M. Dujanié: Poslovna etika u funkciji managementa Zb, Rad. - Sveut. Rij., Ekon, fak. Rij., god. 21. Sv. 1 (2003), str. 53-63 Maréelo Dujani¢' Prethodno priopéenje UDK: 17 65.012.4 POSLOVNA ETIKA U FUNKCIJI MANAGEMENTA’ SAZETAK Osnovni zadatak etike je definiranje nacina ponasanja ljudi, te promisljanje odgovora na pitanje kakav bi moral trebao biti da bi Govjek pojedinac i drustve u cjelini ispunili svoju ulogu. Cilj eke u managementu Je razviti novi duh i ugraditi ga u dobrovoljne standarde ne dekajuéi na zakonsku prisilu. Da bi poduzeéa bila eftkasna i efektivna, trebaju uvoditi u poslovanje etiéke kodekse te imenovati eticke odbore ili eticke povjerenike. Uspjeina poduzeca najéesée primjenjuju tri osnovna eticka pristupa: wilitarni, moralnih prava i pravednosti, koji predstavijaju osnovu za prosudbu efekara odluke na druge osobe i njihovo ponasanje. Ukijuéivanje hrvatskih poslovnih sustava u suvremene procese globalizacije namece potrebu ‘stvaranja pozitivne klime koja ée pruziti Sansu promoviranju etiékih vrijednosti, kao preduyjeta novim, pozitivnim osnovama razvoja i postivanju visokih standarda u poslovanju i razvoju. Kijuéne rijeti: etika, poslovna etika, managerska etika, neeticko ponasanje, eticki kodeks, eticki odbor, ceticki pristup Uvod Etika predstavlja koncepeiju ponaSanja i istraZivanje sto je pravilno, a Sto je pogre8no u svakodnevnom ponaSanju. Etika mora proZimati svakoga i svaku stvar u tvrki, Ona se mora primjenjivati svuda i to stalno. Poslovna je etika kodeks pona¥anja kojega su profesionalci i poslovni Ijudi medusobno prihvatili kao ispravan natin ophodenja prema Siroj javnosti i medu osobama. Poticaj za veéu primjenu ctike u managementu daju zahtjevi i o&ckivanja od biznisa koji mora imati savjest i o¢ekuje se da sprijeti Stete. Primjena etitkog ponaSanja Stiti poduzeée, ali i zaposlene. Manageri trebaju djelovati i donositi odluke u skladu s osobnim moralom. ' Redoviti profesor Ekonomskog fakulteta Sveuilista u Rijeci 2 Clanak primljen: 08.09.2003.; Clanak prihvaéen: 12.11.2003, 53M, Dujanié: Poslovna etika u funkeiji managementa Zb, Rad. - Sveut. Rij., Ekon, fak. Rij, god. 21. Sv. 1 (2003), str. $3-63 To ukazuje da je poslovna etika postala dio modernog managementa i zahtjev suvremenog gospodarstva. U svezi s time u Glanku se obraduje: managerska etika, povijesni razvoj poslovne etike, primjena poslovne etike na poslovno ponaanje, neetiéno ponaSanje, upravljanje etikom u poduzeéu te primjena poslovne etike u hrvatskoj praksi. U obradi naznaéenih tematskih podrugja koristit & se metode analize i sinteze, indukcije i dedukcije, te holisti¢ki pristup. 2. Managerska etika Management je vrlo slozen proces, kompleksna pojava, interdisciplinaran i vi8eznacan, Etika s glediSta managementa uspostavlja standarde u odnosu na ono Sto je dobro i loe uvodenju i donoSenju odluka. Istovremeno etika se bavi internim vrijednostima koje su dio organizacijske kulture i oblikuje odluke u vezi s dru’tvenom odgovornoséu u odnosu na izvanjsku okolinu, Eti¢ki problem nastaje u situaciji kad odluke pojedinca ili grupe mogu Stetiti ili koristiti drugima. Treba imati u vidu &injenicu da su manageri rodeni u okviru odredene drustvene grupe, da su odgojeni u skladu s odredenom tradicijom, mogu pripadati odredenoj vjeroispovijesti, te usvajaju odredene