LIKOVNI

CRTAKE TEHNIKE
Odnos izmeu alata i izvedbe.
OLOVKA- Najprecizniji crtaki element. Njome moemo najfinijim linearnim tokom analizirati objekt
koji crtamo. Analitiko sredstvo i ono sadrajno. Kontrolira crtake aktivnosti. Ingres- francuski
klasicist (najvei portretisti 20.st.), Josip Vanita.
UGLJEN- Prahovit, daje mekanu liniju. Kontrast svjetlosti i sjene te mekoa prijelaza. Osjeaj manjeg
planiranja forme. Kao da se linija rastapa u svojoj mekoi, tonsko rasprivanje. Josip Rai.
PERO- TU- Sastoji se od proreza. Vrlo debele, vrlo tanke linije. Izaziva temperament prostora, ritam.
Pero proizvodi osjeaje crtaeve svijesti. Veliki kontrast izmeu jako jakog i jako slabog.
KIST- Rebrast. Pomicanjem kista dobivamo razliite kvalitete linijskih tonova, najdinaminija linija u
linearnom crtanju. Slikarski efekt.

SLIKARSKE TEHNIKE
Osnovni likovni element slikanja je boja, koja se na podlogu nanosi izravno u obliku mrlja, poteza ili
veih obojenih povrina. Nain nanoenja boje na podlogu daje specifian likovni karakter slici i
osobni peat autora.
AKVAREL- Pigment vezan arapskom gumom arabikom, ljepilom, guma je topljiva u vodi. Vodena
tehnika. Njezino likovno svojstvo je prozirnost, transparentnost, svjeina. Dva naina rada- mokro u
mokro i mokro na suho. Planiramo, ekamo da se boja osui kako bi stavili drugu i dobili treu boju.
Slava Rakaj.
VITRAJ- Obojeno staklo. Organizacija raznobojnog stakla u neku kompoziciju uvrenih olovnim
spojnicama. Funkcija- u sakramentalnim umjetnostima, sirova suneva svijetlost prerauje i
oplemenjuje preko obojenog stakla u unutranjost i stvara ugoaj za liturgijsku, vjersku slubu.
Najznaajniji vitraj u 13.st., gotika- Pariz, Noterdam, atr, Reimus. Nai vitraji- katedrala, Kelska kola,
crkva sv. Franje na Opatovini- najljepi vitraj- slikar Ivo Duji.
MOZAIK- Organizacija kamenia i raznih rezanih staklenih oblutaka utisnutih u buku u svrhu likovne
kompozicije. To su neprenosive slike. Koristi se u sakralnoj umjetnosti zbog svog bljetavila, djeluje na
oko snano, naroito zbog zlatne, ute boje. Ima ikonografski program. Eufrazijeva bazilika, San Vitale
u Ravenni, 6.st. Stvara bogatu igru svjetlosnih efekata, dinaminije u gledanju.
GVA- Kombinacija izmeu tempere i akvarela. Kada u akvarel stavimo bijelu temperu onda je to
gva. Tonovi koji su potisnuti, skueniji raspored tonova dok tempera proizvodi vei spektar tonova.
Vodena tehnika.
ULJNA TEHNIKA- 17.st. Kraljevska tehnika slikarstva, najvee mogunosti. Nastaje u postrenesansi
kada se komponente jajane tempere zamjenjuju uljem. Omoguava najrazliitije prijelaze pasta ili
razrijeeno kao akvarel. Najbolje postie kontraste. Faktura u uljnoj tehnici materijalna dimenzija
sloja. Rembrandt (Van Rim)- svijetle dijelove jaa faktura, jai namaz. Barok (17.st., Goya, Fernera,
Velascez), klasicizam (19st., Picasso, Van Gogh)

