W

crkva u svijetu

POGLEDI

PARAPSIHOLOGIJA U SVJETLU ZNANOSTI

I TEOLOGIJE (I)
Ante Kusi

P a r a p s i h o l o g i j a je podruje psihologije : u kojem u se istrauju

granine psihike i psihofizike pojave to ih nije mogue razjasniti i
shvatiti po dosad poznatim prirodnim zakonim a. Kao znanost ona postoji
vie od 40 godina, nakon to je am eriki uenjak prof. R hine znanstveno
utvrdio postojanje vidovitosti, telepatije, telekineze itd. Izraz parapsiho-
logija upotrebio je 1889. godine M. Dessoir.
P a r a p s i h o 1o k i f e n o m e n i su paranorm alne poj ave koj e se
doivljuju izvanosjetilnim zapaanjim a, tj. ne m ogu se osjetiti s poznatim
osjetilima. Svi se takvi fenomeni oznaavaju u strunoj literatu ri kao
PSI-fenomeni, a zapaanje takvih fenom ena oznaava se engleskom
kraticom ESP (E xtra Sensory Perception), a u naoj domaoj literaturi
kraticom IOZ (izvan-osjetilno zapaanje). Mi ih ovdje dijelim o u a) Pa-
rapsiholoke pojave bez posebnog religioznog obiljeja i b) Parapsiho-
loke pojave s izrazitijim religioznim obiljejim a. Ne smijemo, m e
utim, stav ljati otru granicu izm eu jednih i drugih pojava.

a) P a ra p sih o lo k e p o jav e bez posebnog religioznog obiljeja

A s t r a l n o p u t o v a n j e ili astralna projekcija jest pojava odvaja
nja -svijesti od tijela s doivljajem posjeivanja udaljenih m jesta i s
doivljajem sta ja n ja pored svog vlastitog fizikog tijela. Godine 1953.
otvorio je profesor Hornell H art u odjelu za sociologiju i antropologiju
sveuilita D uke u USA odjel za istraivanje astralnih putovanja.1 Kao
* -
1 W erner Keller, Parapsiholoki fenomeni, Prosvjeta, Zagreb, 1979. str. 331
335; Z. M. Slavinski, Psihotronika, uvod u sa vrem enu parapsihologiju, Beo
grad, 1978. str. 100113.
 rezu ltat istraivanja objavio je rad o ESP projekciji ivih osoba:
eksteriorizirani gleda izvana svoje vlastito tijelo, izvan tije la gleda
predm ete i dogaaje, kree se kroz zatvorena vrata, kroz predm ete i
zidove, biva vien od treih osoba.2 Takva putovanja ini moguim as
traln o tijelo tj. tijelo od fine m aterije, koje navodno postoji pored
grubo fizikog tijela.
A u t o m a t s k o p i s a n j e , slikanje i govor jest pojava psihikih au-
tom atizam a koji se odvijaju bez kontrole svijesti. Tako su u stan jim a
vansvjesnog transa gospoa P iper, E usapija Paladino i ga. G ladi
O sborn Brown govorile i pisale spontano, tj. uz iskljuenje upotrebe
slobodne volje. Gospoa Leonard davala je profesoru Sir O liveru Lodgeu
u Londonu poruke njegova sina R aym onda koji je poginuo 1915. u
ra tu .3 U stanjim a transa napisani su autom atski itavi rom ani. Rus
kin ja K rianovskaja-R ochester napisala je etrdeset napetih okultnih
rom ana i kae da joj ih je telepatski diktirao neki m aterijalizirani In
di jac. injenica je da su strunjaci za povijest starog Egipta sa zau-
enjem ustanovili kako su u njezinoj knjizi U vla sti prolosti izneseni
toni opisi egipatskih hram skih obreda, koje ona nije m ogla poznavati.
ak joj je Parika akadem ija dala posebno odlikovanje za povijesno to
ne podatke o starom Egiptu/1 Postoji i pojava autom atskog slikanja u
potpunom m raku. Tako je npr. poznati m edij iz Poljske, M arjan G ru-
zewski, na istraivakom centru Institut M taphysique u potpunom
m rak u i pod strogom kontrolom uljenim bojam a slikao p o rtret.5
V i d o v i t o s t je izvanosjetilno zapaanje objektivnih injenica i zbi
vanja, i to neovisno o njihovoj prostornoj i vremenskoj udaljenosti. U
odnosu n a budunost vidovitost se zove prekognicija, u odnosu na p ro
lost retrokognicija. Vidovitost se dogaa ne samo u stanjim a transa
m edija nego i u snovima. Poznati su sluajevi takve vidovitosti to ih je
im ala K alpurnija, ena Ju lija Cezara, no prije Cezarova ulbojstva kao
i sluaj amerikog predsjednika Albrahama Lincolna, koji je u snu vidio
pojedinosti svog vlastitog ubojstva.6 P oznat je takoer sluaj biskupa
Jozefa Lanyja, koji je 28. lipnja 1914. godine u snu doivio nagovjetaj
sarajevskog aten tata: nadvojvoda F ran jo pie m u kako on to san ja
rijei ovim vam saopavam da danas um irem zajedno sa svojom
enom u Sarajevu kao rtva politikog ubojstva.7 Kao vidovnjak poznat
je i uenjak Em anuel Swedenberg, koji je n a 500 kilom etara udaljenosti
iz g rada Gteborga vidio i opisao u pojedinosti veliki poar u gradu
Stockholm u.8 Danas je poznat vidovnjak belgijanac P eter Hurkos, o
vjek s radarskim mozgom, koji je poslije uzaludnih istraivanja
Scotland Y arda otkrio 1951. godine pojedinosti krae kotskog k ru -

