao to je predvieno u stavu 4, lana 47 Zakona, prodavac je duan da da svoje ime, adresu,
fiskalni broj i broj registracije PDV na zahtev kupca.

10. Sa izuzetkom Budetskih organizacija Centralne vlade republike Kosova, osobe koje ne
predaju zatraeni godinji izvetaj prema ovom lanu podlee kazni od 500 (stav 5 lana 47
Zakona). Uprkos donoenja kazne, osoba ostaje duna da podnese godinji izvetaj i moe biti
predmet dalje kazne ako ne preda izvetaj i nakon zahteva PAK.

lan 43
Kazne i olakice od kazni

121
1. Sa mnogim razliitim odredbama kazni, mogue je da se razvije poten pristup, jedinstven i
sve obuhvatan u upravljanju kazni. Cilj ovog lana je da prui uputstva za institucionalni
delokrug PAK, za sve donete kazne iz Poreskog zakona Kosova. Ovaj lanak je napisan u
formi koja objanjava kazne i osnovne uslove za olakanje, pratei uputstva o primeni kazne
adresirane ovom lanu i posebne zahteve za oslobaanje od odreenih kazni, kada postoje
posebni zahtevi. Iako je ovaj lan administrativnog uputstva, napisan kao uputstvo za PAK o
upravljanju kaznama, ukljuen je u celini u Administrativnom uputstvu za javnost da takoe
razume ulogu koju kazne imaju u PAK i nain na koji e biti primenjene na Kosovu.

2. Svaka funkcija u PAK ima svoju ulogu u pravilnoj primeni kazni. Neophodno je da svaka
funkcija obavlja svoje rad sa akcentom na promovisanju dobrovoljne usaglaenosti. Treba da se
obave neophodna razmatranja rada kako bi obezbedili doslednost sa izjavom i kaznenom
politikom. Vano je da se osigura da je pristup dosledan i informacije o kaznama se koriste za
identifikaciju i odgovor na probleme uinka. Upravnik treba stalno da pregleda informacije
situacija, koje mogu dovesti do izmena u programu izvodljivosti, kursevi i treninzi, vaspitni
programi, odreivanje kazni i upravljanje kaznama.

3. Dok olakice od kazni, kada je kazna ve procenjena, je odgovornost zvaninika PAK koju
je ovlastio Generalni direktor u skladu sa lanom 62 Zakona, ili odgovornost albi preko
njihove odluke, svi zaposleni treba da zapamte sledee objektive pri odreivanju kazni:
3.1. Slini sluajevi i poreski obveznici koji se nalaze u slinim situacijama treba da se
tretiraju na isti nain.
3.2. Svaki poreski obveznik, treba imati mogunost da se sasluaju njegovi interesi i da se
uzmu u obzir.
3.3. Pokuajte da donesete pravilnu odluku u prvom sluaju. Jedna pogrena odluka, iako
je eventualno tana, ima negativan uticaj na dobrovoljnu saglasnost.
3.4. Obezbedite odgovarajuu mogunost za korigovanje pogrene odluke.
3.5.Tretirajte svaki sluaj na objektivan i nepristrasan nain (npr. pribliite se poslu, ne iz
perspektive poreskog obveznika ili drave, ve u interesu pravilne i nepristrasne
primene poreskih zakona).
3.6.Iskoristite svaku priliku, kao jednu mogunost da vaspitavate poreskog obveznika,
pomae poreskom obvezniku da razume svoje obaveze i prava, i pomozite poreskom
obevzniku da razume pravo albe i, u svakom sluaju, pratite proceduralna prava
poreskog obveznika.
3.7. Potrudite se da odmah obradite i da reite svaki sluaj poreskog obveznika.
3.8. Odredite svaku kaznu na taj nain da podstie dobrovoljno ispunjenje.

4. Upravljanje kaznama od PAK rukovodie se od ove Izjave politika:

Kazne su vano sredstvo poreske administracije da nastavi svoju misiju u efikasno

prikupljanje prihoda za kosovski budet. Kazne podravaju tu misiju samo ako poveaju
dobrovoljno ispunjenje. Poreska uprava e dizajnirati, upravljati i razvijati programe
kazni samo na osnovu toga da li obavljaju posao to je mogue bolje da ohrabre
usvajanje ispunjavanja obaveza od strane naih poreskih obveznika. U interesu efikasnog
poreskog sistema, Poreska uprava e koristiti kazne da podstakne dobrovoljno ispunjenje

122
nanain: (1) pomaui poreskim obveznicima da shvate da je ispunjavanje zaduenja
pravilno a enispunjavanje je nepravilno: (2) spreavanje neispunjavanja kroz primenu
dodatnih trokova i (3) uspostavljanje pravosudnog sistema kroz potenu kaznu poreskih
obveznika ne-ispunjavanja. Nakraju, Poreska administracija upravlja jednim sistemom kazni
koji je odreen da:
Da bi se obezbedila doslednost;
Da bi se osigurala tanost rezultata u svetlu injenica i zakona;
Obezbediti metode za poreske obveznike da imaju priliku da budu sasluani i uzeti u obzir
njihovi interesi;
rae pravednost i posveenost da se postigne ispravna odluka;
Dopusti brzo reenje poetnih opredeljenja (odluka) kada se iznese dovoljno informcija
da se pokae da kazna nije pravilna;
Da obezbedi da kazne slue svojoj svrsi a ne kao pregovarake take u razvoju ili
procesuiranju sluajeva.

5. Drugi deo ovog lana potpunije e objasniti ovi izjavu politika, olakice koje e se dati, i
sprovoenje posebnih kazni predvienih Zakonom.

6. Kazne postoje da bi ohrabrili dobrovoljno ispunjavanje podravajui standarde ponaanja

koji se oekuju poreskim zakonima i pod zakonskim aktima Kosova.

7. Za veinu poreskih obveznika, dobrovoljno ispunjavanje znai priprema jedne tane izjave,
njena predaja na vreme, i isplata svakog poreskog duga. Legitimni napori da se ispune ova
zaduenja ine napore ispunjavanja. Veina kazni primenjuje se za ponaanje koje ne ispunjava
jedno ili sva ova zaduenja.

8. Kazne podstiu dobrovoljno ispunjavanje od strane:

8.1. Definisati standarde ponaanja ispunjavanja;
8.2. Definisati popravne posledice za neispunjenje, i
8.3. Obezbediti novane sankcije protiv poreskih obveznika koji ne ispunjavaju standarde.

9. Ova tri faktora podravaju javna uverenja da je poreski sistem pravedan i kazna je srazmerna
teini neispunjenja.

10. Poreski obveznici na Kosovu procenjuju svoje poreske obaveze prema sebi i dobrovoljno
plaanje te obaveze. Ovaj sistem procene i isplate je zasnovan na naelu dobrovoljnog
ispunjenja. Dobrovoljno ispunjenje postoji kada poreski obveznik podrava zakon bez
obavezivanja i pretnje.

11. Samoprocena izvodljivosti, trai da poreski obveznik zna pravila za predaju izjave i isplatu
poreza. PAK, je odgovorna za pruanje informacija poreskim obveznicima, koje sainjavaju:
11.1. Pismene materiale, koji jasno objanjavaju pravila;
11.2. Obrasci koji dozvoljavaju samo- obraunavanje poreske obaveze .

123
12. U jednom sistemu dobrovoljnog ispunjavanja/samoprocenjivanja, poreski obveznici
imaju odgovornost da odrede koje su njihove poreske obaveze i treba da urade napore da dobiju
potrebne informacije, da shvate ta podrazumevaju informacije za njih, i da primene informacije
na jedan taan nain. Poreski obveznici koji ne prihvataju svoje odgovornosti imae potekoa
da dobiju olakice prema predvienim kriterijumima ovog lana ili Zakona.

13. Osim stava 11 ovog lana, PAK, treba da prui sredstva da se ouva i povea dobrovoljno
ispunjavanje jednim pravilnim upravljanjem, neotuivim i tanim za jedan sistem kazni.

14. Mada kazne podravaju i ohrabruju dobrovoljno ispunjenje, one takoe obezbeuju
dodatne prihode za Dravu, nameu popravne isplate protiv poreskih obveznika i indirektno
finansiraju trokove sprovoenja. Meutim, ovi rezultati nisu razlog za stvaranje ili nametanje
kazni.

15. Kazne podravaju misiju PAK onda kada ohrabruju dobrovoljno ispunjenje. Ispunjavanje
se postie kada poreski obveznik ini verodostojne napore da ispuni poreske obaveze utvrene
poreskim zakonima i podzakonskim aktima. Kazne podravaju dobrovoljno ispunjavanje da bi
obezbedili redovnom poreskom obvezniku da poreski prestupnici su identifikovani i kanjeni.

16. PAK ima zadatak da osnai poreski sistem. Kaznene mere, treba da:
16.1.budu stroge da spree neispunjavanje;

16.2. ohrabre poreske obveznike neizvrioce da isplate poresku obavezu;

16.3. na objektivan nain su srazmerne sa prekrajem;
16.4. koriste se kao mogunost da vaspitavaju poreske obveznike i da ih ohrabre da
ispunjavaju obaveze ubudue.

17. Osoblje PAK moe da vaspita poreske obveznike i da ih ohrabri u ispunjavanju ubudue
tako to e:
17.1. Raspravljati razloge za delikvenciju i sluajui razloge i brigu poreskih obveznika o
neispunjenju,
17.2. obezbedi da poreski obveznici razumeju svoje obaveze deklaracije i plaanje, i
17.3. Obezbedi da poreski obveznik shvati njihove mogunosti da trai oslobaanje od kazne
u povoljnim okolnostima.

18. Kazne treba da budu povezane sa standardima ponaanja koje oni ohrabruju. Kazne
najbolje pomau dobrovoljno ispunjavanje ako podravaju poverenje u pravednost i efektivnost
poreskog sistema. Ovo poverenje ohrabruje ispunjenje u oblasti koje se ne postiu putem
kontrola ili ostalih programa.

19. Pristup PAK prema upravljanju kaznama treba da obezbedi:

19.1 Ujednaenost: PAK treba da primeni kazne na isti nain u slinim situacijama. Poreski
obveznici svoje shvatanje baziraju na svom iskustvu svog pravosudnog sistema i
informacija koje dobijaju od media i ostalih. Ako PAK ne upravlja kaznama na

124
 izjednaen nain (kako nareuju pravilnici, statusi i primenljive procedure), ugroava
se opte poverenje u poreski sistem.
19.2 Tanost: PAK treba da donese tanu odluku kazni. Tanost je osnova. Procene sa
grekama pri kanjavanju i ne tana procena zamagljuje poreske obveznike i predstavlja
u loem svetlu nadlenost PAK.
19.3 Nepristrasnost: Zaposelni PAK, su odgovorni za upravljanje odredbi za kazne na
jedan pravilan nain koji je pravedan i nepristrasan bilo za dravu ili za poreskog
obveznika.

20. Stav 3, lana 62 Zakona predvia da jedan poreski obveznik moe da trai olakice od
jedne procenjene kazne, ako poreski obveznik smatra da je razlog opravdan, dobra-vera,
nepotrebne potekoe, ili postoje druge injenice za smanjenje kazne. PAK e razmotriti taj
zahtev i utvrdili da li postoji dovoljno dokaza da li zahtev poreskog obveznika mora biti
primljen, i tako e se poveati efikasnost PAK-a.

21. Uopte, olakice od kazni spadaju u etiri podeljene kategorije. To su:

21.1. Opravdan razlog, obuhvativi napore sa dobrom verom da se sprovede zakon;
21.2. Zakonski izuzeci;
21.3. Pod- administrativne ostavke, kao to su nepotrebne tekoe ili druge injenice koje e
poboljati efikasnost PAK-a ;
21.4. Poboljanje greke PAK-a.

22. Da bi traili olakice, poreski obveznik treba da preda jednu pismenu izjavu Generalnom
direktoru PAK, koji sadri jedan puni opis procenjene kazne; jedan opis baze na osnovu
koje je traena olakica i injenice koje podravaju zahtev za olakicu; svaki neophodan
dodatni dokumenat; potpis jedne odgovorne osobe koji potvruje da su predate informacije
istinite i tane.

23. Generalni direktor moe delegirati ovlaenje da prihvati i razmatra zahteve za smanjenje
kazni, kao to sledi:

23.1. Ovlaeni zvaninik, kao to je Advokat poreskog obveznika, koji moe da daje
preporuke Generalnom direktoru. Generalni direktor moe da prenese takvo
ovlaenje Zameniku Generalnog direktora ili direktoru, koji su ovlaeni da usvoje
takve preporuke, ili
23.2. Jedna komisija ovlaena da primi, razmotri i usvoj/odbije zahtev za smanjenje
kazne.
23.3. U svakom sluaju, odluka zvaninika ili komisije sa delegiranim ovlaenjem
sprovee se od IT Poreske administracije im primi neki pravilno potpisani dokumenat
koji specifikuje zatraenu primenu. Generalni direktor izdae uputstvo za javnost o
procedurama za predaju zahteva za smanjenje kazne, kao i unutranje procedure PAK
da primi i usvoji/odbije takve zahteve i kasniju obradu zahteva nakon to se oni
usvoje/odbiju.

24. Prilikom donoenja odluke za oslobaanje od kazne, zvaninik ili Komisija za oslobaanje
od kazne mora da razmotri injenice i okolnosti svakog pojedinanog sluaja. Zvaninik ili

125
Komisija za oslobaanje od kazne treba uzeti u obzir smernice propisane u ovom lanu, u
odluivanju da odobri ili odbije olakanje od kazne. Zvaninik ili Komisija moe zahtevati
saradnju iz Regionalne kancelarije odgovorne da usvoji ili uzme u obzir zahtev za smanjenje ili
olakicu od kazne.

25. Zvaninik ili Komisija, razmotrie samo zahteve za olakanje predate pre nego je
razmotren zahtev od strane departmana albi u PAK. Za definisanje u vezi oslobaanja od
kazne u albama PAk, ali jedna odluka od strane albi PAK ne moe da se uzme u obzir kasnije
za olakanje od kazne, osim ako sprovoenje kazne nije bilo uzeto u obzir u albu.

26. Svaka kazna procenjena kao rezultat poreske prevare ili drugo krivino delo u oblasti
oporezivanja ne ispunjava uslove za oslobaanje.

27. Jedan zahtev za olakanje, vri se nakon primanja obavetenja o proceni. Ipak, jedan
poreski obveznik moe da trai smanjenje kazne nakon primanja obavetenja o predloenoj
proceni koja proizlazi iz jedne kontrole kod poreskog obveznika, ne dovodei u pitanje pravo
poreskog obveznika za albu o validnosti propisa.

28. Kada je zahtev primljen, zvaninik ili Komisija, analizirae paljivo razloge poreskog
obveznika da odredi dali je smanjenje kazne opravdano. Teret dokazivanja je uglavnom na
poreskog obveznika.

29. Svaki zahtev mora biti ocenjen na osnovu vrednosti, ukljuujui:

29.1. Dogaaji ili obuhvaene stranke, i
29.2. Dali je poreski obveznik radio ozbiljno i sa obinom poslovnom panjom ili zbog
okolnosti i dogaaja koje su bile van njegove volje, nije bio u stanju da ispuni poreske
zahteve ili da primeni druge kriterijume za smanjenje kazne.

30. Dunost poreskog obveznika da stalno ispuni zahteve , iako je kasno, uobiajena panja i
opreznost u poslovanju, trai da poreski obveznik nastavi sa naporima da ispuni zahteve.

31. Odredite dali objanjenje poreskog obveznika adresira uspostavljenu kaznu:

31.1. Datumi i objanjenja treba jasno da odgovaraju dogaajima na kojima se zasnivaju
kazne da bi dokazali da poreski obveznik ima pravo na oslobaanje od kazne.
32.2. Traite dodatne informacije od poreskog obveznika da se razjasni obrazloenje
ukoliko datumi i objanjenja ne odgovaraju dogaajima na kojima se zasniva kazna.

32. Pregledaju se informacije koje su na raspolaganju PAK u odreivanju dali je poreski

obveznik bio ozbiljan i poslovno paljiv. Pregledaju se prethodne poreske godine, (barem dve
prethodne godine), evidencija isplata i opta istorija poreskih izvrenja:
32.1. Iste kazne, ranije ocenjene, mogu da pokau da poreski obveznik nije bio dovoljno
paljiv i ozbiljan u svom poslovanju.
32.2. Ako je ovo prvi sluaj za tog poreskog obveznika za ne-ispunjenje obaveze, uzimaju se
u obzir injenice i razlozi koje daje poreski obveznik kao olakica, poto prvi neuspeh u

126
 ispunjavanju nije opravdan razlog, ali e dati visoku vrednost znaaja u donoenju
odluke. Ostali faktori treba da odraavaju ozbiljno zanemarivanje poreskih zakona

33. Uzima se u obzir vremensko trajanje izmeu pomenutog dogaaja kao razlog za
neispunjenje i naknadnog ispunjenja. Vreme izmeu dogaaja moe da poslui da se otkae ili
smanji efekat dogaaja. Oslobaanje od kazne ne moe biti prikladno, ako, nakon
razmatranja svih injenica i okolnosti, poreski obveznik se nije poboljao i ne pobolja
ponaanje u ispunjavanju.

34. Uzima se u obzir dali je poreski obveznik mogao da predvidi dogaaj koji je izazvao ne-
ispunjavanje.

35. Slede primeri gde olakavanje kazne ne moe biti prikladno:

35.1. Poreski obveznik tvrdi da nije bio u stanju da ispuni zahtev izjave zbog sluaja smrti u
porodici. Smrt se desila nekoliko meseci pre roka izjave ili deklaracije. Izjava nije
podneta do godinu dana nakon proglaenja roka o izjavi.
35.2. Poreski obveznik tvrdi da nije bio u stanju da ispuni zahtev o izjavi, jer su neophodni
podaci za izjavu bili pod kontrolom tree strane, na primer steajni upravnik ili
raunovoa. Beleke su vraene poreskom obvezniku ranije pre vremena kada je izjava
zatraena da se preda. Izjava nije predata nekoliko meseci nakon to su podaci
vraeni.

35.3. U oba primera, vreme dogaaja moe da sprei poreskog obveznika da dobije
smanjenje kazne sve dok ostale injenice ne opravdaju kanenje izjave.

36. Ako poreski obveznik prui objanjenje koje podrava njegov zahtev, smanjuju se vaee
kazne. Ako se objanjenje primeni samo u jednom delu kazni, samo taj deo kazne treba da se
smanji.

37. Odgovorni zvaninici PAK dokumentirae svaku odluku donetu prema ovom
Administrativnom uputstvu, obuhvativi i osnovu na koju je doneta odluka. Svaka primljena
informacija koja podrava odluku, priloie se odluci i drati na jednom slubenom dosijeu
PAK, koji sa lakoom moe da se nae, u sluaju potrebe.

38. Ako je olakica odobrena pre donoenja kazne koja normalno odmah procenjuje od
SIGTAS, treba preduzeti neophodne mere da bi spreili automatsku procenu od SIGTAS. Ako
se desi automatska procena, treba da se primene odredbe ovog lana poto su povezane sa
grekama PAK.

39.Ako jedna konana odluka pokae da nisu ispunjeni kriterijumi za smanjenje kazne, odluku
treba dokumentovati kao u gorenavedenom stavu 37. Svaka dobijena informacija koja podrava
odluku, priloie se i drati u dosije PAK, koja veoma lako moe da se nae ukoliko je to
potrebno i u sluaju potrebe.

127
40. Poreskom obvezniku se alje jedno pismeno obavetenje o odluci ne smanjenja kazne.
Obavetenje treba da sadri:
40.1. Detaljno objanjenje o odluci PAK i osnovu odbijanja;
40.2. Informacije o procedurama albe koje treba pratiti ako poreski obveznik eli da se ali
na odluku.

41. Opravdan razlog, podran injenicama i okolnostima u posebnim situacijama i omoguuje

da PAK prui olakice od kazni koje su procenjene. Za razumne olakice uzrok se obino
odobrava kada poreski obveznik ostvaruje uobiajenu brigu i oprez u poslovanju i obavljanju
svojih poslova, ali nije u stanju da ispuni te obaveze.

42. U funkciji istog tretiranja poreskog obveznika od PAK, uklanjanje administratvinih kazni na
osnovu nekog opravdanog razloga ili drugih olakavajuih odredbi ovog lana, da se uradi na isti
nain i treba da bude u skladu sa odreenim razlozima ovog Zakona ili Administrativnog
uputstva na snazi.

43.Za one kazne kada se primenjuju opravdani razlozi, PAK e uzeti u obzir svaki razlog koji
pokazuje da je poreski obveznik bio oprezan i uobiajeno poslovno paljiv, ali nije bio u stanju
da ispuni svoj poreski dug. Prihvatljiva obrazloenja nisu ograniena na objanjenjima datim u
ovom Administrativnom uputstvu.