vrijednosti. To znati da manageri posjeduju odredenu filozofiju morala. Ona njima pomaze pri odredivanju osobnih ciljeva, prepoznavanju dobrih i lo8ih pojava, te procjeni kvalitete odredenog smjera djclovanja. Suvremeni pristup promatra etiku kao: 1. znanost 0 moralu, 2. skup obigaja i navika 0 ponaSanju nekog Eovjeka, socijalne skupine ili naroda promatrano sa stajali8ta nekih temeljnih vrijednosti i kriterija ispravnog i neispravnog, dobrog i loSeg, 3. sustav naéela i vrijednosti koji se odnosi na moralne sudove, duznosti i obveze, te procjenu ispravnosti i pozeljnosti odredenih oblika ponaSanja (engl. ethics, njem. Ethik)’, Iz navedene definicije moze se zakljuditi da je etika vrlo kompleksan pojam koji se odnosi na slobodne i osobne Ijudske aktivnosti. Bez osobe kao subjekta koji odgovorno uskladuje sve svoje djelatnosti i sve svoje odnose sa zadanim ciljem nema ni etike u poslovanju. Suvremeni manageri se ipak vie opredjeljuju za Sestitost i vise drZe do poStivanja zadanih rjeSenja nego do razlititih poslovnih transakeija. Temeljem brojnih analiza stavova, manageri smatraju etignijim svoje zanimanje od politigara, viadinih sluZbenika, odvjetnika, dok svoju profesiju smatraju manje eti¢nom od profesije lijetnika ili profesora. Ovakav rang etitnosti profesije managementa u posljednje vrijeme u Hrvatskoj ozbiljno je naruSen postupcima raznih samozvanih managera, te politi¢kih moénika, 8to bi trebalo biti dodatni poticaj za Zasne i educirane managere da jos vie vode raéuna 0 ctignosti posloyanja. > dr. Bahtijarevié — Siber, F., dr. Sikaviea, P.: Leksikon menad#menta, Masmedia, Zagreb, 2001., st. 108 34M. Dujanié: Poslovna ctika u funkciji managementa Zb. Rad. - Sveus. Rij., Ekon. fak. Rij., god. 21. Sv. 1 (2003), str. 53-63 3. Povijesni razvoj poslovne etike Suradnjom etike i ekonomije u XX. stoljeéu razvija se nova znanstvena disciplina — poslovna etika. Prve naznake poslovne etike javljaju se krajem Sezdesetih godina XX. stoljeéa i odnose se na ncke drustvene poslove u gospodarstvu, kao Sto su prava radnika na odgovarajucu placu, zadovoljavajuci uvjeti rada i korektnost u poslovnim odnosima. Kasnije, sedamdesetih godina u SAD-u i zemljama Zapadne Europe problematika ctike u gospodarstvu zauzima sve vise mjesta u teoriji i praksi managementa. U drugoj polovici osamdesetih godina XX. stoljeéa poslovna ctika se instituciona- lizirala i postaje podrutje akademskog istrazivanja. Prva konferencija 0 poslovnoj etici odrzana je u studenom 1987. godine, a na njoj s radom podinje “European Business Network” kao medunarodna inicijativa koja razmjenjuje iskustva znanstvenika i praktigara o etici u poslovanju. Kasnije, devedesetih godina, mnoge svjetske kompanije usvajaju eti¢ko ponaSanje i smatraju ga bitnom vrijednosti. Dakle, poslovna etika postaje dio modemog poslovanja poduzeéa. SloZeni problemi razvoja kao Sto su glad u svijetu, ozonske rupe, problem propadanja Suma i sve problematitnije istrazivanje na podrugju genetike, ukazuju na potrebu promisljanja 0 ulozi etike kako u podrugju gospodarstva, tako i znanstvenoistra~ Zivatkog rada. Etitki zakoni traze svoje mjesto u medijima i na podrugju promidabe. Sve vise raste svijest protiv poduzeéa koja svojim naéinom proizvodnje unistavaju okolinu. PotroSadi se sve vise raspituju o porijeklu i naginu