Kod rahitignog raiéenja trupa u koso obitno je visoka inteligencija prigena razdraZljivoséu, ogoréeno%éu i jakim me- njanjem glasa, Postoji neka veza rahitisa i sa sifilisom, Kad vidim krivo- nogo djete odmah pomislim na doba kad je otae pio otrov iz one olje, da ga evo na djecu prenese, Rahitis je najblaza ali i naj- rokirenija forma sifilisa, Ovi proizvodi sifiliticnih roditelja izazivaju sazaljenje al opasnost i za svoje potomke. Obiéno nose oni kajinov zak, Prignjeden greben nosa, unakazena uveta, razne ofiljke i kepec imaju padavieu. Fournier upozoruje na mnogobrojnu smrtnost sifilitigavih potomaka. On je u 18 familija naSao da od 161 trud: %ena 151 porodi’e mrtvorodjenéad. U drugih 10 fimilija od 76 sluéajeva, bjehu svih 76 mrtvorodjenéad. Profesor Heubner potvrdjuje ovo iskustvo, Po najnovijim tvrdjenj ma 30 do 50% ena, koje su prije braka bile Giste, imaju da blagodare svojim muevima sto rodie, Gorave, lude, idiote — sve zrtve sifilisa. Sifilis na svakom ostavlja svoj vjetni trag i prelari i na por tomke. Hutchinson veli da se potomei sifilidara pomaju: po sekutigima gornjim, hronignoj upali roznjage, gluhoci i sabljaslim nogama. Profesor Silex potyrdjuje ovo i dodaje: oko usana okrufeni ofiljei su karakteristidan znak da su pretei imalisifilis. Sve su ovo potvrdili nautenjaci Fournier, Krisovski, Caspari i Hochfinger. U interesu buduée djece sve to treba ispitati, Kad bi se moglo ispitati roditelje neurasteniénih, histeriénih i hipo- hondera, onda bi se tek vidjele jasne posljedice sifilisa. Sad domo preéi na tako Zalosno poglavlje o nasledjn. To je istina za mnoge neprijatno ali je vazno. Pri ovome se ne sme zaboraviti na osobine, koje se mogu nasljediti; mi smo najzad i pol nasljedili, jer sino 4 sami plod nasledja. Ako se stara za djecu mora se izbjegavati dase Zeni %enom koja ima dispori Zeniti krone srodnike, ije za istu bolju kao i muz, Zato je opasnoSunéani kralj Luj XIV Guo za ovo u djetinjstvu i skupljase ljepe mladiée i djevojke te napravi 365 prinudnih brakova. On je ogekivao divno plodjenje, I zaista su djeca bila prave ljepote a djevojéice drazesne. Kao Sto se ljepota nasljedjuje, tako se mogn i dispozicije 2a neke bolesti, a nikad gotove bolesti nusljediti. U plucnom Ijecilistu Loslau (Sleska) 1902. utvrdjeno je kod 22% pregledanih da su nashjedno oboljeli. Tnrigito naglasujem da tuberkulozna mati moze imati zdravu djecu. ‘Moramo spomenuti i jos druge nezgodne utieaje, kuo ito je alkohol. Pod borbom protiv alkohola éesto se razume fana- ‘sizam, a to nije bas ni najmanje. Jer i hroniéni alkoholizam, Zudnja za piéem spada uw nasljedne pojave. Djeca pijanaca su uvjek u opasnosti. Slayni djediji ljekar Demme (ne abstinent) uporedio je deset trezvenih familija bogatih djecom sx ovakvih pijanih 10 familija. Kod posljednjih u 7 slucajeva bee ne mati, veé samo otac pijanae. Ali kod svih 10 nije bilo nikakvih dugevnih. poremedaja. Deset familija pijanackih imali su svegn 57 djeces od tih je 12 umrlo velo mladih i od zakrZljalosti, 8 su bili ididti, 13 epilepti- fri, 5 kepeci, 5 su bili glubo-nijemi a 3 hehu