44. Poreski obveznik ima opravdan razlog kada ponaanje opravdava ukidanje jedne kazne.
Svaki sluaj, treba da se pojedinano ocenjuje na osnovu injenica i konkretnih okolnosti. Pri
donoenju odluke treba uzeti u obzir pitanja kao u nastavku:
44.1 ta se desilo i kada se desilo?
44.2. Za vreme kada poreski obveznik nije bio redovan, koje injenice i okolnosti su ga
spreile da preda izjavu, isplatu poreza, ili neko drugo ispunjenje zakona?
44.3. Kako su injenice i okolnosti spreile poreskog obveznika od ispunjenja?;
44.4. Kako se bavio poreski obveznik preostalim pitanjima tokom ovog vremena?;
44.5. Kada su izmenjene okolnosti i injenice, kakve napore je uinio poreski obveznik da
bude redovan?

45. Nema opravdanog razloga, dok, injenice i razlozi koji pokazuju ne-ispunjavanje poreskog
obveznika, su prestali postojati i poreski obveznik ne ispunjava ponovo svoje poreske
obaveze tokom jednog opravdanog vremenskog perioda:
45.1. uinjeni su opravdani napori i sa dobrom verom da se ispuni zakon, ili
45.2. poreski obveznik nije znao o zahtevu i na opravdan nain nije mogao znati o zahtevu.

46. Obina briga i oprez poslovanja. Svaki razlog koji odluuje da je poreski obveznik vrio
uobiajenu brigu i oprez na poslovanju, ali nije bio u stanju da ispuni poreski zakon, moe se
uzeti u vidu za oslobaanje od kazne .
46.1. Obina briga i oprez poslovanja, ini sprovoenje zakona poreskih obaveza i da ih
primeni kada se pojave dogaaji koji su opravdani i predvidljivi. Poreski obveznik
moe utvrditi razuman uzrok, nudei injenice i okolnosti koje ukazuju na to da je
poreski obveznik vrio uobiajenom brigu i oprez poslovanja (imajui u vidu stepen

128
 opreza koji bi vrila jedna odmerena i razlona osoba), ali ipak nije bio u stanju da
ispuni svoju zakonsku obavezu.
46.2 Pri odreivanju dali je poreski obveznik vrio uobiajenom brigu i oprez poslovanja,
razmatraju se informacije kao u nastavku:
46.2.1. Razlog poreskog obveznika. Razlog poreskog obveznika treba da adresira
donetu kaznu. Da bi pokazao opravdan razlog, datumi i objanjenja treba da
odgovaraju u potpunosti dogaajima i na osnovu kojih je zasnovana kazna. Ako
datumi i objanjenja ne odgovaraju dogaajima, na osnovu kojih je doneta
kazna, trae se, dodatne informacije od poreskog obveznika.
46.2.2. Istorija ispunjenja. Proveravaju se ranije poreske godine (najmanje 2 godine)
isplata i opta istorija ispunjenja poreskih obaveza od strane poreskog
obveznika. Ista kazna, koja je ranije procenjena ili ukinuta, moe pokazati da
poreski obveznik nema uobiajenu brigu i oprez poslovanja. Ako je ovo prvi
sluaj o ponaanju poreskog obveznika o ne-ispunjenju, uzima se u vidu kao i
ostali razlozi koje navodi poreski obveznik kao razlog, poto samo jedan
neuspeh ne ini sam po sebi opravdan razlog.
46.2.3. Vremensko trajanje. Razmatra se vremenski period izmeu navedenog
dogaaj kao razlog za neispunjenje i naknadnog ispunjenja. Ima se u vidu:
46.2.3.1. Kada je postupak zatraen zakonom;

46.2.3.2. Vremenski period kada poreski obveznik nije mogao da ispotuje

zakon zbog okolnosti koje su bile van njegove kontrole, i
46.2.3.3. Kada je poreski obveznik ispunio zakon.
46.2.4 Okolnosti van kontrole poreskog obveznika. Razmatra se dali je poreski
obveznik mogao da predvidi dogaaje, koji su doveli do ne-ispunjenja. Obino
se kao opravdan razlog smatra ako poreski obveznik obino ima uobiajenu
brigu i oprez poslovanja, ali zbog okolnosti koje su van njegove kontrole on
nije bio u stanju da ispuni obavezu na vreme. Poreski obveznik mora nastaviti
napore da ispuni svoje dunosti, ak i onda kada je kasno da to uradi on/ona.
Uobiajena briga i opreznost poslovanja trai da poreski obveznik nastavi sa
naporima da ispuni zahteve, tako da se ispune to je bre mogue.

47. Nepoznavanje zakona. U nekim sluajevima poreski obveznici ne mogu biti svesni
posebnih obaveza da izjave i/ili plate porez. Standard obine brige i oprez poslovanja zahteva
da poreski obveznik nastavi sa naporima da odredi poreske obaveze. Moe da se smatra kao
opravdan razlog ako poreski obveznik pokae nepoznavanje zakona u vezi drugih injenica i
okolnosti. Opravdan razlog nikada ne moe da se predpostavi, ak ni onda kada se
nepoznavanje zakona koristi kao osnova zahteva za smanjenje kazne. Na primer, treba uzeti u
obzir:
47.1. vaspitanje/obrazovanje poreskog obveznika;
47.2. ukoliko poreski obveznik podlee zakonu;
47.3. dali je poreski obveznik kanjen, ili
47.4. dali je u poslednje vreme bilo izmena u poreske obrazce ili poreskom zakonodavstvu,
za koje poreski obveznik, zbog opravdanih razloga nije mogao da zna.
47.5. Nivo sloenosti poreza ili izdavanje saglasnosti jeste jo jedan faktor koji treba uzeti u
obzir u proceni o opravdanom razlogu zbog nepoznavanja zakona.

129
48. Nainjena je greka. Poreski obveznik moe da se potrudi da potvrdi opravdan razlog,
tvrdei da je napravio greku:
48.1. To nije u skladu sa standardima obine brige i opreza poslovanja i ne prua osnovu za
opravdan razlog.
48.2. Meutim, razlog greke moe biti dodatni faktor ako injenice i okolnosti podravaju
odluku da je poreski obveznik bio oprezan i poslovno paljiv.

49. Zaboravnost. Poreski obveznik moe nastojati da iznese opravdane razloge tvrdei da je
zaboravio ili nije bio paljiv ili je neka trea strana izazvala ne ispunjenje. Uglavnom, to nije u
skladu sa standardima o brizi i obinoj poslovnoj panji i ne prua osnovu za opravdan razlog.
Informacije koje e se uzeti u obzir kada se procenjuje jedan zahtev o ukidanju ili ne prihvaanju
kazne zasnovane na greci ili tvrdnji o nepoznavanju zakona, obuhvataju, ali se ne ograniuje na:
49.1. Kada i kako je svestan poreski obveznik o greci;
49.2. Stepen koliko je poreski obveznik popravio greku;
49.3. Odnosi izmeu poreskog obveznika i zavisnika;
49.4. Dali je poreski obveznik na vreme preduzeo korake da pobolja neuspeh nakon to je to
otkrio;
49.5. Dodatna dokumentacija.

50. Oslanjanje na drugu osobu. Oslanjanje na drugu osobu da izvri jedan zatraeni akt
uglavnom nije dovoljno da se odredi opravdan razlog. Dunost je poreskog obveznika da na
vreme preda tanu izjavu i da izvri isplate na vreme. Ova odgovornost ne moe da se delegira.

51. Smrt, ozbiljna bolest ili neizbean izostanak. Smrt, ozbiljna bolest ili neizbean izostanak
poreskog obveznika moe da odredi opravdan razlog za izjavu ili kasniju isplatu, kao u
nastavku:
51.1. Individualno: Ako je bilo smrti, ozbiljne bolesti ili neizbenog izostanka poreskog
obveznika ili smrti, ozbiljne bolesti u blioj porodici poreskog obveznika
(npr.suprugi(a), sestra/brat, roditelji, ded i baka, deca).
51.2. Pravno lice: Ako je bilo smrti, ozbiljne bolesti, ili neizbenog izostanka odgovrne
osobe (ili lana blie porodice te osobe) i ta osoba je imala jedino ovlaenje da
izvri izjavu ili isplati porez.
51.3. Ako neko, drugaije od poreskog obveznika ili odgovorne osobe, je ovlaen da ispuni
obaveze, uvaavaju se razlozi o ispunjavanju obaveze, uvaavaju se razlozi zapto nije
ispunio obaveze kada se procenjuje zahtev za olakice. U sluaju jednog biznisa, koji
ima sao jednu ovlaenu osobu, procenjuje se dali je on imao potrebni oprez i
poslovnu panju.
51.4. Informacija koja mora da se uvai kada se procenjuje jedan zahtev za smanjenje kazne
zasnovan na opravdani razlog zbog smrti, ozbiljne bolesti ili neizbenog izostanka,
obuhvata ali se ne ograniuje na:
51.4.1. Odnos poreskog obveznika sa drugim obuhvaenim stranama;
51.4.2. Datum smrti;
51.4.3. Datum, vreme trajanja smrti i ozbiljnost bolesti;
51.4.4. Datum i razlozi izostanka;
51.4.5. Kako je dogaaj spreio ispunjenje;

130
 51.4.6. Ako su obaveze drugih biznisa bile neizmirene, i
51.4.7. Dali je poreskim obavezama odmah posveena panja kada je bolest prola, ili
tokom jednog opravdanog vremenskog perioda nakon smrti ili izostanka.

52. Nemogunost da se obezbede podaci (evidencije). Objanjenja u vezi nemogunosti da se

dobiju potrebni podaci, mogu predstavljati opravdan razlog u nekim sluajevima, ali ne i u
nekim drugima. Uvaavaju se injenice i okolnosti koje su povezane sa za vaki sluaj i
procenjuje se zahtev za olakicu od kazni:
52.1. Ako poreski obveznik nije bio u stanju da dobije potrebne podatke da ispuni poresku
obavezu, poreski obveznik moe ili ne moe da bude u stanju da iznese opravdan
razlog. Opravdan razlog moe da se proceni ako je poreski obveznik vrio oprez i
poslovnu panju, ali zbog okolnosti van kontrole poreskog obveznika, nije bio u
stanju da ispuni obaveze.
52.2. Informacije koje treba imati u vidu kada se procenjuje jedan takav zahtev obuhvata ali
se ne ograniuje, kao:
52.2.1. Zato su evidencije bile neophodne da se ispune obaveze;
52.2.2. Zato evidencije nisu bile na raspolaganju i koraci koje treba preduzeti da se
obezbede oni;
52.2.3. Kada i kako je poreski obveznik saznao da nema potrebne evidencije;

52.2.4. Dali su istraeni drugi naini da se obezbede potrebne evidencije;

52.2.5. Zato poreski obveznik nije procenio informacije;
52.2.6. Dali je poreski obveznik kontaktirao PAK o uputama ta da uradi u vezi
informacija koje nedostaju;
52.2.7. Dali je poreski obveznik odmah ispunio obaveze im je dobio informacije koje
su nedostajale; i
52.2.8. Dodatni dokumenti, kao kopije pisanik papira i odgovori koje je dobio kao
rezultat napora kako bi dobio potrebne informacije.

53. Saveti. Poreski obveznik moe da trai olakice od kazni zbog opravdanog razloga na
osnovu podrke poverenja u savetovanje (informacije) dobijene od PAK. Uglavnom, kako bi
dobio olakicu od kazne, poreski obveznik treba da podri pismenim i savetima PAK:
53.1. Informacije potrebne da se odredi kako da se proceni jedan zahtev o smanjenju kazne
ili olakice zbog poverenja u pismeni savet, obuhvata, ali nije ogranien, kao u
nastavku:
53.1.1. Dali je savet bio odgovor na jedna poseban zahtev i savet koji je dat zasnovan
je na injenicama i sadraj zahteva?;
53.1.2. Dali se poreski obveznik na opravdan nain oslanja na dati savet?
53.1.3. Dali je poreski obveznik pruio prikladne i tane informacije PAK;
53.1.4. Dali je savet zatraen u prikladno vreme, kako bi opravdano oekivali jedan
odgovor na vreme od PAK?
53.2. Sluajevi u nastavku pokazuju situaciju kada se jedan poreski obveznik oslanja na
pismeni zahtev koji je PAK napravila na vreme u vezi take na predatoj poreskoj
izjavi.

131
 53.2.1. Poreski obveznik se nije oslonio na opravdan nain na savet u vezi take koja
je u poreskoj izjavi i dali je savet primljen nakon dana predaje izjave;
53.2.2. Poreski obveznik moe se smatrati da ima opravdano poverenje u primljeni
savet, poto je predao izjavu i on je potom predao korigovanu izjavu koja je u
skladu sa pismenim savetom;
53.2.3. poreski obveznik moe se smatrati da ima opravdano poverenje u pismeni
odgovor koji nije povezan sa takom u izjavi, kao to je savet o isplati
predvienih poreza, ako je savet dobijen poto je utvrena poreska isplata
obavezna.
53.3. Dali poreski obveznik ima pravo na smanjenje kazne na osnovu dobijenog pismenog
saveta, takva olakica primenie se za period koji je podran u savetu. Period se
nastavlja sve dok se poreski obveznik obavesti da savet nije vie taan ili ne
predstavlja vie pozicije PAK.
53.4. Poreski obveznik je obaveten kao rezultat nekog ranijeg dogaaja, koji predstavlja
suprotnu situaciju i deava se nakon pruanja pismenog saveta u sledeim
okolnostima:
53.4.1. Pismeno obavetenje PAK da njihov savet nije vie taan ili ne predstavlja vie
gledite PAK;
53.4.2. Usvajanje zakonodavstva ili ratifikacija jednog poreskog traktata;
53.4.3. Sudska odluka;
53.4.4. Izdavanje jednog podzakonskog akta koji je povezan sa tim pitanjem, ili;

53.4.5. Donoenje jedne objanjavajue odluke, ili objavljivanje svake druge izjave na
stranici interneta PAK.
53.5. Poreski obveznik treba da preda potrebne dodatne informacije, obuhvativi jednu
kopiju korespodencije sa PAK, kao i pismeni odgovor dobijen od PAK sa njihovim
zahtevom za smanjenje kazne.
53.6. Mada poreski obveznik moe da se ne kvalifikuje za smajenje kazne na osnovu gore
navedenih objanjenih sluajeva u taci 53.2, poreski obveznik moe jo uvek biti
obuhvaen u olakice za neke kazne ako se odredi da je on, vrio uobiajen oprez i
poslovnu panju u traenju saveta od PAK i verujui u nju dok poreski obveznik nije
podran u savetu.
53.7. Saveti poreskog obveznika. Oslanjanje na savete poreskog savetnika, uglavnom
povezani sa izuzetkom opravdanog razloga za pod-izjavu prihoda ili nad-izjavu
kredita/povraaj ili slinim pitanjima tehnike ili sloene prirode. Ako je poreski
savetnik u stanju da pokae da stanje prikazano u izjavi poreza na prihode koje je
rezultiralo u pod-izjavi ili nad-izjavit kredita / povraaja, je bilo razumno stanje, i
poreski obveznik se opravdano oslonio na tom savetu, pronalaenje razumnog razloga
moe biti mogue u zavisnosti od injenica i okolnosti svakog sluaja posebno.
Meutim, poreski obveznici se ne mogu osloboditi odgovornosti da prijave i / ili
plaaju porez, oslanjajui se na savete jednog poreskog savjetnika.

54. Vatra, nesrea, prirodne katastrofe i drugi poremeaji. Oslobaanje od kazne moe se
traiti ako postoji neusklaenost zahteva na vreme da se preda izjava, ili da plati porez kao
posledica poara, nesree, prirodne katastrofe ili drugih poremeaja.

132
 54.1. Oslobaanje od kazne, jer poreski obveznik je pretrpeo tetu od poara, nesree,
prirodne katastrofe ili drugih poremeaja moe se uvaiti ako, kao rezultat poara,
poreski obveznik nije bio u mogunosti da pristupi svojim podacima, evidencijama, ili
kao rezultat nesrea, odgovorno lice je bilo u bolnici i nije bio u stanju da preda izjavu
ili da plati porez.
54.2. Vatra, nesrea, prirodne katastrofe i drugi poremeaji su faktori koji se uzimaju u vidu.
Jedna od tih okolnosti sama po sebi ne mora da obezbeuju osnovu za oslobaanje od
kazne ako se ne dokumentuje ili ne potvrdi da je dogaaj izazvao poreskom obvezniku
nemogunost da ispuni svoje poreske obaveze.
54.3. Oslobaanje od kazne moe biti prikladno ako poreski obveznik vri uobiajeni oprez i
poslovnu panju, ali zbog okolnosti koje su van kontrole poreskog obveznika, on nije
bio u stanju da ispuni zakonske uslove.
54.4. Odluka da se obezbedi olakanje mora biti zasnovana na injenicama i okolnostima
koje ine zasebno svaki sluaj. Faktori koje treba razmotriti su:
54.4.1. Vreme;
54.4.2. Uticaji na poslovnu delatnost poreskog obveznika;
54.4.3. Preduzeti koraci nastojanja da se ispune zakonski zahtevi;
54.4.4. Dali je poreski obveznik bio redovan onda kada je imao mogunosti.

55. Administrativne olakice. PAK, moe slubeno da tumai ili pojansi neku odredbu o
administrativnim olakicama od kazni koja bi se suprotno procenila. Administrativne olakice,
mogu se adresirati bilo na jednu Javnu odluku objanjenja, Saoptenju za medije ili slubenoj
komunikaciji, koji izraavaju da politike PAK, slue da bi pruile olakice od kazni prema
posebnim uslovima.

56. Administrativna olakica je potrebna kada ima zakanjenja od PAK, u:

56.1. tampanje ili elektronsko dostavljanje obrazaca.
56.2. Objavljivanje prirunika i drugih objanjenja, ili
56.3. Ostalih uslova.

57. Kada PAK, odredi da jedan od preduslova stava 56 ovog lana postoji, ovlauje se
da izda slubeno saoptenje u vidu Javne objanjujue odluke, koja savetuje javnost da je
rok za predaju izjava odloen ili da e se donete kazne ukinuti na odreen vrmenenski
rok, zbog uputstava ili neprikladnih direktiva, nedovoljnih ili netanih. Javne objanjujue
odluke, kao takve, objavie se svakako u sredstvima javnog informisanja Republike
Kosova, kao i na elektronskoj stranici PAK.

58. Nepotrebne finansijske potekoe. Uglavnom, nepotrebna finansijska potekoa, ne eka

mogunost osobe da se izjasni tako da nee pruiti osnovu za smanjenje kazne u jednoj takvoj
situaciji ne-izjanjenja. Meutim, svaki zahtev, treba uzeti u obzir, sluaj po sluaj.
Nepotrebna finansijska potekoa moe biti opravdan razlog za neke kazne koje nisu povezane
sa ne izjavljivanjem ili ne deklaracijom.

59. Termin nepotrebna finansijska potekoa podrazumeva vie od zabrinutosti za poreskog

obveznika. Poreski obveznik mora biti u stanju da pokae da on/ona je bio u u jednom znatnom

133
finansijskom gubitku ako je on/ona isplatio poresku obavezu na datum kada je isplata morala da
se obavi.

Primer,
Poreski obveznik moe pretrpeti gubitak zbog prodaje robe pod niom cenom nego to je
prava trina vrednost, kao rezultat nepredvienih okolnosti. Takav razlog moe se
smatrati da izaziva nepotrebne finansijske potekoe. Ako postoji jedno trite, prodaja
imovine pod sadanjom trinom cenom ne smatra se da moe rezultovati jednom nepotrebnom
potekoom.

60. Nepotrebna finansijska potekoa moe podrati olakicu kod dodatnog poreza za zakasnelu
isplatu poreza ako se objanjenje za neispunjenje oslanja na jednu takvo opredeljenje. Ali,
oigledna nemogunost za redovnu isplatu ne daje osnovu za davanje olakice od kazne. Poreski
obveznik, treba isto tako da pokae da je je vrio uobiajenom brigu i oprezne radnje, u
obavljanju isplate poreskih obaveza.

61. Prilikom utvrivanja da li poreski obveznik nije bio u stanju da plaa poreze uprkos vrenju
obine brige i opreznim poslovanjem u obavljanju isplate njegove poreske obaveze, uzee se u
obzir sve injenice i okolnosti finansijske situacije obveznika, ukljuujui i iznos i prirodu
trokova poreskog obveznika, u poreenju sa prihodima (ili drugi iznos) koje je on, u vreme tog
izdataka, moglo razumno oekivati da dobije pre datuma koji je propisan za plaanje poreza.
Poreski obveznik moe da tvrdi da je bilo dovoljno novca na njegovom posedu, ali kao rezultat
neoekivanih dogaaja, poreski obveznik nije bio u stanju da plaa porez.

