Prikaz

Radoevi, Dubravko (ur.)

Kriza i ekonomska politika:

politika i ekonomija razvoja Hrvatske
esenski i Turk, Zagreb, 2010., str. 276.

N
e treba previe naglaavati da se u Hrvatskoj propituje sve to se dugo
smatralo neupitnim i da u tome prednjai u tzv. regiji. No, jedno je
podruju bilo dugo izvan dohvata kritike. Posrijedi je ekonomska
politika hrvatske vlade i pripadajuih institucija. Dakako da je uvijek bilo
onih koji su kritiki govorili o neoliberalizmu, odnosno ekonomskoj politici
Vlade te onoj Hrvatske narodne banke. No, sve je to bilo sporadino i, to
je moda vanije, neprisutno u medijima. To izgleda nije previe obeshra-
brilo skupinu hrvatskih ekonomista-intervencionista iji su radovi objavljeni
u knjizi Kriza i ekonomska politika: politika i ekonomija razvoja Hrvatske,
koju je uredio zagrebaki ekonomist Dubravko Radoevi. U Hrvatskoj do
sada praktiki nije bilo dijaloga ovih ekonomista s onima koji su skloni neo-
liberalnim idejama, nego je svaka kola zagovarala svoje teze manje-vie
bez kontakta s onom suprotnom. Ova se publikacija stoga moe sagledati
i u svjetlu knjige Hrvatska na raskriju: izazovi dugoronog razvitka u kon-
kurentnom okruju (2007.) iji su urednici Ante iin-aina i Velimir onje
poznati promicatelji neoliberalne ideje. Izbijanjem krize u Hrvatskoj 2009.
odnosno 2010. otvorio se vei javni prostor za artikulaciju intervencionisti-
kih ideja, pa tako i za spoznaje zastupljene u ovoj knjizi. To se oituje u pri-
sutnosti ovih tema u ljeviarskim medijima kao to je h-alter.org, zastuplje-
nosti socioekonomskih tema u nacrtu strategije nacionalne sigurnosti i sl.
Knjiga se sastoji od predgovora i uvoda te triju glavnih dijelova u kojima
je rasporeeno deset priloga razliitih autora. Ukupno sadrava 276 stra-
nica. Prvi dio knjige (Kritika ekonomskog neoliberalizma u Hrvatskoj)
ima etiri priloga: 1. Prosudba Memoranduma o ekonomskoj i financijskoj
politici hrvatske Vlade i HNB-a upuenog MMF-u (Zvonimir Baleti, Mato
Grgi, Vladimir Lasi, Ivan Lovrinovi, Boo Marendi, Dubravko Rado-
evi i Stjepan Zduni), 2. Politika i moralna ekonomija u prvom deset-
ljeu tranzicije u Hrvatskoj (Vojmir Franievi), 3. Hrvatska na prekretnici:
socijalna drava ili neoliberalizam (Dubravko Radoevi), 4. Ekonomski
 108

Politike perspektive
osvrti i prikazi

liberalizam i ekonomska znanost (Zvonimir Baleti). Drugi dio nosi naslov

Kriza i nova ekonomska politika te sadrava takoer etiri priloga: 5. Kriza
i antikrizna politika (Zvonimir Baleti), 6. Hrvatska i nova ekonomska
politika (Dubravko Radoevi), 7. Posebnosti hrvatske monetarne poli-
tike (Stjepan Zduni), 8. Fiskalna politika europskih tranzicijskih zemalja
u uvjetima recesije (Saa Drezgi). Trei dio (Hrvatska ekonomska politika
i Europska unija) postavlja Hrvatsku u kontekst Europske unije te sadr-
ava dva priloga: 9. Hrvatska tranzicijska konvergencija (Dubravko Rado-
evi i Stjepan Zduni) i 10. Politika stabiliziranja kapitalnih tokova u uvje-
tima visoke zaduenosti Hrvatske u inozemstvu (Dubravko Radoevi).
Kljuna podruja koja knjiga obrauje jesu monetarna i fiskalna poli-
tika, socijalna drava, tip kapitalizma koji prevladava u Hrvatskoj te eko-
nomski aspekti pristupa Hrvatske Europskoj uniji. Pritom autori iznose
alternativna (reformistika) rjeenja koja bi se u Hrvatskoj, prema njima,
trebali provoditi. Eminentnom timu znanstvenika legitimitet i teinu
preporuka umnogome podiu akademik Zvonimir Baleti, Stjepan Zduni
te Dubravko Radoevi. Naime Baleti i Zduni su bivi ministri u Vladi, a
potonji je, uz Radoevia, bio i savjetnik prethodnog predsjednika Repu-
blike Hrvatske. Ne moe se rei da knjiga izlae precizan recept kako eko-
nomski urediti dravu to bi bilo previe za oekivati od bilo koje publika-
cije. No, autori dijele uvjerenje da su monetarna i fiskalna politika kljune
u postavljanju temelja novoga, socijalno osjetljivoga, socioekonomskog
sustava. Mnogi od autora ove knjige svoja dravno-intervencionistika rje-
enja zagovaraju ve godinama unato prevladavajuoj doktrini MMF-a u
1990-ima te 2000-ima koja je sugerirala i nametala sveopu liberalizaciju
zemljama koje su ispod razine BDP per capita bogatog Zapada. Tek odne-
davno, zbog globalne ekonomske krize, MMF je promijenio miljenje te se
poeo zalagati za intervencionistiku politiku. Stoga bismo mogli rei da
je ovo djelo na liniji MMF-a, odnosno da predstavlja glavnu struju milje-
nja gledano u globalnim okvirima. Meutim ne i u Hrvatskoj u kojoj se jo
uvijek primjenjuje ista neoliberalna politika koja je zemlju i dovela u krizu.
Baleti u uvodu apelira Za novu politiku ekonomiju, u kojem spo-
minje heterodoksne ekonomiste te pluralizam miljenja u ekonomiji
zauzimajui se za drutvenu (a ne individualistiku) perspektivu koja
je zastupljena u ovom djelu. Prvi prilog daje dosta opsenu prosudbu
Memoranduma Vlade RH te HNB-a koja datira jo iz 2001., a kljuna je za
razumijevanje i tadanjeg i sadanjeg stanja ekonomije. Ve tada je bilo
oito da Vlada te HNB nastavljaju provoditi neoliberalnu politiku u sklopu
koje nema prostora za razvoj, nego samo za fiskalnu i monetarnu stabiliza-
ciju te strukturne reforme koje su usko povezane s privatizacijom i libera-
lizacijom (str. 35). Realni sektor se onda ovim mjerama zapravo mora pri-
lagoditi. Nejasno je, istiu autori teksta, otkuda e proistei razvojni impuls
 109

