Izbor najeih filmskih formata sa

njihovim dimenzijama
Sve to smo do sada kazali vezano je za veliinu snimka, a
preko nje i za arinu duinu normalnih objektiva.
Kada je rije o arinoj duini, treba rei da pored normalnih
objektiva, postoje i druge vrste objektiva.
irokokutni objektivi imaju arinu duinu manju nego kod
normalnih objektiva dok je arina duina teleobjektiva vea
nego arina duina normalnih objektiva. Ovo je osnovna
podjela i ona ne ukljuuje dananje najee zoom objektive
koji objedinjuju svojstva dvije ili ak i sve tri skupine
objektiva iz osnovne podjele.
Sam raspon zoom objektiva je takav da je tim vei to je manji
format na koji snimamo, iz prostog razloga to bi vrhunski
zoom objektivi velikog svjetlosnog otvora i vrlo velikih
raspona bili za vee formate jednostavno preveliki i preskupi.
Uz to trebamo znati da su zoom objektivi velikih raspona za
manje formate konstruirani jo prije vie decenija. Uz odnos
strana formata i nain izraavanja veliine formata ti objektivi
su jo jedan element koji je, uz neznatne dorade, preuzet iz
starije kino i video-TV tehnike.

Izbor najeih formata senzora sa

njihovim dimenzijama
U ovom tekstu namjerno nisam navodio polja dubinske otrine
povezana sa odreenim arinim duinama objektiva, jer bi to
uz danas esto navoene ekvivalentne arine duine, moglo
stvoriti pravu zabunu.
Tako moram navesti da objektiv od 50 mm arine duine ima
za puni 24 x 36 mm format normalnu arinu duinu, za vee
formate, ( srednji i veliki ) to je arina duina irokokutnog
objektiva dok je za sve manje, danas najee formate to
arina duina teleobjektiva.
Upravo da bih to prikazao snimio sam ove dvije fotografije Pez
figurice. Na fotografijama jasno je prikazana razlika u
dubinskoj otrini fotografije snimljene full frame fotografskom
kamerom sa objektivom 100 mm arine duine pri otvoru
objektiva f=1:2,8 i kamerom sa chipom veliine 2/3, dakle
najvei chip koji se koristi na kamerama sa neizmjenjivim
objektivima, i ujedno uobiajeni senzor u tv kamerama uz
arinu duinu ekvivalentnu 100 mm objektivu i pri istom
otvoru objektiva.
Razlika u dubinskoj otrini je vie nego oita.
Na digitalnim amaterskim kamerama, iz estetskih, ali i
praktinih razloga, skala dubinske otrine je izgubila svoje
mjesto, pa pri njenoj ogranienoj kontroli, koliko to
mogunosti same kamere i objektiva doputaju, moemo na
nju utjecati samo u okviru svojih saznanja.
Od praktinih razloga za nepostojanje takve skale moemo
navesti to da bi ona, s obzirom na velike raspone arinih
duina zoom objektiva koji se u takve kamere ugrauju, bila
sigurno pretjerano komplicirana za itanje populaciji kojoj su
te kamere namijenjene, kao i to da ona s obzirom na veoma
kratke arine duine, zapravo ne bi ni imala neto posebno
pokazati, osim u makro podruju, gdje je vee polje dubinske
otrine poeljno.
Indirektno na dubinsku otrinu utie i koliina svjetla koje e
proi kroz objektiv kamere.
Namjerno ne koristim izraz svjetlosni uvjeti, zato to mi dio
svjetla moemo i zadrati na objektivu koristei sive ND filtere
razne gustoe ili dvostrukim polariziranjem svjetla.
U oba sluaja moemo dovesti i do znatnog poveanja otvora
objektiva, te time do smanjenja dubinske otrine.
U suprotnom sluaju, postojee svjetlosne uvjete moemo
promijeniti dodavanjem vjetake rasvjete (vodei rauna o
temperaturi boje), te dovesti do potrebe smanjenja otvora
objektiva i time do poveanja dubinske otrine.
Dubinska otrina je neophodan kreativni element i poznavanje
njenih principa dovest e do njene pravilne i kontrolirane
upotrebe, te do jasnije izraajnije poruke koju upuujemo
gledatelju.