Digitalna fotografija

Skripta br.2
Kontrola dubinske otrine u fotografiji
(i filmskoj fotografiji)
 O udaljenosti motiva koji snimamo, direktno je ovisna udaljenost objektiva od povrine
na koju e taj objektiv otro projicirati sliku motiva. Nikakav utjecaj na to nema izbor
materijala na koji emo tu sliku projicirati. To moe biti film ili neka vrsta senzora za zapis
slike (CCD, CMOS...). Kako su objekti u prirodi rasporeeni po dubini, samo mali dio tih
objekata, onih koji se uz to nalaze na istoj udaljenosti od kamere, moe imati potpuno otru
projekciju na na film ili senzor. Ti objekti su u fokusiranoj ravni ili izotreni. Za sve ostale
predmete rei emo da su izvan fokusirane ravni, te e oni biti vie ili manje neotro
projicirani na ravan filma ili senzora (neotri). Mijenjanjem udaljenosti objektiva od ravni
projekcije, vrimo izbor udaljenosti ravni motiva (izotravamo). Objekti koji se nalaze na
priblinoj udaljenosti kao i objekti koji su u fokusiranoj ravni (izotreni), mogu u zavisnosti
o odreenim uvjetima biti ili dovoljno otri ili podnoljivo neotri. To podruje dovoljno
otrih objekata nazivamo poljem dubinske otrine. Dubinska otrina je snano izraajno
sredstvo fotografije i filma, te njenom poznavanju i kontroli treba posvetiti veliku panju.
Na fotografijama koje slijede, prikazana je razlika izmeu male i velike dubinske
otrine. Oba snimka su napravljena istom vrstom kamere ali razliitim objektivima i otvorom.
Fotografija sa malim poljem dubinske otrine je snimljena 180 mm teleobjektivom pri otvoru
1:2,8. Dubinska otrina je minimalna i iznosi samo nekoliko centimetara, tako da je lik
potpuno izdvojen iz pozadine. Na takvom snimku, ak i drugi lik, koji je neposredno iza
prvog, ima znatno manji znaaj za sadraj kadra.

Sljedea fotografija prikazuje snimak sa velikim poljem dubinske otrine. Djevojka je

snimljena 24mm irokokutnikom uz otvor 1:8. Dubinska otrina na tom snimku je dovoljno
velika da su svi objekti u okviru skoro podjednako otri. Pogreka pri komponovanju snimka
je u ovakvim sluajevima kobna jer svi objekti mogu biti podjednako vani. U ovom sluaju
imamo osjeaj da betonski blok izranja iz glave modela, upravo zbog skoro podjednake
otrine lika i zgrade.

Veliko polje dubinske otrine

Dubinska otrina direktno ovisi o tri faktora. Ti faktori su:
- otvor objektiva
- udalj enost obj ekta koj eg snimamo
- arina duina objektiva
Prvi navedeni faktor koji neposredno utjee na dubinsku otrinu je otvor objektiva.
Jednostavno reeno, to je otvor objektiva vei, dubinska otrina je manja, i obratno. Ono to
treba znati je to, da je otvor objektiva vei to je broj koji ga oznaava manji. Te oznake
oznaavaju odnos 1: 1,4 na primjer, to je naravno vei otvor nego 1:5,6. Fotografija djevojke
sa odrazom je snimljena 50mm objektivom pri otvoru 1:1,4. Dobinska otrina e mala

Druga fotografija djevojke je, kao i prethodna, snimljena 50 mm objektivom, s tim da je otvor
bio 1:5,6 i dubinska otrina je znatno vea. I sljedea ilustracija prikazuje utjecaj otvora
objektiva na dubinu polja otrine.

