UDK 624.13.002.5:69.003.12 Primljeno 26. 1. 2009.

Metodologija pojednostavnjenog
prorauna uinka vozila
Stjepan Bezak, Zdravko Linari, Mladen Vukomanovi
Kljune rijei S. Bezak, Z. Linari, M. Vukomanovi Prethodno priopenje
uinak vozila, Metodologija pojednostavnjenog prorauna uinka vozila
gradilini promet,
cestovni promet, Opisana je pojednostavnjena metodologija prorauna uinka vozila, sa svim elementima koji utjeu na
prijevoz, uinak i metodologija prorauna trokova prijevoza u gradilinom i cestovnom prometu. Prikazana su
sipki materijal, dva primjera prorauna trokova prijevoza sipkih materijala. Obrazloeno je kako poveanje
trokovi graenja produktivnosti prijevoznih sredstava smanjuje ukupne trokove graenja. Kvalitetno planiranje radnog
uinka prijevoznih sredstava, nuno je da bi se izraunale prihvatljive trine cijene radova
Key words S. Bezak, Z. Linari, M. Vukomanovi Preliminary note
vehicle performance, Methodology for a simplified vehicle-performance analysis
site traffic,
road traffic, The simplified methodology for calculating performance of vehicles, with all performance-related
transport, elements, is described, and the transport cost calculation methodology in the on-site and road traffic
loose materials, conditions is analyzed. Two methods for calculating transport costs for loose materials are presented.
construction costs The authors explain how the higher productivity of transport vehicles contributes to an overall decrease
of construction costs. The performance of transport vehicles must adequately be planned so that the
prices charged for works can remain reasonable.

Mots cls S. Bezak, Z. Linari, M. Vukomanovi Note prliminarie

rendement de vhicules,
circulation sur le chantier,
circulation sur la route,
transport,
matriaux meubles,
cots de construction
Mthodologie de calcul simplifi du rendement de vhicules
La mthodologie simplifie de calcul du rendement de vhicules, avec les lments de rendement
correspondants, est dcrite. La mthodologie de calcul des cots de transport dans les conditions de
circulation sur le chantier et sur la route, est analyse. Deux mthodes de calcul des cots de transport des
matriaux meubles sont prsentes. Les auteurs expliquent comment une plus grande productivit des
vhicules de transport contribue la rduction gnrale des cots de construction. Le rendement des
vhicules de transport doit tre planifi de manire appropri pour que les prix pays pour travaux restent
raisonnables.

. , . , M.

,

, ,
,
a a ce .
,
.
,
oaa

.
,
.

Schlsselworte S. Bezak, Z. Linari, M. Vukomanovi Vorherige Mitteilung
Fahrzeugleistung, Methodologie der vereinfachten Berechnung der Fahrzeugleistung
Baustellenverkehr,
Strassenverkehr, Beschrieben ist eine vereinfachte Methodologie der Berechnung der Fahrzeugleistung, mit allen
Transport, Elementen welche die Leistung beeinflussen, sowie die Methodologie der Berechnung der
Streubaustoff, Transportkosten im Baustellen- und Strassenverkehr. Dargestellt sind zwei Beispiele der Berechnung
Baukosten der Transportkosten fr Streubaustoff. Es wird begrndet wie die Vergrsserung der Produktivitt der
Fahrzeuge die gesamten Baukosten vermindert. Qualittsvolles Planen der Arbeitsleistung der
Fahrzeuge ist notwendig um annehmbare Marktpreise der Arbeiten zu errechnen.

Autori: Prof. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Zdravko Linari, dipl. ing. gra.; mr. sc.
Mladen Vukomanovi, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Kaieva 26, Zagreb

GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1059-1064 1059

Proraun uinka vozila
1 Uvod
Prijevoz sipkih materijala na vee udaljenosti obavlja se
vozilima, a prema podacima iz strune literature za zem-
ljane se radove, smatra da je prijevoz vozilima isplativ
od 300 m i vie, ovisno o vrsti vozila, vrsti i konfigura-
ciji prometnice, vrsti kolnika i td.
Radni uinak vozila, npr. kamiona i zglobnih dampera
na gradilitu, temelji se na pretpostavci ciklikog rada.
Vrijeme jednoga radnoga ciklusa vozila obuhvaa: uto-
var vozila, vonju punog vozila, vonju praznog vozila,
istovar vozila i vrijeme manevara. Meutim, kamioni
mogu kontinuirano prevoziti, na duljim razdaljinama,
tijekom duljih razdoblja, i to uglavnom po javnim ces-
tovnim prometnicama. U tom sluaju, za ocjenu uinaka
kamiona treba sasvim drugaiji pristup. Uinak se ne
rauna kao uinak prijevoznog sredstva pri graenju,
ve kao sredstvo prometovanja ili prometa robe na du-
ljim razdaljinama.
Uinak vozila ovisi o brzini kretanja u odnosu na masu
tereta koji prevoze. Brzina kretanja i masa tereta ovisni
su o vunoj snazi vozila, tj. snazi pogonskog motora.
Snaga pogonskog motora je u meusobno uvjetovanoj
vezi s nosivosti, kao i s konstrukcijskim obiljejima
vozila koja omoguavaju tu nosivost.
Postoji razlika izmeu radnog uinka pojedinog vozila i
uinka grupe vozila. Uinak grupe vozila nije jednak
najveem moguem zbroju uinaka pojedinih vozila.
Naime, pri prometovanju vie vozila esto dolazi do
pojave redova u kojima ona, primjerice, ekaju na uto-
var (tzv. repovi) [8] posebice ako postoji nesrazmjer
(premalo) utovarnih sredstava prema broju (previe)
vozila ime se smanjuje najvei mogui uinak pojedi-
nog vozila. Najpovoljniji odnos broja utovarnih sredsta-
va i broja vozila povezanih u radu daje najvei mogui
uinak kao grupa strojeva i vozila. Optimalni se odnos
broja utovarnih sredstava i vozila moe shvatiti kao onaj
koji omoguava neprekinuti rad utovarnih sredstava i
neprekinuti cikliki rad vozila bez njihova ekanja na
utovar.
U ovom je lanku opisana metodologija prorauna rad-
nih uinaka vozila, tj. proraun uinka pojedinanog
vozila uobiajenim inenjerskim (deterministikim) na-
inom. Razmatraju se dva pristupa proraunu uinka
vozila za cestovni i gradilini promet, te metodologija
prorauna trokova prijevoza. Na kraju lanka je disku-
sija prikazane metodologije sa zakljucima za njezinu
primjenu u praksi.
2 Metodologija prorauna uinka vozila
Prema metodologiji, uinak vozila kod prijevoza sipkih
materijala proraunavamo:
1060
S. Bezak i drugi
- kao prijevoz u javnom cestovnom prometu i
- kao prijevoz u gradilinom prometu.
Prijevoz u javnom cestovnom prometu podrazumijeva
vonju uredno registriranog vozila (kamiona) za promet
na autocestama, dravnim i upanijskim cestama, u skladu
s valjanim zakonima i propisima za cestovni promet.
Prijevoz u gradilinom prometu podrazumijeva vonju
po gradilinoj prometnici, s kolnikim zastorom ili bez
njega, sa svim ogranienjima koja utjeu na promet ka-
mionima, to se tie ogranienja brzine vonje i slino.
Dakle, pristup proraunu razlikuje se u nainu odreiva-
nja brzine kretanja vozila, a osnova samog prorauna u
oba je sluaja sljedea.
Planirani (planski) uinak vozila (Up), proraunava se iz
izraza [1][9]:
U p = U t ki (m3/h ili t/h rastresito) (1)
gdje je:
Ut - teorijski uinak vozila,
ki - koeficijent ispravka teorijskog uinka,
Teorijski uinak vozila (Ut), proraunava se iz izraza:
U t = nc Q c (2)
gdje je:
nc - broj ciklusa koji vozilo napravi u razmatranom vre-
menu
Qc - obujam ili koliina uinka po jednom ciklusu.
Broj ciklusa koji vozilo napravi u razmatranom vremenu
(npr. 1 sat ili 60 min), dobije se iz izraza;
60
nc = (3)
tc
gdje je:
tc - vrijeme jednog ciklusa rada vozila,
2.1 Obujam ili koliina uinka
Obujam ili koliina uinka (Qc) po jednom ciklusu dobije
se tako da se obujam (q) sanduka vozila ispravi koeficijen-
tom punjenja. Razni autori daju razliite oznake ovog ko-
eficijenta npr. [5] ili fF, [6], ali u domaoj literaturi naj-
ee je to oznaka kpu [9]. Pri proraunu koliine uinka
navedeni koeficijent moe biti ili vei od jedan (tada je to
punjenje povrh), ili jedan (normalno punjenje), ili manji
od jedan (punjenje ispod normale).
Obujam ili koliinu uinka proraunamo iz izraza [1][9]:
Q c = q k pu (4)
gdje je:
q - obujam sanduka vozila
