Seminarski Saobracaj

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Vedran trok
ANALIZA PROMETNIH TOKOVA NA PODRUJU GRADA

KRAPINE S PRIJEDLOGOM REKONSTRUKCIJE RASKRIJA
DIPLOMSKI RAD
Zagreb, 2015.
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti
DIPLOMSKI RAD
ANALIZA PROMETNIH TOKOVA NA PODRUJU GRADA

KRAPINE S PRIJEDLOGOM REKONSTRUKCIJE RASKRIJA
ANALYSIS OF TRAFFIC FLOWS AND RECONSTRUCTION

PROPOSAL OF INTERSECTIONS IN THE AREA OF CITY OF
KRAPINA
Mentor: dr. sc. Luka Novako
Student: Vedran trok, 0135218168
Zagreb, 2015.
Saetak
Raskrija javnih cesta predstavljaju mjesta s naglaenim problemima propusnosti i sigurnosti

prometa. Na podruju grada Krapine postoji vie raskrija ili dionica s nekoliko nedostataka
za koje e dati neka rjeenja.
Prikupljanjem podataka, kvalitetnom analizom istih, te rjeenjima za poboljanje pojedinih

raskrija na podruju grada Krapine mogue je uvelike poboljati prometni sustav u cjelini,
kao i poveati propusnost i sigurnost u prometa.
Uz detaljnu analizu nedostataka na prometnicama grada Krapine, predloena su idejna

rjeenja kojima se poveava propusna mo i sigurnost, a za dva najvanija raskrija prikazani
su podaci simulacije optimalnog rjeenja.
KLJUNE RIJEI: propusnost, sigurnost prometa, Grad Krapina, poboljanje raskrija,

analiza, simulacija.
Summary
Intersections of the public roads present locations with prominent permeability and traffic
safety problems. In the area of Krapina there are several intersections and road sections with
some disadvantages for which will be given some solutions.
With data collecting, quality analysis, and solutions for improving individual intersections in
the area of Krapina, there is possibility for melioration of the whole traffic system , as to
increase permeability and the traffic safety.
With a detailed analysis of disadvantages of the roads in Krapina, there are suggested some
conceptual designs for permeability and traffic safety, and for two the most important
intersections there is presented data of optimal solution simulation.
KEY WORDS: permeability, traffic safety, city of Krapina, intersection improvement,

anlaysis, simulation.
Sadraj
1.Uvod........................................................................................................................................... 1
2.Pregled zakonske regulative iz podruja projektiranja raskrija u Republici Hrvatskoj...... 2
2.1.Zakon o cestama ................................................................................................................ 3
2.2.Zakon o sigurnosti prometa na cestama ........................................................................... 3
2.3. Struna regulativa ............................................................................................................. 3
2.3.1. Opi zahtjevi za raskrije .......................................................................................... 5
2.3.2.Prometne radnje i konflikti ........................................................................................ 6
2.3.3.Naela optimalnosti .................................................................................................... 8
2.3.4.Podjela raskrija ......................................................................................................... 8
2.3.5.Raskrija u razini ........................................................................................................ 8
2.3.6.Raskrija s krunim tokom prometa........................................................................ 14
2.3.7.Raskrija izvan razine .............................................................................................. 21
2.3.8.Rasvjeta raskrija...................................................................................................... 22
3.Analiza prostorno - prometne dokumentacije grada Krapine .............................................. 23
4.Analiza i kritiki osvrt na postojee stanje voenja prometnih tokova u raskrijima u

podruju grada Krapine ................................................................................................................ 27
4.1.Raskrije Celjske ceste i Ulice Matije Gupca ................................................................ 28
4.2.Raskrije ulica Frana Galovia, Ivana Rendia i Ante Starevia ............................... 30
4.3.Raskrije Zagrebake ceste i Ulica Dragutina Domjania, Ante Starevia i Ljudevita

Gaja ............................................................................................................................................ 32
4.4.Raskrije Ulice Ljudevita Gaja ....................................................................................... 34
4.5. Izlaz s Trga Ljudevita Gaja na Celjsku cestu................................................................ 37
4.6.Dionica ceste kroz Strahinje ........................................................................................... 38
4.7.Dionica Celjske ceste ...................................................................................................... 41
4.8.Autobusni kolodvor i stajalita ....................................................................................... 42

5. Analiza podataka o brojanju prometa na podruju grada Krapine u 2015.godini ............. 43
6.Prijedlog poboljanja postojeih raskrija na podruju grada Krapine ............................... 54
6.1. Prijedlog poboljanja raskrija Celjske ceste i Ulice Matije Gupca............................ 54
6.2. Raskrije Ulica Frana Galovia, Ivana Rendia i Ante Starevia ............................. 55
6.3. Raskrije Zagrebake ceste i Ulica Dragutina Domjania, Ante Starevia i Ljudevita
Gaja ............................................................................................................................................ 58
6.4. Raskrije Ulice Ljudevita Gaja ...................................................................................... 59
6.5. Izlaz s Trga Ljudevita Gaja na Celjsku cestu................................................................ 61
6.6. Dionica ceste kroz Strahinje .......................................................................................... 61
6.7. Dionica Celjske ceste ..................................................................................................... 63
6.8. Autobusni kolodvor i stajalita ...................................................................................... 63
6.9.Dionica ulice Matije Gupca ............................................................................................ 65
6.10.Biciklistike staze .......................................................................................................... 68
7.Simulacija i evaluacija predloenih rjeenja rekonstrukcije raskrija ................................. 70
8.Zakljuak ................................................................................................................................. 73
Literatura..................................................................................................................................... 74
Popis slika:.................................................................................................................................. 75
Popis tablica................................................................................................................................ 77
Popis priloga ............................................................................................................................... 79

1. Uvod
Grad Krapina se kao politiko, upravno i kulturno sredite Krapinsko - zagorske upanije
smjestio na samom sjeverozapadu Republike Hrvatske, te je ujedno i najvei grad Hrvatskog
Zagorja.
Krapina se smjestila na uskoj dolini rijeke Krapinice izmeu dvaju gorja. Iz ovog podatka
ve se moe naslutiti kako je grad na neki nain ogranien sa prostorom te se razvija prema
sjeveru i jugu du doline Krapinice i na obronke okolnih gorja.
Prema podacima iz brojanja stanovnitva iz 2001. i 2011.godine, u broju stanovnika biljei

se mali pad s 12.950 na 12.480 stanovnika. Podruje grada Krapine prostire se na 48 km2 .
Od vanih prometnih pravaca koji prolaze podrujem Grada Krapine vrijedi spomenuti
autocestu Zagreb - Macelj, dravnu cestu D1 i eljezniki pravac koji preko Zaboka i Krapine
spaja Zagreb i Rogatec.
Tema diplomskog rada je Analiza prometnih tokova na podruju grada Krapine s

prijedlogom rekonstrukcije raskrija. Cilj diplomskog rada je prouiti prometne tokove i
raskrija na podruju grada Krapine, uoiti potencijalne nedostatke i kvalitetnom analizom i
obradom podataka predloiti mogua rjeenja kojima bi se poboljalo postojee stanje,
poveala propusna mo raskrija i poveala sigurnost odvijanja motoriziranog i
nemotoriziranog prometa. Da su predloena rjeenja kvalitetna i u praksi primjenjiva, pokazat
e i simulacija predloenih rjeenja rekonstrukcije raskrija.
Sadraj rada izloen je u 8 poglavlja:
1. Uvod
2. Pregled zakonske regulative iz podruja projektiranja raskrija u RH
3. Analiza prostorno - prometne dokumentacije grada Krapine
4. Analiza i kritiki osvrt na postojee stanje voenja prometnih tokova u raskrijima
na podruju grada Krapine
5. Analiza podataka o brojanju prometa na podruju grada Krapine u 2015.godini
6. Prijedlog poboljanja postojeih raskrija na podruju grada Krapine
7. Simulacija i evaluacija predloenih rjeenja rekonstrukcije raskrija
8. Zakljuak
1
2. Pregled zakonske regulative iz podruja projektiranja raskrija u
Republici Hrvatskoj
Sukladno nazivu poglavlja, u daljnjem tekstu navedena je zakonska regulativa iz podruja

projektiranja raskrija u Republici Hrvatskoj.
Opa zakonodavna i struno - regulativna zasnovanost javnih cesta odreena je temeljnim

Zakonom o javnim cestama i Zakonom o sigurnosti prometa na cestama te strunom
regulativom. Napominje se da Republika Hrvatska nema regulatornog akta iz podruja
oblikovanja, odnosno projektiranja raskrija. U naim prilikama se predmetna problematika
neposredno oslanja na samo dva bitna akta prometno - tehnike regulative:
1. Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi
moraju udovoljiti sa stajalita sigurnosti prometa
2. Smjernice za projektiranje raskrija u naseljima sa stajalita sigurnosti prometa, FPZ
i HC/PGZ, Zagreb, 2004. (prijedlog, interno izdanje) [1]
Od ostalih zakona i pravilnika potrebno je spomenuti slijedee:
1. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuaka i prilaza na javnu cestu
2. Pravilnik o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama
3. Zakon o sigurnosti prometa na cestama
4. Zakon o javnim cestama
5. Pravilnik o odravanju cesta
6. Zakon o prostornom ureenju
7. Zakon o gradnji. [4]
Zasebni Zakon o prostornom ureenju i Zakon o gradnji vaei su od 1.1.2014. godine,

ime je prestao vrijediti Zakon o prostornom ureenju i gradnji.
2
2.1. Zakon o cestama
Ovim zakonom se ureuje pravni status javnih i nerazvrstanih cesta, nain njihovog
koritenja i odravanja, razvrstavanje javnih cesta, i sl.
Javna cesta je cesta razvrstana kao javna cesta sukladno ovom Zakonu, koju svatko moe
slobodno koristiti na nain i pod uvjetima odreenim ovim Zakonom i drugim propisima.
Raskrije je prometna povrina na kojoj se u istoj razini ili na razliitim razinama kriaju
dvije ili vie cesta ili na kojoj se vie cesta spaja u istu prometnu povrinu. [2]
2.2. Zakon o sigurnosti prometa na cestama
Iz spomenutog Zakona izdvojit e se pojedini dijelovi odreenih lanaka koji opisuju

ponaanje vozaa u raskriju.
Ovim se Zakonom utvruju temeljna naela meusobnih odnosa, ponaanje sudionika i

drugih subjekata u prometu na cestu, osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede
sigurnosti prometa, pravila prometa na cestama, sustav prometnih znakova i znakova koje
daju ovlatene osobe, dunosti u sluaju prometne nesree, itd.
Voza koji se pribliava raskriju mora voziti s poveanim oprezom koji odgovara
prometnim uvjetima na raskriju. Voza je duan na dovoljnoj udaljenosti pred raskrijem
vozilom zauzeti poloaj na onoj prometnoj traci kojom mora proi kroz raskrije.
Voza ne smije vozilom ui u raskrije ako je gustoa prometa takva da se oito mora
zaustaviti u raskriju ili na obiljeenom pjeakom prijelazu i na taj nain ometati ili
onemoguiti promet vozila koja dolaze s bonih kolnika ili promet pjeaka. [3]
2.3. Struna regulativa
Tekst koji slijedi u ovom poglavlju nije sastavni dio odreenog zakona ili pravilnika, ve su
to strune smjernice koje se koriste za projektiranje raskrija.
3
Za poznavanje i razumijevanje literature i smjernica za projektiranje cesta i raskrija cesta,
potrebno je poznavati strune pojmove, od kojih su neki navedeni i definirani u daljnjem
tekstu.
Raskrije (u razini) je prometna povrina na kojoj se kriaju ili spajaju dvije ili vie cesta
(u istoj razini).
Privoz (krak) raskrija je dio ceste od zaustavne crte (ili zamiljene crte ruba poprene
ceste) pa do mjesta suenja na normalni popreni presjek ceste.
Glavni pravac (GP) je pravac s cestom dominantnog prometa (ili oblikovnih elemenata).
Sporedni pravac (SP) je pravac koji je podreen glavnom pravcu.
Pjeaka staza (nogostup) je posebno ureena povrina za kretanje pjeaka koja nije u
razini s kolnikom ili je odvojena na drugi nain.
Razdjelnik je uzdignuti dio du ceste, koji razdvaja prometne tokove i trakove slinih ili
razliitih namjena.
Razdjelni otok je razdjelnik oblika kaplje ili trokuta, a slui za razdjeljivanje i kanaliziranje
prometnih tokova.
Pjeaki otok je uzdignuta, uputena ili na drugi nain obiljeena povrina na kolniku,
predviena za privremeno zadravanje pjeaka koji prelaze preko kolnika ili ulaze iz vozila
javnog prometa.
Polje za usmjeravanje prometa je povrina na kolniku koja razdvaja prometne trakove s

istim ili razliitim smjerovima vonje.
Preglednost je normirana dogledna udaljenost od oka vozaa do kljunih dijelova raskrija.
Signalni plan je pregled trajanja svih svjetlosnih signalnih pojmova (zeleno, uto, crveno,
crveno - uto, treptanje utog i treptanje zelenog svjetla).
Ciklus je trajanje isteka svih signalnih pojmova signalnog plana.
Faza je dio ciklusa u kojem je nekim prometnih tokovima doputeno kretanje.
Zatitno vrijeme je vrijeme izmeu kraja i poetka zelenog svijetla konfliktnih signalnih
grupa.[1]
4
Pojmovi vani za pojedinu vrstu raskrija ( raskrije u razini ili izvan razine, te kruno
raskrije) objasnit e se u narednim poglavljima.
2.3.1. Opi zahtjevi za raskrije
Pri izboru mjesta i naina rjeavanja raskrija neophodno je svaki sluaj podrobno prouiti,
jer je loe koncipirano i oblikovano raskrije opasnost za sigurnost prometa. Visoki zahtjevi u
pogledu projektiranja i uporabe raskrija trebaju se provjeriti pomou osnovnih, odnosno
svrsishodnih mjerila. Istiu se najbitniji:
1. Sigurnost prometa
Osmiljena i dobro koncipirana raskrija udovoljit e uvjetima sigurne vonje ako u cijelosti
ili preteito udovoljavaju bitnim zahtjevima:
pravovremena prepoznatljivost
kvalitet odvijanja prometa
utjecajnost na okolinu i okoli
ekonominost rjeenja.[1]
2. Kvaliteta odvijanja prometa
Dostatna kvaliteta odvijanja prometnih tokova treba biti uvijek osigurana, posebno u
sluajevima kad su prisutne nemotorizirane vrste prometa. Na raskrijima s pjeakim i
biciklistikim prometom mijeaju se nestandardni prometni tokovi, pa je vea opasnost od
prometnih konflikata i nesigurniji promet u cjelini.[1]
3. Utjecaj na okolinu i okoli
Raskrija se trebaju tako koncipirati da budu to manje tetna za prostor i okoli, to se esto
sukobljava s cijenom izvedbe, odnosno ekonominou rjeenja. [1]
Kako bi se spomenuti zahtjevi udovoljili, u tijeku projektiranja i izgradnje raskrija