pijanci, a dvoje normalni. A 10 trezvenih familija imali su 61 djete, od tih 5 umrese velo mali, 2 su patili od vrtoglavice, 2 su imali tjelesnih nedosta- taka, 2 neito zaostali, a ostalih 50 bili su normalni, I po Forelu je alkohol glayni izvor raznih idiotizma i gluposti Cesto posljedice dolaze tek doenije. Lajik ne razume kako to da zdravo djete dobije padavion u svojoj 13, ili 14. godini. T tu je alkohl kriv. I padavica ili epilepsija je nasljedna, kao tuberkulora, rak, alkoholizam i druge izrodjenosti, To se prenosi direktno. Djeca ‘mogu nasljediti padavicu a unuei histeriju, glavobolju, Bazedovunervnu bolest ili @ak paralysis agitans. Da se kod potomakw lepsija javlja u svima oblicima potvrdite Esquirol, Moreau, Boisin i Foville. ‘Fa mogu svakom Covjeku svjetovati da ne Zeni epilepticavu, Onda dolazi rak, koji je sve Geiéi i postaje strah. On jeu Pravom smislu rijedi degeneraciona i izrodjena bolest. Dr. Ziegel- roth je izneo da: 1. Roditelji koji boluju od raka, ne treba da radjaju djecu. 2. Nikad se ne trebaju uzimati dvoje Gji su roditelji od raka bolesni, Profesor Williams veli o nasledju raka: 1. Jedna Zena 85 godina stara imala je raka u materici, \ ® od raka su joj umrli baba, majka, tetka i dvije sestre. . 2. U jednoj familiji umre majka i 5 kéeri sve od raka w # Jjevo} sisi. 3. Napoleon I., njegov otac, brat Lucian i dvije sestre (Paulina i Karolina) umrege od raka w stomaku, | Uvjek se mora pomisliti da Zena éija je majku imala raky ne mora od te bolesti lezati, ali neka se ima u vidus ‘4 Manje se treba Zuvati gluhode. Dr. A. Bell navodi, da se sve vite treba bojati da je gluhoéa neky narodita vrsta opadanja ‘ Ijudskog. Ne postojt ymaterija koja proizvodi gluhoéu*, veli Danger Emden, ali je ona ipak nasljedna. Dokazalo se tabelama + da gluhoéa ne prelazi direktno; veé »preskate“ sa oca na unuka. Ali sa svim ovim do sad nisu iserpljene sve nasljedne bolesti, i koje imaja veze s brakom, Mi znamo da se moze nasljediti Seéerna bolest kao i tabes (sufenje kigmene mozZdine), onda sljepoéa boin, izvrmuta polna osjeéanja i ostale nervne bolesti. oS u polovini 19. vieka utvrdjeno je mnogo nasljednih bolesti, a Mantegazra navodi sljedeée kao ynajsigurnije ta: liedjujuce hotesti“: 1 Nagomilanje masti, Izmedju 31 imali su 20 njih roditelje iste bolesti: 2 Sréane bolesti.3. Hemoroide. 4. Epistaxis (idenje krvi na nos) (Hofman Hufeland). 5. Krvne bolesti (haemophilia). 6. Reumatizam, 7. Kostobolja, Izmedju 189 slucajeva bilo je 105 na- sljednih; Pyori veli 26% a Garrod 33% 8. Kamen u besici. 9. Dusevni poremeéaji, Kod ludila iznosi ma Sledie 507 : 10. Kod koZnih bolesti je ichthyosis (koze ljuspiee) nasljedan, . 11. Albinizam. 