62. Neuspeh poreskog obveznika da plati moe biti faktor kada se razmatra olakanje od kazne
ako poreski obveznik pokazuje da je plaanje obavljeno u roku za plaanje, i moglo je izazvati
nepotrebne finansijske tekoe. U sluajevima kada poreski obveznik podnosi bankrot, razmatra
se nemogunost da plati faktor ako je insolvenca stigla pre datuma plaanja poreza.

63. Nepotrebna potekoa ne podrava olakanje od kazne za kanenje plaanja, u sluaju ne-
blagovremenog plaanja poreza zadranog ili za prikupljanje. Porezi zadrani ili prikupljeni,
predstavljaju fondove koji se dre u poverenju od poreskog obveznika za Dravu i nisu sredstva
poreskog obveznika da ih koristi za svoje trokove, drugaije od plaanja poreske obaveze koja
proizlazi iz obaveze da se zadri ili prikupi pomenuti porez.

64. Informacije koje treba uzeti u obzir prilikom procene zahteva za oslobaanje od kazne na
osnovu neopravdanih finansijskih potekoa ukljuuju, ali ne ograniavajui se na sledee
razloge:
64.1.Kada je poreski obveznik znao da ne moe da plati?.
64.2. Zato poreski obveznik nije bio u stanju da plati?.
64.3. Dali je poreski obveznik studirao druge naine da obezbede neophodna sredstva.

134
 64.4. ta je pruio poreski obveznik kao prateu dokumentaciju, kao to su kopije bankarskih
izvetaja?.
64.5. Dali je poreski obveznik platio kada su mu sredstva postala dostupna?.

65. Greka PAK. Kao greka od strane PAK smatra se svaka greka od strane PAK u
proceni ili izraunavanju poreza, kreditiranje iznosa, idr. Kada jedan zaposleni u PAK
primeti da je korien neki kompjuterski program, koji izaziva kaznu da bi procenili jednu
greku, on treba da preda pismeni izvetaj za zamenika Generalnog direktora koji je
odgovoran za Informativnu tehnologiju, (od sada pa nadalje IT), objanjavajui problem
kako pogreno programiranje izaziva netane procene, kazne i druge probleme, koje utiu na
tanost baze podataka PAK.

66. Zamenik Generalnog direktora (IT), treba da analizira to pitanje zajedno sa odgovarajuim
osobljem IT, Ispunjenost i operacije da se odredi neophodan proraun, tako da se greka u
programu ukloni i odredi stepen problema koji je izazvan znog te greke.

67. Ako moe da se popravi i pobolja programiranje i da na retroaktivan nain ukloni problem,
treba preduzeti takve mere i svaka kazna ili netana procena treba da se popravi jednim
obavetenjem za poreskog obveznika informirajui ga o razlozima poboljanja njegovih poreskih
evidencija.

68. Ako ne moe da se porpavi programiranje na retroaktivan nain, prilagoavanje mora biti
fiksirano kako bi se osigurali da se greka nee ponoviti ubudue. Treba da se napravi jedan
tampani spisak sa greama za poreske obveznike, i da se postigne jedan sporazum kako ih

ispraviti koja funkcija PAK je odgovorna za poboljanje i procedure putem kojih e se izvriti
ispravke.

69. Akoje greka izolirana greka koja se nee ponoviti, svaka greka treba da se ispravi
runo, od jedne odgovorne osobe nakon primanja odgovarajueg odobrenja. Takvi
sluajevi su:
69.1. Matematika greka kada se runo izraunava kazna.
69.2. Svaka druga greka, kada moe da se dokae da:
69.2.1 Poreski obveznik u stvari je ispotovao zakon, i
69.2.2 PAK u poetku nije prihvatio tu injenicu.
69.3. Automatska procena jedne kazne kada nadleni zvaninik PAK, je utvrdio da treba da
se proceni kazna i dokumentacija za tu procenu je dostupna.

70. Usklaivanje prema stavu 69 i vie, ne trai da se uzme u obzir dali je odlueno prema
stavu 23 ovog lana, ve treba da se dokumentiraju i prilagode i usvoje od Zamneika
Generalnog direktora za ispunjenje.

71. Administrativna kazna za fiskalni sertifikat. Prema stavu 1 lana 50 Zakona, Svako
lice koje obavlja svoju delatnost bez Fiskalnog sertifikata ili ne budu registrovan u Poreskoj

135
administraciji u skladu sa kriterijumima definisanim u lanu 11 ovog Zakona podlee kazni do
petsto (500) evra.

72. Stav 2, lana 50 Zakona, kae da e PAK prethodno izdati poreskom obvezniku koji nije
registrovan Fiskalni broj i procenie kaznu predvienu prema stavu 1 lana 50 Zakona.
Kontaktirajui sa ne registrovanim biznisom, zvaninik PAK, dobija dovoljno informacija za
identifikaciju (ime, adresu, lini broj identifikacije, dan poetka poslovne delatnosti, broj
zaposlenih, broj telefona, podaci bankarskog rauna, svaka ranija ili sadanja delatnost, idr.)
kako bi uveli poreskog obveznika u sistem IT PAK, za izdavanje Fisklanog broja.

73. Prema lanu 50 Zakona, PAK se ovlauje da donese kaznu od 500 , kada neka osoba
obavlja ekonomsku aktivnost a da nije opremljen Fiskalnim brojem. U cilju sprovoenja ove
kazne, svaka osoba angaovana u privrednu aktivnost nakon 1 Oktobra 2010 ako nije
opremljena Fiskalnim brojem podlee ovoj kazni.

74. PAK e dati informacije ARKB-a u vezi svih lica obuhvaenih u privredne aktivnosti bez
opremanja sa Fiskalnim brojem i bez da su registrovani u ARKB.

75. Nee biti smanjenja ove kazne na osnovu opravdanog razloga. Odgovornost je poreskog
obveznika da zna i da razume zahteve da bi zapoeo jednu privrednu aktivnost.

76. Administrativne kazne za ne-izjavljivanje i ne isplatu. lan 51 Zakona, odreuje kaznene

mere na osnovu ne-predaje izjave na vreme i ne-isplate porske obaveze na vreme.

77. Ne-izjavljivanje. Kazna za ne izjavljivanje (predaja jedne poreske izjave) do

odgovarajueg datuma za predaju takve izjave je 5% na iznos poreske obaveze u toj izjavi.
Kazna se procenjuje do maksimum pet meseci, za svaki mesec ili deo meseca, za koji izjava
kasni. Prema ovoj odredbi, maksimalna kazna koja e se proceniti je 25% poreske obaveze
u poreskoj izjavi, zanjui da je izjava predata 5 meseci sa zakanjenjem (5% meseno za 5
meseci).

Primer:
Izjava PDV za juli 2009 oekuje se do 31 avgusta 2009. Ako postoji jedan iznos poreskog
zaduenja (nakon primene odgovarajuih kreditiranja) od 100 , kazna za ne-izjavu bie 5
(100x0.5) meseno 5 prvih meseci koliko je izjava kasnila. Ako je izjava predata 2 septembra,
kazna e biti samo 5 ; dok izjava nije predata do aprila 2010, kazna e biti 25 poto izjava
kasni vie od 5 meseci, ali maksimalna kazna je ograniena na 25% poreske obaveze.

Slino, jedna izjava PAK oekuje se do 31 marta. Jedna izjava PAK za 2010 godinu, treba da se
preda do 31 marta 2011. Ako poreska obaveza za godinu je 1,000 i poreski obveznik je
isplatio avans na vreme tokom 2010 (obuhvativi oekivanu isplatu 15 januara 2011) od 950 ,
poreska obaveza u izjavi bie 50. Ako je izjava predata u avgustu 2010, kazna e biti 25%
(5% meseno za 5 meseci) od 50, ili 12.50.

136
78. Ako PAK, obavi procenu dodatnog poreza kasnije, kazna za ne izjavljivanje primenie
se na dodatni iznos poreza na isti nain kao to je primenjeno na poreskoj izjavi koju je
predao poreski obveznik.

79. Ako poreski obveznik nikada ne preda izjavu i PAK pripremi izjavu za poreskog obveznika,
kazna za ne-izjavljivanje primenie se na odreeni porez PAK u iznosu od 5% meseno, za
svaki mesec, kada izjava nije predata, do maksimuma od 25%.

80. Ne-isplata. Ako poreski obveznik ne isplati poresku obavezu, do datuma odreenog za
takvu ispaltu, PAK, ima ovlaenje da proceni kaznu od 1% poreske obaveze ne ispalene na
vreme, za svaki mesec ili deo meseca, za koji porez ostaje neisplaen.

81. Ne-isplata kazne (isto tako je poznata kao Kazna za zakasnelu isplatu) zaduuje se za
maksimalno 12 meseci, ili maksimalna kazna od 12%.

82.Kao to je predvieno u stavu 3 lana 51 Zakona, kazna za ne-izjavu i ne-isplatu, ne

procenjuje se za isti mesec ili deo meseca. Kazna za ne-izjavu, procenie se za vremenski period
kada izjava ostane ne predata (do maksimuma od 5 meseci ili 25%). Kazna za ne-isplatu,
poee u mesecu koji sledi poslednji mesec za koji je kazna za ne-izjavljivanje procenjena. Ako
je izjava predata na vreme bez isplate, kazna za ne-isplatu, poee od datuma kada je isplata
oekivana ali nije izvrena.

Primer:
Izjava PDV za januar 2009 oekivana do 28 februara 2009 predata je bez isplate 10 juna 2009
bez isplate. Obavezan porez na izjavi bio je 1,000 .

Kazna za ne-izjavljivanje procenie se na 1,000 za period od 4 meseci (mart, april, maj i juni)
za ukupno 20%, ili 200 .

Ako je poreska obavez aostala neisplaena, kazna za ne-isplatu procenie se sa 1% poreske

obaveze (1,000 ) 1 jula 2009 i nastavie da se priemnjuje svakog prvog kasnijih meseci, dok ne
dostigne maksimalnu kaznu od 12% (juni 2010).

Ako PDV januara 2009 je predat na vreme do 28 februara ali bez isplate, kazna za ne-isplatu
procenie se od 1 marta i nastavie se sa 1% meseno, dok s eporez ne ispalti za jedan
maksimalni period od 12 meseci ili 12%.

83. Oslobaanje od kazne za ne-izjavu i ne-plaanje. Ako poreski obveznik prui opravdan
razlog za predaju zakasnele izjave, kao to je opisano u ovom lanu, PAK, uzima u obzir
pruene informacije u odluivanju dali treba odobriti olakicu ili ne. Olakica se nee dodeliti
ako je ne predaja izjave zasnovana na nepanji ili zanemarivanju, kao to je zaboravnost da se
preda izjava, ili verovanje da je datum za predaju bio neki drugi datum, od zakonskog datuma

137
koji je odreen. Kao to je predvieno u ovom lanu, treba imati u vidu sve injenice i
okolnosti u odreivanju dali je smanjenje kazne pravedno.

84. Razuman razlog za neplaanje je teko utvrditi, jer zahteva od poreskog obveznika da
dokae da je pokuao da plati porez, ali je bilo neoekivanog dogaaja koji je preuzeo
prioritet u odnosu na plaanje poreza i koji ga je spreio da blagovremeno isplati porez.
Takoe, moe se uspostaviti opravdan razlog, na osnovu nalaza nepotrebne finansijske
potekoe, kao to je opisano u stavu 58 do 64. ovog lana. Treba uzeti u obzir prirodu dogaaja
i koliko je bilo zakonitosti prema plaanju poreza. Sa nekim moguim izuzecima, poreski
obveznik mora da plati porez pre nego to se uzme u obzir olakica kazne za neplaanje, jer
kazna se nastavlja sve dok se porez plati ili se dostigne maksimalna kazna. Ako je dostignuta
maksimalna kazna i porez ostaje neplaen, ne moe biti opravdanih razloga za neplaanja
poreza za taj period. Razuman razlog za neplaanje, ne moe biti za zadrani porez ili prikupljeni
porez, ( zadrani porez na plate, PDV, itd. ).

85. Prema injenicama i okolnostima, olakanje moe da se primeni samo za onaj deo kazne, u
ovom sluaju, za onaj deo kazne za koji je postojao opravdan razlog. Nema olakanja za
poreskog obveznika, koji je osuen za krivino delo u oblasti poreza.

86. Administrativne kazne za pod-izjavu poreza i nad-izjavu povraaja poreza. lan

52 Zakona, predvia kazne za predaju izjave gde se pod-izjavljuje poreska obaveza ili predaja
izjave ili zahteva koji nad-izjavljuje iznos povraaja poreske obaveze. Ova kazna se primenjuje

samo u izjavama koje su ureene tokom kontrole izjave ili u okolnostima u kojima PAK
odreuje obavezne poreske irnose kada poreski obveznik nije predao izjavu.

87. Iznos kazne odreen u stavu 86 gore, zavisi od iznosa poreza koji je pod-izjavljen ili nad-
izjavi povraaja kao u nastavku:
87.1.Ako iznos pod-izjavljenog poreza (ili nad-izjavljenog povraaja) je 10% ili manje
(Razlika izmeu izjavljenog poreza (zatraenog povraaja) i poreske obaveze
(obavezan povraaj) usklaene je 10% ili manje od izjavljenog poreza ili obaveznog
povraaja), kazna je 15% razlike izmeu iznosa tane poreske obaveze ili obaveznog
povraaja i iznosa izjavljenog poreza, ili zatraenog povraaja, od poreskog obveznika.
87.2.Ako iznos pod-izjavljenog poreza (ili nad-izjavljenog povraaja) je vie od 10% (razlika
izmeu izjavljenog poreza (zatraenog povraaja) i poreske obaveze (obaveznog
povraaja) usklaenog, je vie od 10% izjavljenog poreza ili obaveznog povraaja),
kazna je 25% razlike izmeu tanog poreskog irnosa ili obaveznog povraaja i iznosa
izjavljenog poreza ili zatraenog povraaja, od poreskog obveznika.

Primer:
U vezi sprovoenja kazne: Izjava PDV je predata i isplaena na vreme sa iznosom od 500.
PAK je pregledao izjavu i odredio da izjavljeni porez trebao da bude 540. Poto razlika
izmeu izjavljenog iznosa i irnosa koji je trebalo da bude izjavljen je 10% manje od izjavljenog
iznosa, primenie se kazna od 15% na 40 pod-izjavljenih.

138
Proraun: Izjavljeni porez: 500
Odreeni porez od PAK 540
Razlika 40 (manje od 10% od 500)
Razlika 6 (40x0.15)

Predat je jedan zahetv za povraaj PAK gde se trai povraaj od 20,000. PAK, je razmotrila
zahtev i odredila da taan iznos povraaja treba da bude samo 10,000. Poto je iznos odreen
od PAK vie od 10%, manji od zatraenog iznosa poreskog obveznika (zatraeni iznos je vie
od 10%, vei od iznosa koji je odredila PAK), Kazna koja e se primeniti je 25% razlike
izmeu zatraenog iznosa i iznosa koji je odredila PAK.
Proraun: Zatraeni povraaj: 20,000
Odreeni povraaj od PAK: 10,000
Razlika: 10,000 (m shum se 10% e 20,000)
Razlika: 2,500 (10,000x25%)
Povraaj za poreskog obveznika 7,500 (10,000 minus 2,500)

Poreski obveznik nije predao izjavu iako mu je PAK predala pismeno obavetenje da nije dobila
izjavu. PAK nema druge alternative osim da odredi poresku obavezu koristei indirektne metode
i da proceni iznos od 5,000 poreza. Kazna za pod-izjavljeni porez bie 25% pod-izjavljenog
iznosa, u ovom sluaju bie 25% e 5,000, ili 1,250. Osim otga, procenat podlee Kazni od
5% za ne-izjavljivanje poreske obaveze za svaki mesec kada izjava nije predata do maksimuma
od 25%, smatra se da izjava kasni vie od 5 meseci, kazna za neizjavljivanje bie isto tako 25%
od 5,000, ili jedan dodatak od 1,250.

88. Olakica od kazne. Postoji ograniena osnova za olakicu od od kazne opisane u stavu 86
(pod-izjava/nad-izjava). Ako je poreski obveznik nad-izjavio trokove ili kupovinu, koji su
uticali da se porez nad-izjavi, poreski obveznik treba da dokae da nad-izjava trokova ili
kupovine je izazvana zbog jedne nenamerne greke u izrauvanaju trokova. Ako je poreski
obveznik pod-izjavio prihode ili vrednost prodaje na osnovu izraunavanje prihoda ili prodaje
koje je pogreno izraunalo prodajnu cenu prodate robe, od proeskog obveznika traie se da
dokae da je prodajna cena bila cena dobronamerne prodaje izraunata za njega i jedna razlona
izjava u investicijama i cena koja odraava otvorenu trinu vrednost za sline robe u slinim
uslovima spoljneg trita. U takvim sluajevima, moe biti osnove za olakicu na osnovu
opravdanog razloga i injenici da poreski obveznik potrudio da sa poverenjem izrauna tani
iznos poreza ili nad-isplatu poreza.

89. Ako se poreski obveznik oslonio na pismeni savet koji je dobio od jednog strunog poreskog
savetnika, koji poznaje poreske zakone i sprovoenje Standarda raunovodstva, moe dobiti
olakicu od kazne. U takvim sluajevima, poreski obveznik treba da dokae da mu je struni
poreski savetnik dao savet na osnovu jednog potpunog objavljivanja i i injenica i okolnosti
poreskog obveznika. Da bi dobio olakicu, savet treba da je povezan sa pomenutim sluajem i
poreski obveznik mora izbliza da prati taj savet.

90. Nema olakanja od kazne za poreskog obveznika koji je osuen za krivino delo u oblasti
oporezivanja za period u kome se trai olakanje od kazne.

139
91. Ne-pruanje izjave informacija ili pruanje izjave informacija sa netanim
informacijama. Stav 1 lana 53 Zakona 125 za ne-podnoenje blagovremenog izvetaja
informacija ili za predaju jednog izvetaja sa netanim finasijskim podacima. Ova kazna se
primenjuje za svaku ne-predatu izjavu ili netanu izjavu do maksimuma 2,500.
91.1. Stav 3 lana 47 Zakona predvia jednu kaznu od 500 za ne-podnoenje pregleda
informacija koje su vezane za godinju kupovinu od 500 i vie od svakog snabdevaa.
Ova kazna je opta kazna za ne-predaju godinjeg izvetaja ili godinjeg izvetaja, gde
se kazna prema stavu 1 lana 53 Zakona primenjuje na svaku ne-predatu izjavu ili za
svaku netanu izjavu koja se preda.

Primer:
Ako je jedan poreski obveznik duan da preda samo jedan izvetaj informacija, jedina kazna
koja e se primeniti je 500 kazne za ne-predaju jednog informativnog izvetaja.
Ako se od poreskog obveznika trae dva finansijska izvetaja, kazna e biti 500, plus 125 za
ne-predaju druge izjave, ili ukupno 625. Bilo bi mogue da se obuhvati jedna druga kazna
prema odredbama stava 2 lana 53 za ne-voenje evidencije-registra.

91.2 Kazna od 500 predviena u stavu 3 lana 47 Zakona ne primenjuje se za netane

preglede-izjave. Kazna od 125, stav 1 lana 53 Zakona, primenjuje se za svaki predati
netaan pregled, do maksimalne kazne od 2,500.
91.3 U cilju primene kazne u sluaju pruanja jednog izvetaja sa netanim informacijama,
PAK kako bi se smanjio teret poreskog obveznika je ovlastila poreskog obveznika da
prijavi sve informacije koje identifikuju kvalifikovanog snabdevaa, u jedan obrazac.
Meutim, jedna kazna od 125 procenie se za svakog prodavca koji nije uvenden u
konsolidovani izvetaj ili za svakog kvalifikovanog prodavca za koga su izjavljeni
netani podaci, iako se izvetava na jedan konsolidovani nain, do maksimuma od
2,500 predvienih zakonom.

92. Informativne izjave zatraene zakonom, Zakon za porez na lini dohodak, Zakon za
porez na prihode korporacija ili Zakon za PDV trai da se predaju primaoci prihoda
(kupci ili prodavci robe ili usluga u sluaju PDV) do datuma koji je s pecifikovan odreenim
zakonodavstvom. Zakon isto tako predvia da se odreeni informativni izvetaji predaju
PAK do datuma koji je odreen odgovarajuim zakonodavstvom. Kazna se primenjuje za
svaku informativnu izjavu predatu nakon zatraenog datuma, ili za svaku informativnu
izjavu koja se trai da se preda a nije predata. Kazna se odnosi i na svaku izjavu
dostavljenih informacija koje ne odraava tano informacije koje se zahtevaju zakonom ili
podzakonskim aktom. Kazne mogu da se primeve kao posledica kontrole ili kao
posledica praenja i posmatranja i brze provere.