potrebno je obratiti panju na povei broj elemenata. Neki od njih su: prilagoditi raskrije
okoliu, nastojati ozeleniti povrine raskrija, smanjiti izrazita ubrzanja u raskriju, smanjiti
5
broj zastoja i stani - kreni vonju, uskladiti izbor kolnikog zastora sa zahtijevima dobre
hvatiljivosti i smanjene bunosti, racionalno troiti povrine zemljita (posebice u blizini ili u
naselju).
4. Ekonominost rjeenja
Elementi za postupak vrednovanja su trokovi graenja i odravanja, vremenski i

eksploatacijski trokovi, trokovi prometnih nezgoda, itd. Budui da se uvijek treba
zahtijevati dostatna sigurnost rjeenja, neophodno je odrediti odnos trokova i prometno -
sigurnosne komponente. Potrebno je takoer odrediti koja cijena je primjerena i dostatna za
odreenu kvalitetu prometnog toka (za sve sudionike u prometu i za okoli). Trokovno
usmjerene strategije mogu biti vrlo indikativne i esto odlune u izboru projektnog rjeenja
raskrija.[1]
2.3.2. Prometne radnje i konflikti
Osnovne prometne radnje (koje uzrokuju konfliktne situacije razliitih stupnjeva) nastaju
ponajprije zbog promjene smjera, ali i brzine jednog ili vie vozila.
U podruju raskrija izvode se slijedee radnje:
isplitanje - dijeljenje prometnih tokova,

uplitanje - sjedinjavanje prometnih tokova,
preplitanje - meusobna izmjena prometnih trakova ili tokova,
krianje - meusobno krianje/presijecanje prometnih tokova.[1]
Na slici 1 prikazane su radnje koje se izvode u podruju raskrija.
6
Slika 1. Prometne radnje u podruju raskrija
Izvor:[1]
Konfliktna situacija se moe definirati kao zbroj svih konfliktnih toaka koje su uzrokovane
prometnim radnjama isplitanja, uplitanja, preplitanja i krianja prometnih tokova na povrini
raskrija (uvjetno se konfliktna toka ovdje izjednaava s etiri vrste prometnih radnji). Broj
konfliktnih toaka ovisi samo o vrsti/tipu i obliku raskrija, a stvaran broj konflikata u znatnoj
mjeri ovisan je o geometrijskom oblikovanju, o slobodnoj vidljivosti, o prometnom
optereenju i sl. Za napomenuti je da najvei broj konfliktnih toaka sadre raskrija u razini,
a manje ih je (bez krianja) u raskrijima izvan razine, te u raskrijima s krunim tokom.
7
U klasinom trokrakom raskriju ima ukupno 9 konfliktnih toaka (po 3 uplitanja, isplitanja,
i krianja), u etverokrakom raskriju postoje 32 konfliktne toke (po 8 uplitanja i isplitanja,
te 16 toaka krianja), dok u raskriju s krunim tokom prometa ima najmanje konfliktnih
toaka izmeu razliitih oblika raskrija u razini ( po 4 uplitanja i isplitanja, bez krianja).[1]
2.3.3. Naela optimalnosti
Cestovna raskrija, popust svih prometnih ureaja i graevina, moraju zadovoljiti etiri
naela optimalnosti ( minimalnih i maksimalnih pokazatelja):
Minimum investicija
Funkcija cestovnog prometa
Naelo prikladnosti
Izvodljivost u rekonstrukciji.[1]
2.3.4. Podjela raskrija
Raskrija se mogu razvrstati, tipizirati ili dijeliti prema vie osnova ili mjerila. Osnovna
podjela raskrija je na raskrija u razini, izvan razine i kombinirana i posebna raskrija.
Raskrija u razini mogu biti trokraka, etverokraka i kruna raskrija. Raskrija izvan razine
imaju vie razliitih oblika, kao to su truba, djetelina, kruka, rascjep. Kombinirana i posebna
raskrija su uglavnom razliite kombinacije raskrija u razini i izvan razine, s drugaijim
voenjem prometa ili oblika koji odstupa od tipinog i standardiziranog, a sve kako bi se
zadovoljile razliite specifine situacije u praksi.
2.3.5. Raskrija u razini
Predmetna grupa raskrija je najbrojnija u praksi, pri emu su graevinska rjeenja i

prometni tokovi rijeeni na istoj prometnoj plohi.
Na slici 2 prikazano je klasino "T" raskrije s pripadajuim elementima.
8
Slika 2. Raskrije u razini (T priljuak)
Izvor: [1]
Ova raskrija zadovoljavaju prometna optereenja do Q mjer 800 voz/h po privozu te

vremenske praznine toka T 6 sekundi, to su znaajke cesta 2. do 5. razreda, odnosno
preteito lokalnih, upanijskih te djelomice i dravnih cesta.
Raskrija u razini (RUR) predstavljaju vorna mjesta u cestovnoj mrei, a oblikovana su i

ureena tako da omoguavaju funkcioniranje cestovnog prometa. Ova zadaa se ne moe
uspjeno obaviti bez planski ureene graevinske osnove, iji je svaki element (kao i rjeenje
u cjelini) provjeren po mjerilu najvee sigurnosti, optimalne protonosti i najmanjih
investicijskih ulaganja.
Pri koncipiranju raskrija neophodno je utvrditi najbitnija polazita i parametre. Prije svega
to se odnosi na odreivanje uloge ili znaenja privoznih cesta u mrei te na doputenu brzinu
u raskriju, odreivanje glavne ceste, na voznodinamike i geometrijske okvire, propusnu
mo, sigurnost prometa i razmak raskrija. U sklopu odreivanja rasporeda i razmaka
raskrija u cestovnoj mrei mora se voditi rauna da uestalo voriranje smanjuje prometno -
sigurnosnu vrijednost, a preveliki razmaci dovode do neravnomjernog i nepotrebnog
optereenja cestovne mree. [1]
9
Izbor glavne ceste s dominantnim prometnim tokom kljuni je korak u koncipiranju
raskrija. Odreivanje glavne ceste je tim jasnije to je vie navedenih pokazatelja na to
duljoj dionici. Glavna cesta je u pravilu s dominantnim prometnim tokom.
Raskrija (RUR) e udovoljiti uvjetima sigurne vonje ako su u cijelosti ili djelomino:
pravovremeno prepoznatljiva, pregledna, shvatljiva i prohodna. Raskrija u razini se trebaju
planirati tako da budu to manje tetna za okoli, to je esto u protuslovlju s cijenom izvedbe
odnosno ekonominou rjeenja.
Glavne osi cestanu raskriju trebaju se zbog preglednosti poloiti u to okomitiji odnos
(=72-108).[1]
Na slici 3 prikazano je etverokrako raskrije sa potrebnim elementima (trakovi za

izdvajanje udesno, trakovi za skretanje ulijevo, zaobljeni uglovi, razdjelnici kolnika - kaplje,
trokutasti otoci), crtano u programskom alatu AutoCAD za potrebe seminarskog rada iz
kolegija Cestovne prometnice 2.
Slika 3. etverokrako raskrije
10
Popreni (q), uzduni (s) i ukupni nagib (p) te svi detalji prijelomnih ploha u podruju
raskrija trebaju biti tako oblikovani da se omogui uinkovita i brza odvodnja. Posebno treba
obratiti pozornost na slijedee:
treba teiti oblikovanju svih povrina raskrija iji e nagib osigurati kvalitetnu
odvodnju (p 2,0%, q 2,5%);
nagibi glavne ceste (GP) ostaju nepromjenjivi, a nagib sporednih ili spojnih cesta (SP)
trebaju se podrediti glavnoj cesti;
voda sa spoja cesta ili prikljuaka nebi smjela dospijevati na kolnik glavne niti
sporedne ceste;
zahtjevi uinkovite odvodnje mogu biti ak i nadreeni voznodinamikim zahtjevima
(zbog manjih brzina);
otoci se trebaju tako oblikovati i u principu visinski izdii da ne predstavljaju problem
odvodnji.
Pri koncipiranju i projektiranju raskrija trebaju se ponekad uzeti u obzir prometne povrine
za javni promet, kao to su trakovi za autobuse te autobusna stajalita. Naelno se stajalita za
autobuse trebaju umjestiti iza raskrija u smjeru vonje, kako bi putnici prelazili kolnik s
potpunom preglednou ulijevo. [1]
Za sigurno odvijanje prometa u raskriju potrebno je provjeriti razliite vidove doglednosti i

polja preglednosti. Potrebne preglednosti:
zaustavna preglednost podrazumijeva doglednost koja je potrebna za pravovremeno

prepoznavanje raskrija pred kojim se treba zaustaviti. Potrebne duljine zaustavnog
puta ovise o vrsti/kategoriji ceste, odnosno o doputenoj brzini prilaenja i
uzdunom nagibu sporedne ceste; [1]
Na slici 4 prikazano je polje preglednosti, odnosno zaustavna preglednost.
11
Slika 4. Zaustavna preglednost na sporednom privozu
Izvor:[1]
preglednost kod pribliavanja raskriju i glavnoj cesti podrazumijeva

doglednost koja mora biti osigurana na odreenoj udaljenosti od ruba glavne ceste za
vozae koji prilaze iz sporedne ceste i to za sluaj kada na glavnu cestu treba ui bez
zaustavljanja. U raskrijima izvan rubnih zona mora biti zadrano vidno polje i
doglednost lp2 s udaljenosti 10 m od ruba kolnika glavne ceste; [1]
Na slici 5 prikazano je polje preglednosti kod pribliavanja raskriju i glavnoj cesti.
Slika 5. Polje preglednosti kod pribliavanja
Izvor:[1]
12
privozna preglednost oznaava doglednost koju mora imati voza kada eka na
razmaku tri metra od ruba kolnika glavne ceste kako bi, unato prednosti i uz
oekivano ometanje iz glavne ceste, mogao uvesti svoje vozilo. Navedeni uvjeti bit
e omoguen ako su osigurana polja preglednosti, iji su dosezi vidljivosti lp3 u
glavnoj cesti. Za sluaj odmaknute biciklistike staze potrebno je da razmak vozila
bude povean na 4,0-5,0 m; [1]
Na slici 6 prikazana je privozna preglednost, odnosno polje preglednosti kod privoenja, te

tablica dosega vidljivosti (lp3) u ovisnosti prema brzini.
Slika 6. Privozna preglednost
Izvor:[1]
preglednost za pjeake i bicikliste neophodno je provjeriti zbog njihovog

nepredvidljivog pojavljivanja i zbog ranjivosti u prometu. [1]
Osim navedenog u poglavlju 2.3, postoji jo strunih smjernica kojih se treba pridravati pri
projektiranju raskrija, kao to su razmaci raskrija, osnovni i posebni oblici raskrija u razini,
oblikovanje prometnih i prolaznih trakova, voenje prilaznih trakova i oblikovanje trakova za
izdvajanje udesno, trakova za skretanje ulijevo, oblici voenja lijevih skretaa, zaobljavanje
uglova, razdjelnici i otoci, voenje biciklistikog prometa, itd.
13
Kratak osvrt i komentar na gore navedene strune smjernice nalazi se u poglavlju 6 uz
predloena rjeenja za poboljanje raskrija analiziranih u radu.
2.3.6. Raskrija s krunim tokom prometa
Prema suvremenoj definiciji kruno raskrije je prometna graevina, gdje je kretanje vozila
odreeno sredinjim krunim otokom i krunim kolnikom te privozima s razdjelnim otocima i
prometnim znakovima. U odnosu na klasina, ova se raskrija takoer mogu definirati kao
nesemaforizirana raskrija u jednoj razini, u kojima se promet u pravilu odvija:
a) na jednotranom odnosno dvotranom krunom kolniku;

b) s jednim do dva prometna traka na privozima postavljenim to okomitije na ulazu u
kruno raskrije;
c) s reguliranom prednou krunog prometnog toka u smjeru suprotnom od kazaljke
na satu.[1]
Na slici 7 prikazan je jedan od oblika raskrija s krunim voenjem prometa sa

pripadajuim elementima.
Slika 7. Raskrije s krunim tokom prometa
Izvor:[1]
14
Posebnosti i razlikovnosti ovih raskrija su sljedee:
kruna raskrija su raskrija s kombinacijom prekinutog i neprekinutog prometnog

toka;
prvenstvo prolaza imaju vozila u krunom toku pred vozilima na prilazima/privozima,
budui da ovdje ne vrijedi "pravilo desnoga";
kruna raskrija na javnim cestama (a naroito u naseljima) omoguuju vonju
smanjenim brzinama i s velikim skretnim kutem prednjih kotaa;
vozilo na ulazu u kruno raskrije se, u sluaju slobodnog krunog toka, ne treba
zaustavljati, ve smanjenom brzinom moe ui u kruni tok;
u krunim raskrijima je zabranjena (a i nepotrebna) vonja unatrag;
dugim vozilima je tijekom vonje doputeno koristiti i proireno dio krunog
kolnikog traka (tzv. povozni dio sredinjeg otoka);
za pjeake i bicikliste vrijede jednaka pravila kao i za druge oblike raskrija u
razini.[1]
Prednosti pred ostalim oblicima raskrija: vea sigurnost prometa (manji broj konfliktnih
toaka i smanjene brzine u krunom toku), manje posljedice prometnih nesrea, manje
ekanje na privozima, manja okupiranost zemljita i trokovi odravanjam vea propusna mo
raskrija, manje proizvedene buke i tetnih plinova, dobro rjeenje pri ravnomjernijem
optereenju privoza i kao mjera za smirivanje prometa.
Nedostaci krunih raskrija: slabo rjeenje za sluaj velikog prometnog toka sa