12, Mnogi monstruoziteti. Dobel je vidjeo takve slugaje sa rukom, gdje se nasledjuje kroz 4 generacije. Haykins primjecuje da je slijepoéa boja nasljedna. Greenkov i Adam su vidjeli da je uw nekim fami konjska noga nasijedna. Debela Zena je disponirana nerodilja, a hemoroidi utiéu Zesto nepovoljno na raspolozenje. Ali to nije zaprijeka, kao ni reumatizam, kostobolja, kamen u by neurastenija, poste sve. to moderna nauka Ijeti profilaktiénim putom. Najsigurnije nasledjnju holest ona djeca, koja su rodjena blizm vremena kad su roditelfi se razboljeli, Moze se i ne nastije- diti ista bolest veé srodna kao od Skrofuloze tuberkuloza a od epilepsije Iudilo. Gesto liekar ne moze tako Tako utvrditi da li ée neka bolest preéi i na djecu ili ne; a &esto je mladiéu Zao ostaviti Ljubljenu djevojku zbog samih moguénosti i slutnja. Veéa je vierovatnoéa da se nasljedi bolest: ako je sa majkine strane; ‘ako se nasledja boji za Zensku linijus : ako dolazi u pravoj Ii zisdalje; Sto je veéi broj oboljenja u dotiénoj familiji; Sto su ovi medjusobno blize srodni; Sto je djevojtica rodjena blize onom dobu, kad se bolest pojavilas to je veéi bro} ponavljanje te bolesti, Najzad je najveéa vierovatnoéa, ako je dievojticn zazeta i rodjena u doba roditeliske bolesti. Prema broju i okolnostima, prema znacaju i uslovima moze se odrediti stupanj vjerovatnoée. Cudno je da obostrana naklonost ublafnje nasljedue bolesti, éak odstranjuje, Ako jeu braku naklonost mala, veéa je opasnost za djete. T ovo je vadita toma da i dovjek kao i Zena prenosi svojo mane na potomstvo, Nayogito je opasan brak u srodstvu, gdje su obe strane bolesne od iste bole, Jevreji su to odayno opazili i ‘hriséani primili, Neki vele da so u Ptolomejevu plemenu Zenili sestrama, pa opet bili zdravi. Ali nama nisu Ppoznati kerakteri tih Ijudi, sem dvojezitne Kleopatte i ponazanje ove poslednje Ptolomejke. To8 treba ispitati one Zene koje su opasne za brak i potom- stvor to je hladna Zena ili struénim izrazom sexualno anestezirana. Profesor Hulenberg cijeni da ih ima na 40%, i veliki dio ovih treba racunati u asteniéno infantilne. Pogled na zadnji dio lobanje jasno svjedodi da li je polni centar u mozgu razvijen ili ne, : Uzroci hladnovi Zene jesu, histerija koja je ili prekomjerno esjetljiva ili potpuno neosjetljiva. Adler ubraja ovdje i ne- spretnost Govjeka, kao zadah iz. usta i jako gréevito stezanje pri Prvom zagrljaju. Cesto treba Govicka dakle kriviti Sto je Zena postala neosjetljiva,Postoji i nasledjena ili bolje reéi urodjena neosjetljivost. Kod dovjeka kao i kod Zene zavisi sve to od toga kako je u malom mozgu razyijen centrum 2a polni nagon. [ centrum za plodjenje ‘moze biti ofteden raznim bolestima u doba razvitka, a onda bo- lesnom krvlju i bolesnim varenjem moze se dodi do neprirodnih nadrazivanja kao Sto je onanija, ili obratno odvratnost od avakox poluog opéenja. Za Govjeka je teiko ovo stanje, jer ga odmah uodi, Mlada “djevojtiea moze voljeti Govieka, njegova njeznost draga joj je. ali ona polno ne opéi sve do udaje. Njena pasivnost pri ljubljenju inuckarea jo3 vie privlaGi: Dakle samo kranioskopskim (phreno- lokim) istrazivanjem zadnjeg djela lobanje i promatranjem Sakopisa moze se utvrditi, kakva de Zena w ovom sinisly biti ‘Hladnoj Zeni liéi ali je mnogo gore homoseksualna ema, o kojoj je ranije govoreno. No one se poznaju po po- naganju, po odjevanju, sve je na njima dosta muskog. Jakib inuskula, malik sisa. Rado nose kratku kosu, muike kragne, nutke Sedire, stapove, tako da Di se moglo reéi: ,Pravi Govjek!