93. U cilju kazne opisane u ovom lanu, izjave ili ostali dokumenti koji se smatraju kao
informativni izvetaji za koje se primenjuje ova kazna obuhvataju:,
93.1. Poresku fakturu koja se trai od jednog poreskog obveznika PDV smatra se takoe kao
jedan informativni izvetaj koji podlee ovoj kaznii;

140
 93.2. Aplikaciju PAK da ovlasti jednu osobu za instalaciju ili reparaciju fiskalen elektronike
instalacije;
93.3. Rauni koje se trae (sada ili ubudue) od svakog biznisa za izvrene transakcije.
94. Tabela 1 u ovom lanu sadri informativne izjave za koje se primenjuju kazne predviene u
ovom pod-stavu.

Tabela 1
Zakon Izvetaj Rok za Iznos kazne Izjava informacija predae se:
zatraenih predaju
informacija izvetaja Primaocu Poreskoj
inofrmacija (Poreski adminsitraciji
obveznik ili (Primejuje se
klijenat) nakon 1
Januara 2010)
Zakon za porez Izjava 1 Mart 125 za svaki Godinji Godinji izvetaj
na lisne zadranog zakasneli ili izvetaj izjednaavanja i
dohodke poreza netani zadranog kopija svakog
za plate izvetaj poreza za izvetaja predata
informacija; plate isplaen svakom
Maksimum jednom primaocu
2,500 primaocu
Izvetaj 1 Mart 125 za svaki Godinji Godinji izvetaj
zadranog zakasneli ili izvetaj izjednaavanja i
poreza za plate netani zadranog kopija izvetaja
izvetaj; poreza na predata svakom
Maksimum plate za primaocu
2,500 penzije
isplaen
jednom
primaocu
Izvetaj 1 Mart 125 za svaki Godinji Godinji izvetaj
zadranog zakasneli ili izvetaj izjednaavanja i
poreza za plate netanii zadranog kopija izvetaja
zvetaj; poreza za data svakom
Maksimum dobitak an primaocu
2,500 lutriji i plate
isplaene
jednom
primaocu
Zakon na porez Izvetaj 1 Mart 125 za svaki Izvetaj Godinji izvetaj
na lini dohodak zadranog zakasneli ili zadranog izjednaavanja i
i Zakon na porez poreza na netanii poreza za kopija izvetaja
korporacija najamninu zvetaj; najamnine data svakom
Maksimum isplaena za primaocu
2,500 najmodavca
Zakon o Pregled 1 Mart 125 za svaki Izvetaj Godinji izvetaj
porezu na lini zadranog zakasneli ili zadranog Izjednaavanje i
dohodak i poreza za netani poreza od kopija izvetaja

141
Zakon o kamate izvetaj; isplaenih data svakom
porezu na Maksimum kamata primaocu
prihod 2,500 primaocu
korporacija
Zakon o porezu Izveztaj 1 Mart 125 za svaki Izvetaj Godinji izvetaj
na lini dohodak zadranog zakasneli ili zadranog Izjednaavanje i
i Zakon o porezu poreza za netani poreza od kopija izvetaja
na prihod imovinska izvetaj; imovinskih data svakom
korporacija prava Maksimum prava primaocu
(Royalties) 2,500 (Royalties)
isplaen
primaocu
Zakon o porezu Izvetaj 1 Mart 125 za svaki Izvetaj Godinji izvetaj
na lini dohodak zadranog zakasneli ili zadranog Izjednaavanje i
i Zakon o porezu poreza za netani poreza od kopija izvetaja
na prihod straga lica izvetaj; odreenih data svakom
korporacija Maksimum isplata za primaocu
2,500 strana lica
Zakon o Izvetaj 31 Mart 500 za opti Godinji izvetaj
poreskoj godinjih (Primenjuje neuspeh da se kupovine iznad
admisnitraciji i kupovina iznad se za podnese; 500
procedure 500 od jednog kupovine 125 za svaki
jedinog kupca nakon 1 netani
Januara 2010 izvetaj i za
prvi svaki ne
godinji predati
izvetaj izvetaj do
oekuje se do maksimuma
31 Marta 2,500.
2011)
Aplikacija Pre instalacije 125 za Podnoenje
poreske i pre svaku zahteva
adminsitraciju reparacije zakasnelu ili
da ovlasti fiskalne netanu
tehniara da elektronike izjavu
instalira ili da opreme
poprpavi
fisklanu
elektronsku
opremu.
Zakon o PDV Poreski rauni 15 dana 125 za svaku Poreski rauni
nakon zakasnelu ili
zavretka netanu
meseca kada izjavu
se desia
oporeziva
transakcija

142
95. Kazna za ne-sastavljanje i ne-dranje beleki - evidencija. lan 13 Zakona i lan 17 ovog
Administrativnog uputstva, opisuje zahtev o stvaranju i dranju zatraene evidencije prema
odgovarajuem poreskom zakonodavstvu Kosova. Svaki odgovarajui Zakon o poreskim
pitanjima, obuhvativi i Administrativna uputstva povezana sa njima, sadri posebne zahteve
za stvaranje potrebnih evidencija u vezi transakcija, da bi odredili tanu poresku obavezu.

96. Stav 2 lana 13 Zakona predvia da se evidencije vode za barem 6 godina od zavretka
poreskog perioda za koji su povezane.

97. Stav 2 lan 53 Zakona predvia kaznu za ne-dranje zatraenih registara ili ne-dranje onih
registara i evidencija o vremenskom trajanju prema zakonodavstvu na snazi. Kazna doneta po
ovom lanu se zasniva na godinjem prometu poreskog obveznika za prethodnim poreskim
periodima, osim za novi biznis, u kom sluaju kazna treba da se zasniva na godinjem prometu
od datuma kada poreski obveznik se utvruje da nije vodio knjige ili evidencije.
97.1.Poreski obveznici sa godinjim prometom od nule do 30.000 evra, podleu kazni od
125 evra za ne-stvaranje ili ne-voenje zatraenih knjiga i evidencija;
97.2.Poreski obveznici sa godinjim prometom od 30.000 evra do 200.000 evra podleu
kazni od 250 evra za ne-stvaranje ili ne-voenje zatraenih knjiga i evidencija;
97.3.Poreski obveznici sa godinjim prometom od 200.000 do 500.000 podleu kazni od
500 evra za ne stvaranje ili ne-voenje zatraenih knjiga i evidencija;
97.4.Poreski obveznici sa godinjim prometom od preko 500.000 podleu kazni od 1.000
evra za nestvaranje ili ne-voenje zatraenih knjiga i evidencija.

98. Kazne za ne-stvaranje ili ne-dranje zatraenih knjiga i evidencija primenie se za svaki
sluaj kada se otkrilo da jedan poreski obveznik nema zatraene knjige ili evidencije. Kazna se
nee primeniti posebno za svaku knjigu ili evidenciju koja nije odrana ili sastavljena,
meutim, moe da se primeni podeljeno za one take gde se smatra da ima ne-stvaranja ili ne-
voenja knjiga i registara.

Primer:
Jedan poreski obveznik koji nije drao knjigu prodaje ili knjigu kupovine kaznie se to nje
stvorio ili drao zatraene knjige. Ako uporedo ne-stvaranja ili ne-dranja zatraenih knjiga,
poreski obveznik ne koristi fiskalni broj na izdatim kuponima, poreski obveznik takoe
podlee kazni za nestvaranje registara evidencije (vidi podstav 98.7 ovog lana).

Sluajevi primene kazne sainjavaju, ali se ne ograniavaju, na, kao u nastavku:

98.1. Ne-izvetavanju zaposlenih, ili slinih okolnosti kada se trai zadravanje ili
izvetavanje, i zatraene ne-isplate preko bankarskog tranfera. Ne-izvetavanje
zaposlenih ili ne-isplata preko bankarskog transfera je rezultat ne-dranja i ne-
stvaranja neophodnih evidencija;
98.2. Ne-obuhvaanje fiskalnih brojeva u svim fakturama i kuponima (obuhvatajui i kupone
fisklanih blagajni) izdati od poreskog obveznika (stav 2 lana 53 Zakona i lana 20
ovog Administrativnog uputstva).

143
98.3. Tokom procedure jedne kontrole koja pokriva vie godina, kazna za ne-stvaranje ili ne-
dranje neophodnih knjiga i evidencija kao to je zatraeno lanom 13 Zakona moe
da se primeni za svaku godinu koja je pod kontrolom;
98.4.Tokom izvoenja provere na terenu ili provere ispunjenja, kazna moe da se primeni u
trenutnoj godini ako je odreeno da poreski obveznik nema knjiga ili neophodnih
evidencija kao to je opisano u ovom stavu.
98.5. Mogue je da se proceni jedna kazna za ne-stvaranje knjiga i registara evidencije na
osnovu stava 2 lana 53 Zakona i u isto vreme, da se proceni jedna kazna za ne-
ispunjenje izvetaja informacija na osnovu stava 1 lana 53 Zakona.

Primer:
Ako jedan poreski obveznik nije stvorio neophodne registre za pripremu izvetaja o
zadranom porezu, bilo bi sigurno da poreski obveznik nije predao PAK ili primaocima
prihoda neophodne registre za zadrani porez. U tom sluaju, primenie se tri kazne sa
moguom maksimalnom kaznom od 3,650 (1,000 za ne-stvaranje izvetaja,
maksimum 2,500 za ne-predaju individualnih izvetaja za zadrani porez i 125 za ne-
predaju u PAK godinje izvetaje izjednaavanja).

98.6. Ne-uvoenje transakcija u knjigama i evidencijama tokom rokova predvienih u stavu

3 lana 17 ovog Administrativnog uputstva isto tako stvara sumnju u stvaranju ili
dranju knjiga i evidencija i podlee kazni predvienoj u stavu 2 lana 53 Zakona.

98.7. Jedna kazna za svaku godinu koja je pod kontrolom moe da se primeni za svaki od
najmanje 5 akata, ili propusta, kao to su ne-stvaranje knjiga i zatraenih registara, ne-
isplata preko bankarskog transfera (primenljiva samo za transakcije nakon 11 Februara
2009) i ne izvetavanje svih zaposlenih u biznisu, i ne obuhvaanje fiskanog broja u
svim kuponima i ili izdatim raunima. Poto se kazna primenjuje u svim sluajevima
ne-dranja ili ne-stvaranja knjiga i neophodih evidencija jedan takav biznis kao onaj
opisan u stavu 97.4 ovog lana moe podlei maksimalnoj kazni od 5,000 ako nije
stvorio knjige i neophodne evidencije, nije prijavio zaposlene, nije izvrio isplate
preko banakarskog transfera nakon 11 Februara 2009 i nije uveo transakcije u knjige i
evidencije, uporedo sa neobuhvaanjem fiskalnog broja na fakturam i kuponima
izdatim nakon 1 Oktobra 2010.
98.8. Svaki distributer jedne PEF koji ne uspe da prui PAK informacije, obuhvativi
izvorne kodove, jednog softwera instaliranog u jedan PEF, kao i informacije u
operacijama svakog PEF raspodelenog od tog distributora podlee sankcijama
predvienim u ovom lanu. Distributor isto tako podlee ovoj kazni ako ne uspe da
dri neophodne evidencije u vezi instalacije i reparacije PEF koji je instaliran
odravan/repariran od svakog distributora ili njegovog ovlaenog tehniara. Iznos
sankcija e se zasnivati na godinjem prometu distributora, kao to je predvieno u
stavu 2 lana 53 Zakona.
98.9. Osim zatraenih knjiga i evidencija koje treba drati jedan poreski obveznik tokom
normalnog toka njegove/njene delatnosti trai se i da instalira jedan PEF (ili vie
PEF), osobe od kojih se trai da instaliraju jedan PEF (ili vie PEF) podleu kaznama

144
 koje su predviene u stavu 2 alna 53 Zakona, ako ta osoba ne uspe u odravanju i
stvaranju jedne evidencije instalacije i reparacije i porpavki svih PEF-a koji su
instalirani u njegovom/njenom objektu poslovanja. Ako se izgube takve evidencije
smatrae se kao ne-stvaranje evidencije.

99. Ne-pruanje pristupa knjigama i evidencija. Stav 5 lan 53 Zakona, predvia kaznu od
100 dnevno za svaki dan kada ta osoba, od koje se trai da omogui ovlaenom zvaniniku
PAK da ima pristupa knjigama i evidencijama, obuhvativi fiskalnu memoriju jednog PEF ili
njegovim elektronskim evidencijama, ne omogui zatraeni pristup. Ova kazna se primejuje za
svaku osobu od koje se trai pristup knjigama ili evidencijama, a ne samo na poreskog
obveznika ili njegovog predstavnika. Ova kazna je dodatak na kaznu od 500 predvienih u
stavu 3 lana 15 Zakona.

100. Iako se kazna odnosi na pristup knjigama i evidencijama, kazna vai i za svako lice koje ne
potuje bilo koji zahtev lana 14. i 15. Zakona. Osoba koja se ne javi na odreeno vreme i datum
da prui informaicje/dokaze podlee osnovnoj kazni od 500, plus dodatnoj kazni od 100
dnevno sve dok osoba ne podnese zatraene informacije/dokaze. Lice koje se pojavi ali ne
donese informacije ili dokaze podlee kazni, nezavisno od toga to se lice pojavilo u odreeno
mesto i odreenog datuma. Meutim, PAK moe da obustavi kaznu ako osoba nije mogla da
prui informacije ili dokaze na vreme, ali se slae da to uini u jednom prihvatljivom

vremenskom roku. Ako osoba koja doe da prui informacije/dokaze ali odbije da potpie
napisane evidencije dokaza, dokaz pod zakletvom i dr. onda zvaninik PAK, i jedan svedok
PAK, stavlaju ime te osobe na mestu za potpis i na dokumentu e napisati da je ta osoba
odbila da potpie dokument i oba zvaninika PAK e potpisati taj ugovor.

101. Zahtevi za odreivanje ove kazne, obuhvataju:

101.1. Ako PAK eli da izvri reviziju i eli da to uini u lokalima poreskog obveznika,
PAK treba da poalje pismeno obavetenje poreskom obvezniku o toj oekivanoj
reviziji najmanje tri radna dana pre nego to pone revizija, osim ako ima izuzetnih
okolnosti koje prema miljenju Generalnog direktora opravdavaju drugaije, kao to
je opisano u lanu 27 ovog Administrativnog uputstva poreski obveznik treba da
prui PAK pristup objektima biznisa (pristup knjigama i evidencijama) u odreeno
vrememe i datum koji je na obavetenju, ili da sklope sporazum koji je prihvatljiv
za obe strane za jedan drugi datum i drugo vreme;
101.2. Zahtev za knjige ili evidencije, ili pristup knjigama i evidencijam, treba da bude
povezan sa:
101.2.1. Istragama koje su u toku u vezi poreskih pitanja a koje obavlja Jedinica za
poreska istraivanja PAK;
101.2.2. Poresku kontroll izvrenu od poreskog inspektora, ili drugog ovlaenog
zvaninika PAK;
101.2.3. Prinudna naplata preduzeta od zvaninika za prinudnu naplatu, ili drugi
ovlaeni zvaninik PAK; ili;
101.2.4. Istraivanje izvreno od poreskog zvaninika preduzeto od strane Kancelarije
profesionalnih standarda PAK.

145
101.3. Ako nije drugaije predvieno u ovom lanu i kao to je odreeno u lanu 28 ovog
Administrativnog uputstva, PAK treba da izda jedno pismeno obavetenje onome ko
dri knjige i evidencije od koga se trae informacije i daje mu jedan opravdan
vremenski period, barem (7) dana (30 dana za knjige i evidencije koje se nalaze van
Kosova), za onog ko dri evidencije kako bi izmirio obaveze. Ako onaj ko dri
evidencije prui opravdano objanjenje zato je potrebno vie od 7 dana, ili 30 dana,
Zvaninik PAK e mu odobriti produenje vremenskog roka da bi ispunio zahtev za
pristup knjigama i evidencijama. Takvo produenje potvrdie se pismeno na novi
datum da se ispuni zahtev koji je jasno naveden u jasno napisanoj potvrdi;
101.4. Pismeno obavetenje koje trai knjige i evidencije treba da opie zatraene knjige i
evidencije koje treba pruiti zvaniniku koji ih trai sa dovoljno specifikacije da se
omogui odgovornoj osobi da razume (shvati) zatraene registre. Obavetenje mora
biti specifikovanije od termina, sve knjige i evidencije, znai treba jasno i razlono
da opie knjige i evidenciej koje se trae;
101.5. Pismeno obavetenje opisano u 101.3 gore, treba da odredi datum i mesto gde treba
dostaviti evidencije. Uglavnom, knjige i evidencije koje treba da se ispitaju treba da
se ispitaju na mestu gde se dre evidencije, osim ako su traene kopije evidencije, u
kom sluaju treba da se trai da se dostave na odreenom mestu u pisanom
obavetenju;
101.6. Pismeno obavetenje mora da sadri preporuku na pravno ovlaenje da trae pristup
knjigama i evidenciji;
101.7. Ako onaj ko dri knjige ne odgovori tokom vremenskog roka koje je dato u pisanom
obavetenju (traei knjige, evidencije, pristup knigama ili evidencijama), PAK
treba da poalje jedan konaan zahtev da se izvri pismeni zahtev za knjige,
evidencije ili ne-mogunost pristupa knjigama ili evidencijama. Ovo obavetenje
treba da prui poreskom obvezniku 5 kalendarskih dana da ispuni svoje obaveze. Ovo
dodatno obavetenje je za samo jedan prethodni zahtev da se proceni kazna, nema
uticaja na odredbe stava 7 i 8 lana 14 Zakona.
101.8. Ako onaj ko dri evidencije ne ispuni konano obavetenje, ovlaeni zvaninik PAK
treba da pripremi obavetenje za njega i da ga informie o dranju evidencije
obavetavajui ga da ako nastavi da ne prua zatraene knjige i evidencije, ili pristup
knjigama ili evidencijama, rezultirae jednom osnovnom kaznom od 500, plus
dnevna kazna od 100 i odredie se kazna sa po 100 za svaki sledei dan kada ne
prui knjige, evidencije ili pristup knjigama i evidencijama. Kazna e se proceniti
protiv nosioca evidencija i prikupie se od imovine nosioca zahteva na isti nain kao
porez prema lanu 49 Zakona.
101.9. Da bi procenili kaznu protiv jednog nosioca evidencija, PAK treba da poalje
Obavetenje-procenu kao to je opisano u lanu 22 Zakona. Obavetenje procena
trai se samo za prvi dan kada se kazna sprovodi. Obavetenje-procena bie u iznosu
od 600 (500 osnova i 100 za prvi dan) i treba da pokae da e se proceniti sa
dodatnih 100 za svaki dan kada nosilac evidencije ne ispuni zahtev za knjige,
evidencije ili ne omogui pristup knjigama i evidencijama;
101.10. PAK treba do obezbedi da dodatna procena kazne prestane onog dana kada nosilac
evidencije ispuni zahtev PAK. Za taj dan se nee proceniti kazna;
101.11. Nezavisno od gore navedenog i kao to je predvieno u stavu 4 lana 27 ovog
Administrativnog uputstva, od PAK se ne trai da prui pismeno obavetenje pre

146
 nego obavi jednu posetu za kontaktiranje u vezi prinudnog prikupljanja, poseta
nadgledanja, jedno pitanje u vezi sa pitanjem razmatranja od Jedinice za poreska
istraivanja, jedna brza ispunjavajua provera, ili poseta u cilju potvrivanja
predatih informacija u zahtevu za fiskalni broj. U takvim sluajevima, od poreskog
obveznika trai se da omogui pristup u objektima biznisa tako da zvaninik PAK
moe da obavi svoj posao;
101.12. Ako poreski obveznik odbije da prui pristup knjigama i evidencijama prema
okolnostima opisanim u 101.11 gore, poreski obveznik e se kazniti sa 100 za prvi
dan i predae mu se pismeno upozorenje da svako dalje ne-omoguavanje pristupa
objektima ili knjigama evidencije za pomenute ciljeve u stavu 101.11 gore,
rezultirae kaznom od 500 plus jedna kazna od 100 dnevno, poevi sledeeg
dana kada pristup nije omoguen. Pismeno obavetenje obuhvatie opis pristupa
knjigama ili zatarenim evidencijama i pristup ili knjige evidencije mogu da se
zatrae sledeeg radnog dana. Ako se uskrati pristup, ili knjige evidencije se ne daju
na raspolaganje na vreme sledee posete, poreskom obvezniku e se predati pismeno
obavetenje kao to je predvieno u stavu 101.8 ovog lana i obavie se procena kao
to je predvieno u stavu 101.9 gore. U ovim okolnostima kao to je predvieno u
stavu 101.7 ovog lana ne trai se drugo obavetenje.