kpu - koeficijent punjenja.
GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1059-1064
S. Bezak i drugi
Veina autora koeficijent punjenja razlikuje prema uvjeti-
ma u gradilinom ili cestovnom prijevozu. Za gradiline
uvjete prijevoza punjenje vozila uzima se s koeficijentom
1,0 do 1,2 [6]. Za prijevoz po javnim prometnicama koefi-
cijent punjenja je maksimalno 1,0 ili najee manje od
jedan (0,95), jer zakonske norme propisuju da se sanduk
vozila ne moe puniti iznad obujma sanduka vozila bez
dodatne oplate.
2.2 Koeficijent ispravka (korekcije) uinka
Koeficijent ispravka (ki) teorijskog uinka vozila dobije se
iz izraza:
ki = ko k p (5)
gdje je:
ko - opi koeficijent ispravka
kp - posebni koeficijent ispravka
Opi se koeficijent ispravka (ko) sastoji od tri koefici-
jenta [8].
Prvi je koeficijent iskoritavanja radnog vremena (krv) koji
daje omjer ukupnoga radnog vremena i moguega efektiv-
noga radnog vremena. Na primjer, kod odlinog iskorita-
vanja efektivnog rada (55 min na sat) koeficijent krv iznosi
0,92 [9].
Drugi je koeficijent organizacije (kog) koji zamjenjuje uv-
jete rada stroja ili vozila na gradilitu, a iznosi od 0,60-0,84
za gradilite [9], a za cestovni promet moe se uzeti 1,00.
Trei koeficijent jest koeficijent dotrajalosti stroja (kds), a
odnosi se na pouzdanost i ope stanje vozila. Zbog prirode
posla obvezatne stalne kontrole stanja vozila (godinji teh-
niki pregledi, registracija vozila) ona su uglavnom uvi-
jek dobro odravana pa se u naelu pri proraunu njihova
uinka moe uzeti koeficijent dotrajalosti kds = 1,00 [9].
Posebni koeficijenti ispravka (kp) teorijskog uinka (Ut)
pri proraunu uinka razmatranih vozila uglavnom se ne
uzima [9] u obzir jer stanje sipkih materijala koji se prevo-
ze bitno ne utjee na njihov radni uinak, posebice to su
ta sredstva svojim oblikom, konstrukcijom i nainom rada
prilagoena pojedinim vrstama i stanjima koja premjeta-
ju. Manevarske sposobnosti vozila su takoer njegova te-
meljna radna obiljeja koja mu omoguavaju traenu teh-
niku uinkovitost u radu.
Koeficijent ispravka (ki) ima sljedei oblik:
k i = k o = k og k rv k ds (5a)
gdje je:
ko - opi koeficijent ispravka
kog - koeficijent organizacije
GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1059-1064
Proraun uinka vozila
krv - koeficijent iskoritavanja radnog vremena
kds - koeficijent dotrajalosti stroja.
2.3 Brzina kretanja
Vozilo se ne kree po pojedinim dijelovima ili dionicama
puta stalno jednom te istom najveom moguom brzinom
(vmax), nego promjenjivim brzinama koje se za potrebe pro-
rauna rabe kao prosjek ostvarenih brzina ili prosjena br-
zina. Naime, brzina kretanja vozila na poetku je nula te
se tijekom kretanja vozila sve vie poveava (odnosno
smanjuje) i pribliava najveoj doputenoj brzini. Meu-
tim, na kretanje vozila pri veim brzinama pojavljuju se
razliiti otpori koji umanjuju maksimalnu moguu brzinu,
a time bitno utjeu na prosjenu brzinu. U literaturi se naj-
ee spominje otpor kotrljanja, uspona itd. [8], [9], [11],
a vrijednosti se mogu nai u tablicama raznih prirunika
[4]. Moramo napomenuti da pojedini autori [6] daju dija-
grame proraunanih prosjenih brzina punih i praznih ka-
miona za razliite cestovne podloge - od gradilinih pro-
metnica do autocesta.
Prosjena brzina kretanja za praktine potrebe planiranja
radnih uinaka vozila moe se proraunati pomou faktora
brzine (fb) [7], [8] koji umanjuje najveu moguu brzinu
(vmax) na prosjenu brzinu ( v p = vmax f b ), ovisno o
duljini pojedine dionice puta te polazi li vozilo u vonju
dionicom s mjesta ili je u pokretu. Za potrebe priblinog
prorauna moe se oitati iz posebne tablice, a kao
primjer daju se okvirni podaci [8] u tablici 1.
Tablica 1. Okvirne vrijednosti za faktor brzine (fb). [8]
Duljina dionice Kretanje s mjesta U pokretu
0,1 - 1 km 0,35 - 0,75 0,70 - 0,85
> od 1 km 0,70 - 0,85 0,80 - 0,90
2.4 Vrijeme ciklusa
Vrijeme jednog ciklusa vozila (tc) proraunava se iz izraza
[9]:
tc = tu + tvo + tvp + ti + tm (6)
gdje je:
tu - vrijeme utovara
tvo - vrijeme vonje punog (optereenog) vozila
tvp - vrijeme vonje praznog vozila
ti - vrijeme istovara
tm - vrijeme manevara i izmjene vozila.
Za utovara (tu) uzima se vrijeme trajanja procesa rada
stroja na utovaru materijala. Kao utovarno sredstvo rabi
se bager ili utovariva.
1061
Proraun uinka vozila S. Bezak i drugi