Grafike likovne tehnike

Podrazumijevamo tehnike postupke otiskivanja i umnoavanja crtea pomou matrice ili klieja.
Matrica ili kliej je svaka obraena ploa s koje se vri otiskivanje grafikih listova, tj. grafika.
Grafiki list, grafika je original s veim brojem istovjetnih otisaka.
Matrica moe biti od drveta, linoleuma, metala, kamena i raznih drugih materijala.
Prema nainu obrade matrice grafike tehnike dijelimo na: tehnike visokog tiska, tehnike dubokog
tiska, tehnike plonog tiska, tehnike potisnutog ili propusnog tiska.
U tehnike visokog tiska ubraja se: drvorez, linorez, gipsorez, kartonski tisak. Tehnike dubokog tiska
su: bakrorez, suha igla, mezzotinta, bakropis, akvatinta. Tehnike plonog tiska su: litografija i
monotipija. Tehnike potisnutog ili propusnog tiska je sitotisak.

Za razliku od slikarstva iji su radovi unikatni, grafike tehnike su uloak, multipliciranje, otiskivanje-
svaki ima znaaj originala.
Matrica je materijal na kojem otiskujemo grafiki list- drvo, metal, kamen, svila.
Grafiki list- ono to je otisnuto, original.
Tehnike dijelimo prema matrici: drvorez, linorez, bakropis, bakrorez, litografija, sitotisak.

1
Tehnike visokog tiska: drvorez, linorez- linija je nezgrapna, ploha sauvana u cijelosti, onaj koji ree i
crta u drvu mora imati ruku zanatlije.
Drvorez- ploha sauvana u cjelosti.
Bakrena ploa- udubljena u reljef, urezani dio se utiskuje. Fine, suptilne linearne linije.
A. Durer. Rembrant (17.st., bakropisac).
Litografija- tehnika plonog tiska, najblia slikarskoj tehnici.
Lotree- plakati za Moulm de Rouge. Domvir- spaja slikarski i linearni aspekt. utej velika mo
umnoavanja

Skulpturalne likovne tehnike (tehnike prostorno- plastinog oblikovanja)

Prostorno-plastine tehnike i materijale dijelimo na kiparske i arhitektonske, a u odgojno-
obrazovnom procesu na tehnike modeliranja i tehnike graenja.
Kiparski materijali su glina, drvo, kamen, gips, metal, plastine mase, ica i mnogi drugi materijali.
Oblikuju se modeliranjem, graenjem, klesanjem, tesanjem, lijevanjem.
Pri obradi pojedinih materijala vanu ulogu ima kiparov odnos prema materijalu. Odreeno svojstvo
materijala, npr. tvrdou kamena, mekou gline, strukturu drva, kipar moe potovati ili ak naglasiti,
a moe ta svojstva i negirati, ovisno o njegovu likovnom htijenju i osobnom umjetnikom izrazu.
Arhitektonske, tj. graevinske materijale moemo podijeliti na tradicionalne: kamen, drvo, beton,
opeka, staklo, i suvremene: eljezo, elik, staklo, aluminij, armirani beton. Koriste se kao
konstruktivni materijali pri gradnji arhitektonskih zdanja.
U odgojno-obrazovnom procesu u podruju modeliranja koristi se: glina, glinamol, plastelin, ica,
papir, a u podruju graenja: drvo, karton, iva i mnogi didaktiki neoblikovani materijali.

Glina je analitika i sintetika (rastavljanje i sastavljanje), kod djece najupotrebljujua. Kipari planiraju
svoju formu (ovladavanje sredstvima koja su na raspolaganju).
Kamen, mramor prua otpor jer je tvrd, trai jasnu ideju, potreba za snanom rukom, punktiranje
(toka koju treba odstraniti). Michelangello. Kamen svijetlo zaustavlja, upija.
Bronca upija svjetlost, isijava, stvara igru sjene i svjetla. Metrovi- Zdenac ivota.
Glipoteka moemo vidjeti skulpture. Metroviev atelje na gornjem gradu.