* Dok se Goviek homoseksualac uzdrvaje od braka, dotle dje- vojka w svom neznanju rado stupa u brak, I usdrfavanje pri Ijubljenu éovjek drZi stidljivoséu mladinom. I takve se Zene muge i pate dok to i Zovjek ne uvidi Gesto moze sbladna Zen: ena. Ttakvi brakovi imaju na mrénjom rodjen. biti homosuksualac a da to ine (lost ploda, ali je taj plod’ sa Cesto se uzmu homoseksualei, tj. i Govjek i Zena kao takvi, pa izmedju njih nastaje prijateljstvo, ali to je sluéaj samo kod visoko inteligentnih ljudi, literata i umjetnika. Nerogitu grupu gine sadistiéne Fone, koje se raduju polovima onoga s kim se pire. To je ,atipiéna nepravilnost wv ‘mozgu. One imaja visese uéi i ispupéenja sa strane na lobanji. U vedini sluéajeva one su ukrudena vrata, gospodarese, nesnosne i nasilne, No i tu ima raznih stupnjeva i neke Ijudi velo rado4 SoanoooooooopoooooonoANAMAAASASASTooNAASASoHNsoso imaju, jer po profesoru pl. Krafft Ebing-u mrzost i sladostrast lee u jednom te istom korjenui psibe. Tsto mi tako nezgodna za brak izgleda ne nasitima yena ‘Ona nije ni nemoralna, ni opasna, ona je Gak suprotnost hladnoj deni. Jer ni Zovjek, koji mnogo jede nije zbog toga manje vrijedan no onaj Koji malo jede. Ako takva Zena ne moze sebe da savlada, ‘obiéno je nevjerna u braku, Nenasitima se obiéno odmah pozma po jako istaknutoj i mesnatoj donjoj usni. Zadnji djeo Iubanje je jako istaknut. Sise su veé u 18. ili 20. godini jako razvijene, ali meke i vise, rupe na tjelu (usta, nosni otvori i t. d.) srazmjerno velike, noge duge i tanke, dlake (pod miskom, medju nogama, na gornjoj usni) guste i velike. Lemedju nenasitime i rodjene kurve postoji vrlo mala razlika. Da ima rodjenih kurvi dokazao je jo Parent-Duchatelet, kao i drugi. To je narodito stanje dnie koje se izdvaja od nor- malnog, kao to Lombroso rodjene zlocince naziva patoloskin Rodjena kurva se razlikuje od obi gnacima. Po Lanz-1 okruglim, visokih. 08 prostitutke i po spoljaim Liebenfelsu to je izmjefan taman tip. sa ju i ernim obrvama, tupim i zakovrnutim nosom. Ona prostitutka, odaje se svom zanatu ne iz uZivanja, veo iz lenjosti, mozda iz nuzde, Drugo je sa urodjenom kuryom, koja se odaje seksualnom udivanju. One su is kao iu kolibi zemljodielea. Rat je dokazao svima onima koji to nisu vjerovali, da ih ima Zitay legion. Kao njihov pendant dovjek, uvjek nove senzacije traziu ljubavi sa plavojkom, smedjom, vitkom, puna kinjom i Kreoligankom, tako i na, urodjena kurva. Ona tréi za Crneima i Kinerima pa i za divijacima. Ona ée se udati kao i nekadanja princeza Chimay i za Ciganina. Ona je vatrena, ali ta vatrenost je plamen slame, progori, a dm vidi drugog Govieka hajd za njim, stalnost i vjernost su joj stranieee Kod rodjene kurve nema psihigkih uzdrZavanja, koji Gestitu Zenu zadrie, ona sljeduje syojem nagonu kao djete za igratkom i uziva u promjeni. Svaka zemlja i svaki narod bogat je sa Zenama ove vrste, Kao i u Francuskoj, Rusiji i Ttaliji ima i u narodu Zend pjesnika i mislioca gdje se na duznosti suprazanske zaboravlja prije no sto Je mud prefao i granieu dréavnu. Rodjenu