skretanjem ulijevo, produljenje putanje pjeaka i vozila s obzirom na izravno kanalizirana
klasina raskrija, problemi pri veem biciklistikom ili pjeakom prometu koji presijecaju
jedan ili vie privoza prema raskriju.
Kruna raskrija se mogu podijeliti na ona u naselji i izvan naselja, na kruna raskrija sa
tri, etiri, pet i vie privoza, jednotrana i dvotrana.
Bitne sastavnice krunog kolnika su vanjski i unutarnji promjer/polumjer, odnosno irina

krunog kolnika s jednim ili iznimno dva prometna traka.[1]
15
Na slici 8 prikazan je kruni tok s etiri privoza, te posebnim trakom za kretanje vozila u
smjeru sjever - zapad, crtan u programskom alatu AutoCAD za potrebe seminarskog rada iz
kolegija Cestovne prometnice 2.
Slika 8. Kruno raskrije s 4 privoza
Za svako kruno raskrije potrebno je provjeriti provoznost mjerodavnog vozila. Ovo se

posebno odnosi na urbana rjeenja (mini, mala i srednje velika raskrija), ali isto tako treba
provjeriti rjeenja veih raskrija izvan naselja iz razloga prolaska kraj vozila u kvaru i sl.
Popreni nagib krunog kolnika izvodi se u iznosu q min=-2,5% (2%) prema vanjskoj strani
iz vie razloga:
uinkovitije i tehniki prihvatiljivije odvodnje;

pogodnijeg prelaska iz privoza u kruni tok;
prisiljavanja na smanjenje brzine u krunom toku.
16
Pjeaki i biciklistiki promet u pravilu se trebaju voditi izvan ili odmaknuto od krunog
kolnika. Prijelazi preko privoznih kolnika trebaju biti odmaknuti barem 4,5 m od krunog
raskrija, odnosno za duljinu barem jednog vozila (prostor za ekanje).
U postupku modeliranja treba barem okvirno, a u sklopu projektiranja i detaljiranja

neophodno je provesti provjeru i osiguranje preglednosti u raskriju.
Prije razvrstavanja neophodno je razjasniti neka polazita i razlikovnosti dviju vrsti

preglednosti:
a) preglednost na ulazu u kruno raskrije (i oko sredinjeg otoka),

b) preglednost pri ostalim prometnim operacijama.
Ovo razvrstavanje prouzroeno je prvenstveno zbog visine prepreke koju voza mora uoiti,
a pregledno polje ulijevo i preko sredinjeg otoka mora biti omogueno kao na slici 9.
Preglednost treba biti omoguena od visine oka vozaa iznosa 1,10 m (kod nas 1,20 m) do
visine prepreke od 1,10 m, a pregledno polje mora dosezati do visine 2,0 m iznad kolnika.[1]
Slika 9. Preglednost na ulazu ulijevo i pri ostalim prometnim radnjama
Izvor:[1]
Pri ostalim prometnim operacijama preglednost treba biti omoguena kao na slici 9.
Prometni znakovi na tom podruju ne smiju biti postavljeni nie od 2,0 m mjereno od kolnika
do donjeg ruba znaka.
Daljnji redoslijed vrsti preglednosti izloen je slijedom prometnh radnji i pozicioniranja:
17
1. elna preglednost na ulazu u kruno raskrije treba omoguiti pravodobno
uoavanje sporne situacije prilikom pribliavanja krunom raskriju. Izravno ovisi o
brzini pribliavanja raskriju, pa proizlazi da u sluaju kad se ona ne moe osigurati
- neophodno je vozae o tome upozoriti dodatnim prometnim znakom. [1]
Prikazana je na slici 10.
Slika 10.elna(zaustavna) preglednost, ovisnost o brzini
Izvor:[1]
2. preglednost ulijevo - vozaima svih motornih vozila, koja se pribliavaju tlocrtnoj

oznaci za oznaavanje ruba krunog kolnika, mora biti omoguen pregled nad
cjelokupnom irinom krunog kolnika, od razdjelne crte na njihovu lijevu stranu, i to
do udaljenosti koja je potrebna za zaustavljanje, mjereno uzdu osovine krunog
kolnika. Preglednost ulijevo provjerava se iz sredine prometnog traka (kada su dva
ulazna traka, onda s lijevog traka) na udaljenosti 15 m pred razdjelnom crtom.[1]
Preglednost ulijevo prikazana je na slici 11.
18
Slika 11. Preglednost ulijevo
Izvor:[1]
U nekim sluajevima (mala kruna raskrija bez sadraja u sredinjem otoku) prevelika
preglednost na ulazu ili preglednost izmeu susjednih izlaza moe prouzroiti prevelike
brzine vozila na ulazu u kruno raskrije. U takvim situacijama dobro je ograniiti
prekomjernu preglednost selektivnim dodavanjem raslinja u sredinjem otoku. [1]
3. preglednost na krunom kolniku - vozaima u krunom toku mora biti omoguena

preglednost nad cjelokupnom irinom krunog kolnika pred njima, i to na
udaljenosti koja odgovara veliini krunog raskrija. Preglednost je potrebno
provjeriti 2 m od ruba sredinjeg otoka, kao to je prikazano na slici 12. [1]
19
Slika 12. Preglednost na krunom kolniku
Izvor:[1]
4. preglednost do pjeakog prijelaza - vozai prilikom pribliavanja krunom

raskriju moraju imati na raspolaganju toliku preglednost do pjeakog prijelaza da
je omogueno sigurno zaustavljanje pri brzini koja je doputena na ulazu u kruno
raskrije. U malim i srednje velikim krunim raskrijima potrebno je, ako doputa
okolica, vozaima vozila koja stoje neposredno iza razdjelne crte, omoguiti pregled
nad cjelokupnom irinom pjeakog prijelaza na slijedeem izlazu (ako je pjeaki
prijelaz udaljen do 50 m od krunog raskrija), kao to je prikazano na slici 13.[1]
20
Slika 13. Preglednost do pjeakog prijelaza
Izvor:[1]
2.3.7. Raskrija izvan razine
Ovakva raskrija su najvea po prostornom obuhvatu, cijeni izvedbe i po propusnoj moi, a

redovito se primjenjuju na javnim prometnicama najvieg ranga. Raskrija izvan razine su
prometne graevine za organizirano povezivanje dvaju cestovnih pravaca pod uvjetom
odravanja reima neprekinutih tokova. Prostorno razdvajanje konfliktnih stanja, odnosno
nezavisno voenje prometnih tokova u razliitim graevinskim razinama ima za posljedicu
dva najbitnija uinka: najviu sigurnost prometa i najveu propusnu mo.
Podruje primjene raskrija izvan razina (RIR) je u grupi javnih cesta najvie razine
prometnog uinka (autoceste i brze ceste). Potreba za prostornim razdvajanjem javlja se na
onim raskrijima gdje ukupna prometna optereenja glavnog (GP) i sporednog pravca (SP)
prelaze 12.000 voz/dan, a sa stajalita gospodarske opravdanosti trebalo bi se kao minimalno
uzeti optereenje od PGDP 3000 (4000) voz/dan.[1]
21
2.3.8. Rasvjeta raskrija
Svaki se voza u prometu oslanja na odreenu razinu vlastitog zapaanja, definiranog kao
sposobnost da tijekom vonje trajno selekcionira i vie ili manje podsvjesno reagira na one
dijelove vidnih obavijesti koje mu jame vlastitu sigurnost u vonji. Pouzdanost zapaanja
ovisi najvie o vozaevoj sposobnosti brzog i sigurnog uoavanja svih pojedinosti i promjena
u vlastitom vidnom polju, a i izvan njega.
Rasvjeti prometnica s preteito motornim prometom treba obratiti posebnu pozornost jer se
zahtjevi vozaa za dobrom vidljivou znatno razlikuju od zahtjeva pjeaka.
Pri vonji nou, duljina vidljivosti ovisi o osvjetljenju, tj. o svjetlosnim izvorima na prednjoj
strani motornog vozila ili o stalnoj rasvjeti prometnica i vorita. Zaustavni put vozila u
pravilu je vei od dometa svjetala na prednjoj strani vozila, pa samo kvalitetna cestovna
rasvjeta moe jamiti sigurno zapaanje moguih zapreka na tim udaljenostima.
Rasvjeta prometnih graevina mora biti takva da voza na vrijeme uoi eventualnu zapreku,
da ima dovoljnu preglednost i da je siguran u prohodnost prometnice. Pritom je potrebno
osigurati jednolinost cestovne rasvjete i istaknuti kritina mjesta (krianja, mostove,
skretanja i sl.).
Treina svih prometnih nezgoda u kojima ima ozlijeenih dogaa se noi. U usporedbi s
gustoom prometa nou, broj ozlijeenih i smrtno stradalih osoba u prometnim nezgodama
priblino je za treinu vei od onog danju. U pravilu, broj nezgoda je vei u naseljenim
mjestima, pri emu najvie stradaju pjeaci. Nezgode koje se dogaaju nou openito
pripadaju u kategoriju teih, sa znatno veom stopom smrtnosti.
U naseljima, gdje se uz prometnice kreu pjeaci, rasvjeta okolice je posebno vana kako bi
voza na vrijeme uoio kretanje pjeaka.[5]
22
3. Analiza prostorno - prometne dokumentacije grada Krapine
Od prikupljene i dostupne dokumentacije grada Krapine, valja izdvojiti Prometnu studiju

grada Krapine iz 1998. godine, koju je izradio Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Od ostale dokumentacije dostupan je Generalni urbanistiki plan grada Krapine.
U sljedeem tekstu iz Generalnog urbanistikog plana grada Krapine izdvojeni su najvaniji

dijelovi koji se na neki nain veu na temu ovog diplomskog rada i openito promet.
Generalnim urbanistikim planom grada Krapine odreuju se neki uvjeti ureenja prostora
koji je pod obuhvatom vaeeg urbanistikog plana.
Iz navedenog urbanistikog plana izdvaja se najvanije to je u dodiru s prometnom

infrastrukturom.
Prostor za razvoj infrastrukture treba planirati i ostvariti po najviim standardima zatite

okolia.
Voenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojei pojasevi i

ustrojavaju zajedniki za vie vodova, tako da se izbjegnu ume, vrijedno poljodjelsko
zemljite, da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu naela i
smjernica o zatiti prirode, krajolika i cjelokupnog okolia.
Zatitni pojas dravnih, upanijskih i lokalnih cesta odreen je vaeim Zakonom o

cestama. Zatitni pojas za autoceste je 80 metara, ceste namijenjene iskljuivo za promet
motornih vozila ili brze ceste 70 m, dravne ceste 50 metara, za upanijske 30 metara i za
lokalne ceste 20 metara. Unutar zatitnog pojasa (koji je u pravilu simetrian u odnosu na os
kolnika) nije dozvoljena nikakva izgradnja, sadnja stabala, ivice i drugog raslinja. U pojasu
izmeu cestovnog zemljita i graevine nije dozvoljena sadnja stabala, ivice i drugog raslinja
koje bi onemoguilo preglednost pri ukljuivanju u promet s prilaza na javnu cestu.
Minimalna irina kolnika za planirane nerazvrstane ceste moe biti 5,5 m za dvije vozne
trake), odnosno 3,5 m za jednu voznu traku.
Minimalna udaljenost regulacijskog pravca gradskih ulica od ruba kolnika treba osigurati
mogunost gradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne moe biti manja
od one odreene zakonskim propisima.
23
Kada su postojee gradske ulice ue od irina navedenih ovim stavkom, a kada s obje strane
gradske ulice postoje izgraene graevine, postojea irina ulinog koridora moe se zadrati,
ali uz uvjet da se ne ugroava normalno funkcioniranje prometa.[6]
Tekst koji slijedi je dio Prometne studije grada Krapine iz 1998.godine, iz koje je izdvojeno
najbitnije vezano uz cestovni promet i temu ovog rada.
Kao glavni ciljevi izrade Prometne studije postavljeni su:
usklaivanje prometnog sustava s planiranim magistralnim prometnim koridorima