ARHITEKTURA
To je umijee oblikovanja prostora i oploja, tj. mase koja ga odreuje. Gr. arhitekton- graditelj.
Svrha je oblikovanje prostora namijenjenih razliitim potrebama ovjeku. Umijee koje stvaralako-
estetskim inom prelazi u umjetnost oblikovanja volumena i prostora. Zato su volumen i prostor
osnovni elementi graevinske kompozicije. Kompozicijom vanjskih masa moemo razabrati osnovnu
kompoziciju unutarnjeg prostora.

KONSTRUKCIJA
Arhitektonska konstrukcija sastoji se od kombinacije konstruktivnih elemenata koji na razliite naine
zatvaraju odreeni prostor. To su elementi koji se pruaju u vertikalnom smjeru: zid, stup, stub, i
elementi koji zatvaraju ili prekrivaju gornji dio prostora, a pruaju se u horizontalnom smjeru: strop,
svod, kupola i krov.
Strop horizontalno zatvara gornji dio prostora ili dijeli prostor po etaama. Moe biti ravan ili kosi.
Svod je konstruktivni element koji zatvara unutarnji prostor s gornje strane, ali je oblog oblika.
Umjesto ravne grede koja je konstruktivni element ravnog stropa ovdje imamo luk kao konstruktivni
element. Tri osnovne vrste svoda: bavasti svod- u obliku poluvaljka, tj. u obliku napola prerezane
bave, krini svod- nastaje poprenim sjecanjem dva bavasta svoda, krino-rebrasti svod- nastaje
ako se unutarnji bridovi krinog svoda pojaaju jo rebrima koja preuzimaju teret.
Kupola je svod u obliku uplje polukugle. Krov moe biti kos i ravan. Kosi krov moe biti jednoslivni,
dvoslivni ili vieslivni. Sastoji se od drvene konstrukcije i krovnog pokrivaa (crijep, kamen, metal,
drvo, slama, salonitne ploe). Ravni krov slijedi strop zgrade, a najee je izveden od betona.

2
TLOCRT
To je vodoravni presjek zgrade u visini temelja, prizemlja ili pojedinih katova. Sagledavamo istodobno
stvarni odnos svih unutarnjih prostora graevine, koji se inae kretnjom kroz njih doivljava izolirano,
pojedinano u vremensko-prostornom slijedu.

BOKOCRT
To je horizontalni presjek zgrade.

TIPOVI GRAEVINA
Centralni tip zgrade- kruni tlocrt
Longitudinalni tip zgrade- latinski kri

KONTRAST
Kontrast je sinonim za suprotnost, tj. naglaena razliitost. To znai da najmanje dva ili vie
elemenata moramo postaviti u odnos, usporedbom zakljuujemo da je razliitost naglaena da
moemo govoriti i o suprotnosti, tj. kontrastu.
Ostwaldov krug- kontrasne boje su na suprotnim stranama kruga.
Johanes Itten- dao sistematizaciju kontrastnih svojstava prema kojem razlikujemo: kontrast boje
prema boji, svjetlo-tamno, toplo-hladno, kontrast kvalitete (ista boja, jarkost i zasienost, nasuprot
njenoj suprotnosti mutne boje, zagasitih tonova boje nastalih degradacijom), kvantitete (odnos
veliina dviju ili vie obojenih ploha), simultivni kontrast (oko-harmonijski instrument nae psihe,
trai ravnoteu u spektru boja koje doivljava, optika pojava koja se pojavljuje nakon duljeg
promatranja, pojava kad oko promatra plohu obojenu nekom bojom i istodobno vidi
komplementarnu boju one boje kojom je obojena ploha, iako u stvarnosti ne postoji).
Paul Klee- dvije vrste kontrasta: komplementarni kontrasti (meusobni odnos dviju boja, kontrast
izmeu osnovne boje i druge koje su mijeane s dvije boje, najjai prirodni kontrast) i krivi parovi.