kurvu lako je pomati po siroko} lobanji, ‘malim visecim usima, istaknutim sljepooénim kostima, ispupgenim zadnjim djelom lobanje, tankom vratu. Ali i ovo nisu. znaci kod svake kurve, narotito u evjetu mladosti ne. Ali yjestom posma- trabu ni tad ne mogu umaéi znaci, koji su se pojeviliveé pri polnoj arjelosti. I Sakopis jasno dokamje osnovne elemente, Sak az i neobuzdanost, Kurva moze biti drazestna i privlacna, ali bak ispod mirisnog lita krije se guja, i neka svaki Govjek slavi onaj sat kad je dobio korpu od ovakve zene. Tzmedju ovakve Zene i gomile onih Zena, koje su sposobne da stupe i usrese jedan brak, postoji bitna razlika, ali se i to sve da snaznom rukom ingladiti, Ima razni nagina 2a to, i ja to neéu ovdje prigati, jer meni je zadatak da Vam revem koje djevojke ne treba da ofenite. S toga ne mogu ovo svriiti a da ne reéem sto ‘0 razlici u starosti i o Ljubomori. Ja sam iu drugim spisima govorio o razliGitim starostima i iserpno dokazao. Prema tome Govjek ne smije biti mnogo mladji od Zene. Onda Zena sme biti najvise 10—12 godina mladja od Govjeka. Ako ofenite Zenu od 35, dobro otvorite oci na zdravlie njeno ili se odrecite djece. Zene koje su blize pedesetoj no tri- desetoj, velo su nesigurne u prvom porodjaju, jer su organi u to doba veé oévrigali i grubi, izgubili su svoju rastegljivost. Ako je razlika u dobima starosti rodjitelja, broj je djece velo mali, kao i njihova sposobnost za Zivot. Svi ofevi radjaju sa mladom majkom narogito nadarenu djecu, ali im izvorna radost Zivota fali. Oni kao stari ne udivaju u mladackom uzivanju svoje djece.Ako je Zena znatno starija od Govjeka, onda se veé na dan venganja useljava Ijubomora u kuén. Covjek od trideset moze voljeti Yenu od Getrdeset, ali ée Zena motriti na svaki njegov korak. ‘To vati i za Zenu, ako je mladja od Govjeka. Ali mi nalazimo ljubomoru i kod mladih i Ljepih Zena. Ipak ju rardvajam bolesnu ljubomoru od Zelje da Zena svor Govjeka ni sa kim ne djeli. Ali ako je to i prema nevinoj strani sluéaj, onda brak postaje mudenje obeju strana. Mnogo se pisalo 0 Ijubomori i ljubavi, ali ja nisam misljenja da je ljubomora Ijubay, kao sto to Zene narodito tvrde. A jubomors je neprijateljica ljubavi. Ona hoée da se sveti i kuzni, dok Ijubav trpi i popusta. Ljubay, koja hoce da kazni, jednaka je sranati, koja ubija a i sama sebe unisti. Ako Zena osjeti da Govjek ne nalazi u njoj sve, onda je ion za nju ni¥ta. Brakolomea se ne voli. «Kad se pocnem hojati, prestajem se bojati. ‘Sumnja vredja Ijubay, a nevjernost i zaboray ubija je i sa- hranjuje ju. Burdah veli: gLjubav Zene je sliéna njeZnom Zaru; poslije gubitka ljubavnike i kida sew tuzi, Ljubay Covjeka je Sibajuéi plamen; kad izgubi ljubavniew on ili’se ubi odmah na tom mjestu ili ostane svjez i zdray.