(autocesta D1 sa potrebnim paralelnim cestama te brza eljeznika pruga);
rijeiti dananje probleme prometa u uem sreditu grada, iz kojeg je potrebno izbaciti
teretni i tranzitni promet;
kvalitetno povezati ulini sustav u gradskom sreditu s cestovnim sustavom ireg
prostora;
rijeiti dananje probleme prijelaza preko eljeznike pruge u gradskom sreditu;
predvidjeti nove parkiraline povrine;
predvidjeti proirenje postojeih i izgradnju novim prometnih terminala;
istraiti mogunosti organiziranja najprikladnijih oblika javnog gradskog i prigradskog
prijevoza putnika.
Pod obiljejima toka prometa navedeno je sljedee:
Veliki zastoji na pojedinim prometnim pravcima prije raskrija posljedica su

koncentracije prometnih tokova u sreditu grada, te poetkom i zavretkom rada
gotovo svih zaposlenih u isto vrijeme.
Najoptereeniji prometni pravci su: Zagrebaka cesta, Ulica Ante Starevia, Ulica
Ljudevita Gaja, Magistratska ulica, Ulica Ivana Rendia, Celjska cesta, Ulica Matije
Gupca, Ulica Dragutina Krambergera te prikljuak na magistralnu dravnu cestu D1.
Pomanjkanje parkiralinih povrina u sreditu grada takoer usporava i izaziva
nesigurnost u prometu. Pjeaka zona u sreditu grada vrlo primjereno funkcionira i
treba je zadrati uz odgovarajue opremanje primjerenom urbanom opremom.[7]
24
Kao prijedlog razvoja javnog prijevoza putnika spominje se vrlo loa eljeznika
infrastruktura, no nudi potencijal za razvoj lokalne i prigradske lake eljeznice (light rail).
Osim toga, spominje se mogunost uvoenja linije javnog gradskog prijevoza autobusima, s
obzirom na izdueni oblik gradskog podruja.
Prijedlog razvoja prometne mree zasnovan je na dogradnji postojeeg stanja u svrhu

rjeavanja sadanjih prometnih tekoa, a dijelom na irenju prometne mree s ciljem da se
ue gradsko podruje oslobodi tranzitnog i tekog teretnog prometa odnosno onog prometa
kojemu nije cilj i svrha putovanje u sredinji dio grada. Rjeavanje prometne mree grada
Krapine predloeno je u etiri etape, u kojima je vie razliitih izgradnji i dogradnji.[7]
Izgraen je produetak Ulice Frana Galovia prema junom djelu grada, te spoj industrijske
ceste preko nadvonjaka do vora Mihaljekov jarek na D1.
Terminal za teretna vozila u junom predjelu grada nije izgraen. Takoer nije izgraen
dodatni produetak Ulice Frana Galovia prema voru Krapina, kako ni zapadna obilaznica
grada Krapine od Bregovite ulice do Pristave Krapinske, pa prema voru Krapina.
Planirana je izgradnja ceste Krapina - Podgora Krapinska uz RC Podgora, kako bi se

omoguio pristup sportskom centru s D1.
Na starom autobusnom kolodvoru planirano je poveanje povrine objekta i broja perona,

no izgraen je novi autobusni kolodvor junije uz Ulicu Frana Galovia.
U prometnoj studiji navedene su jo neke obilazne, spojne, prikljune ceste, kojima bi se dio
tranzitnog prometa maknuo iz sredinjih i preoptereenih gradskih i prigradskih ulica, no to
nije realizirano.
to se tie parkirnih mjesta, predloena je dvoetana parking garaa juno od autobusnog

kolodvora. Vrijedi napomenuti da se na toj lokaciji uredila povea parking povrina u jednoj
razini. Takoer se uredilo jo nekoliko parkirnih povrina uz Ulicu Frana Galovia, Ulicu
Ivana Rendia te uz Celjsku cestu u blizini Muzeja Krapinskih Neandertalaca, gdje je
izgraeno i parkiralite za autobuse.
Predloena je izgradnja biciklistikih staza uz sve glavne gradske prometnice i druge

prometnice ukoliko to postojea izgradnja dozvoljava. Za sada nije izgraena ni na koji drugi
nain obiljeena ni jedna biciklistika staza.
25
Na slici 14 je prikazana karta s dravnim i upanijskim cestama, te autocestama, koje
prolaze podrujem grada krapine. Crveno oznaeno na karti su dravne ceste, upanijske ceste
su oznaene zelenom bojom, autoceste ljubiastom, sivo su nerazvrstane ceste.
Slika 14. Karta cesta na podruju grada Krapine
Izvor:[14]
26
4. Analiza i kritiki osvrt na postojee stanje voenja prometnih tokova u
raskrijima u podruju grada Krapine
U ovom poglavlju prezentirano je stanje voenja prometnih tokova u nekim raskrijima,

analiza i kritiki osvrt na oblik i eventualne nepravilnosti postojeeg stanja.
Uz navedeno, obratit e se panja na neke nedostatke i nepravilnosti u prometnom sustavu

grada Krapine.
Na slici 15 prikazana je karta dijela grada na kojoj su crveno oznaene lokacije raskrija ili
dionice koje su analizirane u ovome radu.
Slika 15. Karta lokacija analiziranih u radu
Izvor: Autor prema [9]
27
4.1.Raskrije Celjske ceste i Ulice Matije Gupca
Spomenuto raskrije nalazi se sjeverno od centra Grad Krapine, a nalikuje klasinom "T"
raskriju, u kojem Ulica Matije Gupca ima status sporednog privoza. Glavnu prometnicu ini
Celjska Cesta i Ulica Dolie.
Raskrije je regulirano horizontalnom i vertikalnom signalizacijom koja je izvedena

prema Pravilniku, te nema znatnijih nedostataka, ali veliki problem raskrija je nekvalitetna
rasvjeta.
Cestovno eljezniki prijelaz uz predmetno raskrije osiguran je zvuno-svjetlosnim

signalom.
Preko Celjske ceste iscrtan je pjeaki prijelaz kojim prolazi dosta pjeaka zbog
neposredne blizine eljeznike postaje, novoizgraene Konzum trgovine i osnovne kole.
Pjeaki prijelaz predstavlja opasnost za sve korisnike jer vozila postiu (unato ogranienju
na 40 km/h) znatno vee brzine, te ne potuju prednost pjeaka na prijelazu. Jo vei problem
pojavljuje se nou zbog slabe vidljivosti pjeakog prijelaza i nepostojanja rasvjete.
Kolnik se sastoji od jednog prometnog traka za svaki smjer i u loem je stanju,

horizontalne oznake su izblijedjele, a nedostaje i dio vertikalne signalizacije, te nema
ureenog ni oznaenog stajalita za autobuse.
Na sredinjem neureenom dijelu raskrija parkiraju se vozila, a korisnici javnog

autobusnog prijevoza ekaju na dolazak autobusa.
Autobus prometuje samo na glavnoj cesti iz smjera Krapine prema utnici, Jesenju, ili
urmanecu.
Na slikama 16, 17 i 18 prikazan je izgled predmetnog raskrija.
28
Slika 16. Digitalni ortofoto predmetnog raskrija
Izvor:Autor prema [8]
Slika 17. Izgled raskrija 2015.godine
29
Na slici 16 prikazano je trenutno stanje raskrija, na kojem su postavljeni rubnjaci u
meuprostor koji je do sada bi u razini s kolnikom, te e se postaviti novi sloj asfalta. Na
podruju raskrija nije predvieno stajalite za autobuse ni prostor za nogostup i ekanje
putnika.
Slika 18.Trenutno stanje predmetnog raskrija
4.2. Raskrije ulica Frana Galovia, Ivana Rendia i Ante Starevia
Spomenuto raskrije je jedno od najprometnijih raskrija u gradu Krapini, s obzirom da se

nalazi u blizini eljeznikog kolodvora, osnovne i srednje kole, parkiralita i drugih
privlanih faktora.
Raskrije je regulirano horizontalnom i vertikalnom signalizacijom koja je u vrlo dobrom

stanju. Kolniki zastor je takoer u dobrom stanju, a sastoji se od po jednog prometnog traka
za svaki smjer, osim Ulice Ivana Rendia koja ima odvojen trak za ravno, odnosno za
nastavak kretanja vozila prema Ulici Frana Galovia.
Glavni privoz ini upravo spomenuta Ulica Ivana Rendia koja se kroz lijevi zavoj nastavlja
u Ulicu Ante Starevia. Ulica Frana Galovia ini sporedni privoz te je na ulasku u raskrije
obavezno zaustavljanje.
30
Mjerodavno vozilo je teglja s poluprikolicom iz razloga to nije ostvarena zamisao iz
Prometne studije da se teretni promet makne iz ueg podruja grada.
Sredinji isprekidani prostor esto slui kao mjesto za zaustavljanje/parkiranje vozila ime
se smanjuje preglednost i sigurnost u raskriju.
Dodatni trak za kretanje iz smjera Ulice Ivana Rendia prema Ulici Frana Galovia vrlo
esto slui za zaustavljanje vozila, parkiranje, ili djelomino parkiranje plonik - kolnik, ime
se smanjuje irina prometnog traka potrebna za prolazak vozila te na taj nain trak gubi svoju
osnovnu funkciju.
Lijevi skretai iz smjera Ante Starevia prema Ulici Frana Galovia oteano obavljaju
operaciju skretanja zbog toga to moraju proputati dominantni tok iz Ulice Ivana Rendia, a
uz to imaju smanjenu preglednost.
U neposrednoj blizini raskrija nalazi se ulaz u prostor nekadanjeg autobusnog kolodvora

koji sada slui kao parkiralite za osobna i teretna vozila i poslovni prostor.
Na slikama 19 i 20 prikazano je trenutno stanje raskrija.
31
Slika 20. Pogled na raskrije iz ulice Frana Galovia
Izvor:[9]
4.3.Raskrije Zagrebake ceste i Ulica Dragutina Domjania, Ante Starevia i

Ljudevita Gaja
Spomenuto raskrije udaljeno je stotinjak metara od raskrija analiziranog u prethodnom

poglavlju, a ureeno je horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, koja je u dobrom stanju.
Neposredno prije ulaska u raskrije iz smjera Ulica Ante Starevia nalazi se pjeaki prijelaz
sa semaforima koji se aktivira po potrebi (aktiviraju ga pjeaci).
Glavni tok ine vozila iz smjera Ulice Ante Starevia kroz blagi lijevi zavoj prema centru
grada Ulicom Ljudevita Gaja. Vozila koja dolaze iz smjera Zagrebake ceste, pri nastavljanju
ravno u Ulicu Ljudevita Gaja, ili skretanja lijevo prema Ulici Ante Starevia, prije
ukljuivanja imaju obvezu zaustavljanja. Za vozila iz Ulice Ljudevita Gaja prema
Zagrebakoj cesti postoji odvojen trak za lijevo skretanje.
U sredini raskrija ureen je izdignuti otok trokutastog oblika, unutar kojeg je izdignut
manji kruni otok. Trokutasti otok izmeu ostalog slui za zaustavljanje pjeaka prilikom
32
prolaska preko pjeakih prijelaza koji su iscrtani preko svake od spomenutih ulica ovog
raskrija.
Glavni nedostatak raskriju predstavljaju vozila koja ulaze u Ulicu Dragutina Domjania, a
dolaze iz smjera Ulice Ljudevita Gaja, te obratno. Razlog je to pri obavljanju takve operacije,
zbog trokutastog otoka i konstrukcije raskrija, vozai ine prometni prekraj nepotujui
jedan od postavljenih znakova obaveznog kretanja.
Sljedei nedostatak lei u tome to znatan broj vozaa ne potuje ogranienja brzine na
potezu Zagrebake ceste, pri emu kod nailaska na prometni znak STOP ne zaustavljaju
vozilo, ime oduzimaju prednost vozilima na glavnom privozu.
Jo jedan nedostatak predstavlja poloaj pjeakog prijelaza na junoj strani trokutastog

otoka. Naime, vozila koja se kreu Ulicom Ante Starevia i skreu desno, prema potrebi
moraju zaustaviti vozilo pred pjeakim prijelazom ime iza sebe zatvaraju glavni tok.
Promatranim raskrijem prolaze tegljai s poluprikolicom, razliita manja teretna vozila, te

po potrebi izvanredni prijevozi zbog izvoza proizvoda tvrtke Jedinstvo d.d. iz Mihaljekovog
Jarka.
Predmetno raskrije je vizualno prikazano na slikama 21 i 22.
33
Slika 22. Izgled raskrija
Izvor:[9]
4.4. Raskrije Ulice Ljudevita Gaja
Raskrije na Ulici Ljudevita Gaja jedino je raskrije u gradu Krapini koje je u potpunosti
upravljano semaforima.
Ulica Ljudevita Gaja protee se od raskrija spomenutog u prethodnom poglavlju, te se

prua desno prema dravnoj cesti D1(sporedni privoz) i ravno prema centru grada i Trgu
Ljudevita Gaja (glavni privoz).
Na glavnom privozu prema centru grada, izvedena je traka za lijevo, odnosno ravno, a drugi
trak je za desne skretae.
Prolaskom kroz raskrije otvara se poseban trak za skretanje desno na manje parkiralite te
u Ulice Kardinala Stepinca i Josipa Jurja Strossmayera (jednosmjerna ulica). U tom desnom
traku vrlo esto se zaustavljaju i parkiraju vozila i na taj nain vozila koja skreu desno
moraju skretati sa sredinje trake i time smanjuju propusnu mo glavnog toka.
U nastavku Ulica Ljudevita Gaja postaje jednosmjerna, a doputen smjer kretanja je samo
prema centru grada. Gledano iz centra grada prema ovom raskriju, vozila imaju mogunost
lijevog skretanja na semaforiziranom raskriju (prema D1) ili ravno prema raskriju iz
prethodnog poglavlja.
34
Signalni plan "favorizira" glavni tok, dok je privoz iz smjera D1 upravljan poluautomatski,
pri emu se nailaskom vozila ono registrira, te po mogunosti daje prednost prolaska
raskrijem. U isto vrijeme pali se dopunska strelica za desne skretae s glavnog toka.
Trak za lijeve skretae na glavnom privozu u smjeru centra je prekratak, odnosno predvien
je za svega nekoliko vozila, a s obzirom da je to najprometniji smjer, ta se traka brzo napuni
vozilima pri emu dolazi do zaguenja i nemogunosti prolaska vozila koja skreu desno s
posebnog traka.
Pri prolasku teretnih vozila i nekih autobusa iz smjera D1 prema raskriju iz prethodnog
poglavlja, dolazi do potekoa pri obavljanju spomenute operacije te se ponekad vozila koja
su zaustavljena pred horizontalnom crtom u traci za nastavak lijevo/ravno na glavnom toku,
moraju pomicati prema desno kako bi teretnom vozilu pruili vie prostora za skretanje.
Semaforizirano raskrije, te poloaj prometnih povrina i susjednih ulica prikazani su na