Vrijeme vonje punog vozila (tvo) proraunamo iz ine ukupan troak. Prema nekim autorima [12], troko-
izraza: vi prijevoza mogu se proraunati iz sljedeeg izraza:
Ldo K
t vo = (7) T pr = (11)
v po Up
Vrijeme vonje praznog vozila (tvp) proraunamo iz gdje je:
izraza: K - cijena radnog sata vozila
Ldp Up - planirani uinak vozila.
t vp = (8)
v pp Meutim, proraun trokova prijevoza kamionom kao
pojedinanog direktnog troka strojnog rada (ts) je jed-
gdje je: nostavniji [9], a dobije se (pojednostavnjeno) umno-
Ldo - ukupna duljina vonje punog vozila u odlasku kom prodajne cijene radnog sata stroja (pcss) [2] i nor-
me vremena (N) kako slijedi:
Ldp - ukupna duljina vonje praznog vozila u povratku
t s = pcss N (12)
vpo - prosjena brzina na itavom putu u odlasku punog
vozila pri emu je:
vpp - prosjena brzina na itavom putu u povratku praznog 1
N= (13)
vozila. Up
Prosjene brzine vozila u odlasku i dolasku proraunaju se
gdje je
iz izraza v p = v max f b [8].
Up - planirani uinak vozila
Vrijeme istovara (ti) uzima se od 0,5 do 0,7 min, najvie ts - direktni troak strojnog rada
3 min. N - normativ vremena
Vrijeme manevara (tm) i izmjene vozila uzima se od 0,3 pcss - prodajna cijena radnog sata vozila.
do 0,5 min, najvie 5 min.
4 Primjer prorauna trokova prijevoza sipkih
2.5 Planirani uinak materijala kamionom
Kako smo ve prije konstatirali planirani (planski, prakti- Prema metodologiji prorauna trokova prijevoza sipkih
ni) uinak vozila proraunava se iz izraza (1), a izraava materijala kamionom ponajprije je potrebno definirati
se u m3/h ili tona/h u rastresitom stanju. Kada se u osnovni tehnike podatke kamiona. Kao primjer, za prijevoz se
izraz (1) uvrste izrazi (2), (3) i (4) dobiva se: rabi prosjean kamion koji ima sljedea obiljeja:
kamion kiper (uredno registriran za cestovni promet)
60
U p = (q k pu ) ki (10) snaga 170 kW
tc nosivost za teret 21 t
gdje je: masa vozila 16 t (pretpostavka)
Up - planirani uinak vozila (planski, praktini) zajedno masa vozila i teret 37 t.
tc - vrijeme jednog ciklusa rada vozila Nakon utvrivanja tehnikih podataka kamiona, potreb-
q - obujam sanduka vozila no je utvrditi duljine dionica (puta) u odlasku i povratku
te prosjene brzine kretanja kamiona za prijevoz u jav-
kpu - koeficijent punjenja nom cestovnom i gradilinom prometu. U naem se pri-
ki - koeficijent ispravka teorijskog uinka. mjeru predvia prijevoz sipkih materijala kamionom za
sljedee:
3 Metodologija prorauna trokova prijevoza a) Javnu prometnicu
kamionom Ldo - 50 km (ukupna duljina vonje punog vozila u
Trokovi prijevoza (Tpr), u graditeljstvu ine znatan dio odlasku)
trokova graenja, to zahtijeva odreenu metodologiju Ldp - 50 km (ukupna duljina vonje praznog vozila u
prorauna, odnosno uzimanje u obzir svih elemenata koji povratku)