* Covjek i Zena razlikuju se w Ijubavi. Zena je na sve gotova u Ijubavi ali isto tako iu mraji na sve sposobna i najstragnije svjete prema nevjernim Ijudima slazn se sa sustinom zene, i ako i Govjek mode biti brutalan i negovjecan. Ali ovi izgredi nisu djela Ijubavi veé mirénje! S toga Ijubomora nije ljubav, vee bo- Jesna osobina karaktera, pa pozor! Bolesna Ijubomora, koje se u strabu i ogoréenju ki partnera muci, nije niSta drugo do zak asteniénog infantilizan: Ima i Ijudi koji posjeduju ovu djetinju slabost, ali oni manje Skode Potomstvu nego li Zena. Samo je 2a Zenu takav Govjek nesnosan Jer Je nepovjerljiv, Ijubomoran, i razdraZjiv. Po prirodi Ijubo- moran Govjek pokazuje kao bjesan zube a Zena jezik. Reakeija na razdrativanje to je stvar temperamenta, I to ‘treba mladié kod svoje buduée da ispita. Na Zalost ovo se u veéinislucajeva propuita, Mnogo se govori 0 grjet i Ljepoti a o temperamentnim raznolikostima nikad. I to treba ' ispitati, jer se to rapavosti ispolje tek u braku i bacaju rdjavu sjenu na efjeli familijarni Zivot. Zato ja i velim da yrdjava* djeca nisu stvar nasledja veé nesaglasnost temperamenta u roditelja, Pa Sta se podrazumjeva pod ,nepasujuéim temperamentima* u brakut Spajanje Govjeka sa Zenom, koji su u svom tjelesnom’ sa- stavu i suvise sliéni, — Ovo moze izgledati paradoks, ali je razli@it sastav molekula vrlo koristan za potomke. Ima sangviniénih, holeriénih, flegmatiénih imelanholiénih temperamenata, i njima odgovaraju naroditi tjelesni sastavi. Sangviniéar je tanke gradje, snaznih ali mréavih mi- iéa, silnih kostiju svijetle ili smedje kose, plavib ili smedjih i ve- selih ofiju, mali ili umjereno veliki nos, duga prea, bjela koza, mek glas, okretan. Na svaki nadradaj osjetliv, ,Covjek veselja i Zivotni radosti*. Promjenljiv, lakouman, dobroéudno sve obe- éaya, ali ne odrii, zaboravan, éovjek koji sve podinje a nista ne + dovrsi, djete koje se u isto doba i smeje i plage. Dmugo je holeriéar. Surove i uéne gradje, jakih mi- Sida, snainih kostiju, Sirokih prsiju, tamno Zute koze, Sroka ko- Stana Gela, o8tro ocrtanog nosa, tampe kose, markiranog liea, govori o%tro i snazno. ‘Na sitmice se ne osvrée, a veliko i silno ga uzbudjuje. Hrabrost, évrsto¢a i o&troumnost su mu kara- kterni znaci. On je napredan Goyjek. Pri jakom razvitku je ; prkosan i tiranin. » Flegmatidar je limfatiéne gradje. Punog sundjerastog i zaokrugljenog tjela, mekih muskula, hladue koze, svjetle kose, sivih ili plavih oéiju, spore cirkulacije krvi. On je ravnodusan prema teékim uzbudjenjima, indiferentan u radosti i bolu. Za- jen, strpljiv, miran, Otar posmatraé, prava suprotnost sang- viniku i holeriku,Melanholigar je Coviek éuvstva, Duga i tanka tjela, tankih i malih misiéa, glava visoka i velika, bljeda liea, Kosa rjetka, fina i tamna, Koza njegna i suha, disanje tiho, sigurna Krotanja i govora, Duha iva i djelatna, teiko wzbudljiv alii snazno reagira, konzervativnih pogleda. On zna i cijeni samo proilost, a doji se buduénosti, koja mu tamna izgleda. Ima ljubavi prema oxbiljnom, dubokog je duha i évrst. Djeluje loxe na tjelesni i du- Sevni Zivot potamaka, ali se ne moze poreéi da i medju njima ima genij U stvari ima isto toliko temperamenata koliko i Ijudi, Jer pored glavno-vladajudeg temperamenta ima svaki Zovjek i ostale u sebi, Koji leze na periferiji pa se katkad slabije ispoljavaju. ng, holeriénog i flexma- Za zakljucivanje braka vazno