slikama 23, 24, 25, 26.
35
Slika 24. Izgled glavnog privoza raskriju
Izvor:[9]
Slika 25. Pogled na raskrije sa sporednog privoza
Izvor:[9]
36
Slika 26. Pogled iz raskrija prema centru grada
Izvor:[9]
4.5. Izlaz s Trga Ljudevita Gaja na Celjsku cestu
Ulica kojom se izlazi s Trga Ljudevita Gaja na Celjsku cestu je jednosmjerna cesta.
Gledano unatrag nekoliko godina, vozila su imala mogunost skretanja lijevo i desno na
Celjsku cestu, da bi se nakon rekonstrukcije onemoguilo lijevo skretanje zbog smanjene
preglednosti.
S obzirom na nezadovoljstvo i velik broj vozaa koji nisu potivali obavezu skretanja prema
desno, izlaz na Celjsku cestu se "pomaknuo" nekoliko metara naprijed, uklonjena su neka
parkirna mjesta, te sada vozila opet mogu skretati i lijevo i desno.
Dok vozilo koje eka prazninu da skrene lijevo, vozila iza se nalaze na kolniku poprilinog
uzdunog nagiba te im je oteano kretanje.
Vozila koja skreu lijevo trebaju puno veu vremensku prazninu nego vozila koja idu desno
na Celjsku cestu.
Izgled izlaza na Celjsku cestu prikazan na slikama 27 i 28.
37
Slika 27. Stanje prije rekonstrukcije
Izvor:[9]
Slika 28. Trenutno stanje
4.6.Dionica ceste kroz Strahinje
Izlaskom iz ueg podruja grada, na Ulicu Matije Gupca nadovezuje se naselje Strahinje
kroz koje prolazi spomenuta cesta.
38
Na spomenutoj dionici nalazi se vie mjesta s nedovoljnom preglednou, premalom
irinom kolnika, dok na itavoj dionici nema pjeake staze.
Sigurnost pjeaka, pa i drugih sudionika u prometu, dodatno se naruava prebrzom vonjom.
Na slikama 29, 30 i 31 prikazana je lokacija predmetne dionice te trenutno stanje kolnika.
Slika 29. Nepregledan zavoj, kolnik nedovoljne irine
Izvor:[9]
39
Slika 30. Izgled predmetne dionice
Izvor:[9]
Slika 31. Kolnik nedovoljne irine
Izvor:[9]
40
4.7.Dionica Celjske ceste
Dionica viestruko spominjane Celjske ceste od raskrija u poglavlju 4.1. do osnovne kole
Augusta Cesarca, koja je smjetena uz Celjsku cestu.
Na slici 32 prikazana je lokacija te dionice.
Slika 32. Dionica Celjske ceste
Izvor:[9]
Kolnik na promatranoj dionici nije u najboljem stanju zbog neadekvatno izvedenih rubova
preko kolnika.
Uz nedostatak rasvjete, bitan je i izostanak pjeake staze uz cestu. Iako postoji izdvojena
pjeaka staza u obliku etalita uz rijeku Krapinicu, odreeni broj pjeaka i dalje koristi
bankinu spomenute ceste za hodanje prema koli, centru grada, ili u suprotnom smjeru -
novoizgraenoj trgovini Konzum.
41
Na prethodnoj slici vidljiv je i zavoj iji nagib na vanjsku stranu, uz sklizak kolnik,
predstavlja opasnost za vozila, unato ogranienju brzine na 40 km/h (ogranienje gotovo
nitko ne potuje).
Potencijalno opasno mjesto predstavlja i prostor uz kolnik koji esto slui kao mjesto za
ulazak i izlazak djece iz vozila.
4.8. Autobusni kolodvor i stajalita
Grad Krapina je jedan od rijetkih gradova koji ima dva autobusna kolodvora. Oba se nalaze
u Ulici Frana Galovia - jedan je u funkciji autobusnog kolodvora, dok drugi slui kao
poslovni prostor i parkiralite tegljaa, kamiona, osobnih automobila.
Stari autobusni kolodvor nalazi se u neposrednoj blizini eljeznike stanice, na lokaciji oko
koje je velika koncentracija privlanih faktora. Zgrada, parkiralite i peroni tog kolodvora su u
privatnom vlasnitvu lokalnog autoprijevoznika. Vrlo jednostavno dolazi se do zakljuka
kako se taj postupak nikako ne uklapa u plan Prometne studije prema kojoj bi se u narednim
godinama teretni promet trebao izdvojiti iz centra grada.
Vodea kompanija za prijevoz putnika na podruju grada Krapine, pa i ire, Preseki grupa
d.o.o., izgradila je vlastiti autobusni kolodvor. Novi kolodvor udaljen je od starog oko 750
metara, to nije najbolja lokacija s obzirom na poloaj osnovne i srednje kole te drugih
faktora.
U neposrednoj blizini stare kolodvorske zgrade, na Ulici Frana Galovia, na kolniku je

iscrtano stajalite za autobuse na kojima je povea koncentracija putnika. Problematika
spomenutog lei u tome to gotovo u isto vrijeme dolazi vie autobusa te tada dolazi do
zaguenja na spomenutoj ulici.
Uz spomenuto stajalite i prostor za putnike nalazi se veliko parkiralite u koje se je moglo

smjestiti to stajalite.
Neka stajalita nisu uvedena kao slubena, ve se autobusi esto zaustavljaju na lokacijama
koje nemaju oznaen prostor za stajanje ni prostor za putnike, to s aspekta sigurnosti nije
zadovoljavajue.
42
5. Analiza podataka o brojanju prometa na podruju grada Krapine u
2015.godini
Za potrebe odreivanja mjerodavnog prometnog optereenja V [voz/h], potrebno je runo

izbrojati promet. Brojanje prometa na pojedinim lokacijama vezanih uz temu ovog
diplomskog rada izvedeno je na najprometniji dan u ovome gradu, a to je etvrtak. S obzirom
na opseg izvrenog brojanja, odnosno broj pokrivenih lokacija, brojanje je podijeljeno na tri
uzastopna etvrtka. Za vrni sat odreeno je vrijeme od 8:00 do 9:00, zbog toga to se u tom
vremenu u gradu stvara najvea koncentracija vozila. Kao vrni sat moglo bi se uzeti i vrijeme
u ranim jutarnjim satima, no pretpostavka je da je ovaj vrni sat bolji pokazatelj.
Promet je izbrojen na pet raskrija, u svim smjerovima, u vremenskim intervalima od 15

minuta.
Brojana vozila su svrstana u 5 kategorija, no nije svaka kategorija zastupljena u svakom

raskriju zbog ogranienja kretanja pojedinih kategorija po odreenim ulicama:
1. Osobna vozila (A)
2. Teretna vozila <5 t (TV <5t)
3. Teretna vozila >5 t (TV >5t)
4. Autobus (B)
5. Motocikl (M)
Sljedee tablice odnose se na raskrije opisano u poglavlju 4.1.
Tablica 1.Broj vozila u smjeru Krapina-Dolie
Vremenski
Sat Smjer
interval
OA TV <5t TV>5T M B
0-15 29 3 3 1 3
8:00 Krapina 15-30 26 4 0 0 0
- - 30-45 20 2 2 3 1
9:00 Dolie 45-60 33 6 4 1 1
Ukupno 108 15 9 5 5
Sveukupno 142
43
Tablica 2.Broj vozila u smjeru Dolie-Krapina
Vremenski
Sat Smjer
interval
OA TV <5t TV >5t MT B
0-15 64 2 1 0 0
8:00 Dolie 15-30 53 3 1 0 0
- - 30-45 47 2 2 1 1
9:00 Krapina 45-60 52 1 1 1 0
Ukupno 216 8 5 2 1
Sveukupno 232
Tablica 3. Broj vozila u smjeru Krapina-Strahinje
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 22 3 0 1 -
8:00 Krapina 15-30 26 1 0 0 -
- - 30-45 34 0 0 0 -
9:00 Strahinje 45-60 24 1 0 1 -
Ukupno 106 5 0 2 -
Sveukupno 113
Tablica 4. Broj vozila u smjeru Strahinje-Krapina
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 28 1 - 1 -
8:00 Strahinje 15-30 25 2 - 0 -
- - 30-45 37 1 - 0 -
9:00 Krapina 45-60 33 0 - 1 -
Ukupno 123 4 - 2 -
Sveukupno 129
Tablica 5. Broj vozila u smjeru Strahinje-Dolie
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 5 3 - 0 -
8:00 Strahinje 15-30 3 1 - 1 -
- - 30-45 4 2 - 0 -
9:00 Dolie 45-60 7 1 - 0 -
Ukupno 19 7 - 1 -
Sveukupno 27
44
Tablica 6. Broj vozila u smjeru Dolie-Strahinje
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 3 1 - 0 -
8:00 Dolie 15-30 4 0 - 0 -
- - 30-45 3 0 - 0 -
9:00 Strahinje 45-60 6 1 - 0 -
Ukupno 16 2 - 0 -
Sveukupno 18
Tablica 7.Pjeaci
08:00- Pjeaki prijelaz: Ukupno:

Pjeaci
09:00 Celjska cesta 28
Potrebno je napomenuti da prometno optereenje prikazano u prethodnim tablicama nije

dobar pokazatelj stvarnog optereenja. Jedan od razloga je zatvaranje dionice Matije Gupca
zbog kompletne rekonstrukcije instalacija i kolnika, ime se dio prometa preselio na
predmetno raskrije. S druge strane, nedugo prije izvrenja brojanja prometa dolo je do
zatvaranja dravne ceste D1 na dionici od Krapine do urmaneca, ime se tranzitni promet
preusmjerio na Celjsku cestu koja prolazi tim raskrijem kao glavni privoz.
U tablicama 8, 9, 10, 11, 12, 13 i 14 prikazani su podaci brojanja prometa za raskrije

opisano u poglavlju 4.2.
Tablica 8. Broj vozila u smjeru Ivana Rendia-Frana Galovia
Vremenski
Sat Smjer
interval
OA TV <5t TV>5T M B
0-15 49 5 - 3 1
Ivana
8:00
Rendia
15-30 38 2 - 1 1
- - 30-45 42 3 - 2 2
Frana
9:00
Galovia
45-60 51 1 - 1 0
Ukupno 180 11 - 7 4
Sveukupno 202
45
Tablica 9. Broj vozila u smjeru Frana Galovia-Ivana Rendia
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 27 3 - 0 0
Frana
8:00
Galovia
15-30 24 1 - 1 0
- - 30-45 35 2 - 2 1
Ivana
9:00
Rendia
45-60 29 1 - 4 0
Ukupno 115 7 - 7 1
Sveukupno 130
Tablica 10. Broj vozila u smjeru Frana Galovia-Ante Starevia
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 61 2 1 0 0
Frana
8:00
Galovia
15-30 52 0 0 1 0
- - 30-45 58 3 1 0 1
Ante
9:00
Starevia
45-60 53 1 0 2 0
Ukupno 224 6 2 3 1
Sveukupno 236
Tablica 11. Broj vozila u smjeru Ante Starevia-Frana Galovia
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 20 0 0 0 0
Ante
8:00
Starevia
15-30 27 0 0 0 0
- - 30-45 32 1 1 1 0
Frana
9:00
Galovia
45-60 25 2 0 3 1
Ukupno 104 3 1 4 1
Sveukupno 113
46
Tablica 12. Broj vozila u smjeru Ante Starevia-Ivana Rendia
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 25 5 - 0 0
Ante
8:00
Starevia
15-30 29 8 - 1 1
- - 30-45 38 4 - 3 1
Ivana
9:00
Rendia
45-60 35 2 - 0 1
Ukupno 127 19 - 4 3
Sveukupno 153
Tablica 13. Broj vozila u smjeru Ivana Rendia-Ante Starevia
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 75 4 - 0 1
Ivana
8:00
Rendia
15-30 92 11 - 1 0
- - 30-45 81 5 - 3 0
Ante
9:00
Starevia
45-60 79 4 - 0 0
Ukupno 327 24 - 4 1
Sveukupno 356
U tablici 14 prikazan je broj pjeaka unutar jednog vrnog sata, na pjeakim prijelazima
preko privoza navedenih u tablici.
Tablica 14.Pjeaci
Pjeaki prijelaz: Ukupno:
08:00- Ivana Rendia 64
Pjeaci
09:00 Frana Galovia 198
Ante Starevia 156
U sljedeim tablicama (tablice 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22) prikazano je prometno
optereenje prema brojanju prometa za raskrije ija je problematika opisana u poglavlju 4.3.
47
Tablica 15. Broj vozila u smjeru Mihaljekov Jarek-Centar grada
Vremenski
Sat Smjer
interval
OA TV <5t TV>5T M B
0-15 39 4 1 2 0
Mihaljekov
8:00
Jarek
15-30 26 1 1 2 0
- - 30-45 35 3 0 3 0
Centar
9:00
grada
45-60 42 5 2 1 0
Ukupno 142 13 4 8 0
Sveukupno 167
Tablica 16. Broj vozila u smjeru Centar grada-Mihaljekov Jarek
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 9 0 0 0 0
Centar
8:00
grada
15-30 11 0 0 1 0
- - 30-45 13 2 1 0 0
Mihaljekov
9:00
Jarek
45-60 7 0 0 2 0
Ukupno 40 2 1 3 0
Sveukupno 46
Tablica 17. Broj vozila u smjeru Mihaljekov Jarek-Ante Starevia
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 21 4 0 0 0
Mihaljekov
8:00
Jarek
15-30 24 2 0 0 0
- - 30-45 31 3 0 2 1
Ante
9:00
Starevia
45-60 27 2 0 1 0
Ukupno 103 11 0 3 1
Sveukupno 118
48
Tablica 18. Broj vozila u smjeru Ante Starevia-Mihaljekov Jarek
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 48 1 0 1 0
Ante
8:00
Starevia
15-30 55 2 1 0 1
- - 30-45 61 3 2 1 0
Mihaljekov
9:00
Jarek
45-60 53 1 0 0 1
Ukupno 217 7 3 2 2
Sveukupno 231
Tablica 19. Broj vozila u smjeru Ante Starevia-Centar grada
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 84 4 2 1 0
Ante
8:00
Starevia
15-30 74 3 3 0 0
- - 30-45 79 7 1 2 2
Centar
9:00
grada
45-60 81 2 3 1 1
Ukupno 318 16 9 4 3
Sveukupno 350
Tablica 20. Broj vozila u smjeru Centar grada-Ante Starevia
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 23 2 0 0 0
Centar
8:00
grada
15-30 20 4 0 0 0
- - 30-45 27 2 1 2 0
Ante
9:00
Starevia
45-60 36 1 0 1 1
Ukupno 106 9 1 3 1
Sveukupno 120
U tablici 21 prikazani su podaci prometnog optereenja Ulice Dragutina Domjania, na

nain da je prikazan broj vozila koja ulaze i izlaze, te iz kojeg ili u kojem pravcu se kreu.
49
Tablica 21.Ulica Dragutina Domjania
Ulaz u Ul.D.Domjania Izlaz iz Ul.D.Domjania

