Programsko ininjerstvo usmeni

1. Zadane funkcijske toke,izraunati FP i LOC-za produktivnost na prezentaciji (zad)

2. Graf sa strelicama i krugovima (zad)
3. Greka se javlja 5 puta u 100 dana. Kolika je pouzdanost nakon desetog dana
5 puta u 100 dana = svako 20 dana
F(1) = 1/20 = 0,05
R(1) = 1 F(1) = 0,95
R(10) = R(1)^10 = 0,598

4. Program zadan-napisati C0 vor

A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K
5. to je element testnog sluaja

6. to je iscrpno testiranje

Iscrpno testiranje je izvravanje za sve testne sluajeve

Rijetko je mogue napraviti iscrpno testiranje

ak i najjednostavniji sustavi imaju previe testnih sluajeva

Na primjer program s dva cjelobrojna ulaza na 32-bitnom stroju

ima 264 testnih sluajeva

Testiranje se uvijek provodi na malom podskupu moguih

testnih sluajeva
7. Prezentacija 5-Halsteadova mjera
Empirijski pristup mjerenja unutarnjih veliina programa
Program je kolekcija simbola

Simboli mogu biti operatori i operandi

Operandi imaju vrijednost (varijable, konstante)

Operatori su sve ostalo (zarezi, zagrade, aritmetiki

operatori, ...)

Operatori koji se uvijek pojavljuju skupa se broje kao jedan

(otvorene i zatvorene zagrade, if-then, ...)

 esto se ne broje deklaracije varijabli, ulazne i izlazne

naredbe, samo elementi algoritma

Osnovne mjere 1i 2 1 je broj jedinstvenih operatora

2 je broj jedinstvenih operanda

je ukupan broj simbola = 1 + 2

osnovna mjera veliine programa

8. to je rizik i osobnosti rizika
Rizik je mogunost pojavljivanja neeljenog dogaaja. Ukljuuje:

- neizvjesnost (dogaaji koji se garantirano pojavljuju nisu rizici)

- gubitak (dogaaji koji pozitivno utjeu na projekt nisu rizici)
Upravljanje rizicima je proces smanjivanja moguih loih efekata nastalih pojavljivanjem rizika.

Rizik moe biti klasificiran kao

- projektni rizik utjee na projektni plan

- tehniki rizik utjee na kvalitetu produkta
- poslovni rizik utjee na odrivost produkta

9. 7 kuglica,4 crne,3 bijele,10 kuna

10. Tokeni zadatak

11. Pseudokod zadatak
12. Nacrtaj graf kontrole toka
13. to je testiranje podataka i upravljanje podataka
Testiranje tijeka podataka
Postoje mnogi kriteriji testiranja tijeka podataka.
Osnovni kriterij koristi:
-dcu koji zahtjeva def-slobodnu putanju od svake definicije do c-use
-dpu koji zahtjeva def-slobodnu putanju od svake definicije do p-use
-du koji zahtjeva def-slobodnu putanju od svake definicije do bilo kojeg koristenja

14. C0 pokrivenost (zad)

 15. Kriterij zaustavljanja
Dva osnovna pitanja testiranja programske podrke:

koje testne sluajeve koristiti (selekcija testnih sluajeva)

koliko testnih sluajeva je potrebno (kriterij zaustavljanja)

Kriterij zaustavljanja moe biti zasnovan na

kriteriju pokrivenosti, na primjer izvravanje n testnih sluajeva u

svakoj poddomeni

kriteriju ponaanja, na primjer testiranju dok je stopa greaka manja

od praga x
16. Koraci inspekcije
Koraci inspekcije

1. Pregledavanje kada razvija zadovolji ulazni kriterij onda seplanira inspekcija. razvija zatim
obavlja pregled. Upoznajeostatak inspekcijskog tima s produktom
2. Priprema lanovi inspekcijskog tima prouavaju produkt.Vrijeme provedeno za pripremu se
kontrolira temeljem KLOC odprodukta. lanovi mogu koristiti kontrolni popis (checklist)
radifokusiranja na znaajne elemente
3. Sastanak moderator nadgleda inspekciju. Vodi void inspekciju. Zapisniar zapisuje
nedostatke. Svi lanovi tima potpisuju inspekcijski izvjetaj
4. Prerada razvija pregledava izvjetaj i otklanja nedostatke
5. Nastavak moderator pregledava izvjetaj i korekcije. Ako
 6. zadovoljavaju izlazni kriterij, onda je inspekcija gotova.