je da postoje dva aktivna temperamenta — sangviniéni i holeriéni — i dva pasivna — flegmati’ni i melanholigni. Engleski antropolozi obeljeZavaju aktivne temperamente ,vitalnim* a pasivne _jnonvitalnim’ F opominju da se hikad ne vein dva pasivna, To je ono Sto ja ri nije rekoh da je ,nepasujnée* i ysligno*. Ali na svakinadin ja sam miSljenja da Gak ni dva holerika ili dva sangvinika pri jako razvijenim syojim temperamentima ne treba da se uzmu, Sraynite samo osobine raznih vrsta temperamenata pa éete se su mnom sloziti, Kak@®ée melankolici krox Zivot radjati po- tomke i odgojiti ih? ,Nikad nisu slozni u jednoj djelatnosti i nikad nemaju uticaja na svoje saljude. Umjerena im je strast i tako iz te umjerenosti temperamenta potinju bivati gordi na tu ‘svoju osobinu.* Djeci dvojice flegmatika nedostaje Zivotna snaga kao i ane- Jankolicima, Aktivnost, njihovih Zivotnih elemenata je mala tako da Gesto budu Zrtva djeéijih bolesti. Ili im nedostaje ona unu- tarnja harmonija koja nastaje iz mjeanja aktivnosti i pasivnosti i ona je preduslov za samosigumnost borbi za opstanak,Jeste Ji wa kad pogledalinn of sisanéetu, koje tako twiny { staracki gleda u Zivot kno da se w njemu ogleda roditeljska dis: jiarmonija. Promotrite i upoznajte roditelje te djece, pa ée Vam zagonetka biti odgonetnuta. Ako ste me do sad pratili, dragi Gitaove, mozda Vam se na ‘ura pitanje: da Ti se prema svemu iznesenom w opite more nad jo djevojke sposobna za udaju. ‘To je iu stvari tako, Broj djevojaka je mnogo veéi nego ti mladiéa sposobnih i voljnih za Zenidbu. No ipak provladjuje joj Evropi. To je i veliki rat pokazao, da je mma Broj djevojaka osudjenih na neudaju bio je jo prije rata ‘ufasno yeliki, jer je broj Zena daleko veci od muskaraca, Rut je fovu razliku joS pojaéao, posto su 1 ratu milijoni zdravih Ljudi pali li onesposobljeni za. brak. 'Ako fe dino siekoliko milijona Zena, ‘za koje nema 1judl, onda neka se iskljuce one, 20 koje ima i inace razloga usljed bor labose ili karakternih pogrjetaka. Besmislied je zdrave i sposobne ostavljati a ove uzimati iz Jakomislenosti, kno Sto je dosad hilo. Ovo je u interesu buduénosti, jor kad se dva biéa njedinjuju da odr7e vestu, onda neka se pottine sapvim toj svrsi. Ovo ne treba da bude stvar zakoia i dréave, ved Tjudi koji se Fone. Djevojke, iskljucene iZ braka, moze se saZaljevati, kao bo- Tesne, Koje ne uFivaju Zivytne radosti, ali je narod iznad sreée po- jedinaea, T, najead, da li se one odriéu srece? Zar se one mnogo vise time ne Guvaiu nesreée koja hi ih snagla, x mozda i druget To je velika nesreén kad jedna djeca oFima vale: Moj ind Je tyoja kriviea, tvoja tetka kriviea!Ne govorimo mi ovdje 0 odricanju sreée, veé 0 Cuvanju na- roda od bijede i nesreée. To je samo odricanje nesreée i jada, jer samo ée onaj biti sreéan ko! svoju sreéu gradi na sreéi joS ne- rodjenih, T pri zakljucivanju braka treba ovaj kategori¢ki im. © perativ da vari:- Brak, to u Zelji madi, da se nedto stvara, Sto je yike, no Sto dngi grde! Tenad sebe treba da se gradi! Ne samo ploditi, veé u visinu i¢i! Tu ée ti pomoéi, braéni vrt —— —