O Skender Kulenovi

Tema : UITE IH (djecu) DA BUDU SRETNI

Djeiji svijet je prostor nesluenih mogunosti, ali je suvie ovisan o nama

odraslima. Nauiti dijete kako e ui u svijet sree, odgovornosti, svijet kvaliteta,
prijateljstva, zabave, slobode, uspjeha, svijet dogovora - mogao bi i trebao postati
svijet sadanjosti i bliske budunosti.

Dijete, kao i odrasli, ima istovjetne psiholoke potrebe; samo su naini

njihovog ispunjenja i put do sree ponekad ogranieni neznanjem nas
odraslih.

Odrasli se teko odriu svog ponaanja , jer im se ini da e njime najbolje

zadovoljiti svoje potrebe. Potrebno je mnogo truda da ih se privoli na promjenu
ponaanja i da uvide da ponekad postoje bolji izbori.

Djeca e brzo nauiti birati odgovarajue ponaanje ako im se daju odgovarajue

upute. Mogu shvatiti da je njihova srea izravan proizvod njihovog odabira. Uz tu
spoznaju ( i od mene zavisi kako u se osjeati) djeca e manje kriviti druge za
svoje probleme. Vjerovatno tada nee samo ekati da se situacija pobolja sama od
sebe, nego e poduzeti neto uinkovito, izabrat e ponaanje koje ih zadovoljava i
ini srenima.

Mnogi ljudi misle da se do sree dolazi zaradom mnogo novca, gomilanjem mnotva
stvari ili pak ekanjem dok ne postanemo sretni.

SREA SE POSTIE ZADOVOLJAVANJEM NAIH OSNOVNIH PSIHOLOKIH

POTREBA NAURAVNOTEEN NAIN. (Uravnoteen znai normalan tj. bez vike,
ljutnje, kanjavanja, prigovaranja, i sl.)

NE MOEMO SE PRISILITI DA BUDEMO SRETNI.

Da bismo bili sretniji i uspjeniji moramo misliti i djelovati.

Iznenaujue je koliko ljudi misle da znaju te osnovne istine, a tako rijetko ih
primjenjuju. Kada su djeca tuna, uspjeni roditelj ili uitelj ih uputi da urade neto -
da se pridrue grupi i da se igraju. Tugu ubrzo potisne osjeaj sree, jer su, igrajui
se, uinili neto djelotvorno za svoje potrebe.

OSNOVNE LJUDSKE PSIHOLOKE POTREBE: LJUBAV, MO (kao vanost),

ZABAVA I SLOBODA

LJUBAV moemo shvatiti kao prijateljstvo i kao osjeaj brige za nekoga. Jedan od
naina da budemo uspjeni u zadovoljavanju potrebe za ljubavlju je taj da razmislimo
o svim ljudima u naem ivotu te da izdvojimo one o kojima brinemo, kao i one koji
brinu o nama. Svako od nas ima nekoliko osoba koji se nalaze u toj skupini, ali
svako treba bar jednu osobu prema kojoj e osjeati posebnu bliskost. Isto vrijedi i za
djecu. Sreom, veina djece osjea da ih vole roditelji (ili roditelj), bake, djedovi,
braa i sestre.

Uitelji mogu voljeti svoje uenike, a injenica je da i veina djece postane privrena svom
prvom uitelju. ak i manje sretna djeca osjeaju potrebu da vole i da budu voljena. Djeca
koja su rtva zloupotrebe, zanem rivanja i naputanja teko zadovoljavaju svoju potrebu za
ljubavlju i pripadanjem jer im nedostaje vjetine i ponaanja koja ih ine privlanijima drugoj
djeci i odraslima. Bez obzira na to njihova potreba za ljubavlju je takoe jaka.
MO moe biti pogreno shvaena osnovna potreba jer joj dajemo negativnu konotaciju,
kao mo nad drugim ljudima. Osobna mo (kako ovdje mislimo) je osjeaj sposobnosti,
kompetencije, osjeaj da postoje stvari koje dobro radimo, da smo u neemu dobri.
To je pozitivan osjeaj moi.

Moemo se svaki dan podsjetiti da smo uspjeni, da imamo izvjesne talente, da smo zbog
neeg vani. Za razliku od sebinosti i podlonosti, samopotovanje nam pomae da
zadovoljimo svoju potrebu za moi. Djeca tee zadovoljavanju potrebe za moi, ali ih u
tome trebaju i mogu usmjeriti paljivi roditelji i uitelji. Djecu se moe nagraditi za ono to su
dobro uradili.
Veina uitelja nagrauje djecu za primjerno ponaanje uz komentare koji pomau djeci da
zado-volje svoju potrebu za moi. (primjeri komentara: Odlino si se sjetio, Dobro to radi,
Dobro si zapoeo, Svia mi se kako si to uradio i sl.)