Ukupno Ukupno
Iz smjera: Prema:
ulaz izlaz
A.Starevia 5 A.Starevia 11
Mihaljekov Mihaljekov
15 9
Jarek Jarek
Centar Centar
4 5
grada grada
U tablici 22 prikazan je broj pjeaka unutar jednog vrnog sata, preko tri pjeaka prijelaza
navedena u tablici.
Tablica 22.Pjeaci

08:00-
Pjeaci Zg.cesta x 2 75
09:00
Ante Starevia 54
U tablicama 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29 prikazano je prometno optereenje na
semaforiziranom raskriju Ulice Ljudevita Gaja.
Tablica 23. Broj vozila u smjeru Mihaljekov Jarek-Centar grada
Vremenski
Sat Smjer
interval
OA TV <5t TV>5T M B
0-15 73 5 - 0 -
Mihaljekov
8:00
Jarek
15-30 70 2 - 1 -
- - 30-45 68 3 - 2 -
Centar
9:00
grada
45-60 74 1 - 1 -
Ukupno 285 11 - 4 -
Sveukupno 300
50
Tablica 24. Broj vozila u smjeru Centar grada-Mihaljekov Jarek
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 4 0 - 1 -
Centar
8:00
grada
15-30 1 1 - 0 -
- - 30-45 2 0 - 0 -
Mihaljekov
9:00
Jarek
45-60 7 0 - 0 -
Ukupno 14 1 - 1 -
Sveukupno 16
Tablica 25. Broj vozila u smjeru Mihaljekov Jarek-D1
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 42 6 2 2 0
Mihaljekov
8:00
Jarek
15-30 35 4 1 2 0
- - 30-45 27 0 1 1
9:00 D1 45-60 44 0 1 0
Ukupno 148 10 3 6 1
Sveukupno 168
Tablica 26. Broj vozila u smjeru D1-Mihaljekov Jarek
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 24 3 0 0 0
8:00 D1 15-30 16 2 1 1 1
- - 30-45 19 1 0 0 0
Mihaljekov
9:00
Jarek
45-60 22 2 1 2 0
Ukupno 81 8 2 3 1
Sveukupno 95
51
Tablica 27. Broj vozila u smjeru D1-Centar grada
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 17 2 - 0 -
8:00 D1 15-30 18 1 - 1 -
- - 30-45 22 2 - 0 -
Centar
9:00
grada
45-60 12 3 - 0 -
Ukupno 69 8 - 1 -
Sveukupno 78
Tablica 28. Broj vozila u smjeru Centar grada-D1
Vremenski
Sat Smjer
interval
0-15 2 0 - 1 -
Centar
8:00
grada
15-30 4 0 - 0 -
- - 30-45 3 0 - 0 -
9:00 D1 45-60 3 0 - 0 -
Ukupno 12 0 - 1 -
Sveukupno 13
U tablici 29 prikazanje broj pjeaka preko pjeakih prijelaza na tri privoza raskriju, kako
slijedi.
Tablica 29.Pjeaci
08:00- Zg.Banka 53
Pjeaci
09:00 Zg.Banka - Konzum 114
Konzum - PSK 103
U tablicama 30, 31 naveden je broj osobnih automobila koji ulaze u Ulice Kardinala
Stepinca, te Josipa Jurja Strossmayera, iz razloga da se prikae koliko vozila i iz kojeg smjera
skree u navedene ulice, koristei (ili ne koristei zbog nepropisnog parkiranja) poseban trak
za navedena desna skretanja.
52
Tablica 30.Ulaz u Ul. Kardinala Stepinca
Ukupno ulaz u
Iz smjera:
Ul.Kardinala Stepinca
D1 1
Mihaljekov
34
Jarek
Tablica 31.Ulaz u Ul. J. J. Strossmayera
Ukupno ulaz u
Iz smjera:
Ul.J.J.Strossmayera
D1 2
Mihaljekov
5
Jarek
Kardinala
2
Stepinca
53
6. Prijedlog poboljanja postojeih raskrija na podruju grada Krapine
U ovom poglavlju predloena su neka rjeenja kojima bi se poboljalo postojee stanje

pojedinih raskrija. Manjim ili veim zahvatima, ovisno o postojeoj geometriji raskrija i
prostoru, mogue je pridonijeti veoj propusnosti i sigurnosti, kako raskrija, tako i nekih
dionica.
6.1. Prijedlog poboljanja raskrija Celjske ceste i Ulice Matije Gupca
Kako na predmetnom raskriju nema zastoja ni prometnih nesrea, preporuaju se samo

manji zahvati.
Predlae se postavljanje novog sloja kolnike konstrukcije na postojee prometne trakove i

iscrtavanje horizontalne signalizacije. Sredinji trokutasti otok se moe djelomino izdignuti,
a uz Celjsku cestu potrebno je urediti stajalite za autobuse (iako u ovom trenutku ono nije
slubeno stajalite) i pjeaki prijelaz preko privoza Ulice Matije Gupca. Uz navedeno
potrebno je postavljanje javne rasvjete na podruju raskrija.
Takoer se na suprotnoj strani strani Celjske ceste (smjer Dolie - Krapina) predlae
propisno obiljeavanje stajalita te izgradnja nogostupa.
Na ovaj nain raskrije moe i dalje funkcionirati bez zastoja ili nekih drugih potekoa.
Na slici 33 prikazano je idejno rjeenje, a detaljnije je prikazano u Prilogu 1.
Slika 33. Idejno rjeenje raskrija Celjske ceste i Ulice Matije Gupca
54
Na postojee raskrije, preciznije na sredinji neureeni prostor, uvueno je stajalite za
autobuse te nogostup kojim se preko pjeakog prijelaza dolazi na nogostup uz privoz Ulice
Matije Gupca. Stajalite nije projektirano prema smjernicama, ve je prilagoeno dostupnom
prostoru. Na preostalom prostoru mogue je staviti razliito zelenilo.
S druge strane iscrtano je autobusno stajalite za smjer Dolie - Krapina. Takoer je

predvien nogostup uz Celjsku cestu do desnog skretanja za naselje Dolie.
irina svih prometnih trakova iznosi 3m.
Uz pjeaki prijelaz preko Celjske ceste predlae se postavljanje semafora za pjeake zbog
postizanja velikih brzina vozila (unato ogranienju na 40 km/h) i nepotivanja prednosti
pjeaka. Umjesto semafora mogue je postaviti i trake za zvuno upozoravanje vozaa.
S obzirom da se na to raskrije nadovezuje Ulica Matije Gupca za koju se u poglavlju 6.9.

predlae uvoenje samo jednog smjera prometa, jasno je kako e gotovo sva vozila iz
Podgore Krapinske, Strahinja, te iz smjera centra grada, prolaziti dotinim raskrijem i
skretati lijevo na Celjsku cestu i nastaviti vonju prema centru grada.
Trenutno je teko predvidjeti eventualno poveanje optereenja, jer je pretpostavka kako e

dio tih vozila ipak koristiti obilaznicu, odnosno dravnu cestu D1 od Podgore Krapinske do
Krapine, kao alternativnu i bru rutu za odlazak prema centru grada ili junije.
Ukoliko bi se Ulica Matije Gupca zaista uvela kao jednosmjerna ulica i ako bi se pojavila
ekanja i zastoji na analiziranom raskriju, tada se preporua rekonstrukcija raskrija.
Kao prijedlog navodi se izgradnja raskrija s krunim tokom prometa, vanjskog radijusa 13
metara.
Ukoliko bi se pristupilo tome rjeenju, kao glavni problem pojavila bi se nemogunost

smjetaja autobusnih stajalita na toj frekventnoj lokaciji. Uz to, kruno raskrije u kojem
dominiraju lijevi skretai ne predstavlja zadovoljavajue rjeenje.
6.2. Raskrije Ulica Frana Galovia, Ivana Rendia i Ante Starevia
Na jednom od raskrija s najveim prometnim optereenjem predlae se rekonstrukcija

raskrija u mini kruno raskrije.
Mjerodavno vozilo je autobus i teglja s poluprikolicom. Autobusima je kretanje dozvoljeno

u svim smjerovima koja vode iz raskrija. Teglja s poluprikolicom i druga teretna vozila
55
imaju samo mogunost kretanja iz smjera Ulice Frana Galovia prema Ulici Ante Starevia
te obratno.
Na slici 34 prikazano je idejno rjeenje predmetnog raskrija, a detaljnije u Prilogu 2.
Slika 34. Idejno rjeenje raskrija Ulica Frana Galovia, Ivana Rendia i Ante Starevia
Prometni trakovi na privozima Ulica Frana Galovia i Ante Starevia iznose 3,25m, dok na
privozu Ulice Ivana Rendia iznose 3,50m, koji se udaljavanjem od raskrija smanjuju na
postojee stanje, odnosno 3m po prometnom traku.
Vanjski radijus iznosi 11m, a radijus unutarnjeg otoka 5m. Prometni trak u krunom toku je
irok 6m. Ulazni radijusi na svim privozima iznose 12m, a izlazni 14m.
Otoci na privozima su duine 3m, a u najirem djelu irine 2m. Otoci nisu predvieni da
preko njih prelaze pjeaci, ve su pjeaki prijelazi postavljeni iza tih otoka.
Iako bi otoci koji razdvajaju prometne trake pojedinih privoza, kao i sredinji otok, trebali
biti samo iscrtani na kolniku, predlae se njihovo izdignue za dva do tri centimetra. Time bi
se poveala pozornost vozaima osobnih vozila, te ih se na neki nain dodatno usmjerilo na
potivanje krunog odvijanja prometa u raskriju.
Predloeno izdignue ne predstavlja ogranienje za prolazak mjerodavnih vozila.
56
Rjeenje zahtjeva kvalitetno upozoravanje vozaa na novu regulaciju, te je potrebno neko
vrijeme da se vozai prilagode novim uvjetima vonje.
Na slici 35 prikazane su trajektorije prolaska mjerodavnog vozila (autobus) kroz raskrije,

izraene u programskom alatu AutoTurn.
Slika 35. Trajektorije mjerodavnog vozila-autobus
Na slici 36 prikazana je trajektorija mjerodavnog vozila (teglja s poluprikolicom), kojem je

kretanje dozvoljeno samo izmeu privoza Frana Galovia i Ante Starevia, izraena u
programskom alatu AutoTurn.
57
Slika 36. Trajektorija mjerodavnog vozila-teglja s poluprikolicom
Postojee stanje na predmetnom raskriju, kao i idejno rjeenje sa krunim tokom prometa,
simulirano je u programskom alatu PTV Vissim te su podaci prikazani u poglavlju 7.
Teretna vozila koja prolaze tim raskrijem mogue je preusmjeriti ulicom Frana Galovia na
spojnu cestu prema krunom toku na dravnoj cesti D1, odakle mogu nastaviti u smjeru
Zagreba ili Macelja.
6.3. Raskrije Zagrebake ceste i Ulica Dragutina Domjania, Ante Starevia i

Ljudevita Gaja
Nedostaci predmetnog raskrija opisani su u poglavlju 4.3.
S obzirom da je mjerodavno vozilo teglja s poluprikolicom, nema uvjeta da se raskrije

preoblikuje u neko malo ili mini kruno raskrije, ime bi se omoguilo skretanje vozilima iz
Ulice Dragutina Domjania bez krenja prometnih pravila.
Uz to, kruno raskrije bi posluilo kao vrlo dobra mjera za smirivanje prometa i smanjenje
brzine prolaska kroz raskrije (posebice na potezu Zagrebake ceste u smjeru centra grada).
Dok se ne ostvare spomenuti uvjeti, odnosno teretni promet izdvoji iz centra grada,
preostaje manjim korekcijama poboljati postojee stanje.
58
Pomicanjem pjeakog prijelaza ispred kojeg se vozilo po potrebi treba zaustaviti prilikom
skretanja iz Ulice Ante Starevia prema Zagrebakoj cesti, ili Ulici Dragutina Domjania,
dobiva se prostor za smjetanje barem jednog vozila. ekajui da pjeak proe preko
pjeakog prijelaza, vozilo na taj nain ne smeta drugim vozilima na glavnom toku koji
nastavljaju kretanje prema Zagrebakoj cesti i centru grada.
Na Zagrebakoj cesti, u smjeru kretanja prema centru, zbog estih prekoraenja ogranienja
brzine i nepotivanja znaka STOP, predlae se postavljanje traka za zvuno upozoravanje
vozaa.
Trake imaju funkciju upozoriti vozaa da smanji brzinu motornog vozila, na taj nain da pri
prijelazu vozila proizvode tihe vibracije i zvune efekte. Trake se izvode hrapavljenjem
kolnikog zastora povrinskim sredstvima, glodanjem ili nanoenjem eruptivne kamene
granulacije veliine 8 do 12 mm. Zvune trake se izvode u paru na udaljenosti 1.8 m (2 m),
preko prometnog traka, irine 15 do 40 cm i visine 5 do 12 mm na meusobnom razmaku koji
ovisi o poetnoj i konanoj brzini, koju vozilo postie prije opasnog dijela ceste. Zvune trake
se mogu postavljati ispred kola, vrtia, eljeznikih prijelaza, pjeakih prijelaza,
cestarinskih naplatnih prolaza, krianja i opasnih zavoja gdje su velike brzine kretanja i gdje
se eli zvukom i malim vibracijama vozila, upozoriti vozaa na smanjivanje brzine prema
propisanom ogranienju na cesti. [10]
Takoer se predlae postavljanje fluorescentnog Diamond grade znaka STOP, kako bi se