proizvodnje odredenog proizvoda stavljajuéi na prvo mjesto kvalitetu, a ne cijenu. Etika se bazira na vrijednostima koje se uée u obitelji i tijekom cjelozivotnog obrazovanja. Razmatrajuéi odnose etike i zakona esto se mogu Euti “stavovi”. Ako je u skladu sa zakonom eticno je. Medutim, problem etiénog i legalnog nije tako jednostavan, sto se vidi iz slike br. 1. Slika 1. Klasifikacija etiénosti odluka * ETICNO | _ I. Btiéno i legaino I. Btiéno i nelegalno NEETICNO | Il. Nectitno ilegalno | IV. Nectiéno i nclegalno LEGALNO NELEGALNO * ‘Hoffman, W.M., Moore, J.M.: Business Ethics: Readings and Cases in Corporate Morality, Second Edition, Me Graw Hill Publishing Company, 1990, str. 74 5SM. Dujanié: Poslovna etika u funk: Zb, Rad. - Sveué. Rij., Ekon. fuk. i managementa i. god. 21. Sv. 1 (2003), str. 53-63 Ukojem ée kvadrantu neka aktivnost biti smjestena, ovisi o nedijoj totki gledi8ta, ali io tome u kakvim okolnostima je odredena aktivnost poduzeta. Ponekad, odavanje povjerljivih informacija o poduzecu, ako se bavi netim nelegalnim moze biti etitno, iako predstavlja povredu odredbi opéih akata te se moze rasporediti u II. kvadrant. U situacijama, ako te informacije ugroZavaju nacionalnu sigumost, mogu se rasporediti u IIL. i TV. kvadrant. Proizvodnja nuklearne bombe za pojedinca moze predstavijati rutinsko obavljanje posla i sluzenje domovini. No, to je istovremeno sredstvo za ubijanje djece te se takva aktivnost moze rasporediti u IIT. kvadrant. 4. Primjena poslovne etike na poslovno ponaSanje Pored opée postoje i posebne ctike koje se utjelovijuju u primjeni opée ctike. Poslovna etika je posebno podrudje etike i odnosi se na odgovornost u poslovnom i dru’tvenom smislu. Poslovna etika predstavlja primjenu etiékih principa na ponaSanje u poslovanju. Ima vrlo Siroku primjenu u razligitim podrugjima poslovanja. Razlozi primjene poslovne etike u poslovnom ponaSanju mogu biti sljededi: sprjetavanje Steta, zaStita poduzeéa, zaStita ljudi unutar poduzeéa i osobni razlozi. Znaéaj primjene poslovne etike je Ginjenica da se od poslovanja o&ckuje da sprijeti Stcete koje bi svojim djelovanjem moglo uzrokovati, dok promoviranje ctitkog ponaganja stiti poduzeée i Glanove kolektiva. Veéina Ijudi nastoji djelovati na nagin koji je u skladu s njihovim moralom. Poslovna etika se moze promatrati na nacionalnoj, internacionalnoj ili globalnoj razini. Karakteristiéne su éetiri razine poslovne etike: Slika 2. Razine poslovne etike MIKRO - organizacijske jedinice na najnizem nivou MEZO ~ unutar poduizeta - strategijske poslovne jedinice - centri odgovornosti ~ odjeli - funkeije MAKRO. - poduzeée - korporacijski nivo GLOBANO | - poduzeéa u globainoj ekonomiji 56'M. Dujanié: Poslovna etika u funkciji managementa 2b. Rad. - Sveut. Rij., Ekon, fak. Rij., god. 21. Sv. 1 (2003), str. 53-63 Cilj istrazivanja poslovne etike je da se doprinese osobnom razumijevanju procesa prosudivanja koji koristi moralne standarde pona¥anja i etitke sustave vrednovanja, tako da svaka osoba moze formirati vlastitu razumsku prosudbu kada je suogena s poslovnim odlukama koje imaju utjecaja na druge. Zakoni su dobra podloga poslovnom ponasanju, ali nisu dovoljna i za rjeSavanje kompleksnih etikih konflikata. S obzirom da se etika moze promatrati kao osobno uyjerenje u ono sto je dobro, a sto