102. Osim kazne od 100 dnevno, koju odreuje ovaj lan, stav 5 lana 53 Zakona ovlauje
Poresku administraciju da trai i dobije naredbu odreenog suda gde se trai da nosilac

evidencija pruo evidencije ili takve knjige onako kako je zatraeno, ili da trai da nosilac
evidencija prui pristup knjigama i evidencijama. Dalje, kao to je predvieno u stavu 7 i 8
lana 14 Zakona, evidencije koje se ne izdaju u odreenom roku stava 7. lana 14. Zakona
bie uzeti u obzir u nekom daljem postupku albi.

103. Kuponi iz Fiskalnih blagajni. Stav 6 lana 53 Zakona predvia kaznu protiv svake osobe
od koje se trai da koristi fisklanu elektronsku opremu i koja ne izda poreskom obvezniku kupon
iz te fiskalne opreme. Iznos kazne e se proceniti na osnovu stava 2 lana 53 Zakona:
103.1 U prvom sluaju ne-izdavanja kupona iz fiskalne opreme, poreski obveznik e se
kazniti kao da nije izdat samo jedan kupon.
103.2 Meutim, kasnije posete, poreski obveznik podlee kazni za svaki kupon koji nije
izdat do maksimuma od 5,000 (10,000 u sluaju jednog poreskog obveznika sa
prometom od 500,000 i vie). Ista kazna se prumenjuje na isti nain u sluaju ne-
izdavanja kupona runo u formi kojaje odobrena od strane PAK u sluaju kvara
opreme ili prekida elektrine energije.
103.3 Izdavanje ne redovnog kupona kao rezultat uznemirenja PEF-a tako to su netani
podaci evidentirani u PEF smatrae se kao ne-izdavanje kupona i podlee kazni
opisanoj u ovom stavu.

104. Obaveze potroaa. Stav 7 lana 53 Zakona trai da svaki potroa koji kupuje robu ili
usluge, iz biznisa od koga se trai da koristi i instalira fiskalnu elektronsku opremu, da trai
kupon na prodajnom mestu. Ako potroa ne trai takav kupon, podlee kazni od 20 ako
napusti objekte poslovanja bez jednog takvog kupona. U cilju primene ove odredbe, zvaninici

147
PAK su ovlaeni da trae od potroaa da pokau svoje kupone kada napuste objekat
poslovanja.
104.1 Ako je jedan kupac naen bez kupona nakon kupovine, zvaninik PAK e mu uzeti
ime, adresu i lini broj identifikacije potroaa i izdae obavetenje o kazni
informirajui kupca da kazna treba da se plati putem bankarskog transfera. Ako
kazna ostane neisplaena za period od 30 dana, PAK e izdati jedno Obevetenje
procenu za kupca i prikupie kaznu koristei procedure prinudne naplate predviene
Zakonom. PAK e zapoeti jednu javnu kampanju da bi informisao potroae o ovoj
odredbi pre nego pone sa izdavanjem kazni. PAK moe izdati obavetenje
upozorenja za potroae tokom javne kampanje pre nego to pone sa izdavanjem
kazni.
104.2 Ova odredba se nee primeniti do vremena kada Generalni direktor obezbedi
dovoljan publicitet, da uspostavi neophodne unutranje kontrole da bi spreili
zloupotrebu i kada PAK izda direktivu da je spremna da pripremi i sprovede ovu
odredbu.

Primeri primene kazni:

Primer 1:
Ne-pruanje informativnih izjava: Tokom jedne posete nadgledanja, poreski inspektor
utvruje da poreski obveznik ne izdaje rauni onako kako zakon odreuje. Poreski obveznik
podlee kazni od 125 za ne-izdavanje jedne rauni. Ako poreski inspektor nae vie od
jednog sluaja ne-izdavanja faktura, poreski obveznik podlee kazni sa po 125 za svaki
utvreni sluaj kada nije izdata faktura tokom te posete do maskimuma od 2,500.

Primer 2:
Ne-stvaranje ili ne-dranje evidencija: Tokom uinka jedne kontrole, poreski inspektor
utvruje da poreski obveznik, iji je godinji promet 20,000 nije drao knjigu prodaje
kako je odreeno Zakonom o PAK, poreski obveznik podlee kazni od 125.

Primer 3:
Ne-pruanje pristupa knjigama i evidencijama: Jedan zvaninik prinudne naplate trai
informacije od banke u vezi jednog banakarskog rauna koje oni dre u ime biznisa koji ima
poreske dugove zvaninik prinudnog prikupljanja dao je banci neophodan pismeni zahtev i
nakon prvog obavetenja predao je konanu odluku o zatraenim informacijama, i datum
kada informacije potrebne i posledice neispunjenja tog zahteva. Banka nije pruila zatraene
informacije na osnovu tajne i poverljivosti banke. Zakon na specifian nain predvia da se
banakrska tajna i poverljivost ne primenjuje kada je re o istrazi PAK-a. PAK alje banci
Obavetenje-procenu gde informie banku da ne-pruanje zatraenih informacija ili ne-
pristup zatraenim informacijama rezultira sa procenom od 600 i kazna se nastavlja da tee
sa po 100 za svaki dan dok zatraene informacije nisu date.

Primer 4:
Ne-pruanje pristupa knjigama i evidencijama: Poreski inspektor poseuje biznis kako bi
proverio brzinu uinka. Vlasnik biznisa odbija da omogui poreskom obvezniku
pristup knjigama i evidencijama i poreski inspektor nije mogao da obavi proveru
brzog uinka. Poreski obveznik podlee kazni od 100 za ne-pruanje pristupa

148
 poreskom inspektoru za knjige i evidencije kako bi obavio proveru brzog uinka.
Poreski inspektor daje pismeno upozorenje kao to je predvieno u stavu 101.12 ovog
lana. Ako poreski inspektor obavi posetu biznisu drugog dana i poreski obveznik
ponovo odbije da prui pristup knjigama i evidencijama, poreski obveznik podlee
kazni od 600. Tokom druge posete, poreski inspektor e dati poreskom obvezniku
pismeno obavetenje kao to je predvieno u stavu 101.8 ovog lana.

105. Olakice od kazne. Olakice od kazne za ne-pruanje izvetaja informacija moe se uvaiti
opravdani razlog, ako poreski obveznik kasnije preda izvetaj informacija. injenice i
okolnosti e se uzeti u obzir onako kako su pruene od poreskog obveznika. U prvoj godini kada
su informativni izvetaji obavezni, olakice mogu da se daju na osnovu znanja o zahtevima dali
je poreski obveznik bio potpuno redovan u svim drugim poreskim zaduenjima izvetavanja i
isplate. Nakon prve godine kada su informativni izvetaji zatraeni, nee se dati olakica
poreskom obvezniku koji ne preda informativne izvetaje, osim ako takav neuspeh nije bio
zbog okolnosti koje su bile van kontrole poreskog obveznika kao one opisane u stavu 46, 51 ili
54 ovog lana.

106. Kazne za ne-pruanje izvetaja informacija opisanih u stavu 93 ovog lana mogu se ukinuti
za prva tri meseca za koje postoje zahtevi za izjave informacija. Nakon poetnog
objanjavajueg perioda (3 meseci), nee se dati olakica za ne-pruanje zatraenog izvetaja
informacija;

107. Olakica od kazni za ne-stvaranje ili ne-dranje knjiga i evidencija moe da se uzme u vidu
tokom prvih 6 meseci prvih operacija poslovanja poreskog obveznika. Olakice e se uzeti u
obzir na osnovu injenica i okolnosti onako kako su date od poreskog obveznika, obuhvativi
uinjene napore da se razumeju zahtevi za dranje evidencije:
107.1 Ako se poreski obveznik nije potrudio da razume zahteve, nee dobiti olakicu.
107.2 Ako je poreski obveznik imao jednu posetu od strane zvaninika PAK koji je pruio
informacije o dranju evidencija i drugih poreskih zaduenja, nee se uzeti u obzir
olakica za ne-stvaranje i ne-dranje evidencija.

108. Olakica od kazne za ne-pruanje pristupa knjigama i evidencijama moe se uzeti u obzir
ako poreski obveznik dokae da je uinio dobronamerne napore da prui knjige i evidencije na
vreme, ali nije bio u stanju da to urani na odreen datum i vreme.
108.1 nee biti olakice ako poreski obveznik odbije da prui pristup objektima, na zahtev
ovlaenog zvaninika PAK.
108.2 Nee se dobiti olakica ako nosilac evidencije odbije da prui knjige i evidencije
zatraene pismenim zahtevom koji definie zatraene knjige i evidencije.

109. Nee biti olakice od kazni za ne-izdavanje kupona iz fiskalne elektronske opreme kao to
je opisano u stavu 103 ovog lana.

110. Oslobaanje od kazne opisane u stavu 104 ovog lana (ako kupac ne zahteva kupon za
kupovinu robe ili usluge) moe se dati ako PAK ne preduzme potreban publicitet da informie
potroae o zahtevu.

149
111. Kazna za ne-zadravanje i ne-naplatu poreza. lan 54 Zakona predvia kaznu za ne-
zadravanje na izvoru i ne-isplatu poreza zadranog na izvoru. Iznos kazne je 25% razlike
izmeu tanog iznosa poreza koji je trebalo da se zadri na porezu i iznosa koji je stvarno
zadran. Zakonom kada se trai od jedne osobe da zadrava i da plati porez poverena mu je
odgovornost da zadri poreski iznos u ime drave i da plati taj iznos u budet drave. Sistem
dobrovoljnog ispunjeja i budet Kosova trai da se ispuni na poverljiv nain.

112. Kazna iz stava 111 ovog lana primenie se za svaki sluaj gde se trai zadravanje jednog
iznosa, ali nije zadrana na izvoru, kao i za svaki sluaj gde zadrani porez nije isplaen na
vreme u dravni budet. Kazna se primenjuje samo ako je izvetaj o zadranom porezu i
primenljive isplate obavezan, i to 15-tog dana sledeeg meseca.

Primer 1:
Kompanija B ima pet radnika i svakog radnika plaa po 500 evra meseno prvog svakog
meseca. Kompanija B trai da se zadri na izvoru 50 od svakog zaposlenog svakog meseca
za ukupnu mesenu obavezu zadravanja od 250 meseno. U mesecu Maju, Kompanija B
plaa radnicima njihove plate, ali ne zadrava porez zaposlenim i plaa bruto plate. Zadrani
porezi u svakom mesecu mora da se prijavljuje i plaa do 15. dana u mesecu koji sledi. Poto
kompanija B nije zadrala porez od svojih zaposlenih za period Maj iz liste plata, mada je
plaala listu-isplate, obavezuje se na zadrani porez, plus kazna. U ovom sluaju, PAK e
predpostavljati da lista isplate je isplaena kao lista-isplata neto i kao posledica smatra se kao
lista-isplate bruto 555.50. Tako, iznos koji je trebao da se zadri na izvoru je jednak sa
55.50 za zaposlene ili jedna ukupna poreska obaveza od 277.50. Kazna koja e se primeniti
je 25% e 277.50, ili 69.30.

Primer 2:
Ako je kompanija B u stvari zadrala porez kada je sainila listu-isplate za mesec maj od 500
za zaposlene, ali nije isplatila kada je za to bilo obavezno da se uradi znai 15 juna, kazna bi
bila 25% od 250 ili 62.50. Kazna za ne-isplatu zadranog poreza procenie se u isto vreme
kao da se procena radi za neisplaeni porez. Ova kazna je uporedo sa kaznom za kasniju isplatu.
Kazna za ne-zadravanje poreza procenie se tokom kontrole ili onda kada se utvrdi da je osoba
plaala plate za drugu osobu, ali nije zadrala porez na line dohotke kako je zatraeno.

113. Ne-zadravanje na izvoru ili ne-isplata penzijskog doprinosa: Stav 2 lana 54 predvia
kaznu od 25% za ne zadravanje ili za isplatu dela zaposlenog za penzijski doprinos. Ova
kazna e se primeniti na isti nain kao to je opisano u stavu 111 i 112 gore.

114. Nema osnove za olakicu od kazne koja je odreena prema stavu 113 ovog lana. Svako ko
zaposli jedno lice i plaa mesena primanja duan je da zna poreske zahteve koji su povezani sa
isplatom plata i zaposlenje pojedinaca

115. Administrativna kazna za greke predstavnika poreskih obveznika, poreske savetnike,

ili druge osobe koji deluju u ime poreslog obveznika. lan 56 Zakona odreuje, Svaka
osoba koja potpisuje jednu poresku izjavu u ime jedne druge osobe, koji napravi greku u toj

150
izjavi, platie jednu administrativnu kaznu od 125 Evra. Kazna e se izrei samo ako je
greka posledica nemara ili predumiljaja od strane osobe koja je potpisala izjavu.

116. Plaeni strunjaci (bilo da su zaposelni u kompaniji ili odreeni od strane jednog spoljneg
ugovaraa treba da brinu za pripremanje dokumenata koji e se predati PAK poto se oni plaaju
da predaju ispravne dokumente. Ova odredba ima za cilj da kazni ona lica koji potpisuju izjave
za druge poreske obveznike, za nemarnost (zanemarivanje) ili sa njihovim predumiljajem
(namerno), pravei greku u izvetaju, kao to je:
116.1.Matematika greka u obraunu;
116.2.Stavljanje netanog fikalnog broja u izjavi;
116.3.Upotreba pogrenog formulara (kao to je formular izjave za mart za PDV za predaju
izjave za april za PDV);

116.4.Korienje netane adrese;

116.5.Unoenje informacija u pogrenu kutiju izjave;
116.6.Zaboravnost da se unesu informacije u izjavi, pregled ili drugi dokumenat zatraen od
PAK
116.7.Pogreno da se dupliraju podaci,
116.8.Predaja izjave koja nije preuzeta iz interneta PAK ili nije predata na elektronski
nainu skladu sa odreenim procedurama idr.

117. Ova kazna se nee primeniti za jednu zaposlenu osobu poreskog obveznika koji potpisuje
izjavu u interesu poreskog obveznika ako ta osoba nije bila obuhvaena u pripremi izjave ili nije
odgovoran za greku. Meutim, ako je zaposleni koji je potpisao izjavu u ime poreskog
obveznika, bio je zaduen odgovornou da obezbedi da predata izjava poreskog obveznika
bude korektna i bez greaka, i takvo zaposleno lice moe da se kazni.

118. Ova kazna ne moe da se primeni u okolnostima kada jedan predstavnik poreskog
obveznika, poreski savetnik, ili druga osoba koja deluje u interesu poreskog obveznika, prui
jedno razumno tumaenje jedne odredbe Zakona i PAK se ne slae sa tim tumaenjem.

119. Obaveza nametnuta na osnovu lana 56. Zakona, je ograniena samo na odluke o
informacijama koje su dostupne od strane poreskog obveznika i treih lica. Predstavnik /
savetnik / drugo lice poreskog obveznika ne podlee kazni, ako se greke u PAK mogu direktno
pripisati operacijama poreskog obveznika za koje / poreski savetnik / drugo lice poreskog
obveznika nije bio svestan.

120. Ako objanjenje Poreske adminsitracije postavlja PAK iznad nekog pitanja, ili objavljenih
Reenja suda, odluuje se o jednom tumaenju neke sudske odredbe, dok predstavnik
poreskog obveznika ignorie to uputstvo i preduzima jedan suprotan stav u izjavi, moe da
se primeni kazna na njemu.

121. Uglavnom nee se prihvatiti ni jedan opravdan razlog za smanjenje kazne. Meutim, ako je
jedna kazna predloena u suprotnosti sa odredbama stav 117, 118 i 119 ovog lana, smanjenje
kazne je mogue.

151
122. Kazna za neinstaliranje Fisklane elektronske opreme (PEF). Stav 1 lana 57 Zakona
namee kaznu od 1,000 za ne-instaliranje PEF. Kazna se primenjuje na ona lica od kojih se
trai da instaliraju jedan PEF da bi registrovali transakcije tokom njihove privredne aktivnosti.
Kazna se primenjuje na specifine poslovne objekte gde se trai da se instalira oprema. Ako
jedna osoba ima vie od jednog mesta poslovanja i ne instalira jedan PEF na nekoj od tih
lokacija, odredie mu se kazna od 1,000 za svako mesto gde nije instaliran PEF.

123. Stav 2 lana 57 Zakona ovlauje PAK da povue Certifikat PDV i Fiskalni broj osobe ako
je ta osoba kanjena tri puta ili vie za ne-instaliranje PEF. Tri ili vie kazni je komulativno za to
lice, tako da osoba sa vie biznisa moe da dobije samo jednu kaznu za svaki od tri objekata
poslovanja, ali je dostigao kriterium da se povue njegov/njen Certifikat PDV ili njegov

Fisklani broj. PAK treba da prati odredbe lana 14 i 15 ovog Administrativnog uputstva sa
ciljem da se povue njegov Certifikat PDV ili Fisklani broj. Kada je povuen Fisklani broj, PAK
e traiti od ARKB da odjavi biznis.

124. PAK je takoe ovlaena da kazni jedno lice koje pokuava da manipulie sa PEF, da
uznemirava program PEF-a ili podatke koje e staviti u PEF, kako bi evidentirao netane
podatke u PEF. Ovlaena kazna prema stavu 3 lana 57 je 1,000. Osim toga, osoba moe da
podlegne kaznama opisanim u stavu 103 i 129 ovog lana. Ova kazna se takoe primenjuje u
sluaju uznemirenja, ili refrakcije peata PEF bez ovlaenja.

125. Administrativna kazna za PDV - Kazna za obavljanje snabdevanja bez registracije.

Stav 1 lana 58 Zakona predvia kaznu za jednog poreskog obveznika koji obavlja oporezivo
snabdevanje bez da je registrovan za PDV. Mada nije naglaeno na poseban nain u Zakonu,
gde se kazna primenjuje samo na one poreske obveznike koji ispunjavaju zahteve za registraciju
za PDV.

126. Iznos kazne koji e se proceniti direktno je povezan sa snabdevanjem koje obavlja jedna
oporeziva osoba poto je ta oporeziva osoba zaduena za PDV. Osim obaveze za PDV na
izvrena snabdevanja nakon zahteva da se registruje za PDV, oporeziva osoba se smatra kao
zaputen (nije uspeo da se registruje) ini da on podlee administrativnoj kazni od 15%
obaveznog PDV na izvrena snabdevanja nakon to je postalo obavezno da se registruje, ako je
oporeziva osoba izvrila manje od 10,000 evra oporezivog snabdevanja nakon to je morao da se
registruje.

Primer:
Poreski obveznik B prelazi prag godinjeg prometa 5 maja 2009. Zakon o PDV trai da se
poreski obveznik B registruje za PDV tokom 15 dana nakon prelaska praga. U julu 2009, tokom
jedne posete ispunjenja PAK otkriva da poreski obveznik B je prekoraio prag 5 maja 2009, ali
jo uvek nije registrovan za PDV, mada u vreme posete ispunjenja, poreski obveznik B je
izvrio oporezivu prodaju od 8,000 evra poto je dostigao prag PDV. Oslanjanjui se na
ispunjavajuu posetu, PAK registruje poreskog obveznika u ciljeve PDV i obezbeuje izjave

152
PDV za mesec maj i juni. PAK procenjuje kaznu za zakasnelu izjavu za mesec maj, (izjava za
mesec juli smatra se da je predata na vreme) i procenjuje obaveznu kaznu od 15% za PDV sa
8,000 evra za izvrena snabdevanja poto poreski obveznik B je prekoraio prag registracije.

Izraunavanje kazne:
8,000 / 7.25 =1,103.45 PDV izraunato za snabdevanje;
8,000 1,103.45 = 6,896.55 oporeziva vrednost
1,103.45 x 0.15= 165.51 iznos kazne koji e se proceniti za obavljeno snabdevanje koje
podlee porezu nakon postignutog uslova za registraciju PDV i ne-registracije.

Kazna predviena u stavu 3.1 lana 58 Zakona primenie se isto tako i za ne-registraciju PDV i
iznosie (250).

127. Ako je poreski obveznik obavio oporezivo snabdevanje od 10,000 evra ili vie nakon to je
trebalo da se registruje, kazna e biti 25% obaveznog PDV za te oporezivo snabdevanje.

Primer:
Obraun bi bio:
20,000/7.25= 2,758.62 izraunati PDV za snabdevanje;
20,000 - 2,758.62 = 17241.38 oporeziva vrednost
2,758.62 x 0.25 = 689.65 - iznos kazne procenie se za oporezivo obavljeno snabdevanje
nakon postignute potrebe za registraciju PDV i ne-registrovanje.

