El. PR - Meh .-4 - Predavanje

Visoka tehnika kola u Bjelovaru
Trg Eugena Kvaternika 4, Bjelovar

www.vtsbj.hr info@vtsbj.hr
Elementi precizne mehanike
Elementi precizne mehanike 1

Mr. sc. Stjepan Golubi, dipl. ing sgolubic@vtsbj.hr
4. Predavanje
-Ostala spajanja u finomehanici

Ostala spajanja u finomehanici
Spajanje kitom (kitanje)
Spajanje utaljivanjem
Spajanje ulaganjem
Spajanje proivanjem
Spajanje preklapanjem
Spajanje utiskivanjem
Spajanje porubljivanjem
Spajanje pregibanjem
Primjenjuje se za stalno ili kruto spajanje dijelova,
kao i za ispunjenje prostora meu njima.
Kit se nanosi u plastinom stanju na povrine koje
treba spojiti, a nakon nekog vremena kit se stvrdne
i adhezijom dri na spojenim plohama.
Spojevi kitom pogodni su za spajanja dijelova koji
se izrauju s velikim tolerancijama.
Spajanje kitom koristi se za spajanje istih ili
razliitih materijala (staklo, keramika, metal...)

Spoj kitom je nerastavljiv, a vtstoa spoja ovisi o
svojstvima kita. Povrine koje treba spojiti treba
oistiti od neistoa i blago ohrapaviti.
Prema nainu reakcije razlikujemo:
- taljive kitove (pri spajanju ih treba zagrijati),
- kitove s hlapljivim tvarima (krutim vezivnim tvarima
dodana su otapala),
- reaktivne kitove (gnjecave smjese koje otvrdnu
stajanjem zbog kemijskih reakcija koje se u njima
dogaaju).
Postoje razliite vrste kita:
- na bazi ulja,
- na bazi vodenog stakla,
- na bazi smola
- na bazi ostalih elemenata (gipsa, cementa,
peatni vosak...)
Za zatitu kita od vanjskih utjecaja kit se
esto premazuje lakom.

Ponekad se kitovi dijele i prema namjeni:
- staklarski kit,
- kit za porculan,
- kit za metal,
- kit za drvo
Kitovi mogu biti jednokomponentni i dvokomponentni.
Spajanje kitom primjenjuje se za spajanje nemetalnih
dijelova meusobno, spajanje metalnih dijelova s
nemetalnima i spajanje metalnih dijelova s metalnima.
Primjenjuje se za spajanje staklenih dijelova
s metalnim, keramikim i slinim dijelovima.
Staklo se zagrije do gnjecavog stanja, a
zagrijavaju se i metalni dijelovi.
Prednost za utaljivanje imaju dijelovi s
priblino istim faktorom toplinskog rastezanja
kao staklo (platina, volfram, molibden i krom-
nikalne legure).

Primjer utaljivanja je npr. pri izradi staklenih elektronki

i arulja.
U finomehanici se uglavnom primjenjuju utaljeni
spojevi metal-staklo.
Spojeve utaljivanjem mogue je izvoditi runo ili
automatizirano, pa su pogodni i za masovnu
proizvodnju.
Prednost spojeva izvedenih utaljivanjem je
njihova nepropusnost i elektrina izolacija
metalnog dijela.

Spajanje ulaganjem
Ulaganje predstavlja spajanje metalnih
dijelova s termoplastinim dijelovima.
Metalni dijelovi ulau se u kalup za izradu
termoplastinih dijelova i tamo se uvrste.
Nakon preanja metalni i plastini dio ine
jednu cjelinu.
Na ovaj nain u termoplastine dijelove ulau
se: oslonci, leaji, vijci, matice, limene
ploice ...
Spajanje ulaganjem

Spajanje ulaganjem
Spojevi ulaganjem najee se primjenjuju pri
proizvodnji pisaih strojeva, printera, plotera,
fotokopirnih aparata, mjernih instrumenata,
sklopki, ispitivaa napona,
Spojeve ulaganjem mogue je izvoditi runo ili
automatizirano, pa su pogodni i za masovnu
proizvodnju.
Najee se u plastinu masu ulau osovine, vijci,
zatici, leaji, matice, a mogu se uloiti i elektrini i
elektroniki elementi.
Spajanje proivanjem
Proivanje je postupak spajanja tankih dijelova
pomou metalnih kopi.
Primjenjuje se za spajanje tankih metalnih ili
nemetalnih dijelova (npr. kartona).
Proivanje ima iroku primjenu pri uvezivanju
knjiga, proizvodnji kartonske i drvene ambalae,
u proizvodnji i kod presvlaenja namjetaja,
Proivanje se izvodi runim ili pneumatskim
pitoljima ili pomou specijalnih strojeva.