lo8e, odnosno Sto je pravo, a Sto krivo. Da bi se podrugje ctike jasno fokusiralo, potrebno je izvrsiti komparaciju sa zakonima i slobodnim izborom, sto je prikazano na sljedeéoj slici: * Slika 3. Tri polja ljudske akcije Podrutje kodificirano painusjelaike Podrutje slobodnog zakonom ( be i) izbora (zakonski standardi) Bsa! (osobni standardi) veliéina eksplicitne kontrole + > visoko nisko Ono Sto je zakonito nije uvijek i etiéno ponaSanje, dok se etiéno pona¥anje ponckad protivi zakonu, pa ono nije u moguénosti utvrditi sve moralne vrijednosti i pisane norme, Brojni poslovni Ijudi svakodnevno su suodeni s etiékim dilemama u poslovnom svijetu, a one nisu jednostavne i ne mogu se izbjeci. 5. Neetitko ponaSanje U posljednjih dvadeset godina puno se govori i piSe o neeti¢kim oblicima ponaSanja u poslovanju. Mnoga poduzeéa u poslovanju idu do granice kaznenog Sto je moralno vrlo opasno i riziéno, a moze stvoriti i uvjerenje kod zaposlenih kako odredeno ponavanje, premda nije sasvim cticki ispravno, moze proéi jer je takvo ponaganje zakonski dopustivo. Cesto u poslovnoj etici vada “moral uspjeha”, a to znadi da je najvaznije uspjeti zbog éega se moze olako prelaziti preko sumnjivih oblika poslovanja. Razlikuju se oblici kriminalnog ponaSanja koji se ka%njavaju zakonom. To je nemoralno pona¥anje koje je zakonodavac uvrstio u kazneni zakon. Medutim, postoje i druga nemoralna ponaSanja koja nisu obuhvaéena zakonom. 5 Daft, L.R. : Management, Fourth Edition, Fort Worth, Florida, 1997., str, 72 STM, Dujanié: Poslovna etika u funkeiji managementa Zb. Rad. - Sveut. Rij., Ekon. fak. Rij. god. 21. Sv. 1 (2003), str. 53-63 Moguéi oblici neetivkog ponaganja su:* — razni oblici prijevara i obmana u poslovanju, — oslobadanje pristojbi, — proraéunati oblici neplaéenih usluga i darova, — prikriveni ili otvoreni oblici zastraSivanja, — razni oblici podmi¢ivanja, — porezne prijevare, — nepravedno prisvajanje javnih sredstava, povreda prava pisaca, umjetnika, izumitelja, kao i eventualno iskoriStavanje njihova polozaja, ~ mutne kreditne i zajamske prakse, la%no prouzroéen stetaj, — krada poslovnih tajni konkurentnih poduzeéa, — podmiéivanje djclatnika drugih tvrtki, — prijetnje neutemeljenim otkazima “novih vlasnika”, — poniZavajuée postupanje s djclatnicima, — ometanje slobode udruzivanja radnika, ali i zloupotreba Strajka, — zanemarivanje mjera sigurnosti na radu, — ugroavanje zdravlja i Zivota radnika, — razni oblici uni8tavanja okoli8a. Nemoralno ponaSanje u poslovanju uzrokuje velike materijalne Stete. Medutim, puno su opasnije Stete druge naravi, kao Sto je razaranje povjerenja izmedu onih koji zajedno rade, ali i opéenito medu poslovnim partnerima. Sklonost neetitkom ponaganju mofe biti posljedica straha ovjeka da ne izgubi svoje radno mjesto. No, najopasnija je opéa Ijudska sklonost neeti¢kom pona¥anju koja se skriva pod uzreticom “Svi tako rade pa mogu i ja”. Znagajan Gimbenik smanjenja pojave nectivkog ponaSanja i gospodarskog kriminaliteta su pravedni zakoni koji moraju djelovati neovisno i efikasno traZe¢i pravednu naknadu Stete. Pojam poslovne etike obuhva¢a odnose unutar gospodarstva, odnos poslodavea prema djclatniku, djclatnika prema poslodavcu, odnos poslodavea i potroSaéa i dr. To znadi da se poslovna etika odnosi na konkretno ponaSanje Covjeka, njegovo