128. Kazna za ne-izdavanje rauni ili izdavanje netane rauni. Stav 2 lana 58 Zakona
predvia kaznu za ne-izdavanje rauni, ili drugih dokumenata koji slue kao rauni, ili izdaje
netane rauni koje rezultiraju na vidno smanjenje iznosa obaveznog PDV ili vidno poveanje
zatraenih kredita. Kazna predviena ovim stavom primenie se samo na poreskog obveznika
koji je registrovan za PDV.

129. Osim obveznog zaduenja PDV koje rezultira iz ne-izdavanja faktura ili ne-izdavanje
netane rauni, primenie se administrativna kazna od 15% na vidnom smanjenju ili poveanju
obaveznog iznosa PDV, ako je ne-izdavanje rauni ili izdavanje netane rauni zbog bilo zbog
nemarnosti oporezive osobe. Kao nemarnost u smislu ove kazne smatra se kada oporeziva osoba
ne izdaje fakturu za oporezivo snabdevanje od 1,000 evra ili manje ili izda fakturu koja je za
500 evra manje iznad ili ispod iznosa koji je trebalo obuhvatiti na fakturi. Nee se izrei kazna
ako je ukupan iznos kazne do 5.

Primer:
Registrovani poreski obveznik za PDV izvrio je prodaju od 750 i 600 i nije izdao rauni za
tu prodaju. Kazna je izraunata kao u nastavku:

750 X 16% = 121 obaveznog PDV za prodaju; 121 X 15 %= 18.15 Kazna za ne-izdavanje rauni
600 X 16% = 96 obaveznog PDV za prodaju; 96 X 15% = 14.40 Kazna za ne-izdavanje rauni
Ukupan iznos koji e se primeniti je : 32.55

153
130. Kazna opisana u stavu 129 ovog lana moe da se povea za 25% ako je ne-izdavanje
rauni ili izdavanje netane rauni zbog velike nemarnosti. Velika nemarnost je definisana kao
ne-izdavanje rauni za jednu oporezivu osobu za oporezivo snabdevanje za vie od 1,000 ili
za izdavanje netane rauni koja iznosi vie od 500 iznad ili ispod iznosa koji je trebao da se
navede u fakturi.

131. Kazna opisana u stavu 129 i 130 ovog lana ne primenjuje se u isto vreme sa predvienim
kaznama iz stava 125 ovog lana.

132. Ne-prijavljivanje da se registruje za PDV ili ne-neizlaganje certifikata registracije

PDV. Zakon o PDV trai od lica koja prekorauju jedan definisani prag prometa tokom svih 12

meseci jedan za drugim da se registruju za PDV, tako postaju oporeziva lica u cilju PDV.
Zakon o PDV odreuje da lica treba da se prijave da se registruju za PDV tokom 15 dana nakon
definisanog prekoraenja praga. Zakon o PDV isto tako odreuje da oporezive osobe mogu da
se prijave da se uklone sa regjistra PDV kada ispune uslove specifikovane Zakonom za PDV.

133. Stav 3 lana 58 Zakona odreuje kaznu od 250 za ne-registraciju za PDV kada se
trai da se to uradi i 250 za ne-izlaganje Certifikata PDV na nain predvien Zakonom.

Primer
Na primeru stava 126 ovog lana, poreski obveznik je kanjen za obavljanje oporezivih
snabdevanja dok nije bio registrovan za PDV. Osim te kazne, poreski obveznik B isto tako
podlee kazni od 250 predvieno lanom o ne-registraciji za PDV. Kombinirane kazne iznose
415.51 - za obavljanje oporezivih snabdevanja dok nije registrovan i za ne-registraciju.

134. Zakon trai da original, odnosno potvrenu kopiju Certifikata za registraciju za PDV, da se
izloi na svakom mestu poslovanja tako da moe da se lako proita od javnosti.

135. Stav 3 lana 58 Zakona odreuje kaznu od 250 za ne-izlaganje kopije uverenog
Certifikata PDV. Kazna od 250 primenie se na oporezive osobe koji ne izloe svoj Certifikat
za PDV na mestu gde moe lako da se proita od javnosti. To podrazumeva da kopija Certifikata
treba da se izloi na javnom delu poslovanja (ne na zidu jene kancelarije, ako ta kancelarija
nema pristupa za javnost). Osim toga, javnost mora biti u stanju da proita kopiju Certifikata
registracije PDV. Izlaganje Certifikata na zidu tako da daljina Certifikata onemogui njeno
itanje, znai prekraj i podlee ovoj kazni, ak i ako je Certifikat izloen na javnom mestu
biznisa.

136. Kazna opisana u stavu 135 ovog lana, primenjuje se samo na one oporezive osobe nakon
to su oni registrovani za PDV. Nije takva kazna koja moe da se izrekne u isto vreme kao kazna
za ne-registraciju PDV predviena stavom 3.1 lana 58 Zakona.

154
137. Kazna za korienje Certifikata PDV od druge osobe. Kao to je predvieno u stavu 4
lana 58 Zakona, jedna oporeziva osoba koja dozvoljava drugoj osobi da koristi njegov
Certifikat registracije PDV podlee kazni od 5,000. Slino, jedna osoba koja koristi Certifikat
registracije PDV koji je izdat jednoj drugoj osobi, podlee kazni od 5,000 evra. Kazna se
primenjuje na isti nain na osobu koja je dozvolila drugoj osobi da korsiti njegov Certifikat
registracije PDV i na osobu koja na ilegalan nain koristi Certifikat registracije PDV.

138. Dozvola da se korsiti Certifikat registracije za PDV od strane druge osobe je ozbiljni
prekraj i izdata kazna treba da pokae ozbiljnost prekraja.

139. Dozvola za korienje Certifikata registracije za PDV od strane druge osobe, ili korienje
Certifikata registracije za PDV od druge osobe, je osnova da se povue jedan Certifikat
registracije za PDV kao to je predvieno lanom 15 ovog Administrativnog uputstva.

140. Dozvola drugoj osobi da koristi Certifikat registracije za PDV (i korienje Certifikata
registracije PDV druge osobe) je jedna vrsta prevare i poreske utaje. Svaki otkriveni sluaj od
PAK o nepravilnom korienju Certifikata registracije PDV, treba da se prijavi Jedinici za
poreske istrage za prijave kod Javnog tuioca za mogue krivino gonjenje. Odgovornost je
inspektora koji otkrije nepravilno korienje jednog Certifikata registracije za PDV i
rukovodioca ekipe da pripremi izvetaj obuhvativi injenice za zakonsku osnovu za krivino
gonjenje. Kada je kompletirano, izvetaj treba da se poalje Jedinici za poreske istrage PAK za
istrage i preporuku za krivino gonjenje.

141. Olakice od kazne. Kazne procenjene prema stavu lana 58 Zakona u osnovi su fiksne
kazne i uglavnom ne podleu olakicama. One su zasnovane na injenicama i okolnostima. Na
primer, nedostatak saznanja o dunosti da se uzme Certifikat registracije za PDV, nije opravdan
rarzlog za olakicu od kazne. Treba da ima osnove za kaznu koja je povezana sa ne-dobijanjem
Certifikata registracije za PDV ako poreski obveznik je u stanju da dokae nemogunost
registracije na specifikovano vreme zbog okolnosti van vjegove kontrole. Meutim, ako
poreski obevznik nije nainio napore da i dalje dobije Certifikat PDV, onda se olakica ne
primenjuje.

142. Nema osnove za olakicu od kazne za izdavanje rauni sa netanim iznosima. Poreski
obveznik je znao na vreme da je faktura netana, ali je nastavio sa izdavanjem takvih faktura.
To delo predstavlja akt sa predumiljajem za nepotovanje Zakona i podlee kazni kao to je
predvieno Zakonom.
142.1. Ako je kazna izdata zbog izdavanja jedne rauni nekorektnog formata, olakica moe
biti mogua na osnovu okolnosti i injenica koje su obuhvaene.
142.2. Ako su informacije na fakturi u jednoj netanoj poziciji, treba dati upozorenje
poreskom obvezniku za jedan poetni prekraj. Kada i nakon jednog odgovarajueg
vremena format nije promenjen, onda e se primeniti kazna.

143. Postoji minimalna osnova za oslobaanje od kazne koja je povezana sa odgovarajuim

izlaganjem Certifikata registracije za PDV. Ako se poreski obveznik dovoljno potrudio da
postavi kako treba Certifikat registracije PDV i izloi kako treba, mogue je da mu se poalje

155
upozorenje o prvom prekraju. Ako u uzvratnoj poseti nedelju dan kasnije (na primer), poreski
obveznik jo nije postavio kako treba Certifikat registracije PDV, onda e se primeniti kazna.

144. Ne postoji olakica od kazne na osnovu toga da se dozvoli drugoj osobi da koristi Certifikat
registracije PDV. To je nezakonit akt i poreski obveznik zna da njegov certifikat registracije
PDV ne sme da se da drugoj osobi. I osoba koja koristi tui Certifikaz za registraciju PDV zna
da to nije u redu i nije zakonito.

145. Administrativne kazne za robu bez porekla. lan 59 Zakona daje ovlaenje PAK da
preuzme robu u posedovanje od jedne osobe ako za tu robu ne moe da se dokumentuje poreklo.
Osim toga, Zakon predvia kaznu od 25% trine vrednosti za robu bez porekla.

146. Ovlaenje dato u lanu 59 Zakona dozvoljava PAK da zabrani uvanje robe bez porekla,
zavisei od procene primenljivog poreza ili primenljive kazne, ili druge neophodne
administrativne mere.

147. Stav 5 lana 13 Zakona predvia da roba Roba koju posedoje jedan poreski obveznik
treba da dokumentuje svoje poreklo. lan 19 ovog Administrativnog uputstva opisuje
dokumente koje treba drati da bi potvrdli poreklo robe u posedovanju jednog poreskog
obveznika. Kao to je opisano, takvi dokumenti obuhvaaju rauni sa PDV, fakturu bez PDV,
Jedinstveni carinski dokumenat (JCD), Certifikat/ poreske beleke i izvod i teretni list.

148. Ako se, tokom obavljanja odreenih aktivnosti, jedan zvaninik PAK otkrije robu za koju
se ne moe dokazati njeno poreklo, zvaninik e traiti odmah pomo PAK, policije Kosova
ili Carine Kosova. Zvaninik PAK treba da kontaktira svog pretpostavljenog, da izvesti o
situaciji, da trai verbalno ovlaenje da nastavi sa uzimanjem/uvanjem robe kada stine
neophodna pomo. Nee se preduzeti nikakvo delo u vezi robe sve dok ne stigne pomo.
Zvaninik PAK ne treba ni pod kojim okolnostima da se obuhvati u pokretanju robe ili da
namerava da se konfiskuje roba pre nego stigne neophodna pomo.

149. Kada stigne pomo, Zvaninik PAK-a treba da pripremi jedno obavetenje o privremenoj
zapleni robe, identifikujui robu koja se smtra bez porekla. Obavetenje treba da sadri:
149.1. jednu izjavu zakonskog ovlaenja da preduzme akciju sakupljanja i da jasno
objanjava razloge za preduzimanje akcije da se zabrani skladitenja;
149.2. da sadri evidenciju primljene robe, ukljuujui i opis svakog proizvoda ( ili grupa
slinih proizvoda ) i broj ( ili zapremina ) od svake robe ( ili grupa robe ).
149.3. Original tog obavetenja treba da se dostavi poreskom obvezniku to je bre mogue
nakon izricanja zabrane, dok e jednu kopiju drati zvaninik PAK. Kada se
poreskom obvezniku preda obavetenje o zabrani, zvaninik treba da objasni
poreskom obvzeniku da je roba pod brigom PAK jer roba nije bila dokumentovana
kako treba. Treba informisati poreskog obveznika da:
149.3.1. on ima pravo na albu zbog ove akcije kod Departmana albi PAK-a;
149.3.2. izvrie se jedna procena kazne kao to je predvieno u lanu 59 Zakona, na
osnovu vrednosti zabranjene robe;
149.3.3. kada se proceni vrednost robe i kada se proceni iznos kazne, neka roba e
se osloboditi od PAK, ali e ipak PAK zadrati jedan dovoljan iznos robe

156
 da izmiri procenu kazne na jednoj javnoj licitaciji, ako iznos kazne nije
isplaen, i
149.3.4. ako drugi organi, kao to je Carina, ima interesa u zapleni imovine koja bi
imala mogunosti da se oslobodi, tim organima e se pruiti mogunost da
konfiskuju preostalu robu.

150. PAK treba odmah da pone da odredi vrednost zabranjene robe u cilju odreivanja kazne,
koja je obavezna za tu robu. U isto vreme, Poreska adminsitracija treba da utvrdi evidenciju
usaglaenosti osobe koja dri robu bez neophodne dokumentacije, i da obezbedi sve izjave koje
nisu predate, ili da zapone jednu kontrolu da odredi puni nivo poreske obaveze osobe koja
poseduje robu bez neophodne dokumentacije. Inspekcija mora da se proiri tako da obuhvati
definisanje pravog vlasnika robe ( ako lice koje poseduje robu nije pravi vlasnik) i puna kontrola
od pravog vlasnika, ukljuujui i utvrivanje svake neizmirene poreske obaveze i mogueg
krivinog upuivanje za izbegavanje napore ( utaja ) poreza.

151. PAK treba da obavi jednu procenu rizika (prema ovlaenju iz lana 21 Zakona) obavezne
kazne za zabranjenu robu. Odreivanjem iznosa oabvezne kazne na osnovu zabranjene robe,
PAK treba da izda jedno Obavetenje o proceni rizika koje sadri sve detalje jednog Obavetenja
procene kao to je predvieno u lanu 22 Zakona. Obavetenje o proceni rizika treba da sadri
jedan zahtev za trenutnu isplatu obaveznog iznosa. Obavetenje o proceni rizika treba isto tako
da sadri injenicu da poreskiobveznik moe da se ali Nezavisnom odboru za razmatranje.
Svaka alba za Nezavisni odbor za razmatranje treba da se preda tokom 30 dana od datuma
izdavanja Obavetenja o proceni rizika.

152. Procenom poreza u riziku izdavanje obavetenja o Proceni ugroenosti, administrativne

odgovornosti za sluaj naplate poreza trebalo bi da odmah proe (najkasnije do kraja dana na
koji je sastavljeno obavetenje rizika) kod Voe ekipe prinudne naplate u Regionalnoj kancelariji
PAK, u kojoj je izvrena zabrana robe u uvanuju u magacinu.
Voa Ekipe prinudne naplate e odrediti zvaninika prinudne naplate za taj sluaj, najkasnije do
narednog dana od dana prijema predmeta. Akcija naknadne naplate ne spreava PAK da nastavi
svoje aktivnosti kontrole ili krivine istrage koja je neophodna.

153. Odmah nakon primanja procene ugroenosti, Zvaninik za prinudnu naplatu trebao da
evidentira zalog u Kancelariji za registraciju zaloga, kao i na svaki drugi vaei registar.

154. Kada se zalog registruje, Zvaninik za prinudnu naplatu treba da poseti poreskog obveznika
i da trai isplatu obaveznog iznosa za uplatu za procent ugroenosti, plus vaki drugi iznos koi
poreski obveznik duguje. Ako poreski obveznik nije u stanju da isplati obavezni iznos, Zvaninik
za prinudnu naplatu treba da jedno Obavetenje za konfiskaciju poreskom obvezniku u vezi robe
koaj se dri pod zabranom uvanja. Ova konfiskacija je u stvari nastavak zabrane o uvanju ili
skladitenju.
Obavetenje o konfiskaciji treba da sadri:
154.1. ime poreskog obveznika, kome je konfiskovana roba;
154.2. lokacija-mesto imovine;
154.3. vrsta obaveze;
154.4. poreski period za koji je nastala obaveza;

157
 154.5. irnos poreza/procenjena kazna;
154.6. detaljan opis zaplenjene robe.

155. Prodaja zaplenjene robe treba da se obavi u skladu sa lanom 36 Zakona i odredbe lana
37 ovog Administrativnog uputstva.

156. Svi Zvaninici PAK obuhvaeni u akciji za primenu lana 59 Zakona, treba u
potpunosti da dokumentiraju preduzete mere i osnovu za preduzimanje tih mera. Osim toga,
posedovanje robe bez neophodnih dokumenata podrazumeva poresku utaju i proesku
prevaru. Kao rezultat toga, treba da se pripremi jedan izvetaj o svim okolnostima oko
zabrane i konfiskacije, historija uinka osobe koja poseduje robu bez prekla, i druge odreene
injenice treba da se predaju Jedinici za poreske istrage PAK za neophhodne mere i akciju.

157. Ostala smanjenja u sankcijama. Ako jedan poreski obveznik dobrovoljno obavesti
PAK za jednu poresku obavezu, bilo putem predaje jedne originalne izjave ili jene
izmenjenne izjave, pre nego to PAK-a obavesti poreksog obveznika o jednoj
oekivanojkontroli ili druge oekivane istrage, maksimalja finansijska kazna (ili kazna) za koju
je ovlaen je jedan iznos sa 25% finansijske kazne koja bi se drugaije procenila. Sa ciljem da
se primeni ovo smanjenje kazne, poreski obveznik treba da preda jedan pismeni zahtev u PAK
kako bi zatraio smanjenje kazne. Pismeni zahtev moe da se preda sa izjavom ili izmenjenom
izjavom koja je predata, ili moe da se preda nakon primarja Obavetenja o proceni gde su
procenjen sve ukupne sume ili iznosi kazne. PAK e razmotriti zahtev poreskog obveznika i
radie na jednom smanjenju kazne, osim ako ima injeninog spora gde Poreska
administarcija moe dokazati da je poreski obveznik obeveten o jednoj oekivanoj kontroli ili
istrazi pre predaje izjave ili izmene.

158. Kada jedan poreski obveznik dobrovoljno informime PAK o jednoj poreskoj obavezi,
bilo preko predaje jedne originalne izjave ili izmenjene izjave, nakon to je PAK obavestila
poreskog obveznika o oekivanoj kontroli ili istrazi, ali pre nego to pone kontrola ili
istraga, maksimalna finansijska kazna (ili kazne) za koje je ovlane iznosi 50% finansijske
kazne (kazni) koje bi se inae drugaije procenile.

159. Stav 2 lana 62 Zakona predvia smanjenje sankcija za naknadnu isplatu poreza ili
naknadnu predaju ako poreski obveznik sklopi jedan sporazum za dve ili vie rate i ispuni
uslove tog sporazuma, obuhvativi i ispotovanje svih drugih trenutnih poreskih dunosti tokom
trajanja tog sporazuma. Smanjenje sankcija e slediti nakon ispunjenja sporazuma u stavu 6
lana 33 ovog Administrativnog uputstva.

lan 44
albe u departmanu za albe PAK-a

1. Poreske albe ili poreske procene ili slubene odluke od strane PAK-a iskljuivo se reguliu
odredbama o albama predviene lanom 77 Zakona.

2. Osoba koja se ne slae sa procenom poreza, slubenom odlukom ili drugim poreskim
dokumentima koje je izdala PAK-a ili zahtev jer njegova prava i dunosti nisu ispotovane

158
zbog nedelovanja PAK moe da se ali Departamnu albi (u nastavku D) u svakom od jedne
ili svih injenica:
2.1. kada su prekrene procedure;

2.2. kada izdati dokumenat predstavlja injenine ili zakonske greke, bez obzira dali se
greka predstavlja na dokumentu ili ne;
2.3.kada ne postoji dokaz ili drugi material koji opravdava procenat u sluaju procene
treeg lica;
2.4. kada je dokumenat o porezu u suprotnosti sa zakonom.

Zakon definie poreski dokumenat kao dokumenat koji je izdala PAK tokom obavljanja svojih
dunosti koje su odreene Zakonom.

3. Partnerstvo (opte ili ogranieno), grupiranje lica ili prolazni sporazumi, koji nisu pravna
lica, mogu da se ale na procenu poreza ili slubenu odluku koju je izdala PAK-a samo preko
odabranog predstavnika koji deluje na osnovu pismenog ovlaenja osiguran od svih partnera,
uesnika grupacija ili osoba koje su deo. Predstavnik e delovati u njihovo ime u spornim
sluajevima sa PAK-a koji su rezultat:
3.1 poveanja bruto prihoda, ili
3.2 drugih relevantnih pitanja o parnerstvu, grupe lica ili ostalih prolaznih sporazuma.

4. Individualni partneri, lanovi grupa ili ostalih prolaznih sporazuma mogu da se ale na
njihove line kapacitete samo na procene PAK koje su relevantne za njihove poreske
obaveze za njihov deo prihoda ili gubitka. Svaka naknadna promena koju izvri PAK kao
rezultat kontrole ili kao posledica odluke izdate od strane D imae u vidu odgovarajuu
raspodelu akcija dobitka ili gubitka.