Vladimir Cvijanovi
Kriza i ekonomska politika: politika i ekonomija razvoja Hrvatske

u vidu poveanja zaposlenosti te ekonomskog rasta ako se memorandum

bazira na logici ekonomike ponude. Smatraju da bi se, osim ponude, tre-
bala poticati i potranja. Drugi je prilog tekst Vojmira Franievia koji
ukazuje na politekonomske te moralne aspekte socioekonomskog sustava
Hrvatske propitkujui njegov kapacitet za ekonomski rast. Takva je tema
inae rijetkost u Hrvatskoj, ali je nuna da bi se spoznala struktura sustava
te preporuile konkretne razvojne mjere. Na ovaj se prilog nadovezuje
Radoevi koji upuuje na ideoloke i politike nositelje neoliberalnih
ideja u Hrvatskoj zagovarajui jednu varijantu socijalno-trine ekono-
mije. Baletiev lanak o liberalizmu odskae od koncepcije knjige, budui
da se ne bavi Hrvatskom. On objanjava ideoloko-politike aspekte libe-
ralne i neoliberalne ideje istiui da one nemaju razvojni karakter.
Drugi dio knjige bavi se krizom i antikriznim mjerama u Hrvatskoj
te na samom poetku donosi jo jedan Baletiev lanak koji krize stavlja
u povijesni (idejni i faktiki) kontekst osvrui se na potrebu za antikri-
znom politikom u Hrvatskoj. Radoeviev (esti) prilog bavi se specifi-
nostima krize u Hrvatskoj kritizirajui nositelje fiskalne i monetarne poli-
tike kojima se zemlju ne moe izvesti iz krize. tovie, na djelu je pogrean
model rasta koji Hrvatsku stavlja u ovisan poloaj. Zduniev (sedmi) pri-
log elaborira o monetarnoj politici Republike Hrvatske te tvrdi da bez
politike deprecijacije, ukidanja djelovanja deviznih klauzula i resuvereni-
zacije monetarnog sustava nema smislenoga rezultata u raspravi, ni smi-
slene antirecesijske politike (197). Drezgi u osmom poglavlju analizira
fiskalnu politiku europskih zemalja, odnosno njezina ogranienja zbog
ostvarenih proraunskih deficita.
Trei dio knjige tematizira odnose na relaciji Hrvatska Europska unija.
U devetom prilogu Radoevia i Zdunia analiziraju se performanse Hrvat-
ske i odabranih postsocijalistikih zemalja. U Hrvatskoj se primjenjuje
ekonomska politika koja ograniava rast i razvoj. Izbavljenje iz takvog sta-
nja zbog smanjenog suvereniteta zemlje vie nije mogue ostvariti unu-
tar granica nacionalne ekonomije. U zadnjem tekstu knjige Radoevi ela-
borira kako kontrolirati kapitalne tokove na relaciji Hrvatska inozemstvo,
objanjavajui mjere kontrole poslovanja banaka kao znaajan faktor sta-
bilizacije kapitalnih tokova.
Unato tomu to su ovi prilozi ve bili publicirani, Radoevievom su
knjigom svi oni okupljeni na jednom mjestu. Na taj je nain jedna drukija
ekonomska i socijalna filozofija mnogo dostupnija onima koji bi pozdravili
promjenu ekonomske politike u Hrvatskoj. Prilozi su pisani akademskim
jezikom, ali ipak dovoljno jasno da se ova knjiga moe preporuiti irem
itateljstvu, odnosno svima koji se pitaju to nam nosi budunost. Oni koji
prate drutvena dogaanja primijetit e da se ovom knjigom konano moe
prepoznati vjerojatno najznaajniji tabor kritiara sadanje ekonomske
 110