moralno ispravno ili neispravno ponaganje. U cilju razvoja etitkog pona¥anja u poslovanju potrebno je razvijati etiku odgovornosti koja zna¢i odgovomost druStva u cjelini za vlastitu buduénost. Nasuprot tome stoji etika iskljucivog uspjcha prema kojoj svako sredstvo opravdava cilj, a dobro je ono Sto donosi profit, moé i uzitak. © Gchok, 1, Koprek, I. i dr.: Btika — priruénik jedne discipline, Skolska knjiga, Zagreb, 1996, str. 161 58M, Dujanié: Postovna etika u funkeiji managementa Zb, Rad. - Sveus. Rij., Ekon. fak. Rij., god. 21. Sv. 1 (2003), str. 53-63 Etika odgovornosti Gini Zovjeka vise Zovjekom, koji ne smije biti objekt i stedstvo u nevijim rukama. Poslovna etika trebala bi teZiti objektivnosti i pruzati argumente koji ée pokazati da je odredeno ponaSanje nemoralno. Trebalo bi Stititi one koji su moralni, te osigurati promjenu ako oni koji imaju moé poduzmu odredene ake' Najée8¢i oblik zakazivanja poslovnog morala je pri izbjegavanju plaéanja preuzete robe ili obavljene usluge. Dobri poslovni obigaji zasnovani su na poslovnom moralu. Manageri u svom postu trebaju se cticki ponaSati i trebaju izbjegavati: — pogaziti zadanu rijed. Etiéko komuniciranje zahtijeva da se u takvom sluéaju objasni razlog i poku8a naéi nivo odgovarajuéeg rjeSenja ili nadoknade Stete partnerima. — promicati ono za Sto smo uyjereni da je nekorisno ili ak Stetno; — prodavati namimice ili drugu robu za koju znamo da im je istekao rok trajanja ili sadrZe Stetne tvari za judski organizam; ilegaino sluziti se tudim vlasni§tvom, npr. presnimavati tude filmove, glazbu, izdavati tude knjige i kopirati tuda umjetni¢ka djela; 1 x 5 Bf 2 g 2 g - 2 a B S Z 5 g 5 5 5 E. 2 5 Be = B ®. z 5 E S uporabi; — primati poslovne darove visoke vrijednosti radi pruzanja protupravnih usluga; — krivotvoriti sluzbene isprave i sl. Nije eti¢ki Giniti ono Sto i nas smeta kod drugih koji to Cine u poslovnom komuniciranju i tr2enju i tako nanose materijalnu i moralnu Stetu drugima. Neetiéko ponaSanje rugi korporativni ugled kako organizacije, tako i pojedinca. Etitki zakoni ne vrijede samo za neko odredeno podrudje aktivnosti veé se odnose na cjelokupni Zivot i rad govjeka. 6. Upravljanje etikom u poduzeéu Suvremena poduzeéa Zele unaprijediti cti¢ku klimu i razviti drustvenu odgovornost. U tom cilju poduzimaju odgovarajuée aktivnosti kao Sto su: 1) Vodenje pomoéu primjera - osobni je primjer najbolji nagin utjecaja na zaposlenike bez kojeg je te’ko zamisliti kvalitetno i uspjeSno razvijanje ctiékog ponaganja u poduzecu. Etitki kodeks je formalni iskaz vrijednosti poduzeéa uzimajuéi u obzir etitka i dru8tvena pitanja. Razlikuju se dvije vrste kodeksa, od kojih je jedan zasnovan na principima, a drugi na politici. Da bi mogli potaknuti etitko ponasanje, etitki kodeksi se moraju odnositi na konkretne probleme, te osigurati ctiéki na¢in ponaSanja. 2 7 De George, Richard, T.: Business Ethics, Third Edition, Macmillan Company, New York, 1990., str. 28 59M, Dujanié: Poslovna etika u funkeiji managementa Zb, Rad. - Sveut, Rij., Ekon, fak, Rij, god. 21. Sv. 1 (2003), str. 53-63 Drugo, etiki kodeksi moraju uZivati snaZnu potporu managementa, te moraju biti provedeni kroz sustav nagrada i kazni. 