poveala uoljivost prometnog znaka nou.
Teretna vozila koja prolaze tim raskrijem, najee su za potrebe tvrtke Jedinstvo d.d., koji
bi se izgradnjom spojne ceste od skladita tvrtke do krunog toka na dravnoj cesti D1,
maknuli iz glavnih gradskih ulica, to je cilj jo od Prometne studije iz 1998.godine.
6.4. Raskrije Ulice Ljudevita Gaja
Za ovo raskrije, kao i za prethodna dva, vrijedi da bi najvei pomak u poboljanju bio
ukoliko teretni promet vie ne bi prolazio centrom grada.
Kao mjera poboljanja predlae se produljivanje traka za smjetanje vozila koja nastavljaju
svoje kretanje prema centru grada. Za spomenuti zahvat potrebno je proirivanje kolnika na
desnu stranu gdje je smjetena manja zelena povrina i irok nogostup.
59
Na slici 37 prikazan je privoz raskriju na kojem bi se izvrio spomenuti zahvat.
Slika 37. Privoz predmetnom raskriju
Izvor: [9]
Stop liniju na kolniku poeljno je pomaknuti unatrag za jedan metar kako bi se duim
vozilima koja dolaze iz smjera dravne ceste D1 poveao prostor za lijevo skretanje.
Uz to, poeljno je postavljanje novog sloja asfalta, te iscrtavanje horizontalnih oznaka,

kojima bi se naglasilo postojanje posebnog traka za desno skretanje koji se nalazi na privozu
prema centru grada neposredno nakon prolaska raskrijem.
Kako bi se sprijeilo parkiranje i zaustavljanje na tom traku, predlae se postavljanje

savitljivih plastinih stupia kojima bi se fiziki odvojio trak za desno od traka za ravno.
Takoer se predlae iscrtavanje znaka zabrane zaustavljanja na kolniku i postavljanje znaka
zabrane zaustavljanje i parkiranja.
60
6.5. Izlaz s Trga Ljudevita Gaja na Celjsku cestu
Spomenuti prikljuak na Celjsku cestu je izveden dobro, nema znatnijih ekanja, a

preglednost je zadovoljena.
Kako su neka parkirna mjesta uklonjena, a na tom mjestu predvieno je mjesto za zelenilo i
slian sadraj, pretpostavka je da se dio tog prostora mogao iskoristiti kako bi vozila koja
skreu desno pri izlazu na Celjsku cestu, to mogla uiniti neovisno o tome eka li neko vozilo
potrebnu vremensku prazninu da obavi lijevo skretanje.
Navedeno se predlae zbog potrebne vremenske praznine za ukljuivanje na Celjsku cestu

koja je dosta manja za vozila koja skreu desno.
Time bi se smanjilo, ili gotovo eliminiralo, ekanje i zaustavljanje na uzbrdici ispred

raskrija.
6.6. Dionica ceste kroz Strahinje
Problematika spomenute dionice ceste kroz Strahinje opisana je u poglavlju 4.6.
S obzirom da nema mjesta za proirenje kolnika i dogradnju nogostupa, predlae se

zatvaranje dionice za jedan smjer (Strahinje-Krapina), te izgradnja spojne ceste prema RC
Podgora kako je prikazano na slici 38.
Slika 38. Dionica jednosmjernog prometa i spojna cesta
Izvor:[9]
61
Na taj nain bi se na postojeoj dionici mogao izgraditi nogostup, ucrtati biciklistika staza
te bi se poveala sigurnost.
Uz spojnu cestu je takoer potrebno napraviti nogostup, a poeljno je i ucrtavanje staze za

bicikliste.
Za potrebe izgradnje spojne ceste, trebalo bi se izgraditi i propisno obiljeiti novonastalo

raskrije s pripadajuim elementima, kako je prikazano na slici 39.
Slika 39. Idejno rjeenje za raskrije postojee i spojne ceste u Strahinju
Lijevo skretanja na spojnu cestu za vozila koja dolaze iz jednosmjerne ulice doputeno je i
projektirano samo za osobna vozila. irina prometnog traka na dionici jednosmjerne ceste je
3,5m, a u nastavku ceste svaki trak ima po 3m. Spojna cesta moe biti irine 3m.
Na slici 40 prikazana je trajektorija prolaska osobnog automobila kroz raskrije, izraena u

programskom alatu AutoTurn.
62
Slika 40. Trajektorija osobnog automobila
6.7. Dionica Celjske ceste
Na dionici Celjske ceste iji su nedostaci opisani u poglavlju 4.7. predlae se postavljanje
novog sloja asfalta, uz proirenje za irinu biciklistike staze i nogostupa.
Nogostup je djelomino izgraen od osnovne kole Augusta Cesarca smjetene uz Celjsku

cestu, prema centru grada.
Takoer se predlae postavljanje adekvatne rasvjete.
Na zavoju neposredno prije kole predlae se rekonstrukcija kolnike povrine te izgradnja

zavoja s odgovarajuim nagibom kolnika.
Zbog estih nepotivanja ogranienja brzine, prije spomenutog zavoja predlae se

postavljanje mjeraa brzine koji e dodatno upozoravati vozae da smanje brzinu ukoliko je to
potrebno. Kao druga mjera predlae se postavljanje ranije spomenutih traka za upozoravanje
vozaa, na obje prometne trake neposredno prije pjeakog prijelaza ispred kole.
6.8. Autobusni kolodvor i stajalita
U poglavlju 4.8. opisano je stajalite na Ulici Frana Galovia na koje esto dolazi vie od
dva autobusa u isto vrijeme.
63
Na toj lokaciji predlae se uvlaenje stajalita na oblinji prostor ispred zgrade u kojoj je
smjetena poslovnica FINA-e.
Parkirna mjesta koja su trenutno smjetena na tom prostoru, mogu se prebaciti na oblinje
parkiralite koje ima dovoljan broj parkirnih mjesta.
Uvueno stajalite konstruirano je za smjetaj dva autobusa istovremeno, kako je prikazano

na slici 41, a detaljnije je prikazano u prilogu 3.
Slika 41. Idejno rjeenje stajalita za autobuse
Smjetaj veeg stajalita nema dovoljno raspoloivog prostora. Ukupna duina stajalita od
poetka do kraja izmjetanja iznosi 71m, a predvieno je za smjetaj dvaju autobusa duljine
13m istovremeno. Stajalite je odmaknuto od ruba prometne trake za 1m.
Kako se ne bi ponavljala zaguenja koja uzrokuje dolazak veeg broja autobusa, preporua
se da se razmak u voznom redu linija izmijeni za nekoliko minuta kako autobusi ne bi i dalje
dolazili istovremeno.
64
Za suprotan smjer predlae se uvlaenje stajalita za minimalno jedan autobus ili iscrtavanje
stajalita na kolniku.
Za stajalita koja nisu uvedena kao slubena, a imaju funkciju stajalita, predlae se
uvoenje istih kao slubenih te izgradnja ili ucrtavanje prema vaeim propisima.
6.9. Dionica ulice Matije Gupca
Na dionici Ulice Matije Gupca predlae se uvoenje jednog smjera kretanja, i to od tvrtke
Kotka d.d. prema raskriju sa Celjskom cestom.
Na slici 42 prikazana je dionica na kojoj bi se jedan prometni trak iskoristio kao izlaz iz
smjera centra grada prema periferiji, a na drugom bi se ucrtala biciklistika staza te uzduna
parkirna mjesta.
Slika 42. Dionica jednosmjerne ceste
Dimenzije parkirnih mjesta nikako ne bi trebali biti manje od 5,75 m (5,5) duine i 2 m
irine. Iznimno se krajnje parkirno mjesto moe skratiti na 4,75 m ukoliko nema nikakve
prepreke koja bi ometala parkiranje.
65
Za potrebe uvoenja jednog smjera kretanja Ulicom Matije Gupca, potrebno je urediti
raskrije prikazano na slici 43.
Slika 43. Raskrije Ulice Matije Gupca
Privozu "A" potrebno je onemuguiti desno skretanje. Privozu "B" potrebno je onemoguiti
nastavak kretanja ravno, te dopustiti samo lijevo skretanje. Privoz "C" je dionica ulice koja
postaje jednosmjerna, te vozila na predmetnom raskriju mogu nastaviti ravno ili lijevo.
Na slici 44 prikazano je idejno rjeenje za predmetno raskrije.
66
Slika 44. Idejno rjeenje predmetnog raskrija Ulice Matije Gupca
irina prometnog traka na Ulici Matije Gupca iznosi 3,5m, kao i na privozu iz smjera
Strahinje. Iz smjera Dolia trak je irok 3m, no zbog dimenzija mosta preko rijeke Krapinice
dolazi do suenja, ali je mogu promet dvaju vozila istovremeno.
U prostor raskrija mogue je staviti trokutasti otok, dimenzija i izgleda kako je prikazano
na slici 44.
Na slici 45 prikazana je trajektorija prolaska mjerodavnog vozila kroz raskrije u

programskom alatu AutoTurn. Kao mjerodavno vozilo koriten je kamion za odvoz otpada.
67
Slika 45. Trajektorija prolaska mjerodavnog vozila
6.10. Biciklistike staze
Kako je planirano u Prometnoj studiji grada Krapine iz 1998. godine, uz sve glavne
prometnice poeljna je izgradnja biciklistikih staza.
Prostor uz izgraene prometnice je vrlo esta prepreka u planiranju i izgradnji staza.

Biciklistike staze poeljno je izgraditi Celjskom cestom prema Doliu i urmanecu te na
drugu stranu prema centru grada, Ulici Frana Galovia, zatim prema Mihaljekovom Jarku i
Polju Krapinskom, Ulicom Matije Gupca prema Strahinju, Podgori te RC Podgora.
Na slici 46 prikazan je prometni i slobodni profil biciklistike staze.
68
Slika 46. Prometni i slobodni profil biciklistike staze
69
7. Simulacija i evaluacija predloenih rjeenja rekonstrukcije raskrija
Za potrebe izrade simulacije postojeeg stanja i predloenog rjeenja za raskrije Ulica

Frana Galovia, Ante Starevia te Ivana Rendia koriten je programski alat PTV Vissim.
Vissim je najee koriteni program za izradu simulaciju u svijetu.
Osim mogunosti simuliranja raskrija, Vissim nudi mogunost izrade simulacije za

pojedine dionice, pa ak i neke mree ulica.
U ovome poglavlju prikazani su rezultati simulacije postojeeg stanja raskrija te simulacija

raskrija s krunim tokom prometa u programskom alatu PTV Vissim.
Na slici 47 prikazano je suelje programskog alata PTV Vissim prilikom izrade simulacije
za postojee stanje predmetnog raskrija. U tablici 32 su prikazani najvaniji izlazni podaci
simulacije.
Slika 47. Simulacija postojeeg stanja
70
Tablica 32.Rezultati simulacije postojeeg stanja
Raskrije Ulica Frana Galovia, Ivana Rendia, Ante Starevia-postojee stanje
Ukupno vrijeme kanjenja (s/vozilu) 2.16
Ukupno kanjenje (minuta) 38
Prosjena brzina putovanja (km/h) 23,74
Ukupan broj stajanja 128
Ukupno vrijeme putovanja (sati) 3,35
Prema izlaznim podacima razina usluge za simulirano raskrije je A razina. Prosjena brzina
putovanja raskrijem je 23,74 km/h a ukupno vrijeme putovanja je 3,35 sati.
Na slici 48 prikazano je suelje programskog alata PTV Vissim prilikom izrade simulacije
za idejno rjeenje krunog toka na predmetnom raskriju.
Slika 48.Simulacija idejnog rjeenja
71
U tablici 33 prikazani su izlazni rezultati simulacije idejnog rjeenja za predmetno raskrije.
Tablica 33.Rezultati simulacije idejnog rjeenja raskrija
Raskrije Ulica Frana Galovia, Ivana Rendia, Ante Starevia-idejno rjeenje
Ukupno vrijeme kanjenja (s/vozilu) 4,14
Ukupno kanjenje (minuta) 77,08
Prosjena brzina putovanja (km/h) 23,39
Ukupan broj stajanja 254
Ukupno vrijeme putovanja (sati) 3,86
Prema izlaznim podacima razina usluge za simulirano raskrije je A razina. Prosjena brzina
putovanja raskrijem je 23,39 km/h a ukupno vrijeme putovanja je 3,86 sati.
Analiziranjem izlaznih podataka dolazi se do zakljuka kako predloeno rjeenje ne nudi

veu razinu usluge, nego je ukupno vrijeme kanjenja vee za 2 sekunde po vozilu. Od ostalih
parametara izdvaja se vei broj stajanja, to nije karakteristino za kruno raskrije.
Razlog zato je predloeno rjeenje bolje i kvalitetnije lei u tome to se na postojeem

stanju na privozu Ulice Frana Galovia dogaalo da vozila moraju ekati puno vie da se
ukljue na glavni tok, nego to je to prikazano simulacijom.
Primjenom idejnog rjeenja dolazi se do prosjenog kanjenja na svim privozima. Vrijeme

kanjenja za sva vozila iz svih privoza je vee, no samo iz razloga to sada vozila iz Ulice
Frana Galovia ne ekaju dvostruko ili trostruko vie od ostalih privoza, ve su se vremena
ekanja ravnomjernije rasporedila.
72
8.Zakljuak
U ovome radu prikazano je trenutno stanje na pojedinim dionicama i raskrijima na

podruju grada Krapine. Sukladno tome mogue je zakljuiti kako je manjim ili veim
zahvatima potrebno poveati sigurnost i kvalitetu odvijanja prometa.
Rjeenja predloena u Prometnoj studiji 1998.godine ostvarena su u nedovoljnoj mjeri.