Spajanje proivanjem

Preklapanje je tipian velikoserijski postupak
spajanja tancanih limenih dijelova.
Preklapanjem se mogu spajati metalni dijelovi
meusobno, kao i metalni dijelovi s plastinim
dijelovima.
Postupak preklapanja primjenjuje se u
proizvodnji igraaka i malih kuanskih aparata,
gdje se preklapaju samo odgovarajui izdanci


Utiskivanje je postupak izrade ljeba u
cjevastom dijelu od mekanog tankog lima.
Postupak utiskivanja esto se kombinira s
porubljivanjem.


Porubljivanje je nain spajanja cjevastih
vanjskih dijelova s drugim cilindrinim
cjevastim ili ploastim dijelom.
Materijal dijela koji se porubljuje mora biti
relativno tanak i mekan.
Porubljivanjem se esto uvruju i stakleni
dijelovi u metalnim okvirima.



Spojevi pregibanjem
Pregibanje je postupak spajanja limenih
dijelova.
Materijal mora biti mekan s izrazitom
sposobnou pregibanja (meki elik, bakar,
cink i legure aluminija.
Primjer postupka pregibanja su zatvaranja tuba
punjenih prehrambenim, kozmetikim i slinim
proizvodima. Spoj se naknadno moe uvrstiti
(ukrutiti) upreavanjem ljebova po duini
spoja.
Spojevi pregibanjem

OPRUGE
.
Opruge
Opruge su strojni elementi koji slue za elastino
povezivanje drugih dijelova.
Opruge imaju izrazitu sposobnost elastinog
deformiranja koja se postie izborom pogodnog
materijala i oblika.
Kod tijela od elastinog materijala jedan dio
deformacijskog rada troi se na savladavanje
trenja meu esticama materijala, a drugi, vei
dio akumulira se u tijelu (opruzi) kao potencijalna
energija.

Opruge
Glavna podruja upotrebe opruga jesu:
-Akumulacija rada (satni mehanizmi),
-Amortizacija udara (elastine spojke,
odbojnici),
-Ravnomjerna raspodjela optereenja
(eljeznika i cestovna vozila),
-Ogranienje sile (pree),
-Mjerenje sile (dinamometri),
-Regulacija (regulacijski ventili)...
Opruge
Po obliku razlikujemo:
-Lisnate opruge,
-Zavojne opruge,
-Tanjuraste opruge,
-Ravne torzijske opruge...

Opruge
Prema deformaciji razlikujemo:
-Vlane opruge
-Tlane opruge
-Savojne opruge
-Torzijske opruge

Opruge
Svojstva opruga ocjenjujemo prema njihovoj
karakteristici.
Karakteristika opruge prikazuje ovisnost puta
f o sili F opruge.
Karakteristike opruge jesu:
-Progresivna
-Ravna
-Degresivna

Opruge

Opruge
Sila potrebna za napinjanje (tlaenje) opruge za

1 mm ili okretni moment za napinjanje (krunu
deformaciju) za 1 rad oznauje se kao specifina
sila, krutost, specifini progib ili kod ravne
karakteristike kao konstanta opruge.

Opruge
Opruge sa zakrivljenom karakteristikom imaju promjenjivu

specifinu silu

Opruge
Pri napinjanju opruge obavlja se radnja koju opruga nakon
otputanja opet vraa. Rad opruge jednak je produktu sile i puta.
Kod opruga sa ravnom karakteristikom je:
F sila opruge,
f progib opruge
uz silu F,
T okretni moment.
Opruge
Pod djelovanjem sile, opruge mogu poeti vibrirati vlastitim
priguenim titrajima.
a) S tlanom oprugom; b) sa savojnom oprugom; c) s torzijskom oprugom

Opruge
Svi spojevi opruga sa slobodno-pokretljivom masom m
predstavljaju sustave koji mogu titrati kad se uzbude
nekim impulsom.