KOMPOZICIJA
Organizacija likovnih elemenata u neku cjelinu. Sreivati i stavljati stvari u odnos.
Statika kompozicija - sugerira mirovanje, stabilnost, red i poredak. Organizira ju um, ne srce, dio
promiljanja mozga. Kretanje uvijek osigurano pravim kutom. Teite, oslonac ravnotee. Prisutstvo
simetrije, proporcije, ravnotee i sklada. Kretanje u statikoj kompoziciji- Egipatska i mezopotamska
umjetnost, renesansa, Leonardo Da Vinci.
Dinamika kompozicija - daje dojam kretanja, kontrasta, uzbuenosti. Nema toku oslonca, teite.
Diskontinuiran ritam, disproporcija, odsutstvo svake simetrije. Dijagonala nema gravitacije. Primjer-
Van Gogh.

SIMETRIJA
Sve u prirodi die simetriki. Simetrija je nae svojstvo, na kapital. Centralna ili rotirajua simetrija-
kada se neto centrira oko jedne toke, simetriranje materijalnih elemenata oko neke toke. Stalno
imamo preklapanje oko neke toke.

LINEARNA PERSPEKTIVA
Prikaz privida prostora na plohi u geometrijskoj perspektivi zasniva se na geometrijskoj konstrukciji
prostorne ili optike piramide. Osnova piramide etverokut okrenuta je prema gledatelju, a njezin vrh
se nalazi na horizontu. Sve crte bridova piramide odlaze od njezine osnove prema horizontu gdje se
sastaju u jednoj toki- nedogled ili arite. Dobivamo iluziju dubine, prostornosti. Takav nain prikaza
pronaen je u renesansi. U ovom nainu prikaza perspektivne linije temelj su za konstruiranje veliina
i prostornih odnosa.

3
ATMOSFERSKA PERSPEKTIVA
Zasniva se na promjeni boja i obrisa koja nastaje zbog prostorne udaljenosti oblika i slojeva zraka-
atmosfere. Boje koje su blie nama intenzivnije su i jasnije, a obrisi otri, dok u daljini boje postaju
bljee i mutnije, a obrisi meki i nejasni. Boje oblika u prvom planu razaznajemo kao ute, zelene,
smee, dok u daljini sve postaju bljee i plaviaste. Uzrok su slojevi zraka u koje je sve uronjeno.

KOLORISTIKA PERSPEKTIVA
Tople boje (crvena, uta i naranasta) optiki se nameu, pribliavaju, izlaze iz plohe prema naprijed,
dok se hladne boje (zelena, plava, ljubiasta) optiki udaljavaju, potiskuju prema natrag. To je
dinamika vrijednost boja i primjena optikih djelovanja. Intenzitet boja i otrina obrisa ostaju isti kao
i u prednjim planovima slike, a boje se slobodno biraju bez obzira na prostornu udaljenost oblika i
prirodnu stvarnost. Prisutna je u slikarstvu od impresionizma preko fovizma pa sve do danas.

UMJETNIKO IZRAAVANJE- STATIKA I DINAMIKA

Statika- ritam kontinuiran, prisutstvo proporcije, simetrije, likovni raspored elemenata je itak i
jasan, mirnoa.
Dinamika- suprotno, nema simetrije, jedva uoljiva proporcija zbog svjetlosti i sjene, sugerira
kretanje, izraaj unutarnjeg.

JOSIP RAI
Tonsko i koloristiko slikarstvo. Iracionalan. Hrvatski slikar koji pripada kolovanju u Munchenu.
Atelje Haberman njem.slikara koji je sliku percipirao kao tonsku, graduira jedan ton od svijetle do
tamne dionice. Jednom bojom modeliraju oblik- trodimenzionalan, privid forme stupnjevanjem tona.
Autoportret- tonski portret.

PABLO PICASSO
Veliki crta-crtao tonski i linearno, veliki observator gledanog predmeta i forme, slui se dobro
linijom, tonom. Proiena i kontinuirana linija koja prati oblik. Crta linije. Svede oblik na glavno, na
konstrukciju. Disproporcija- poremeaj proporcije (naglaavao noge, stup plesa, mala glava jer nije
bitno). Veliki volumen- interpretacija figure. Crte linearno kontinuiran. Modelacija prati oblik-
linearna modelacija. Disproporcija, deformacija, bitan je izraaj.