1062 GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1059-1064

S. Bezak i drugi Proraun uinka vozila

vpo - 55 km/h (prosjena brzina na itavom putu u
odlasku punog vozila)
vpp - 72 km/h (prosjena brzina na itavom putu u
povratku praznog vozila)
b) Gradilinu prometnicu na 5 km
Ldo - 5 km (ukupna duljina vonje punog vozila u
odlasku)
Ldp - 5 km (ukupna duljina vonje praznog vozila u
povratku)
vpo - 21 km/h (prosjena brzina na itavom putu u
odlasku punog vozila)
vpp - 47 km/h (prosjena brzina na itavom putu u
povratku praznog vozila).
Valja napomenuti da se navedene prosjene brzine
uzimaju okvirno. Za stvarne uvjete prijevoza potrebno
je provesti neposrednu provjeru na temelju snimanja
vremenskih uzoraka na gradilinoj i javnoj prometnici
jer ove ovise o brojnim imbenicima te stvarnim
lokacijskim i prometnim uvjetima.
4.1 Trokovi prijevoza u javnom cestovnom
prometu
Kao primjer prorauna trokova prijevoza u cestovnom
prometu uzimamo prijevoz ljunanog materijala s pros-
jenim kamionom 170 kW, nosivost 21 t (12 m3), na
udaljenost od 50 km, s koeficijentom punjenja k pu =1.
Proraun trajanja ciklusa prijevoza materijala prema
obrascu (6):
tc = tu + tvo + tvp + ti + tm = 1,7118 h = 102,70 min
Planirani uinak proraunamo iz obrasca (10);
60
U p = q k pu ( ) k = [0,5842 12] 0,92 = 6,45 m3/h
i
tc
Proraun normativa (13);
1 1
N= = = 0,155 h/m3
U p 6,45
Pretpostavljena prodajna cijena sata rada (pcss) kamiona
jest 410,90 kn [3].
Cijena prijevoza za 1 m3 na 50 km (12):
t s = pcss N = 410,90 x 0,155 = 63,69 kn/m3
4.2 Trokovi prijevoza u gradilinom prometu
Kao primjer prorauna trokova prijevoza u gradilinom
prometu uzimamo prijevoz materijala C kategorije [10]
s prosjenim kamionom 170 kW, nosivost 21 t (12 m3),
na udaljenost 5 km, s koeficijentom punjenja k pu =1,2.
Koeficijent ispravka (ki) proraunamo iz izraza (5a);
ki = ko = kog krv k ds = 0,84 0,92 1,0 = 0,77

Koeficijent ispravka (ki) proraunamo iz izraza (5a) Za utovara u vozilo uzet je normativ (h/m3) bagera [3]:

ki = ko = kog k rv kds = 1,0 0,92 1,0 = 0,92 tu = 0,1092

Vonja punog vozila (prosjena brzina 21 km/h) na 5
Za utovara u vozilo uzet je normativ (h/m3) utovarivaa
km (7):
[3]:
Ldo 5
tu = 0,0588 tvo = = = 0,2381
v po 21
Vonja punog vozila (prosjena brzina 55 km/h) na 50
km (7): Vonja praznog vozila (prosjena brzina 47 km/h) na 5
km (8):
Ldo 50
tvo = = = 0,9091
v po 55 Ldp 5
tvp = = = 0,1064
v pp 47
Vonja praznog vozila (prosjena brzina 72 km/h) na 50
km (8): Vrijeme istovara (1 min):
Ldp 50 ti = 0,0166
tvp = = = 0,694
v pp 72
Vrijeme svih manevara (2 min):
Vrijeme istovara (1 min): tm = 0,0333
ti = 0,0166 Proraun trajanja ciklusa prijevoza materijala prema
Vrijeme svih manevara (2 min): obrascu (6):
tm = 0,0333 tc = tu + tvo + tvp + ti + tm = 0,487h = 29,22 min

GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1059-1064 1063

Proraun uinka vozila
Planirani uinak proraunamo iz obrasca (10):
60
( )
U p = q k pu k i = [2,053 14,4] 0,77 = 22,76 m 3 /h nih trokova graenja.
tc
Proraun normativa (13):
1 1
N= = = 0,044 h/m3
U p 22,76
Pretpostavljena je prodajna cijena sata rada (pcss)
kamiona 410,90 kn/h [3].
Cijena prijevoza za 1 m3 na 5 km (12);
t s = pcss N = 410,90 x 0,044 = 18,08 kn/m3
5 Diskusija
U ovome smo radu prikazali pojednostavnjeni prikaz
prorauna trokova prijevoza sipkih materijala sa svim
elementima i nainom prorauna. Prikazana su dva prim-
jera prorauna planiranog uinka kamiona i prorauna
trokova prijevoza sipkih materijala u gradilinom i ces-
tovnom prometu. Iz navedenih primjera, vidljive su raz-
like u pristupu proraunu, to se i oituje pri definiranju
elemenata trokova prijevoza. Prikazano je kako pove-
anje produktivnosti poveanjem radnih uinaka stroje-
LITERATURA
[1] Bezak, S.; Linari, Z.; Bezak, Z.: Trokovi prijevoza sipkih
gradiva, 4. hrvatski kongres o cestama, Cavtat-Dubrovnik, 2007.
[2] Bezak, S.; Linari, Z.: Metodoloki pristup proraunu trokova
strojnog rada pri graenju, Graevinar 61 (2009) 1, 23-27.
[3] Bilten, Standardna kalkulacija radova u vodnom gospodarstvu,
Hrvatske vode, Zagreb, 2009.
[4] Bundesausschuss Leistungslohn Bau-Fachgruppe Erdbau:
Handbuch BML, Daten fr die Berechnung von Baumaschinen-
Leistungen, 4. Auflage, Fassung 1983.
[5] Girmscheid, G.; Leistungsermittlungs-handbuch fr
Baumaschinen und Bauprozesse, 3. berarbeitete Auflage,
Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 2005.
[6] Hster, F.; Leistungsberechnung der Baumaschinen, 5.
Auflage, Shaker Verlag, Aachen, 2005.
1064
S. Bezak i drugi
va i prijevoznih sredstava smanjuje u jednom dijelu ukup-
ne trokove graenja pripadnim smanjenjem neposred-
6 Zakljuak
Predloene metodologije prorauna radnih uinaka vozila
i prorauna trokova prijevoza sipkih materijala daje vri-
jednosti planiranog uinka (Up) i iz toga proizalih troko-
va prijevoza na odreenu udaljenost. Utvreni planirani
uinak uvijek je pretpostavljena vrijednost, a proraun
samo formalni dokaz te pretpostavke, odnosno oekivanja.
No proraun je uvijek potreban jer se inenjerski pristup
uvijek temelji na nekom raunu. Iskustvo i minuli procesi
potvruju nalaze li se rezultati proraunanih vrijednosti u
zadovoljavajuim ili moguim okvirima te tako stvaraju
osnovu za tonije, budue proraune. Takav nain prora-
una, iako koeficijenti ispravka to simuliraju, ipak nije
stohastiki. U sljedeem razdoblju svakako treba istra-
iti i takve mogunosti. Inenjeri i menaderi u graevi-
narstvu bi svakako trebali kvalitetno planirati i progra-
mirati radne uinke graevinskih strojeva i prijevoznih
sredstava. Nadalje, dobivenim bi se podacima trebalo
koristiti kao temeljnom pretpostavkom za izradu trino
prihvatljive cijene graevinskih radova, posebice ako su
ti radovi visokomehanizirani.
[7] Jurecka, W.; Kosten und Leistungen von Baumaschinen, 3.
berarbeitete Auflage, Springer-Verlag Wien New York, 1975.
[8] Linari, Z., Izetbegovi, J.; Uinak toranjskih dizalica i vozila,
Graevni godinjak 98, HSGI, Zagreb, 1998.
[9] Linari, Z.; Leksikon strojeva i opreme za proizvodnju
graevinskih materijala, Uinci za strojeve i vozila pri
zemljanim radovima, biblioteka Mineral, Busines Media
Croatia d.o.o., Zagreb, 2007.
[10] Opi tehniki uvjeti za radove na cestama, Hrvatske ceste,
Hrvatske autoceste, Zagreb, 2001.
[11] Slunjski, E.; Strojevi u graevinarstvu, HDGI, Zagreb, 1995.
[12] Trbojevi, B., Praevi, .; Graevinske maine, Graevinska
knjiga, Beograd, 1991.
GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1059-1064