Opruge
esto se od vibracijskog sustava trai odreena vlastita frekvencija, kao

npr. kod sita, njihajuih transportera, vibracijskih stolova, vagonskih
opruga, opruga motornih vozila i sl.

Opruge materijali za opruge
Uobiajeni elini materijali za opruge jesu:

-Ugljini elici (za kaljenje),
-elici legirani s kromom,
-elici legirani sa silicijem,
-elici legirani sa silicijem i manganom,
-elici legirani s kromom i vanadijem,
-elici poveane otpornosti na koroziju.

Ostali materijali za opruge jesu:

-Mjed
-Fosforna bronca
-Silicijska bronca
-Novo srebro



Metalne opruge mogu biti optereene na :

-Vlak
-Tlak
-Torziju
Specifina sila kod vlaka i savijanja ovisi o
modulu elastinosti (E), a kod uvijanja ovisi o
modulu klizanja (G).

Doputena naprezanja:
-Pri konstantnoj sili dop = dop ~ 0,4 do 0,7 Rm
-Pri jednosmjerno promjenljivoj sili
dop = 0,3 do 0,4 Rm
-pri izmjenino promjenljivoj sili
dop = 0,2 do 0,25 Rm
Doputena naprezanja ovise i o obliku
opruga i o opasnosti koju nosi lom opruge.
Poveanje vrstoe opruga postie se:

-kaljenjem sa niskim ili visokim
temperaturama poputanja,
-prebruavanjem nakon kaljenja,
-samarenjem,
-poliranjem.
Dinamika izdrljivost opada s porastom
debljine materijala.

ica za opruge

Moduli elastinosti i moduli smicanja

Opruge lisnate opruge
Lisnate opruge izrauju se kao jednostavne
(jednokrake i dvokrake) i kao opruge u sloju.
Jednostavne lisnate opruge, jednokrake i dvokrake
uzimaju se kao opruge zasuna, zatega, skakalica
ustavljaa, kao kontaktne opruge u sklopkama...
Lisnate opruge u sloju ugrauju se u cestovna
vozila i vozila na tranicama. Listovi opruge
izrauju se od valjanog plosnatog elika za opruge.






Opruge zavojne fleksijske opruge
Zavojne fleksijske opruge su namotane u obliku

zavojnice, a optereene su na savijanje.
Najee se upotrebljavaju za povratni hod
poluga.
Prema DIN 2088 kod prorauna i konstrukcija
zavojnih fleksijskih opruga za opruge voene na
jednom svornjaku treba paziti da izmeu opruge
i vodilice ostane dovoljno zranosti, da se
opruga ne stisne na vodilicu.



Treba nastojati da odnos namatanja bude

w = Dsr / d = 4 do 15 (u iznimnim sluajevima
w = 3).
Zavojne opruge uvijek treba optereivati u
smjeru zavojnice opruge, tako da je vanjska
strana optereena na vlak.
Opruge do 12 mm debljine ice namotavaju se
na hladno, a preko 12 mm na toplo (zbog
prevelikih sila za namatanje).

Zavojna fleksijska opruga je optereena
momentom M = F R koji izaziva naprezanja
na savijanje.
U opruzi optereenoj u smjeru namatanja
idealno naprezanje na savijanje iznosi:
i = M / W
U opruzi optereenoj suprotno smjeru
namatanja treba uzeti u obzir povienje
naprezanja zbog zakrivljenosti ice


Najvee doputeno naprezanje ice ni u kojem sluaju
ne bi trebalo prekoraiti 0,7 vrijednosti vlane vrstoe
ice.
dop = 0.7 Rm
Za titrajno optereene opruge upotrebljava se ponajprije
patentirano vuena ica za opruge C.
Pri titrajnom optereenju za praktiki neogranien vijek
trajanja, ne smije razlika naprezanja h , koja proizlazi
iz hoda opruge prekoraiti slijedeu doputenu
vrijednost,

h = max - min
max je najvee naprezanje na savijanje unutar jednog titraja
min je najmanje naprezanje na savijanje unutar jednog titraja
Za icu za opruge C


