Professional Documents
Culture Documents
Predavanja01 PDF
Predavanja01 PDF
grana pedagogije koja prouava opte zakonitosti nastave i uenja, ali i drugih oblika
uenja i obrazovanja van nastave
Znanje
Sposobnost
kvalitet linosti koja je tako formirana da uspeno obavlja neku delatnost (rad, aktivnost,
funkciju)
senzorne (perceptivne), praktine (manuelne), sposobnosti izraavanja, intelektualne
(mentalne) sposobnosti
razvijanje sposobnosti - funkcionalna strana obrazovanja
II. Obrazovanje i nastava
Faktori nastave
Zadaci nastave
redovna nastava - izvodi se po propisanom programu rada za pojedini razred isto za sve
uenike
dopunska nastava - za slabije uenike kojima treba naknadna dopunska pomo
nastavnika
produna nastava - kao dopunska na kraju kolske godine
dodatna nastava - za napredne uenike radi proirivanja i produbljivanja sadraja
izborna nastava - uenici biraju predmete koji se ocenjuju kao i redovni predmeti
1. Frontalna nastava
2. Grupna nastava
3. Individualni oblik nastave
1. Frontalna nastava
2. Grupna nastava
nastava se odvija u vie grupa tako da uenici unutar grupe ue samostalno, pod
vostvom nastavnika
uloga nastavnika posredna (izbor sadraja, priprema, pomaganje, vrednovanje)
uenici se grupiu u grupe jednakog ili nejednakog sastava
uvod: priprema, grupisanje, podela zadataka
glavni deo: samostalni rad u grupama
zavrni deo: zajednika rasprava
uenik radi sam na posebnom zadatku ili na delu zadatka koji ini celinu sa radovima
drugih uenika
obrazovna vrednost ove nastave vea od frontalne, ali se gubi na vremenu
upotreba raunara za individualne oblike rada
III. Sadraj obrazovanja
propisuje se nastavnim planom i programom
Nastavni program
kolski dokument koji, za odreeni stepen i vrstu obrazovanja, s pravom javnosti propisuje ili
verifikuje dravni prosvjetni organ
Utvruje se:
Nastavna pomagala
orua za rad (geometrijski pribor, ploe, dijaprojektor, magnetofon, radio, TV, raunar...)
Nastavna tehnologija
1. Metoda demonstracije
nastavnik pie po tabli, grafofolijama, izrauje veb strane, izrauje pisane pripreme za
nastavu
uenik prepisuje, vodi beleke s predavanja, izrauje samostalne radove (reava
zadatke, izrauje seminare, veb strane)
6. Metoda razgovora
Podela metoda
1. Usmene metode
1.1. Metoda usmenog izlaganja
1.2. Metoda razgovora
2. Dokumentacijske metode
3. Demonstracijske metode
4. Laboratorijske metode
5. Operacijske metode
2. Metoda razgovora
3. Metoda demonstracije
1. Naelo postupnosti
gradivo se izlae postupno u jednoj godini i slojevito gledajui sve godine u preseku
u svakoj sledeoj godini se ponavlja poznato i na to dodaje novo znanje
2. Naelo primjerenosti
3. Naelo oiglednosti
4. Naelo individualizacije
treba stvoriti povoljne objektivne ili spoljanje uslove u uionici, kao i subjektivne ili
unutranje uslove kod uenika
pripremaju se nastavna sredstva i pomagala, raspodjeljuju se uenici ako se izvodi
samostalni ili grupni rad, proverava se da li funkcioniu ureaji u uionici,
uenicima se daju osnovne informacije o onome ta e se raditi, o emu e se uiti
motivisati uenike i razviti aktivan odnos prema radu
sadraj i nain pripremanja zavisi od etapi koja sledi i o vremenu koje stoji na
raspolaganju (obino 5-10 minuta)
postavljanje problema
definisanje zadataka rada
3. Vebanje
4. Ponavljanje
5.1. Samoocenjivanje
postupak kojim se razliiti elementi povezuju u celinu radi postizanja eljenog cilja
kvalitetnog nastavnog asa informatike
as je metodiki odreen svojim etapama: uvod, srednji deo i zakljuak
etape se razlikuju zavisno o tipu asa:
o as obrade nove nastavne jedinice
o as ponavljanja i vebanja
o as provere i ocenjivanja
as moe biti i kombinovani, npr. obrada novog nastavnog gradiva uz vebanje
uvod
o vaan jer u njemu uenika upoznajemo sa stvarnim problemom
o cilj je to vie konkretizovati gradivo
o uenik treba da uvidi vezu gradiva s drugim predmetima ili ivotnim situacijama
centralni deo
o izlae se tema
o zavisno o temi, izlaganje povezano uz rad na raunaru
o nastavnik pie primer, uenici isprobavaju na svom raunaru
o celokupan tok izvoenja radnji nastavnik ispisuje na tablu ili na foliju
zavrni deo
o ponavljanje i zakljuivanje uenika uz pomo nastavnika
2. as ponavljanja i vebanja
3. as provjere i ocenjivanja
as provjere moe biti
o pismena provjera (npr. za programiranje)
o praktina provjera na raunarima (poznavanje rada gotove aplikacije)
o usmena provjera (razgovor, objanjenje pojedinih rutina, algoritama ili funkcija)
pri zakljuivanju ocene iz informatike najvei utjecaj uspeh iz praktine i kreativne
izvedbe (60%), zatim terorijska znanja i stavovi (po 20%)
VIII. Ciljevi i zadaci nastave informatike
propisani su uz plan i program
Ciljevi:
Zadaci:
Pisana priprema za as