Kod velikog broja kamera postoji mogunost kontroliranja brzine eksponiranja, odnosno
kontroliranja zatvaraa (Shutter) u dosta velikom dijapazonu. Razlog za takvu kontrolu je na
alost potpuno nepoznat veini vlasnika kamera. Pored snimanja vrlo brzih predmeta ili
objekata, to se relativno rijetko deava, ee se pojavljuje potreba za kontroliranjem
dubinske otrine. Upravo ta mogunost kontroliranja brzine eksponiranja, dat e nam irinu u
kreativnom koritenju dubinske otrine. Koliinu svjetla potrebnu za pravilno eksponiranje
snimka (frame-a) posmatrat emo kao koliinu vode u jednoj ai. Punjenju te ae moemo
pristupiti na dva naina. U prvom sluaju pri VELIKOM OTVORU ventila, trebat e nam
KRATKO VRIJEME za punjenje te ae. U drugom sluaju, pri MALOM OTVORU
ventila au emo puniti DUE VRIJEME. Isto tako, kada nam je zbog potrebne male
dubinske otrine potreban veliki otvor objektiva, skraivanjem vremena eksponiranja
omoguit emo da koliina svjetla ostane ista. Pri tome moramo znati da svaki puni stupanj
otvora objektiva proputa dvostruko vie ili manje svjetla, kao i da svaki puni stupanj pri
kontroli brzine dvostruko krae produava ili skrauje osvjetljenje. To je znaajno zato to e
za otvaranje objektiva za jedan stupanj (sa 1:5,6 na 1:4, na primjer) trebati skratiti vrijeme
isto za jedan stupanj (sa 1/60s na 1/125s). Poznavanje ovih principa spada u elementarna
znanja i njihovo poznavanje bi trebalo da se podrazumijeva kod svih koji rukuju kamerama.
Ova mogunost ne prua bezgranine mogunosti kontrole, ali je najee sasvim dovoljna.
Udaljenost snimanja utjee na dubinsku otrinu tako to se poveanjem udaljenosti od dva
predmeta, smanjuje razlika udaljenosti izmeu tih predmeta i snimatelja. Ako snimamo
predmet na udaljenosti 1m, dok se na udaljenosti 2m iza tog predmeta nalazi drugi predmet,
taj drugi predmet bit e udaljen 3m od nas, dakle tri puta vie udaljen. Ukoliko se od prvog
predmeta nalazimo udaljeni 10m, drugi predmet je samo 20% vie udaljen. Dva snimka koji
slijede, prikazuju utjecaj poveanja udaljenosti snimanja na dubinsku otrinu. Oba snimka
kuhinje napravljena su pri otvoru objektiva 1:1,8, s tim da je prvi snimak snimljen sa
udaljenosti 0,90m od objekta snimanja (vreica Vegete), dok je udaljenost kod drugog snimka
iznosila 3,8m. Uveani dio prvog snimka prikazuje dno tave na kojemu se jasno vidi vea
otrina nego na prvom snimku.
Trei, ali nita manje vaan faktor koji utjee na dubinsku otrinu je arina duina
objektiva. to je arina duina vea, dubinska otrina je manja. Iz toga proizilazi da
irokokutni objektivi daju veu dubinsku otrinu od normalnih objektiva i teleobjektiva i
naravno, teleobjektivi daju manju dubinsku otrinu od irokokutnih i normalnih objektiva.
Kod zoom objektiva, promjenom arine duine, mijenja se i dubinska otrina. To vrijedi
samo za takozvane optike zoomove dok digitalnim zoomiranjem neemo izmijeniti
dubinsku otrinu, ali kako oni imaju porazan uinak na kvalitet snimka, izmijenit e se otrina
kompletnog snimka. Prethodni snimci prikazuju djevojku koja je snimljena sa dva objektiva
razliite arine duine, s tim da fotografije prikau skoro istovjetan prizor. Razlika u