5. Ako kao rezultat kontrole nema promena u porezu koji treba platiti (nula procena ), poreski
obveznik i dalje ima pravo na albu, iako ni jedan dodatni porez nije procenjen, mada ni jedan
dodatni porez nije procenjen, ako se u poreskoj izjavi prijavio gubitak i iznos gubitka da bi se
preneo dalje je izmenjen.

6. alba za poresku procenu PAK ili drugu slubenu odluku od strane PAK, treba da se preda
D tokom 30 dana od dana kada je poreski obveznik dobio slubenu procenu ili obavetenje za
drugu slubenu odluku. Zakon definie predaju kao usluga jednog odreenog dokumenta za
jednog poreskog obveznika tako da:
6.1. Runo preda dokument poreskom obvezniku, predstavniku poreskog obveznika, nekom
lanu porodice poreskog obveznika, ili nekom zvaniniku, direkotru ili zaposlenom
poreskog obveznika (takav postupak se smatra zavren bez obzira ako lice odbije da
primi dokument u ruci);
6.2. ostavljajui dokument u stan poreskog obveznika ili uobiajenom mestu
poslovanja, odnosno
6.3. Poslavi dokumenat potom na poslednju poznatu adresu poreskog obveznika"

159
Poto se dostavljanje definie kao usluga za poreskog obveznika, datum slanja smatra se
da je datum prijema.

7. Period od 30 dana kada poreski obveznik mora da preda albu, kao to je predvieno u stavu
6 ovog lana, poinje od prog dana, nakon dana kada je proeski obveznik dobio slubenu
odluku. Ako je kraj 30 dnevnog perioda dan odmora (subota, nedelja ili slubeni praznik),
period od 30 dana e se zavriti prvog dana nakon tog dana odmora ili praznika.

8. Prema stavu 3 lanu 77 Zakona, vremenski period za predaju albe, prema stavu 6 ovog
lana moe da se produi, u sluaju da poreski obveznik nije mogao da preda albu na vreme
zbog okolnosti koje su bile van njegove kontrole ili takvih okolnosti kada bi ne-produenje
vremenskog perioda nainilo nepravdu poreskom obvezniku. U cilju produenja roka prema
ovom stavu, poreski obveznik treba da preda jedan pismeni zahtev u D, koji opisuje
okolnosti koje su onemoguile podnoenje albe na vreme ili posledicu i nepravdu ako se
alba ne bi sasluala.

Primer:
Jedan poreski obveznik koji je trebao da preda svoju albu protiv obavetenja-procene do 22
marta 2010, koji je bio poslednji datum za predaju albe, on je predao svoju albu na dan 23
marta 2010. Zajedno sa zahtevom za albu za obavetenje procene napisana je izjava koja
trai da se izjava uvai ak i ako je kasno, zbog okolnosti van kontrole poreskog obveznika. Na
ovom primeru, poreski obveznik je primljen u bolnici poslednji dan kada je trebalo da preda
albu. Zajedno sa pismenim zahtevom da se uvai alba sa zakanenjem je i dokumentacija koja
potvruje da je primljen u bolnici (kopija bolnike rauni, otpusnica i medicinska izjava od
strane lekara). alba je predata odmah nakon izlaska iz bolnice.

9. Putovanje van zemlje se ne smatra kao dogaaj van kontrole poreskog obveznika, osim ako
putovanje nije bilo zbog nekog hitnog sluaja, kao to je smrt nekog lana blie porodice, neki
neoekivani hitni sluaj poslovanja, idr.

10. Uglavnom, vreme za predaju albe nee se produiti vie od 30 dana od prvog datuma
odreenog za predaju albe. U tom vremenskom periodu, jedan biznis da mora rei ili
prilagodi bilo kakav hitni sluaj ili razlog zakanenja, tako da moe da pripremi i preda
albu.

11. alba o obavetenju-proceni ili slubena odluka treba da se preda pismeno. alba mora da
sadri:
11.1 ime, adresu i fiskalni broj poreskog obveznika;
11.2. opis problema za koji se ali (obavetenje-procenu, obuhvativi datum obavetenja,
datum kada je primljeno obavetenje, vrstu poreza, poreski period i iznos poreza za
koji je alba predata);
11.3. odreivanje ili deo odreivanja za koji je podneta alba;
11.4. zakonsku osnovu za albu;

160
 11.5. opis razloga zato obavetenje procena ili slubena odluka smatra se ne-korektno
ili nepravedno, obuhvativi preporuke na zakonskoj osnovi za utvrivanje da je
odluka o odreivanju bila ne-korektna ili nepravedna, i
11.6. potpis poreskog obveznika, odreenog poreskog zvaninika, ili ovlaenog
predstavnika poreskog obveznika.

12. Jedna alba koja ne ispunjava slubene zahteve za prijem predvien stavom 11
ovog lana bie odbijena, ukoliko je osoba koja se ali pravilno i pismeno obavetena da
regulie nedostatke tokom 7 dana podnoenja obavetenja i posebno je obaveten da e
neusklaivanje nedostataka dovesti do odbijanja te albe. Ako podnosilac ureuje nedostatke
tokom odreenog roka, alba e se uvaiti kao pravilno dostavljen aod samog poetka.

13. Prema stavu 4 lana 77 Zakona, od PAK se trai da izda pismenu odluku za poreskog
obveznika tokom 60 dana od dana albe. Za potrebe ovog Administrativnog uputstva, datum
albe smatrae se datum kada je kalba primljne od strane PAK. Ako je alba dostavljena potom,
datum isporuke e se smatrati datum kada alba ima potanski peat od potanske slube.

14. Odluka albe e sadrati naredne informacije:

14.1. ime poreskog obveznika;

14.2. fisklani broj poreskog obveznika;
14.3. broj evidencije albi (referentni broj sluaja);
14.4. datum odluke;
14.5. iznos poreza za vaki porez i poreski period pre izmene;
14.6. iznos poreza za vaki porez i poreski period nakonizmene;
14.7. rezime sluaja obuhvativi i pitanja za koja se podnosi alba i razloge poreskog
obveznika/osnova za albu;
14.8. iznos predloenog poreza podran ili nepodran odlukom (prema vrsti poreza i
poreskog perioda);
14.9. zakonska osnova prema kojoj je doneta odluka;
14.10. injnenina i pravna analiza sluaja;
14.11. zakljuna izjava;
14.12. dalja procedura albe i okvir za albe;
14.13. preporuka za bilo koje delegiranje nadlenosti za osobu koja je ovlaena da potpie
odluku;
14.14. potpis odgovorne osobe da potpie odluku.

15. Nadlenost D. Ako je alba nedozvoljena, van roka ili je predata od strane jedne
neovlaene osobe, D e odbiti tu albu i donee odluku za odbijanje albe na proceduralnoj
osnovi.

16. D e uzeti u obzir albu i donee jednu pismenu odluku tokom 60 dana nakon predaje
albe ili, odnosno, tokom 60 dana nakon usklaivanja nedostataka o kojima je obaveten poreski
obveznik.

161
17. D moe:
17.1. Da podri Obavetenje-procenu, slubenu odluku, ili drugi poreski dokumenat,
i da odbije albu.
17.2. Da modifikuje Obavetenje-procenu, slubenu odluku, ili drugi poreski
odkumenat i da delimino podri albu.
17.3. Da otkae obavetenje o proceni, slubenu odluku, ili drugi poreski dokuemenat i
da usvoji albu poreskog obveznika;
17.4. Da daje uputstva odgovornom zvaniniku PAK da izda poreski dokumenat koji je
ne-zakonski odbio izdavanje poreskog obveznika.

18. Odgovarajuoj Regionalnoj kancelariji, od D, predaje se odluka na razmatranje obavezne

instrukcije za sastavljanje jednog novog izvetaja, u sluaju o:
18.1. Nekompletiranim dokazima, gde D ne moe da prikupi dokaze tokom
procedure albi, ili
18.2. Materijalno krenje proceduralnih pravila koja se javljaju tokom kontrole, koja ne
mogu da se poprave tokom procedure albi.
18.3. Kada odgovarajua Regionalna kancelarija izda novi izvetaj, ovaj izvetaj e se
predati D koji e izdati novo obavetenje sa odlukom koja informie poreskog
obveznika o njegovim daljim pravima za albu.
18.4. Donoenje odluke o odgovarajuoj Regionalnoj kancelariji za reviziju e obustaviti
period za donoenje konanog reenja o albi kao to je propisano u stavu 7
lana 77 Zakona.
18.5. D e obavestiti poreskog obveznika o zahtevu za reviziju i o vremenu koje e se
primenit za jednu konanu odluku tokom 3 radnih dana nakon slanja odluke
odgovarajuoj Regionalno kancelariji. Obavetenje isto tako treba da obuhvati
savet za poreskog obveznika da konana odluka od D bie doneta tokom 45 dana
od dana kada je poreski obveznik obaveten o reviziji.
18.6. Odreena Regionalna kancelarija treba da kompletira reviziju i da poalje izvetaj
kod D sa vremenskim rokom koji je odredio D.

Primer:
Poreski obveznik se alio kod D PAK za jednu poresku odluku. D PAK nije
razumeo osnovu na kojoj je izvrena procent za sluaj jer izvetaj kontrole
inspektora kontrole nije ispunio proceduralne zahteve i nije bio u stanju da donese
odluku na osnovu informacija koje su joj na raspolaganju. D PAK vraa sluajkod
Regionalne kancelarije koja je inicirala sa uputstvima i postupcima koje treba
preduzeti u isto vreme, D PAK e poslati obavetenje poreskom obvezniku o obustavi i
razlozima obustave kao to je predvieno u stavu 18.5 ovog lana. Sluaj albi nije
zatvoren od strane albi, ve je privremeno obustavljen za maksimalno 15 dana
kao to je predvieno u stavu 43 46 ovog lana. Regionalna kancelarija treba da
pripremi jedan novi izvetaj kontrole koji ispunjava proceduralne zahteve i vraa ih
u D PAK. Kada primi novi izvetaj kontrole, D PAK donee svoju odluk o
sluaju.

162
19. Nee se dozvoliti drugi sluaj preporuivanja sluaja za kontrolu. Sluajevi preporueni
prema stavu 18 za razmatranje i donoenje nove procene ne treba da se smatraju kao druga
kontrola, nova procena ne podrazumeva ponovnu kontrolu poreskog obveznika, ve
podrazumeva jedno razmatranje na osnovu odluke D.

20. U sluajevima koji su obuvaenu u stavu 18 procedura o izdavanju nove procene

nastavie se u skladu sa uputstvima D i nee izazvati poetak procedure kontrole od
samog poetka.

21. Kada su pre isteka vremena za odluku D u vezi sa albom, predate druge albe od
drugih lica o zaduenjima koja proizlaze iz procene kontrole na koju se odnose albe, D moe
da spoji dosije sluajeva tako da oni mogu da se razmotre u isto vreme. U jednom takvom
sluaju, D moe da obavesti sve stranke i period do 60 dana za razmatranje albi poee od
datuma kada je predata poslednja alba.

Primer 2:
PAK je obavila kontrolu jednog partnerstva i ustanovila da je pogreno izraunala neke
trokove. To je dovelo do dodatnih oporezivih prihoda za partnerstvo. Zato to su
partneri u partnerstvu odgovorni za svoje akcije poreza na osnovu poreskog prihoda
partnerstva, regulisanje kontrola utie na njihove poreske obaveze. Ako se partnerstvo ali
PAK za procenu kontrole, individualni partneri isto tako mogu da se ale za njihovu
individualnu obavezu. Poto su pitanja povezana i postii e se jedna bolja odluka
imajui u vidu sve albe u isto vreme, D PAK moe da spoji sve albe u jednu albu i da
uvai sve probleme u isto vreme. U ovom sluaju, 60 dnevni period odreen da se odgovori
na albu zasnovan je na albu koja je predata poslednja u D PAK.

22. Kada D donese odluku, takva odluka moe da se modifikuje samo na zahtev Generalnog
direktora PAK kao to je predvieno u stavu 54 ovog lana. Kada D donese odluku, in albe
ne treba da se modifikuje na tetu podnosioca albe.

23. Pravo na sasluanje. Podnosilac albe moe da trai od Departmana albi da organizuje
jednu sesiju sasluanja. Na zahtev D poreski inspektor je duan da bude prisutan na sasluanju
albe da prui razloge podrke procene.

24. Ako se trai odravanje sesije sasluanja, onda jedna takva sesija sasluanja e se odrati od
D bez odlaganja i, kao to se praktikuje, tokom 20 dana nakon dostavljanja albe.

25. Datum odreen za sesiju sasluanja ne sme biti ranije od 8 dana od dana podnoenja
obavetenja za sesiju sasluanja. Podnosiocu albe e se omoguiti da se pojavi na vreme na
sasluanju i bez nekih vanrednih trokova.

26. Na sasluanju podnosilac albe daje svoju izjavu usmeno ali isto tako moe je dati i
pismeno, ako mu se dozvoli ili se upuuje da daje pismenu izjavu. Pisana izjava se moe traiti

163
samo ako je problem sloen i ako vam je potrebno vie detalja razraenih od DA za reavanje
sluaja. Ako je podnosilac prijave upuen, ili mu je dozvoljeno da daje pismenu izjavu, zbog
tog razloga ne moe da mu se uskrati pravo da takoe da svoj usmeni izvetaj. Pre davanja
dokaza, podnosilac albe ili njegov predstavnik, mora da se zakune da informacije koje e
predstaviti su istinite i tane za toliko koliko on/ona najbolje zna.

27. Podnosilac albe ima pravo samo na jednu sesiju sasluanja u vezi sa poreskim periodom za
koji je povezan porez pod albu.

28. Sasluanje nee biti javno i realizovae se od zvaninika za albe koji nisu bili obuhvaeni u
proceni poreza.

29. Kao pravilo, usmena rasprava e se odrati u centralnim kancelarijama PAK-a. PAK moe
da odredi neku drugu lokaciju za usmenu sesiju sasluanja uvek kada je to potrebno kako bi
smanjili trokove na znatan nain i da se problem rei u potpunosti, brzo ili lako.

30. Osoba na sasluanju moe da podigne sva injenina i pravna pitanja povezana sa sluajem
na albi, obuhvativi:
30.1. prigovor na izvrene procedure koje se primenjuju od strane Poreske administracije;
30.2. prigovor na postojanje ili iznos glavnog poreskog zaduenja za bilo koji poreski period
koji je pod sporom;
30.3. prigovor na pravednost akcije prikupljanja, koliko je postupak prikupljanja u skladu
sa odredbama Zakona ili procedurama ovog Administrativnog uputstva;
30.4. druga relevantja pitanja.

31. Pitanje ili sluaj ne moe da se iznese na sesiji sasluanja ako:

31.1. to pitanje ne ugroava interese podnosioca albe;
31.2. pitanje je odlueno u ranijoj administrativnoj i pravnoj proceduri.

32. Zapisnik treba da se dri na usmenim sesijama sasluanja ili drugim vanim dogaajima u
proceduri, kao i druge vane verbalne izjave stranaka ili treih strana u proceduri.

33. Ako se podnosilac albe ne pojavi na sesiji verbalnog sasluanja, iako je obaveten na pravi
nain, D moe da nastavi sa reenjem sluaja.

34. Ako D moe da odlui o zahtevu na osnovu iznetih injenica i ako nema zahteva za sesiju
sasluanja od strane poreskog obveznika, razmatranje moe da se nastavi bez sesije sasluanja.
Razmatranje albe od D izvrie se imajui u vidu podneti dokaz ili obezbeeni dokaz za
D i bez odranja sesije sasluanja.

35. Povlaenje. Poreski obveznik moe da povue albu jednim pismenim zahtevom koji je
predao u PAK.

36. Nakon povlaenja PAK e izdati jednu odluku o okonanju administrativne procedure.

164
37. Sve dok PAK ne donese odluku o zavretku administrativne procedure i da je poalje
poreskom obvezniku poreski obveznik moe da povue svoju albu.

38. Povlaenje se ne moe opozvati ako rok od 60 dana da se donese odluka o albi onako kako
je specifikovano u stavu 4 lana 77 Zakona je proo.

39. Obustavljanje i odlaganje procedura. D, na osnovu pismenog zahteva poreskog

obveznika, moe da obustavi ili odloi sesiju salsuanja albe za onoliko vremena koliko se
smatra da je neophodno, ako je takvo odlaganje neophodno zbog smrti ili bolesti, ili zbog nekog
drugog neizbenog ili hitnog razloga.

40. Pisanom zahtevu se prilaeu dokumenti koji opravdavaju osnovu za odlaganje.

41. Ako se ne trai obustavljanje ili odlaganje sasluanja i podnosilac zahteva ili njegov
predstavnik se ne pojavi na sasluanju, pitanje e se reiti na osnovu injenica koje su na
raspolaganju.

42. Komunikacija sa poreskim obveznikom ili predstavnikom poreskog obveznika. Na

razmatranju albe poreskog obveznika, PAK treba da obezbedi da poreski obveznik ne prui
nove podatke koji su zabranjeni prema stavu 8 lana 14 Zakona i odredbi lana 28 ovog
Administrativnog uputstva.

43. Ako D nije u stanju da donese odluku o tom predmetu zbog nedostatka informacija u
dosijeu tog sluaja, moe da trai dodatne informacije bilo od PAK ili od poreskog
obveznika. U bilo kom sluaju, vremenski period da se donese odluka o tom sluaju
obustavlja se od vremena kada D trai dodatne informacije i dok se informacije dobiju u
D, prema stavu 7 lana 77 Zakona.

44. D moe da uspostavi dodatne injenice i prikupi nove dokaze oko injenica koje nisu
dostavljane tokom kontrole. Ako novi dokaz nije podnet od strane podnosioca albe, kopije
ovog dokaza dae se podnosiocu albe zajedno sa odlukom.

45. Zvaninik za albe koji vri proceduru, dobie dodatne informacije (informacije koje nisu
zatraene tokom kontrole) od poreskog obveznika, predstavnik poreskog obveznika, PAK ili
trea stranka, obuhvativi jednu drugu dravnu agenciju ili instituciju.

46. U sluaju zahteva da se obezbede dodatne informacije poslate kod:

46.1. neke druge jedinice PAK (regionalne kancelarije ili drugi departmani unutar
centralnih kancelaria PAK-a), suspenzija e biti za jedan maksimalni period od 15
dodatnih dana;
46.2. druge strane, suspenzija moe biti za maksimalno 30 dodatnih dana;
46.3. poreski obveznik, suspenzija e biti maksimalno za 45 dana.

165
47. Ako poreski obveznik nije u stanju da obezbedi dodatne informacije zatraene
specifikovanim okvirom od D, moe da se podnese jedna pismeni zahtev o novom
odreivanju konanog roka. Svaki takav zahtev treba da se opravda i moe da se prihvati od
D ako postoje razlozi koji su van kontrole poreskog obveznika i koji spreavaju obezbeenje
inofrmacija tokom odreenog vremenskog roka, ali na opravdan nain moe da se oekuje da
e se informacije obezbediti tokom zatraeng produenja poslednjeg roka.

48. Ako nema zahteva o ponovnom odreivanju poslednjeg roka i informacije nisu dobijene
tokom vremenskog roka, D e doneti odluku o sluaju na osnovu informacija koje su na
raspolaganju.

49. Izricanje odluke. Podnosilac zahteva e biti obaveten o pismenoj odluci D.

Obavetenje e se obaviti preko dostavljanja odluke tako to e:
49.1. runo predati dokumenat poreskom obvezniku, predstavniku poreskog obveznika,
jednom lanu porodice poreskog obveznika, ili nekom slubeniku, direktoru ili
zaposlenom poreskog obveznika (jedan takav postupak se smatra zavrenim
nezavisno od toga dali osoba prihvaa da uzme dokumenat ili ne);
49.2. ostavljajui dokumenat na mestu stanovanja poreskog obveznika ili na uobiajenom
mestu biznisa; ili
49.3. poslavi dokumenat preko pote na poslednju znanu adresu poreskog obveznika.

50. Poslata odluka je jasan dokaz (prima facie) o izmeni procene i donoenju obavetenja za
izmenjeni porez, meutim, takvo dostavljanej ne oslobaa PAK od zahteva da donese jedno
Obavetenje o proceni poreskom obvezniku kao to je predvieno u lanu 31 ovog
Administrativnog uputstva.

51. Odluka D bie konana i zakljuna za poreskog obveznika ako se ne podnese neka druga
alba Nezavisnom odboru za razmatranje ili Sudu.

52. Stav 5 lana 77 Zakona predvia da odluka D predstavlja konanu odluku Generalnog
direktora PAK i bie obavezujua za PAK, u vezi Obavetenja o proceni ili slubenoj odluci
prema kojoj je izdata. Kada bude doneena konana odluka D, sve funkcije PAK e
ispotovati tu odluku i sprovesti je, ukljuiti i obavljanje takvih neophodnih
prilagoavanja u sistemu IT u PAK-a.