17. Iscrpni test

Testiranje programske podrke je izvravanje programske podrke nad testnim podacima. Ponekad
se zove dinamiko testiranje koako bih se razlikovalo od statike analize koja se negdje zove
statiko testiranje. Statika analiza ukljuuje analizu izvornog koda radi identifikacije problema.
Iscrpno testiranje je zvravanje za sve testne sluajeve, rijetko je mogue provesti iscrpno
testiranje jer ak i najjednostavniji sustavi imaju previe testnih sluajeva.

18. Osnovna mjera

1 je broj jedinstvenih operatora
2 je broj jedinstvenih operanda
je ukupan broj simbola = 1 + 2
osnovna mjera veliine programa

19. Skica (ovjek,trokut) ta je ta

20. Pouzdanost programske podrke

Pouzdanost programske podrke

Pouzdanost je vjerojatnost da se programska podrka nee sruiti za neko odreeno vrijeme

Oznaava se s R(n) gdje je n broj vremenskih jedinica. (R(1) pouzdanost od jednog dana)

- Vjerojatnost ruenja F(n) = 1 R(n)

Pouzdanost programske podrke je mjera koliko esto programska podrka pogreno obrauje ulazne
podatke ili neke druge uvjete.

21. Rezultat
22. Graf kontrole toka(zad)
23. Opi oblikovanje
Oblikovanje programske podrke:

Oblikovanje (dizajn) je proces u kojem se primjenjuju razne tehnike i principi radi detaljnog definiranja
ureaja, procesa ili sustava kako bi se mogao fiziki realizirati.

Oblikovanje je "umjetniki", odnosno kreativni dio razvoja programske podrke.

Proces oblikovanja preslikava "to treba raditi" iz zahtjeva u "kako treba raditi".

Rezultat oblikovanja je dokument u kojem je sustav opisan dovoljno detaljno kako bi se mogao
implementirati.

Proces oblikovanja preslikava prostor problema iz zahtjeva u prostor rjeenja implementacije.

 24. Stopa greaka(vremena 4,6,) nacrtaj

25. Usporedi linerani i protutipni

Linearni (vodopadni) model

linearni slijed aktivnosti

prelazak na sljedeu aktivnost tek kad je prethodna faza gotova

nema vraanja unatrag

Prototipni model

izgraivanje vie prototipova sustava

prototip slui za testiranje koncepta i zahtjeva

prototipom se demonstrira predloeno ponaanje kupcu

Nakon sporazuma s kupcem, razvoj programske podrke slijedi

uobiajene faze kao i kod linearnog modela

Trud koji se uloio na izgradnji prototipova se obino isplati jer

se ne grade nepotrebne osobine programske podrke

 26. Dijagram toka za raunanje hipotenuze u trokutu

27. a=0 b =5,podatkovna veza izmedju a i b

28. Na emu se temelje testni sluajevi

Testni sluaj uvijek mora ukljuivati oekivani izlaz

Ako je oekivani izlaz razliit od stvarnog izlaza, onda tester

moe odluiti koji je korektan

Na kraju, Svaki testni sluaj mora specificirati i vrijednost izlaza

29. Prezentacija 2 model procesa programske podrke

Model procesa programske podrke opisuje procese koji

su napravljeni radi ostvarivanja razvoja programske

podrke

Model procesa programske podrke obino sadri

zadatke (task)

artefakte (artifact)

sudionike (actor)

odluke (decision)
Modeli procesa programske podrke mogu biti

Opisni modeli

opisuju to se dogodilo tijekom provoenja projekta

 esto se grade na kraju projekta radi analize projekta

time se mogu otkriti problemi u procesu razvoja programske

podrke

Propisni modeli

opisuju to e se dogoditi tijekom provoenja projekta

opisuju standardne procese razvoja programske podrke

30. RUP (skica) uloga ,aktivnosti,artefakt
Rational Unified Process (RUP)

Pristup razvoju programske podrke koji je

Iterativni, orijentiran na arhitekturu i voen sluajevima

koritenja

Dobro definiran i dobro strukturiran proces programskog

inenjerstva

tko je odgovoran za to, kako se neto radi i to napraviti s

time

Procesni produkt

Prilagodljivi okvir projekta za programsko inenjerstvo

 31. Ljepljivi i superljepljivi tokeni (zad)
32. Zadnja slika na prezentaciji 1
Radni tok

niz aktivnosti koje prikazuju interakciju meu ulogama

Vrste radnih tokova

Disciplina je radni tok na viem nivou

Radni tok unutar discipline