dubinskoj otrini je lako uoljiva.
Indirektno na dubinsku otrinu utjeu:
- veliina framea
- koliina svjetla
Kako je arina duina objektiva direktno ovisna o dimenziji snimka ili senzora
pojedine kamere, moemo smatrati da veliina framea indirektno utjee i na dubinsku otrinu.
Povrina senzora ili filma na koju zapisujemo sliku esto je u posljednje vrijeme
potpuno zanemarivana osobina kamere. Ljubitelji filma znaju da je veliina filma odreivala
kvalitetu, mogunosti, namjenu, ali i cijenu filmske kamere, objektiva i pribora za tu kameru.
Danas situacija zapravo nije razliita od one ranije, jedino to proizvoai, ukoliko rezultat
nije za pohvalu, ne navode veliinu senzora koji su u kameru ugradili. Najvea razlika meu
video kamerama nije u funkcijama, baterijama, boji, ve upravo u dimenziji snimka (framea).
Mnotvo korisnika nikada nee spoznati zato njihovi, inae besprijekorno otri snimci puni
boja, nikada ne izgledaju poput profesionalno uraenih snimaka u reportaama. Razlog je
upravo u tome to je na tim snimcima sve besprijekorno otro. Ukoliko nedostaju neki
podatci o veliini senzora ili arinoj duini, esto do tog podatka moemo doi
jednostavnom raunicom. Tada je koristan, ali ne i svakome jasan podatak, podatak o
ekvivalentu arine duine, arinoj duini 35 mm fotografskog formata (24x36 mm), koga
proizvoai i testovi nerijetko navode, te podatak o pravoj arinoj duini ugraenog
objektiva. Te je podatke mogue iskoristiti za izraunavanje veliine senzora samo ukoliko je
poznavanje filmske tehnike na dovoljno visokom nivou.
Poznato je da je arina duina normalnog objektiva jednaka dijagonali formata na koji
snimamo. Potrebni su nam jo i podatci o odnosu strana formata ( najee to je 3:4 ) te
podatci o pravoj i ekvivalentnoj arinoj duini. Dodatnu komplikaciju uzrokuje to to su
objektivi na ovim kamerama veinom zoom tipa. Za primjer uzet emo HDV Sony HDR-
FX1000 video kameru sa objektivom Carl Zeiss Vario-Sonnar T*, 4.1 - 82.0mm za koji se
kao 35 mm ekvivalent navodi objektiv 29.5 - 590mm. Nigdje nije navedeno da taj 35 mm
format nije filmski, ve fotografski full frame 35 mm (24x36 mm). Kada sve to znamo,
izraunat emo odnos jedne od krajnjih arinih duina pa emo lako zakljuiti da je 29,5
priblino 7,2 puta vea vrijednost od 4,1 mm. Dijagonalu punog 35 mm formata (43,3 mm.)
podijelit emo tom vrijednou i dobiti priblino 6,0 mm, to je po tablici dijagonala 1/3
senzora. Za kamera Sony HDR-FX1000 normalni objektiv dakle ima arinu duinu 6 mm, i
u njoj se nalaze 1/3 senzori povrine 4,8x3,6 mm. Koritenjem iste formule lako emo
izraunati i ekvivalentnu arinu duinu, ukoliko nam podatak o istoj nedostaje, kao i pravu
arinu duinu. Ovaj nain primjenjiv je na svim veliinama senzora, iako je kontroliranje
dubinske otrine na kamerama sa senzorom manjim od 1/3 znatno oteano, a sa senzorom
manjim od 1/4 skoro nemogue. Pojavom amaterskih digitalnih video i fotografskih kamera,
znaaj dubinske otrine se minimalizira upravo stoga to je kontrola dubinske otrine na
takvim kamerama oteana ili nemogua. Minimalne dimenzije formata senzora u tim
kamerama, zbog odgovarajuih objektiva male arine duine, donose i maksimalnu
dubinsku otrinu.