VLAHO BUKOVAC
S njim poinje hrv. moderna po. 20.st., odustajanje od akademskih formula, novo oblikovanje plohe.
Pozvan od Izidora Krnjavog. Uvodi boju u oblikovanje, gotovo do impresionizma. Niz portreta, zastor
HNK. Graanski portreti, slika i unutarnje karakteristike. Ponekad: mrljama i crtama gradi
povrinu/formu. Akademski portreti: formalnije u ateljeima, bez utjecaja prirodnog svjetla. Svjetlost
boji oblik.

IMPRESIONIZAM I AUGUSTE RODIN

Kipar impresionizma. Zasniva se na ideji vanjskog dojma- portret svjetlosti na oblicima (ekspres.-
unutarnji). Balzac, bronca (anatomija drutva). Kip vidi pogledom i gestom, nema oi, modelira
pogled, a ne anatomiju oka. Niz nezaglaenih formi. Graani Calaesa- funkcija kretanja, dinamika
forma. ovjek slomljena masa- forme svjetlosti i sjene i njihovo bogatstvo. Vrata pakla- dinamino, ne
itko, cjelina. Forma nema svoje granice, preljeva se. Mislioc- dijagonalni odnosi, kontrast
suprotnosti. Poljubac- Dijana, mramor.

KIPARSTVO- STUPANJ PLASTINOSTI

1. statua- puna plastika koju obilazimo, apsolutni volumen. 2.reljef- 2.stupanj plastinosti, vezan za
podlogu. 3.mobil- kree se u prostoru, 3D oblik u pokretu (Frange Mihanovi- Sv. Trojstvo).

4
IMPRESIONIZAM
Impresionizam, javlja se krajem 19.st. Prva izloba 1874. Reakcija na akademizam i simbolizam i
realizam prethodnih razdoblja u Franc. umjetnosti.
19. zapoinje Romantizam i Klasicizam, sred.st. Realizam: Simbolizam i krajem st. Impresionizam.
Pokuava stvoriti viziju svjetlosti, djelovanje svjetlosti na stvari, dojam vanjskog, ulnog, predmetnog.
Svjetlost rastapa, rastvara predmete, portret svjetlosti u prirodi- slikari slikaju vani.
Impresija- slika- skandal zbog svojih mrlja. Improvizacija, skica, biljeke- prigovori suvremenika. Voda
je temeljni element impresionizma jer prima i reflektira boju- aluzija na profil amca.
Improviziranje koloristikih kontrasta: kvalitete, kvantitete, komplementarni, toplo-hladno.
Motivi iz prirode: voda, para, cvjetna livada, suncobran.
Ambijenti u kojima oblici gube svoju realnost.
Graansko drutvo- izleti, nonalantnost, ugoda, izraz tenji.

IVAN METROVI
Roden je uveo dinamiku modelaciju. Zdenac ivota, bronca. Prikazuje ivot od roenja do starosti.
Materijal najsliniji slikarskom izrazu. Glave imaju psiholoku snagu zbog ekspresije emocija.
Otvorenost, dinamika, psiholoki elementi. Uvod: razlomljene, asimetrine linije modelacije koje
potenciraju dinamiku.
Kamen- Pieta. Stilizacija, prije Pariza i Rodena i redukcija. Be.
Grgur Ninski- dramatina retorika poza u globalnoj formi.
Povijest Hrvata- centralna os dri simetriju, motiv majke, geometriziran donji dio.

KUBIZAM
Analitiki kubizam- forma rastavljanja na geometrijske elemente.
Sintetiki kubizam- sintetiziraju forme u plohu.
Inaguriraju prirodu plohe a ne iluzionistiku sliku.