3) Btiéke strukture predstavljaju razligite organe u poduzeéu koji su zaduzeni za implementaciju cti¢kog pona’anja, od kojih su dva karakteristi¢na, Prvo, etiéki odbor je grupa direktora imenovana sa zadatkom nadgledanja etike poduzeéa. Drugo, etiki zastupnik je specijalist za poslovnu etiku koji je postavijen za samostalnog @lana upravnog odbora te djeluje kao njihova sayjest. 4) Etitki treninzi i etitke vruée linije koriste se za uéenje etike, jer je to najbolji natin da se razvije etiénost ponaSanja zaposlenika. Vruée linije su posebne telefonske linije koje zaposlenici koriste da bi prijavili probleme koje imaju sami ili koje uotavaju kod drugih. 5) Podupiranje whistle-blowinga podrazumijeva situaciju kad zaposlenici razotkrivaju ilegalne, nemoralne ili nezakonite aktivnosti poslodavaca. Manageri trebaju stvoriti organizacijsku klimu u kojoj neée biti potrebe za whistle blowingom. U turbulentnoj okolini manager je ponekad prisiljen raditi razne vrste kompromisa kako bi rezultat za poduzeée bio pozitivan. Medutim, manageri moraju postivati odredena naécla eti¢kog ponaSanja i svoje postupke trebaju usmjeravati dosljedno tim naéelima.* Etitka pitanja zahtijevaju rjeSavanje slo%enih problema koji esto nisu lako rje8ivi i izazivaju snazna protivljenja. Nije jednostavno susresti se sa situacijom kada se po nalogu generalnog managera mora uéiniti nectiéki, éak i nezakonski poslovni éin. U takvim situacijama nameée se pitanje je li bolje djclovati s pozicije osobnog etiskog uvjerenja ili ne. No, takav nagin promisljanja kosi se sa svim definieijama moralnog ponaSanja, a podrazumijeva i prihvaéanje odredenog nadina rada koji je, nakon izyjesnog vremena, teko ili nemoguée odbaciti. 6.1, Etiéki kodeks Dugoroéni poslovni uspjeh poduzeéa u mnogoéemu ovisi o poslovanju zasnovanom na etiékom kodeksu i pridrzavanju moralnih principa. Eti¢ki kodeks odnosi se na eksplicitnu pisanu izjavu o temeljnim vrijednostima, ctigkim nadelima i standardima kojima se rukovodi neka organizacija u svojim aktivnostima i postizanju ciljeva.’ Kodeks éini osnovu za usmjeravanje individualnog i grupnog organizacijskog ponaSanja, daje smjernice za rjeSavanje etitkih problema, utvrduje kljuéna podrugja etiékog ponaSanja i odgovornosti (primjerice u odnosu na klijente, potroSaée, zaposlene, konkurente, dobavljaée, drustvenu zajednicu i sl.) s jasnim stajali8tima i zahtjevima koji vrijede za ponaSanje i odnose svih u organizaciji. S ® Blanchard, K.; Peale, N.V.: Kako poslovati posteno i uspjeti, IT GRAF, Zaureb, 1991., str. 32 dr. Babtijarevié ~ Siber F., dr. Sikavica, P.: Leksikon menad?menta, Masmedia, Zagreb, 2001., str. 107 60M, Dujanié: Postovna etika u funkeiji managementa Zb. Rad. - Sveué. Rij., Ekon. fak. Rij., god. 21. Sv. 1 (2003), str. 53-63 obzirom na sve veéi naglasak na etiénost poslovanja, mnoga poduzeéa razvijaju eticki kodeks koji daje temeljne vrijednosti i naputke ponaSanja_u odnosu na sve relevantne timbenike. U cilju nadgledanja provodenja etitkog kodeksa i opéenito eti¢kog pona¥anja u organizaciji formiraju se ctitki odbori ili etitka povjerenstva koja ¢ine grupe managera ili Glanova organizacije. Odbor raspravlja 0 slozenim pitanjima te odreduje pravila i smjernice za njihovo rjeSavanje sukladno etiékim normama, te raspravija i utvrduje krSenje etiékih normi i ponaSanja. U manjim poduzecima najée8ée se imenuje etiéki povjerenik kojem je delegirana dugnost i odgovornost pracenja i istrazivanja prituzbi i problema etiékih aspekata poslovnih i managerskih odluka i ponaSanja. Eti¢ki povjerenik istrazuje prituzbe i Zalbe o tim poslovima i upozorava vrhovni management na etiéke propuste. 