Nain na koji se danas uobiajeno oznaavaju dimenzije chipa, doista je neobian. Za primjer
emo uzeti CCD senzor formata 2/3". 2/3"iznose 16,933mm ali to nije ni duina dijagonale
tog formata, ni duina strana, ni obim, odnosno neete matematikim putem doi do nama
poznatih dimenzija od priblino 6,6 x 8,8mm sa dijagonalom 11 mm. Za shvaanje te oznake
trebat emo se vratiti u vrijeme upotrebe elektronskih cijevi u TV i Video kamerama.
Elektronska cijev, iji je stakleni plat promjera 2/3"ili neto malo manje od 17mm ima
aktivnu foto osjetljivu povrinu 8,8 x 6,6mm, odnosno isto kao i moderne digitalne kamere
formata 2/3". Iz TV standarda potie i odnos strana formata tih kamera i on iznosi 4:3. Slike
koje slijede prikazuju Sony Saticon elektronsku video cijev 2/3", detalj Saticon elektronske
video cijevi gdje se jasno vidi foto osjetljivi dio dimenzija 6,6 x 8,8 mm i NEC M34, 2/3
CCD senzor sa foto osjetljivom povrinom formata 6,6 x 8,8 mm

Izbor najeih filmskih formata sa njihovim dimenzijama

Sve to smo do sada kazali vezano je za veliinu snimka, a preko nje i za arinu duinu
normalnih objektiva.
Kada je rije o arinoj duini, treba rei da pored normalnih objektiva, postoje i druge vrste
objektiva. irokokutni objektivi imaju arinu duinu manju nego kod normalnih objektiva
dok je arina duina teleobjektiva vea nego arina duina normalnih objektiva. Ovo je
osnovna podjela i ona ne ukljuuje dananje najee zoom objektive koji objedinjuju
svojstva dvije ili ak i sve tri skupine objektiva iz osnovne podjele. Sam raspon zoom
objektiva je takav da je tim vei to je manji format na koji snimamo, iz prostog razloga to
bi vrhunski zoom objektivi velikog svjetlosnog otvora i vrlo velikih raspona bili za vee
formate jednostavno preveliki i preskupi. Uz to trebamo znati da su zoom objektivi velikih
raspona za manje formate konstruirani jo prije vie decenija. Uz odnos strana formata i nain
izraavanja veliine formata ti objektivi su jo jedan element koji je, uz neznatne dorade,
preuzet iz starije kino i video-TV tehnike.

Izbor najeih formata senzora sa njihovim dimenzijama

U ovom tekstu namjerno nisam navodio polja dubinske otrine povezana sa odreenim
arinim duinama objektiva, jer bi to uz danas esto navoene ekvivalentne arine duine,
moglo stvoriti pravu zabunu. Tako moram navesti da objektiv od 50 mm arine duine ima
za puni 24 x 36 mm format normalnu arinu duinu, za vee formate, ( srednji i veliki ) to je
arina duina irokokutnog objektiva dok je za sve manje, danas najee formate to arina
duina teleobjektiva. Upravo da bih to prikazao snimio sam ove dvije fotografije Pez figurice.
Na fotografijama jasno je prikazana razlika u dubinskoj otrini fotografije snimljene full
frame fotografskom kamerom sa objektivom 100 mm arine duine pri otvoru objektiva
f=1:2,8 i kamerom sa chipom veliine 2/3, dakle najvei chip koji se koristi na kamerama sa
neizmjenjivim objektivima, i ujedno uobiajeni senzor u tv kamerama uz arinu duinu
ekvivalentnu 100 mm objektivu i pri istom otvoru objektiva. Razlika u dubinskoj otrini je
vie nego oita.

Na digitalnim amaterskim kamerama, iz estetskih, ali i praktinih razloga, skala

dubinske otrine je izgubila svoje mjesto, pa pri njenoj ogranienoj kontroli, koliko to
mogunosti same kamere i objektiva doputaju, moemo na nju utjecati samo u okviru svojih
saznanja. Od praktinih razloga za nepostojanje takve skale moemo navesti to da bi ona, s
obzirom na velike raspone arinih duina zoom objektiva koji se u takve kamere ugrauju,
bila sigurno pretjerano komplicirana za itanje populaciji kojoj su te kamere namijenjene, kao
i to da ona s obzirom na veoma kratke arine duine, zapravo ne bi ni imala neto posebno
pokazati, osim u makro podruju, gdje je vee polje dubinske otrine poeljno.
Indirektno na dubinsku otrinu utie i koliina svjetla koje e proi kroz objektiv
kamere. Namjerno ne koristim izraz svjetlosni uvjeti, zato to mi dio svjetla moemo i
zadrati na objektivu koristei sive ND filtere razne gustoe ili dvostrukim polariziranjem
svjetla. U oba sluaja moemo dovesti i do znatnog poveanja otvora objektiva, te time do
smanjenja dubinske otrine. U suprotnom sluaju, postojee svjetlosne uvjete moemo
promijeniti dodavanjem vjetake rasvjete (vodei rauna o temperaturi boje), te dovesti do
potrebe smanjenja otvora objektiva i time do poveanja dubinske otrine.
Dubinska otrina je neophodan kreativni element i poznavanje njenih principa dovest e
do njene pravilne i kontrolirane upotrebe, te do jasnije izraajnije poruke koju upuujemo
gledatelju.