53. Ako Generalni direktor PAK-a odredi da odluka D PAK, treba da bude obavezujua
za PAK za sve sline sluajeve, Generalni direktor PAK e izdati Javnu objanjavajuu
odluku kao to je predvieno u lanu 9 Zakona.

54. Nezavisno od odredbi stava 5 lana 77 Zakona, ako Generalni direktor PAK kasnije
sazna da odluka D nije bila ispravna i e-korekcija te odluke bi dovela do nepravde prema
poreksom obvezniku, Generalni direktor moe da zatrai od D i Pravna kancelaria PAK,
zajedno sa drugim moguim zvaninicima u PAK, da pregledaju odluku i da odlue dali

166
treba da se izmeni ili se trai da poreski obveznik trai izmenu preko Nezavisnog odbora za
razmatranje.

55. Korigovanje odluke albi koja sadri netanosti ili vidne greke (na primer, tehnike
greke) moe da se uradi u svako vreme. Takva popravka moe da se uradi na presudu
Generalnog direktora ili ovlaneog zvaninika sa njegove strane ili od takvih ovlaenih
zvaninika, na zahtev poreskog obveznika. Svaka takva promena ima za cilj da popravi
materijalne greke ili vidne greke netanosti odluke ako se ne izmeni njegov sadraj.

56. U obradi albe poreskog obveznika, stav 8 lana 14 Zakona predvia da D PAK nee
uzeti u obzir neki dokumenat ili informaciju poslatu u PAK, ako:
56.1. PAK je izdao jedan pismeni zahtev gde je na razloan nain opisao zatraeni
dokumenat ili informaicju;
56.2. zahtev sadri jedno obavetenje za poreskog obveznika u vezi posledica neispunjenja
zahteva;
56.3. zatraena informacija je poslata nakon roka predvienog stavom 7 lan 14 Zakona; i
56.4. dokumenat je postojao u vreme kada je izdat pismeni zahtev za dokumenat ili
informaciju.

Ova podstav ne treba da se tumai da podrazumeva da albe ili dalji nivoi albe treba da
imaju u vidu materijalne dokumente ili informacije pripremljene nakon isteka vremena za
pismeni odgovor. Pravilo za odreivanje dozvoljenih trokova trai da se obezbedi, ili
priremi dodatni dokumenat podrke, u isto vreme kada su se desili trokovi ili tokom
dozvoljenog vremenskog roka prema primenljivim odredbama poreskih zakona.

57. Odredbe stava 56 ovog lana primenjuju se isto tako i na zakasnele albe u Nezavisnom
odboru za razmatranje i/ili na Sudu.

58. Kao to je predvieno u stavu 7 lana 77 Zakona, ako D ne donese svoju odluku tokom
perioda od 60 dana (ili produenog vremenskog perioda zbog suspenzije kao to je predvieno
u stavu 7 lana 77 Zakona), poreski obveznik moe da preda jednu albu Nezavisnom
odboru za razmatranje direktno.

lan 45
Nezavisni odbor za razmatranje

1. Poreski obveznik, koji nije zadovoljan odlukom D, moe da preda pismenu albu
Nezavisnom odboru za razmatranje (u daljem tekstu NOR) tokom 30 dan nakon primanja
odluke D.

2. NOR imae nadlenost da uvai albe kao u nastavku:

2.1 albe protiv odluke D;
2.2 albe za procenu u sluaju rizika koje su u skladu sa lanom 21 Zakona;

167
 2.3 albu za koju D nije doneo odluku tokom vremenskog perioda koji je predvien
stavom 8 lana 77 Zakona;
2.4 Slubene odluke prema drugom zakonodavstvu Kosova koji predvia albe jednom
takvom odboru.

3. Kao to je predvieno u stavu 2 lana 79 Zakona, teret dokazivanja je na poreskog

obveznika za bilo koju albu pred NOR. To znai da poreski obveznik, ili osoba koja se ali,
mora da dokae da je procena ili reenje iz stava 2. ovog lana netano.

4. Poreskom obvezniku se dozvoljava da podnese novu evidenciju, kao to je predvieno u

stavu 8 lana 14 Zakona, na sasluanju pred NOR. Od NOR se trai da iznese svoje
opredeljenje na osnovu informacija koje je ranije razmotrio i uvaio D. Kao to je
predvieno u stavu 4 lana 79 Zakona, dokazi, dokumenti i ostali dokazi podneti od strane
jedne osobe koja se ali NOR PAK ograniie se na istu koliinu dokaza koji su obezbeeni
u vezi odluke, procene i ranijeg odreivanja protiv kojih je podneta alba prema stavu 1
lana 79 Zakona. Ovo ogranienje takoe e se primeniti i u onim sluajevima u kojima je
D doneo odluku jer poreski obveznik nije doneo dodatne informacije zatraene na odreeni
vremenski rok.

5. Kao to je predvieno lanom 81 Zakona, za jednu donet olluku od strane NOR, moe da s
epodnese alba odgovarajuem sudu tokom 60 dana nakon primarja obavetenja NOR.

6. Prema stavu 2 lana 82 Zakona, zabranjuje se PAK-a prikupljanje naplate preko mere za
oduzimanje imovine u nekretninama tokom vremena kada poreski obevznik moe da preda
albu u NOR ili tokom vremena kada je zahtev obustavljen pred NOR.

lan 46
Primena i stupanje na snagu

1. Ovo Administrativno uputstvo stavlja van snage Administrativna uputstva Br. 05/2005, Br.
11/2006, Br. 07/2009, Br. 12/2009, Br. 13/2009 i Br. 16/2009, koji su izdati ranije u vezi
Zakona Br. 2004/48 o Poreskoj adminsitraciji i procedurama i Zakon Br. 03/L-071 o izmenama i
dopunama Zakona Br. 2004/48 za Poresku adminstraciju i procedure.

2. Ovo Administrativno uputstvo stupa na smagu na dan potpisivanja od strane Ministra za

privredu i finanisje.

Ahmet SHALA
_________________________________________
Ministar Ministarstva za Privredu i Finansije
Datum: 19/11 /2010

168
 aneks 1

PRIMER FORMATA JEDNOG ZAHTEVA INDIVIDUALNE OBJANJAVAJUE

ODLUKE

(Stavi datum zahteva)

PORESKA ADMINISTRACIJA KOSOVA

Bill Clinton & Dshmort e Kombit

10000 Pritina, Kosovo

Re: ZAHTEV ZA INDIVIDUALNU OBJANJAVAJUU ODLUKU

POTOVANI Goospodine ili Gospoo

(Stavi ime poreskog obveznika) trai individualnu objanjavajuu odluku prema lanu 10
Zakona o Poreskoj administraciji i procedurama o specifikovanom dolenavedenom sluaju:

Napiite prirodu zahteva za koji je zatraena inidividualna objanjavajua odluka oznaavajui

odgovarajuu rubriku (Vidi stavov 5.2 lana 8 Administrativnog uputstva Br. 15/2010.

Zahtev o reorganizaciji prema lanu 26 Zakona o Porezu na prihode korporacija. Vidi

podstav 3.1 lana 8 Administrativnog uputstva Br. 15/2010.

Zahtev o pitanju poreza na prihode (Korporacije i Line) koji je povezan sa izvrenim

ili oekivanim transakcijama, pod uslovom da zahtev o objanjavajuoj odluci bude
predat pre izjave ili vaeeg poreskog dokumenta koji je obavezan. Vidi podstav 3.2
lana 8 Administrativnog uputstva Br. 15/2010.

Zahtev predat u skladu sa podstavom 3.2 lana 5 Zakona o porezu na prihod

korporacija da bi izmenili mogunost da se isplati porez u potpunosti se zasnivajui na
raunovodstvenom obuhvatanju za prihode i trokove. Vidi podstav 3.3 lana 8
Administrativnog uputstva br. 15/2010.

Zahtev predat u skladu sa podstavom 4 lana 35 Zakona o porezu na prihode

korporacija da se vrati u obraun i uplatu poreza i izvrenje isplate na osnovu procenta
prometa kao to je predvieno u podstavu 2.1. lana 35 Zakona o porezu na prihode
korporacija. Vidi podstav 3.4 lana 8 Administrativnog uputstva Br. 15/2010.

Zahtev predat u skladu sa podstavom 3.2 lana 33 Zakona o porezu na line dohodke
koji se odnosi na promene od voenja knjiga i evidencija prema lanu 33 Zakona o
porezu na line dohodke na dranje knjiga i evidencija kao to je odreeno lanom 34

169
 Zakona o porezu na line dohodke. Vidi podstav 3.5 lana 8 Administartivnog uputstva
Br. 15/2010.

Zahtev predat u skladu sa podstavom 2.2 lana 43 da bi traili povraaj prijavljenih

prihoda i isplate poreza u skladu sa podstavom 2.1 lana 43 Zakona o porezu na line
dohodke. Vidi podstav 3.6 lana 8 Administrativnog uputstva Br. 15/2010.

Zahtev predat u skladu sa podstavom 5 lana 10 Zakona o porezu na line dohodke u

vezi promene metode evidencije zaliha. Vidi podstav 3. lana 8 Administrativnog
uputstva Br. 15/2010.

Zahtve za dranje centralizovanih evidencija. Vidi lan 1 stav 8 i podstav 3.8 lana 8
Administrativnog uputstva Br. 15/2010.

Pitanje o Certifikatu PDV i kreditne koeficiente predviene podstvaom 3.9 lana 8

Administrativnog uputstva Br. 15/2010.

druga pitanja za koje moe da se donese jedna individualna objanjavajua odluka.

Vidi podstav 3.10 lana 8 Administrativnog uputstva Br. 15/2010. Da znate da
Generalni direktor ima mogunost da odbije donoenje jedne individualne objanjavajue
odluke u odreenim sluajevima.

Molimo vas opiite na saet nain prirodu zatraene objanjavajue odluke:

________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
_____________________

A. PRIKAZ INJENICA

Dajte informacije zatraene podstavom 5.1 lana Administrativnog uputstva Br. 15/2010.

1. Informacije osobe koja podnosi zahtev

Ime:
Adresa:
Fisklani broj:

2. Osoba za kontakt ako PAK ima neko pitanje ili joj trebaju druge informacije

Ime:
Telefon:
Pozicija:

170
 3. Informacije o osobi (osobama) kojih se tie ova objanjavajua odluka.

Ime:
Adresa:
Fiskalni broj:

Dodajte listu ako je potrebnot.

171
 B. OPIS DRUGIH INJNEICA I INFORMACIJA KOJE SU VEZANE ZA
TRANSAKCIJU ILI PITANJE ZA KOJE SE TRAI OBJANJAVAJUA
ODLUKA

Opte informacije povezane za sve zahteve. Vidi podstav 5 lana 8 Administrativnog

uputstva Br. 15/2010.

Jedno objanjenje o pitanju problema ili transakcije za koju se trai objanjavajua odluka,
obuhvativi jednu punu izjavu injemica i drugih informacija koje su povezane sa transakcijama
ili pitanjima za koje je zatraena objanjavajua odluka. Vidi podstav 5.3 lana 8
Administrativnog uputstva Br. 15/2010.

Jedna analiza injenica i okolnosti u vezi tog pitanja ili transakcija za koje se trai objanjavajua
odluka, obuhvativi zakljuak podnosioca da ne oekuje tretiranje pitanja u vezi problema ili
transakcije. Zakljuak podnosioca treba da se zasniva na pravnom ovlaenju, takav kao jedan
specifian lan poreskog zakona, koji je naveden u analizi. Svako odreivanje suprotno od
postignuton zakljuka od podnosioca treba da se obuhvati u analizi, onoliko koliko je podnosioc
u saznanju za takvo suprotno opredeljenje. Ako dokumenti obuhvaeni u zahtevu podravaju
postignuti zakljuak, razlozi zbog kojih su primenljivi treba da se obuhvataju na predatoj analizi.
Vidi podstav 5.5 lana 8 Administrativnog uputstva Br. 15/2010.

Specifine informacije povezane sa zahtevom iz stava 3.3 do 3.6 lana 8 Administrativnog

uputstva Br. 15/2010.

[Uporedo sa opim informacijama gore zahtev za objanjavajuu odluku treba da sadri jednu
izjavu u vezi oekivane privredne aktivnosti i rezultatu za sadanju i kasniju kalendarsku godinu
sa izjavom i/ili dodatnom dokumentacijom koja objanjava osnovu za privrednu aktivnost i
oekivane rezultate. Vidi stav 6.1.1 lana 8 Administrativnog uputstva Br. 15/2010.

Specifine informacije koje su povezane sa zahtevima prema stavu 3.7 lana 8

Administrativnog uputstva Br. 15/2010.

[Uporedo sa optim informacijama gore zahtev za objanjavajuu odluku treba da sadri kao u
nastavku:
Jednu izjavu u vezi oekivanih privrednih aktivnosti i rezultate za sadanju i kasniju
kalendarsku godinu sa izjavom ili dodatnom dokumentacijom koja objanjava osnovu za
privrednu aktivnost i predviene rezultate. Vidi podstav 6.2.1 lana 8 Administrativnog
uputstva Br. 15/2010.
Jedna kompletiran i taan opis dranja zaliha za koje je traeno ovlaenje. Vidi podstav
6.2.3 lana 8 Administrativnog uputstva Br. 15/2010.
poslovni razlog zbog kojeg promena metoda odravanja zaliha je neophodna i uticaj
naknadne promene poreskih propisa. Pogledajte podstav 6.2.4 lana 8. Administrativnog
uputstva Br. 15/2010, i
ako je metoda procene zaliha izmenjena u vezi promene metode dranja zaliha, jedan
kompletan opis predloene metode za procenu zaliha, razlozi za prilagoavanje metode i

172
 uticaj te izmene u kasnijem poreskom odreivanju. Vidi podstav 6.2.5 lana 8
Adminstartivnog uputstva Br. 15/2010.

Specifine informacije povezane sa zahtevom prema stavu 3.8 lana 8 Administrativnog

uputstva Br. 15/2010.

[Uporedo sa gorenavedenim optim informacijama zahtev za objanjavajuu odluku treba da

sadri:
identifikaciju centralnog mesta gde se dri evidencija. Vidi podstav 6.3.1 lana 8
Administrativnog uputstva Br. 15/2010;
jedan detaljan opis kako e se dobiti informacije od svakog posebnog mesta na centralno
mesto (ako podaci nisu dobijeni na centralno mesto na elektronski nain, jedan opis
kako e se preneti podaci sa svakog mesta na centralno mesto i metoda obezbeenja da su
preneseni podaci uli u centralni sistem na vreme i tano). Vidi podstav 6.3.2 lana 8
Administrativnog uputstva Br. 15/2010;
uestalost prenosa podataka i jedan kompletan opis fajlova (datoteke) koji e se drati na
centralno mesto, obuhvativi jedan opis kako e se podaci sa individualnih mesta
ukljuiti u centralne fajlove. Vidi podstav 6.3.3 lana 8 Administrativnog uputstva Nr.
15/2010.; i

jedan opis evidencije koje e se drati na loaklnom nivou, ako ih ima. Vidi podstav 6.3.4
lana 8 Administrativnog uputstva Br. 15/2010; dhe
jedan opis kako e se podaci i ndividualna mesta identifikovati ucentralni sistem. Vidi
podstav 6.3.5 lana 8 Adminsitrativnog uputstva BNr. 15/2010.

173
 C. PROCEDURALNA PITANJA

1. Unesite dolenavedene izjave koje su zatraene:

Da Ne N/A Ako se zahtev tie jedne izvrene transakcije, dali je poreski

obveznik predao izjavu za godinu u kojoj je transakcija izvrena? Vidi stav 2 lana 8
Adminsitrativnog uputstva Br. 15/2010.

Da Ne Obuhvata zahteve za jedno pitanje koje je pod inspekcijom (kontrolom), pod

albom, ili u sudskom procesu ili druga pitanja za koja se generalno ne donose individualne
objanjavajue odluke? Vidi podstav 4 lana 8 Administrativnog uputstva Br. 15/2010.

Da Ne Dali ste poslali zahtev ranije (kao poreski obveznik, predstavnik poreskog
obveznika, povezanom licu odnosno prethodniku) o istom pitanju ili slinom za istu osobu?
(Vidi podstav 5. lana 8 Administrativnog uputstva Br. 15/2010.)

Ako da, i ako je zhatev trenutno u ekanju, navedite sledee informacije o broju i datumu
isporuke .
___________________________________________________________________________

Ako da, i ako PAK je ranije donela objanjavajuu odluku o zahtevu, molimo vas da navedete
podatke o broju obraenih objanjavajuih odluka i datum izdavanja.

_________________________________________________________

Da Ne N/A Dali e to uticati na bilo koju izjavu lica koje trai reenje
objanjavajue odluke? Ako da, molimo vas navedite podatke o vrsti izjave i godine sa kojom je
povezana, pratei primer: Izjava poreza na prihod korporacija za VF FY 2010 (Vidi podstav
5.8 lana 8 Administrativnog uputstva Br. 15/2010.)

________________________________________________________________

Iskreno va,
____________________ _______________________
Potpis Datum

(Stavi ime poeskog obveznika ili ovlaenog predstavnika poreskog obveznika)

174
IZVETAJ:

Ova izjava mora biti potpisana od poreskog obveznika, a ne od predstavnika poreskog

obveznika.

Izjavljujem da je razmotrio ovaj zahtev, obuhvativi i popratne dokumente i na osnovu znanja i

najboljeg poverenja, zahtev sadri sve relevantne injenice koej su povezane sa zahtevom i takve
injenice su istinite, tane i kompletne.

Iskreno va,
____________________ _______________________
Potpis Datum

(Stavite ime poreskog obveznika)

PRILOENO

1. Pismeno ovlaenje, dali e predstavnik poreskog obveznika potpisati zahtev o

individualnoj objanjavajuoj odluci ili e izai pred PAK u vezi zahteva.
2. Istinske kopije svih ugovora, sporazuma i drugih vaeih dokumenata koji se odnose na
pitanja za koja se trai objanjavajua odluka. Ako je neki odkumenat na jeziku koji se
smatra da nije slubeni jezik Kosova, treba biti popraen jednim prevodom koji je
slubeni jezik Kosova.
Molimo vas navedite broj stranica koje su priloene ________ Vidi podstav 5.4
Administrativnog uputstva Br. 15/2010.
3. Istinske kopije finansijskih izvetaja1 za proli poreski period i sadanji poreski period
obuhvativi mesec pre zahteva za objanjavajuu odluku, ako zahtev za individualnu
objanjavajuu odluku je povezan sa raspodelom ili reorganizacijom korporacije. Vidi
podstav 5.6 Adminsitrativnog uputstva Br. 15/2010.
4. Za individualne objanjavajue odluke koje su povezane sa stavom 3.3. do 3.6
Adminsitrativnog uputstva Br. 15/2010:
Istinite finansijske izjave1 za tri kalendarske godine pre godine za koju je zatraena
izmena. Vidi podstav 6.1.2 Administrativnog uputstva Br. 15/2010..
Kopije svih poreskih izjava predate tokom tri kalendarske godine pre godine za koju
je zatraena promena. Molimo vas specifikujte godine za koje je priloena poreska
izjava _________, _________, _________ . Vidi podstav 6.1.3 Administrativnog
uputstva Br. 15/2010..
5. Za individualne objanjavajue odluke koje su povezane sa podstavom 3.7
Adminsitrativnog uputstva Br. 15/2010.:
istinite finnsijske izjave1 za tri kalendarske godine pre godine za koju je zatraena
izmena. Vidi podstav 6.2.1 Adminsitrativnog uputstva Br. 15/2010..

1
Finansijski izvetaji predstavljaju evidenciju za plaeni porez onaj revidirani od strane spoljneg revizora
(ako se takvi finasijski izvetaji trae), bilans stanja, izjava o dobitku i gubitku i svaki objanjavajui podatak
koji je popraen finansijskim izvetajima

175
 kopije svih poreskih izjava predatih tokom tri kaendarske godine pre godine za koju
je zatraena izmena. Molimo vas da specifikujete godine za koje je priloena
poreska izjava_________, _________, _________ . Vidi podstav 6.2.1
Administrativnog uputstva Br. 15/2010..
Potpuni detaljan popis zaliha. Vidi podstav 6.2.2 Administrativnog uputstva Br.
15/2010..
6. Drugi podaci koji se smatraju vaeim za zahtev. Vidi podstav 5.10 Adminsitrativnog
uputstva Br. 15/2010..
Molimo vas da specifikujete ta je priloeno u vaem zahtevu uporedo sa gorenavedenim
podacima:
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________

7. Dokazi o isplaenim taksama. Vidi podstav 5.9 i stav 10 Adminsitrativnog uputstva Br.
15/2010.

176