6.2. Etiéki pristupi Postoje razlitite koncepcije etikog ponaSanja koje sadrZavaju temeljna naécla za njegovo identificiranje i usmjeravanje. Predstavljaju osnovu za prosudbu cfekata ‘odluka na druge i njihovo ponaSanje. Razlikujemo tri osnovna eti¢ka pristupa: utilitarni, moralnih prava i pravednosti.'” Utilitami pristup definira da je etiéno ponasanje ono koje proizvodi najveée dobro za najveéi broj Ijudi. Pristup moralnih prava eticki je pristup koji smatra da je etiénost odluka i ponaSanja moguée prosudivati na temelju njihove konzistentnosti i uvazavanju temeljnih Ijudskih prava slobode, pravednosti, privatnosti i sigumosti. Pristup pravednosti cti¢ki je pristup koji dr¥i da odluke i pona¥anje treba prosudivati na temelju njihove konzistentnosti s nepristranom i pravednom distribucijom koristi i tro’kova medu pojedinim grupama. Moralne i etiéne odluke moraju se temeljiti na standardima jednakosti, poStenja i nepristranosti. Manager se pri donoSenju poslovnih odluka koristi normativnom etikom u okviru koje su znagajna tri navedena pristupa u definiranju etiénog ponaSanja 7. Primjena poslovne etike u hrvatskoj praksi U procesima globalizacije svjetskog gospodarstva dolazi do prozimanja temeljnih etiékih sustava kao preduyjet uspjeSnog poslovanja poduze¢a. Kod nas u Hrvatskoj stvamost je krenula drugadijim smjerom. Emocentrizam i zatvorenost postaju obiljezja ponaSanja, PoZeljne osobine za zauzimanje utjecajnih funkcija umjesto sposobnosti esto su bile nekritignost, poslu’nost, stranaéka pripadnost i sl. Sve je to podréavalo ili jo uvijek podrzava u nas visok stupanj tolerancije prema nedemokratskim oblicima ponasanja. "dr, Bahtijarevié ~ Siber, F., dr. Sikavica P.. op.cit, pod 7., str. 107 61M. Dujanié: Poslovna etika u funkeiji managementa Zb. Rad. - Sveut. Rij., Ekon. fak. Rij., god. 21. Sv. 1 (2003), str. 53-63 Opisana situacija i druStvene vrijednosti jedan su od bitnih Simbenika Sto se Hrvatska nije prikljudila mnostvu programa Europske unije namijenjenih zemljama w tranziciji, Navedeno poslovanje éesto je onemoguéilo napredovanje mladih i potencijalno uspjesnih Ijudi. Ako druitveno okruzenje posjeduje pozitivne vrijednosti, tada ée i manageri, kao jedni od stvaralaca tih vrijednosti, moéi uspje8nije voditi svoje organizacije. Drustvo koje podupire nemoralno, neetitko ponaSanje i ne posvecuje paznju drustvenim vrijednostima, gubi smjer za razvoj, U tom cilju potrebno je razotkriti kriminal koji je obuhvatio dio na’eg gospodarstva i koji je utjecao na pojavu ravnodusnosti i dezorijentiranosti medu radnim Ijudima, bez dije motivaeije nema ni izlaza iz moralne krize. S tim je ciljem potrebno hitno prevladati niske standarde kvalitete i ugradivati osje¢aj dugoroénosti i dugoroénog promi8ljanja 0 poslovnim aktivnostima. U takvoj situaciji potrebno je u nas stvarati pozitivmu klimu koja ée pruziti Sansu promoviranju eti¢kih vrijednosti, kao preduyjet novih, pozitivnih osnova razvoja i postivanja visokih standarda u poslovanju i razvoju poslovnih sustava. 