Izgradnjom raskrija s krunim tokom prometa na dravnoj cesti D1 kod Mihaljekovog Jarka
stvoreni su preduvjeti za razvoj industrijske zone na junoj strani grada. Osim navedenog,
nita se nije poduzelo kako bi se tranzitni promet maknuo iz preoptereenih gradskih ulica.
Glavni problem i dalje predstavljaju teretna vozila koja je potrebno preusmjeriti izvan glavnih
gradskih ulica i raskrija.
Primjenom idejnih rjeenja prikazanih u ovome radu moe se poveati propusna mo i

sigurnost, kako raskrija, tako i cjelokupnog prometnog sustava grada Krapine.
Manje gradske sredine, kakva je i grad Krapina, unato tome to je politiko, kulturno i
upravno sredite Krapinsko - zagorske upanije, trebalo bi posvetiti vie panje
nemotoriziranom prometu. Izgradnjom i razvojem pjeakih i biciklistikih staza te
izgradnjom povrina za parkiranje izvan centra grada, mogue je postepeno smanjiti
motorizirani promet kroz ui centar grada.
Zbog financijskih razloga malo je vjerojatno da e zaivjeti ideja lake eljeznice ili nekog
drugog oblika javnog prijevoza. Dodatan razlog tome je injenica o broju stanovnika ireg i
ueg podruja grada, odnosno potencijalnih korisnika. Iz tog razloga treba poticati
nemotorizirani promet.
Prema miljenju povee skupine graana grada Krapine, ui centar grada trebao bi biti
zatvoren za motorizirani promet te bi se trebao urediti kao pjeaka zona. Postoji mogunost
kako bi se za taj prijedlog mogla osigurati sredstva iz nekog od fondova Europske Unije, no
parkirna mjesta i koncentracija pojedinih faktora i dalje predstavljaju problem. U neposrednoj
blizini spomenute tvrtke Kotka d.d. nalazi se prostor koji se u ovom trenutku koristi kao
neureeno parkiralite, a izgradnjom manje garae na dvije ili tri etae stvorili bi se dobri
preduvjeti za formiranje pjeake zone, jer bi stanovnici ostavljali svoja vozila u neposrednoj
blizini poetka/zavretka pjeake zone.
73
Literatura
1. Legac, I.: Raskrija javnih cesta, Fakultet prometih znanosti, Zagreb, 2007.
2. Zakon o javnim cestama, Narodne novine 180/04 i 124/09
3. Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Narodne novine, broj 67/08
4. www.hkitpt.hr/akti.php
5. Cerovac, V.: Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001.
6. http://www.krapina.hr/prostorni-planovi
7. Prometna studija grada Krapine, Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod
za urbanizam i prostorno planiranje, studeni 1998.godine
8. http://geoportal.dgu.hr/viewer/
9. https://www.google.hr/maps/
10. www.prometna-signalizacija.com/oprema-ceste/smirivanje-prometa/
11. Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi
moraju udovoljiti sa stajalita sigurnosti prometa, Ministarstvo pomorstva, prometa i
veza, Zagreb, 1996., Narodne novine, 110/01
12. Legac, I.: Cestovne prometnice 1, Fakultet prometih znanosti, Zagreb, 2006.
13. http://www.krapina.hr
14. http://www.zuc-kzz.hr/karta-cesta
15. Vlastite zabiljeke autora
74
Popis slika
Slika 1. Prometne radnje u podruju raskrija ........................................................................... 7
Slika 2. Raskrije u razini (T priljuak)...................................................................................... 9
Slika 3. etverokrako raskrije ................................................................................................. 10
Slika 4. Zaustavna preglednost na sporednom privozu ........................................................... 12
Slika 5. Polje preglednosti kod pribliavanja ........................................................................... 12
Slika 6. Privozna preglednost .................................................................................................... 13
Slika 7. Raskrije s krunim tokom prometa ........................................................................... 14
Slika 8. Kruno raskrije s 4 privoza ........................................................................................ 16
Slika 9. Preglednost na ulazu ulijevo i pri ostalim prometnim radnjama ............................... 17
Slika 10.elna(zaustavna) preglednost, ovisnost o brzini ....................................................... 18
Slika 11. Preglednost ulijevo ..................................................................................................... 19
Slika 12. Preglednost na krunom kolniku ............................................................................... 20
Slika 13. Preglednost do pjeakog prijelaza ........................................................................... 21
Slika 14. Karta cesta na podruju grada Krapine ..................................................................... 26
Slika 15. Karta lokacija analiziranih u radu ............................................................................. 27
Slika 16. Digitalni ortofoto predmetnog raskrija ................................................................... 29
Slika 17. Izgled raskrija 2015.godine...................................................................................... 29
Slika 18.Trenutno stanje predmetnog raskrija ........................................................................ 30
Slika 20. Pogled na raskrije iz ulice Frana Galovia ............................................................. 32
Slika 22. Izgled raskrija ........................................................................................................... 34
Slika 24. Izgled glavnog privoza raskriju ............................................................................... 36
75
Slika 25. Pogled na raskrije sa sporednog privoza ................................................................. 36
Slika 26. Pogled iz raskrija prema centru grada ..................................................................... 37
Slika 27. Stanje prije rekonstrukcije ......................................................................................... 38
Slika 28. Trenutno stanje ........................................................................................................... 38
Slika 29. Nepregledan zavoj, kolnik nedovoljne irine ........................................................... 39
Slika 30. Izgled predmetne dionice ........................................................................................... 40
Slika 31. Kolnik nedovoljne irine ............................................................................................ 40
Slika 32. Dionica Celjske ceste ................................................................................................. 41
Slika 33. Idejno rjeenje raskrija Celjske ceste i Ulice Matije Gupca .................................. 54
Slika 34. Idejno rjeenje raskrija Ulica Frana Galovia, Ivana Rendia i Ante Starevia . 56
Slika 35. Trajektorije mjerodavnog vozila-autobus ................................................................. 57
Slika 36. Trajektorija mjerodavnog vozila-teglja s poluprikolicom ..................................... 58
Slika 37. Privoz predmetnom raskriju .................................................................................... 60
Slika 38. Dionica jednosmjernog prometa i spojna cesta ........................................................ 61
Slika 39. Idejno rjeenje za raskrije postojee i spojne ceste u Strahinju............................. 62
Slika 40. Trajektorija osobnog automobila .............................................................................. 63
Slika 41. Idejno rjeenje stajalita za autobuse ........................................................................ 64
Slika 42. Dionica jednosmjerne ceste ....................................................................................... 65
Slika 43. Raskrije Ulice Matije Gupca ................................................................................... 66
Slika 44. Idejno rjeenje predmetnog raskrija Ulice Matije Gupca ...................................... 67
Slika 45. Trajektorija prolaska mjerodavnog vozila ................................................................ 68
Slika 46. Prometni i slobodni profil biciklistike staze ........................................................... 69
76
Popis tablica
Tablica 1.Broj vozila u smjeru Krapina-Dolie ....................................................................... 43
Tablica 2.Broj vozila u smjeru Dolie-Krapina ....................................................................... 44
Tablica 3. Broj vozila u smjeru Krapina-Strahinje .................................................................. 44
Tablica 4. Broj vozila u smjeru Strahinje-Krapina .................................................................. 44
Tablica 5. Broj vozila u smjeru Strahinje-Dolie..................................................................... 44
Tablica 6. Broj vozila u smjeru Dolie-Strahinje..................................................................... 45
Tablica 7.Pjeaci ........................................................................................................................ 45
Tablica 8. Broj vozila u smjeru Ivana Rendia-Frana Galovia ............................................. 45
Tablica 9. Broj vozila u smjeru Frana Galovia-Ivana Rendia ............................................. 46
Tablica 10. Broj vozila u smjeru Frana Galovia-Ante Starevia......................................... 46
Tablica 11. Broj vozila u smjeru Ante Starevia-Frana Galovia......................................... 46
Tablica 12. Broj vozila u smjeru Ante Starevia-Ivana Rendia .......................................... 47
Tablica 13. Broj vozila u smjeru Ivana Rendia-Ante Starevia .......................................... 47
Tablica 14.Pjeaci ...................................................................................................................... 47
Tablica 15. Broj vozila u smjeru Mihaljekov Jarek-Centar grada .......................................... 48
Tablica 16. Broj vozila u smjeru Centar grada-Mihaljekov Jarek .......................................... 48
Tablica 17. Broj vozila u smjeru Mihaljekov Jarek-Ante Starevia ..................................... 48
Tablica 18. Broj vozila u smjeru Ante Starevia-Mihaljekov Jarek ..................................... 49
Tablica 19. Broj vozila u smjeru Ante Starevia-Centar grada ............................................. 49
Tablica 20. Broj vozila u smjeru Centar grada-Ante Starevia ............................................. 49
Tablica 21.Ulica Dragutina Domjania .................................................................................... 50
Tablica 22.Pjeaci ...................................................................................................................... 50
Tablica 23. Broj vozila u smjeru Mihaljekov Jarek-Centar grada .......................................... 50
Tablica 24. Broj vozila u smjeru Centar grada-Mihaljekov Jarek .......................................... 51
77
Tablica 25. Broj vozila u smjeru Mihaljekov Jarek-D1 .......................................................... 51
Tablica 26. Broj vozila u smjeru D1-Mihaljekov Jarek .......................................................... 51
Tablica 27. Broj vozila u smjeru D1-Centar grada .................................................................. 52
Tablica 28. Broj vozila u smjeru Centar grada-D1 .................................................................. 52
Tablica 29.Pjeaci ...................................................................................................................... 52
Tablica 30.Ulaz u Ul. Kardinala Stepinca ................................................................................ 53
Tablica 31.Ulaz u Ul. J. J. Strossmayera .................................................................................. 53
Tablica 32.Rezultati simulacije postojeeg stanja ................................................................... 71
Tablica 33.Rezultati simulacije idejnog rjeenja raskrija ...................................................... 72
78
Popis priloga
Prilog 1. Idejno rjeenje raskrija Celjske ceste i Ulice Matije Gupca
Prilog 2. Idejno rjeenje za raskrije Ulica Ivana Rendia, Frana Galovia, Ante Starevia
Prilog 3. Idejno rjeenje autobusnog stajalita na Ulici Frana Galovia
79

Seminarski Saobracaj

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Seminarski Saobracaj

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ANALIZA PROMETNIH TOKOVA NA PODRUJU GRADA

Fakultet prometnih znanosti

ANALIZA PROMETNIH TOKOVA NA PODRUJU GRADA

ANALYSIS OF TRAFFIC FLOWS AND RECONSTRUCTION

Mentor: dr. sc. Luka Novako

Student: Vedran trok, 0135218168

Raskrija javnih cesta predstavljaju mjesta s naglaenim problemima propusnosti i sigurnosti

Prikupljanjem podataka, kvalitetnom analizom istih, te rjeenjima za poboljanje pojedinih

Uz detaljnu analizu nedostataka na prometnicama grada Krapine, predloena su idejna

KLJUNE RIJEI: propusnost, sigurnost prometa, Grad Krapina, poboljanje raskrija,

KEY WORDS: permeability, traffic safety, city of Krapina, intersection improvement,

2.Pregled zakonske regulative iz podruja projektiranja raskrija u Republici Hrvatskoj...... 2

2.1.Zakon o cestama ................................................................................................................ 3

2.2.Zakon o sigurnosti prometa na cestama ........................................................................... 3

2.3. Struna regulativa ............................................................................................................. 3

2.3.1. Opi zahtjevi za raskrije .......................................................................................... 5

2.3.2.Prometne radnje i konflikti ........................................................................................ 6

2.3.3.Naela optimalnosti .................................................................................................... 8

2.3.4.Podjela raskrija ......................................................................................................... 8

2.3.5.Raskrija u razini ........................................................................................................ 8

2.3.6.Raskrija s krunim tokom prometa........................................................................ 14

2.3.7.Raskrija izvan razine .............................................................................................. 21

3.Analiza prostorno - prometne dokumentacije grada Krapine .............................................. 23

4.Analiza i kritiki osvrt na postojee stanje voenja prometnih tokova u raskrijima u

4.1.Raskrije Celjske ceste i Ulice Matije Gupca ................................................................ 28

4.2.Raskrije ulica Frana Galovia, Ivana Rendia i Ante Starevia ............................... 30

4.3.Raskrije Zagrebake ceste i Ulica Dragutina Domjania, Ante Starevia i Ljudevita

4.4.Raskrije Ulice Ljudevita Gaja ....................................................................................... 34

4.5. Izlaz s Trga Ljudevita Gaja na Celjsku cestu................................................................ 37

4.6.Dionica ceste kroz Strahinje ........................................................................................... 38

4.7.Dionica Celjske ceste ...................................................................................................... 41

4.8.Autobusni kolodvor i stajalita ....................................................................................... 42

6.Prijedlog poboljanja postojeih raskrija na podruju grada Krapine ............................... 54

6.1. Prijedlog poboljanja raskrija Celjske ceste i Ulice Matije Gupca............................ 54

6.4. Raskrije Ulice Ljudevita Gaja ...................................................................................... 59

6.5. Izlaz s Trga Ljudevita Gaja na Celjsku cestu................................................................ 61

6.6. Dionica ceste kroz Strahinje .......................................................................................... 61

6.7. Dionica Celjske ceste ..................................................................................................... 63

6.8. Autobusni kolodvor i stajalita ...................................................................................... 63

6.9.Dionica ulice Matije Gupca ............................................................................................ 65

6.10.Biciklistike staze .......................................................................................................... 68

7.Simulacija i evaluacija predloenih rjeenja rekonstrukcije raskrija ................................. 70

Popis priloga ............................................................................................................................... 79

Prema podacima iz brojanja stanovnitva iz 2001. i 2011.godine, u broju stanovnika biljei

Tema diplomskog rada je Analiza prometnih tokova na podruju grada Krapine s

Sadraj rada izloen je u 8 poglavlja:

Sukladno nazivu poglavlja, u daljnjem tekstu navedena je zakonska regulativa iz podruja

Opa zakonodavna i struno - regulativna zasnovanost javnih cesta odreena je temeljnim

Od ostalih zakona i pravilnika potrebno je spomenuti slijedee:

1. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuaka i prilaza na javnu cestu

2. Pravilnik o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama

3. Zakon o sigurnosti prometa na cestama

4. Zakon o javnim cestama

5. Pravilnik o odravanju cesta

6. Zakon o prostornom ureenju

7. Zakon o gradnji. [4]

Zasebni Zakon o prostornom ureenju i Zakon o gradnji vaei su od 1.1.2014. godine,

2.2. Zakon o sigurnosti prometa na cestama

Iz spomenutog Zakona izdvojit e se pojedini dijelovi odreenih lanaka koji opisuju

Ovim se Zakonom utvruju temeljna naela meusobnih odnosa, ponaanje sudionika i

2.3. Struna regulativa