3.11
3.12
3.13

Pri optereenju opruge u smjeru namota smanjuje se
unutarnji promjer sa Du na Du. Du mora biti vei od
promjera svornjaka.
Pri optereenju opruge suprotno smjeru namota poveava

se vanjski promjer sa Dv na Dv. Dv mora biti manji od
promjera tuljka u kojem se opruga nalazi.

Prethodne jednadbe vrijede samo za opruge s

uvrenim, kruno voenim krakovima opruge
bez trenja.
Detaljan proraun zavojnih fleksijskih opruga radi
se prema DIN 2088.

Opruge ipkaste torzijske opruge
Ravne torzijske opruge upotrebljavaju se kao
priguivai torzijskih vibracija, za mjerenje sile
pritezanja kod momentnih kljueva, kod
elastinih spojki i slino.
Ravne torzijske opruge djeluju opruno
zakretanjem stanjenog struka opruge.


Zbog zareznog djelovanja na mjestima
uvrenja, krajevi opruge su pojaani, a prijelaz
na struk je paljivo zaobljen.
Naknadno valjanje struka, samarenje ili fino
bruenje povisuju dinamiku izdrljivost.
Materijal je najee 4830 (50 CrV 4), sa M ~
1500 N/ mm


Opruge tanjuraste kao tlane
Tanjuraste opruge su prstenaste ploice

stoasta oblika koje se sloene u stupove
najee poveu kroz sredinu svornjakom.
Upotrebljavaju se kao stezni elementi za
valjne leaje, za elastino opruenje strojeva
i temelja.
Tanjuraste opruge osobito su prikladne za
velike sile i male progibe.










Pri promjenjivom optereenju mjerodavna su naprezanja na mjestima

2 i 3 na donjoj strani tanjura, jer se na tim mjestima javlja prskotina
zbog umornosti. Naprezanja moraju ostati ispod granice teenja
materijala.




U stupcima s oprugama razliite debljine najtanji
tanjuri najprije postiu svoj maksimalni progib.
Sila opruge ne smije stoga spljotiti najtanje
tanjure, jer se u tom sluaju dobije lomljena
karakteristika tako sloenih opruga u stupac.
U konstrukciji se mora uzeti u obzir i odstupanje
mjera (tolerancija) kod slaganja u stupac, te
potrebna zranost izmeu svornjaka za voenje i
provrta tanjura.

Opruge - cilindrine tlane i vlane
Tlane cilindrine opruge najee se izrauju

od okrugle ice.
Upotrebljavaju se kao: povratne opruge,
ventilske opruge, opruge za mjerenje sile,
opruge za ogranienje sile...
Do 10 mm promjera ice opruge se oblikuju
hladno, a izmeu 10 i 17 mm hladno ili toplo.


iuk = if + 1,5 (kod hladno oblikovanih opruga s obraenim krajevima)

if = broj navoja s oprunim djelovanjem

Opruge - tlane od okruglih ipki
Krajevi ipki mogu se brusiti, kod veih promjera
kovati, a krajevi opruge mogu ostati i
neobraeni.
Ukupan broj navoja kod opruga s neobraenim
krajevima je:
iuk = if + 2



Duljina opruge stisnute do dodira navoja

Opruge - vlane od okrugle ice
Vlane opruge namotavaju se navoj uz navoj

s predoptereenjem.
Vlane opruge proizvode se u kvalitetama
grubo, srednje i fino.




Opruge proraun tlanih i vlanih
opruga

opruga

opruga

opruga

Opruge gumene opruge
Gumene opruge upotrebljavaju se uglavnom za

priguivanje titraja i udara i to:
-Kao opruge za temelje
-Kao opruge uloaka elastinih spojki.
Vulkanizirana guma izmeu metalnih ploa
moe se opteretiti na smik ili tlak.
Guma (kauuk) se ne moe komprimirati, ona
moe promijeniti svoj oblik, ali ne i svoj volumen.