8. Zakljuéak Poslovna etika sluZi se deskriptivnom ctikom kako bi se opisala moralnost koja se koristi u poslovanju, a normativno predstavija moral kojim treba biti vodena u poslovnom procesu. Ona se temelji na istinitosti i pravednosti, a uzima u obzir tradicionalne i dru&tvene vrijednosti i norme. Iz tih se vrijednosti deriviraju eti¢ke norme koje predstavljaju kriterije za donoSenje cti¢kih odluka. U novije vrijeme manageri postaju svjesni da prilikom dono¥enja poslovnih odluka uz profit treba voditi raéuna i o drugim druStvenim vrijednostima koje teze dobrobiti drustva u cjelini. S aspekta managementa etika se bavi internim vrijednostima koje su dio organizacijske kulture i oblikuje odluke u svezi s drugtvenom odgovomoséu u odnosu na izvanjsku okolinu. Nectiéko ponaganje u poslovanju uzrokuje velike materijalne stete. No, puno su opasnije Stete druge naravi kao Sto je razaranje povjerenja medu onima koji zajedno rade, ali i opéenito medu poslovnim partnerima. Literatura 1. Bahtijarevié ~ Siber, F., Sikavica, P.: Leksikon menadzmenta, Masmedia, Zagreb, 2002. 2. Bebek, B.: Poslovna etika, Skolska knjiga, Zagreb, 2001. 3. Bennett, R.: Management, Informator, Zagreb, 1994. 4, Blanchard, K., Peale N.V.: Kako poslovati uspjeSno i uspjeti, IT GRAF, Zagreb, 1991, 5. Buble, M.: Management, Ekonomski fakultet Split, 2000. 6. Cchok, I., Koprek, I.: Etika—priruénik jedne discipline, Skolska knjiga, Zagreb, 1996. 62M, Dujanié: Poslovna etika w funl Zb. Rad. - Sveut. Rij,, Fkon. fak. Ri managementa . god. 21. Sv. 1 (2003), str. 53-63 7. Daft, L.R.: Management, Fourth Edition, Fort Worth, Florida, 1997. 8. De George, R.T: Business Ethics, Third Edition, Macmillan Company, New York, 1990. 9. Dezeljin, J., Dezeljin, J., Dujanié, M., Tadin, H., Vujié, V.: Poduzetniéki menadzment, Izazoy, rizik, zadovoljstvo, III. dopunjeno izdanje, M.E.P. Consult, Zagreb, 2002. 10. Hoffman, W.M., Moore, J.M.: Businss Ethics: Readings and Cases in Corporate Morality, Second Edition, Mc Graw Hill Publishing Company, 1990. Maréelo Dujanié BUSINESS ETHICS IN MANAGEMENT ABSTRACT The key task of ethies is to define the way people behave, and to work out the answer to the question what should the morality be like for the individual person and the society as a whole to fulfil their roles? The goal of ethies in management is to develop anew spirit and incorporate it within voluntary standards not waiting for legislative coercion. In order for companies to be efficient and effective, they ought to introduce ethical codes in their business operation, constitute ethical committees and appoint ethical commissioners. Successful companies most often use three basic ethical approaches: the utilitarion one, that of moral rights and the one of justice, which represent the foundation for the evaluation of tghe effects of a decision on other people and their behaviour. Inclusion of Croatian business systems in current processes of globalisation calls for creation ofa positive climate that will provide an opportunity for the promotion of ethical values, as a precondition to new positive bases of development and to the respect of high standards in business operation and development. Key words: ethics, business ethics, managerial ethics, unethical behaviour, ethical code, ethical committees, and ethical appoach Full Professor of the Faculty of Heonomies University of Rijeka 63