Politike perspektive
osvrti i prikazi

politike. Oni ne sustaju, nego idu dalje pa su u meuvremenu izdali i novu

knjigu o stanju hrvatske ekonomije te preporukama za njegovo pobolja-
nje1. S obzirom na njihovo iskustvo i ugled, svakako treba preporuiti da se
prate njihovi javni nastupi i publikacije. To je bitno i za zemlje jugoistone
Europe, koje s Hrvatskom dijele neka obiljeja sociokulturnog kapitala te
razvojne dvojbe. 

Vladimir Cvijanovi

1 Naziv knjige je Novac i ekonomski rast: Monetarna politika ekonomskog rasta i zaposle-
nosti, a uredili su ju Drago Jakovevi, Ivan Lovrinovi te Dubravko Radoevi 2011.
 Upute suradnicima
(hrvatska redakcija)

Rukopisi se alju redakciji asopisa elektronikom potom kao Word doku-

ment na adresu perspektive@fpn.bg.ac.rs ili perspektive@fpzg.hr. Poeljno
je priloiti anoniman rukopis (bez informacija o poiljatelju), a u zaseb-
nom elektronikom dokumentu naslov teksta, ime i prezime (svih) autora
i naziv ustanove u kojoj je autor zaposlen, kljune rijei i kontakt (adresa,
elektronika pota, telefon i faks). Saetak (do 120 rijei) mora jasno
naznaiti narav razmatranog intelektualnog problema, koriteni postu-
pak ili argument i zakljuke autora. Poeljna je duina izvornog znanstve-
nog lanka 6000 ili 8000 rijei (42 000 56 000 slovnih znakova s razma-
cima), ukljuujui bibliografiju i napomene. Prije slanja osvrta i recenzija
neophodno se konzultirati s redakcijom.

Stil pisanja referenci i navoenja izvora:

Reference se piu u tekstu na sljedei nain: (Dahl 1989, 45); (Geddes 1999,
134-43); (Linz 1975)

Bibliografija na kraju teksta se navodi na sljedei nain:

Knjige: Dahl, Robert. 1989. Democracy and Its Critics. New Haven: Yale
University Press.
Tekstovi u asopisu: Geddes, Barbara. 1999. What Do We Know About
Democratization After Twenty Years? Annual Review of Political Science
27 (March): 115-44.
Tekstovi u zbornicima: Linz, Juan J. 1975. Totalitarian and Authoritarian
Regimes. In ed. Nelson Polsby and Fred Greenstein. Handbook of Politi-
cal Science. Reading, MA: Addison-Wesley.
 Uputstvo saradnicima
(srpska redakcija)

Rukopise slati redakciji asopisa elektronskom potom kao Word fajl na

adresu perspektive@fpn.bg.ac.rs ili perspektive@fpzg.hr. Poeljno je pri-
loiti anoniman rukopis (bez informacija koje mogu identifikovati poi-
ljaoca), a u odvojenom fajlu posebnu stranu s naslovom teksta, imenom i
prezimenom (svih) autora i nazivom ustanove u kojoj je autor zaposlen,
kljunim reima i kontakt informacijama (adresa, elektronska pota, tele-
fon i faks). Abstrakt (do 120 rei) mora jasno naznaiti prirodu intelektual-
nog problema koji se razmatra, upotrebljeni metod ili argument i zakljuke
autora. Poeljna duina za izvorni nauni lanak jeste od 6000 do 8000
rei (app. 42000-56000 slovnih znakova s razmacima), ukljuujui biblio-
grafiju i napomene. Redakcija zadrava pravo da tekstove koji ne zadovo-
ljavaju standarde ne uzme u razmatranje. Prikaze knjiga treba pripremiti
na isti nain, duine do 700 rei (app. 5000 slovnih znakova s razmacima).
Pre slanja osvrta i drugih vrsta tekstova konsultuj se s redakcijom.

Stil pisanja referenci i navoenja izvora:

Reference se piu u tekstu na sledei nain: (Dahl 1989, 45); (Geddes 1999,
134-43); (Linz 1975)

Bibliografija na kraju teksta se navodi na sledei nain:

Knjige: Dahl, Robert. 1989. Democracy and Its Critics. New Haven: Yale
University Press.
Tekstovi u asopisu: Geddes, Barbara. 1999. What Do We Know About
Democratization After Twenty Years? Annual Review of Political Science
27 (March):115-44.
Tekstovi u zbornicima: Linz, Juan J. 1975. Totalitarian and Authoritarian
Regimes. In ed. Nelson Polsby and Fred Greenstein. Handbook of Politi-
cal Science. Reading, MA: Addison-Wesley.