Kao materijal za gumene opruge dolazi u obzir
prirodna guma, buna-S, perbunan-guma...
Dugotrajnim djelovanjem svjetla, topline i kisika
guma stari i to tako da umjetna guma otvrdne, a
prirodna omeka, uz stvaranje napuklina.
Vlana naprezanja pospjeuju starenje (vlane
gumene opruge treba izbjegavati).

Tok deformacije-naprezanja gume oznauje koliko

se materijal u postotku rastegne kod odreenog
naprezanja. 200 = 12 N/mm, znai da se materijal
pri naprezanju 12 N/mm rastegne 200%.
Naprezanje 100 jednako je modulu elastinisti.
Tvrdoa gume daje se u internacionalnim
stupnjevima tvrdoe IRH, koji priblino odgovaraju
konvencionalnoj Shore-A tvrdoi.

Shore-A tvrdoa oznauje otpor kojim se materijal
opire prodiranju krnjeg stoca sa D = 1,3 mm, d =
0,79 mm i = 35.
Skala tvrdoe ide od 0 do 100.
0 Sh-A znai prodiranje u dubinu 2,54 mm kod sile
0,56 N.
100 Sh-A znai da nije bilo prodiranja kod sile 8,2
N.

Modul elastinosti gume ovisi o tvrdoi i o
obliku.
Oblik se obuhvaa faktorom oblika k.
Faktor k je odnos povrine preko koje se
dovodi sila i slobodne povrine. Za
cilindrine opruge visine h faktor oblika
rauna se:





Doputena naprezanja gumenih opruga

PITANJA ?

HVALA NA PANJI

El. PR - Meh .-4 - Predavanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

El. PR - Meh .-4 - Predavanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

El. PR - Meh .-4 - Predavanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Visoka tehnika kola u Bjelovaru

Trg Eugena Kvaternika 4, Bjelovar

Elementi precizne mehanike

Elementi precizne mehanike 1

-Ostala spajanja u finomehanici

Elementi precizne mehanike 2

Elementi precizne mehanike 4

Elementi precizne mehanike 6

Elementi precizne mehanike 8

Primjer utaljivanja je npr. pri izradi staklenih elektronki

Elementi precizne mehanike 10

Elementi precizne mehanike 12

Elementi precizne mehanike 14

Elementi precizne mehanike 15

Elementi precizne mehanike 16

Elementi precizne mehanike 17

Elementi precizne mehanike 18

Elementi precizne mehanike 19

Elementi precizne mehanike 20

Elementi precizne mehanike 21

Elementi precizne mehanike 22

Elementi precizne mehanike 24

Elementi precizne mehanike 26

Elementi precizne mehanike 28

Elementi precizne mehanike 29

Elementi precizne mehanike 30

Elementi precizne mehanike 31

Sila potrebna za napinjanje (tlaenje) opruge za

Elementi precizne mehanike 32

Opruge sa zakrivljenom karakteristikom imaju promjenjivu

Elementi precizne mehanike 33

a) S tlanom oprugom; b) sa savojnom oprugom; c) s torzijskom oprugom

Elementi precizne mehanike 35

Elementi precizne mehanike 36

esto se od vibracijskog sustava trai odreena vlastita frekvencija, kao

Elementi precizne mehanike 37

Uobiajeni elini materijali za opruge jesu:

Elementi precizne mehanike 38

Ostali materijali za opruge jesu:

Elementi precizne mehanike 39

Elementi precizne mehanike 40

Elementi precizne mehanike 41

Metalne opruge mogu biti optereene na :

Elementi precizne mehanike 42

Poveanje vrstoe opruga postie se:

Elementi precizne mehanike 44

Elementi precizne mehanike 45

Elementi precizne mehanike 46

Elementi precizne mehanike 47

Elementi precizne mehanike 48

Elementi precizne mehanike 49

Elementi precizne mehanike 50

Elementi precizne mehanike 51

Elementi precizne mehanike 52

Zavojne fleksijske opruge su namotane u obliku

Elementi precizne mehanike 53

Elementi precizne mehanike 54

Elementi precizne mehanike 55