ZABAVU je izvrsno definisao Mark Tven kao ono to radimo kad ne moramo. Veina
djece je vjeta kad se radi o zabavi.
Najvanije je uoiti da POSTOJI USKA VEZA IZMEU ZABAVE I UENJA.
Promatrajte djecu dok se igraju. Ona neprestano otkrivaju neto novo i ue, zabavljajuise.
Svaki put kad neko od nas, star ili mlad, otkrije neto novo u nama se raa osjeaj uenja,
uzbuenja i zabave to prate uenje.

Jedan je od najtunijih komentara odraslih je Ne moemo se zabavljati, treba da

uimo

Kada bi barem vie ljudi znalo da su te dvije stvari nerazdvojne, one se uzajamno podupiru i
nadopunjavaju. Roditelji koji ele odgojiti sretnu i radoznalu djecu moraju im omoguiti to
vie zabavnih aktivnosti. Kad se djeca zabavljaju, ona istodobno i ue, zadovoljavajui jednu
od osnovnih psiholokih potreba.

SLOBODA je psiholoka potreba koja ukljuuje mogunost izbora.

(Uvijek navodite djeci vie mogunosti rjeenja problema - npr. disciplinskog - kaite da
mogu izabrati izmeu vie mogunosti i navedite im posljedice svakog izbora tako da oni
sami, mogu promiljati o tome ta e uiniti). Veina ljudi prepoznaje vrijednost slobode
izbora, pa ak i oni koji nikada nisu uli za teoriju kontrole ( navodi vrijednost mogunosti
izbora).

Treba imati na umu dvije stvari:

Prva je pomoi djeci da uoe kako svakodnevno vre brojne izbore. Mnogi od njih mogu
odluiti ta e obui i sl. Neke osnovne kole uvode slobodno vrijeme, vrijeme kada djeca
imaju slobodu izabrati ta e raditi, ali im se u to vrijeme organizuju vrijedne obrazovne
aktivnosti ( Primjena metodologije step by step podrazumijeva mogunost izbora;
Reformom se predvia izborna nastava za uenike VII, VIII i IX razreda).

Djeca e biti sretnija ako naue cijeniti zadovoljavanje potrebe za slobodom . Isto
tako, to e im saznanje pomoi da se odreknu slobode kada to bude potrebno.

Druga stvar u vezi sa slobodom je da esto postoje ogranienja i da tako oteavamo

zadovoljenje ove potrebe. Neka zatvorenija djeca ne doputaju sebi koritenje slobode,
boje se osjetiti ivot. Takvoj djeci moe se pomoi ako im se ukae na puteve
zadovoljavanja potrebe za slobodom. A to moemo postii ako ih nauimo da preuzimaju
rizik za svoje odluke, postupke.

DA BISMO BILI UISTINU SRETNI MORAMO REDOVNO ZADOVOLJAVATI SVAKU OD

OVE ETIRI OSNOVNE PSIHOLOKE POTREBE NA URAVNOTEEN NAIN (bez
upotrebe sile).
To zvui jednostavno, ali nije. Kad bi bilo jednostavno ivjeli bismo u mnogo sretnijem
svijetu. Osvrnimo se oko sebe i vjerovatno emo primjetiti djecu koja nisu osobito sretna.
Ako razmislimo o njihovoj nesrei vjerovatno emo otkriti da ne zadovoljavaju jednu ili vie
osnovnih potreba.
Dok ne pronae djelotvorniji nain za zadovoljavanje svojih potreba bit e nesretno.
Obrnuto, im pone primjenjivati djelotvornije ponaanje odmah e se poeti osjeati
srenije. Iako svi imamo iste potrebe, ponaanja koja biramo odraavaju nau
individualnost.

Vano je da svako od nas otkrije ponaanje koje mu odgovara i da prihvati ponaanja koja
su mu odreena civilizacijskim razvojem.

Jedino pravilo je da ponaanja koja biramo moraju biti odgovorna: ona omoguuju da
zadovoljimo svoje potrebe, ali pri tom ne moemo ometati druge u zadovoljavanju njihovih
potreba.

Bilten uredila: Mirsada Liskovica-Mufti