3 G ebhard Frei, Probleme der Parapsychologie, Verlag Ferdinand Schning,

Mnchen, 1969, str. 276.
3 W erner Keller, nav. dj., str. 137147, 160161, 191207.
Nav. dj., str. 191207.
5 Nav. dj., str. 207.
15 Dr Miroslav Matijaca, Tem elji parapsihologije, Split, 1947, str. 710; W erner
Keller, nav. dj., str. 27.
7 W erner Keller, nav. dj., str. 2830.
8 Nav. dj., str. 18, 309313.

124
 nidbenog kam ena u W estm insterskoj apatiji u Londonu. H urkos zahva
lju je jednoj nezgodi pojavu tih sposobnosti. Kao liilac jednog je dana
nezgodno pao. O zdravivi osjetio je d a im a to esto osjetilo. Poznat je
i Nizozemac G erard Groiset, posebno za pronalaenje izgubljenih ljudi.8
Stanovitu vidovitost posjeduju i ivotinje. Tako su .s e npr. mazge, za
vrijem e p otresa u Skoplju 1963., pokazale kao ivi seizm ografi: prije
potresa bile s strano uznem irene, htjele su bjeati iz tala. Za vrijem e
rata, na 27. studenoga 1944., neobinim gakanjem usred noi spasio je
jedan patak ivote m nogih graana u Freiburgu. Zahvalni graani po
digli su m u spom enik n a kojem pie: Die K reatu r G ottes klagt, klgt
an und m ahnt (Boje stvorenje gae, optuuje i opom inje.9
Vidovitost u sm islu retrokognicije pokazao je i poznati am eriki ge
neral George S. P atton, kad je nakon uspjene invazije 1944. g., putujui
automobilom po Siciliji, opisivao u jednom posve nepoznatom kraju
pojedine etap e napredovanja kartakih eta prem a Sirakuzi. K eller na
vodi jo brojne p rim jere.10
P s i h o m e t r i j a je posebna vrsta vidovi tosti : sposobnost saopiti is
tinske podatke o nekom predm etu i njegovim vlasnicim a dotiui taj
predm et. P rofesor R ichet izvjeuje o nekoj djevojci M ariji k oja je po
mogla d ru D ufayu, krim inalisti, razjasniti jedan dotle neobjanjeni zlo
in.11 Znade se d a neke svetake osobe im aju psihom etrijsku sposobnost
za posveene predm ete. Tako je npr. sv. Ana K atarin a Em m erich im ala
sposobnost, dotiui relikviju, ispriati ivot sveca kojem u je ta relikvija
pripadala. Neki su sveci n a sami dodir razlikovali posveene i neposve-
ene osobe. To se zove hierognoza.12
Premonicija je vidovnjaka sposobnost predosjetiti neiju ne
sreu. U Londonu je psihijatr J. C. B arker osnovao znanstveni in stitu t
s nazivom Prem onition Bureau koji biljei i obra u je unaprijed izne
sene slu tn je buduih dogaaja. U lipnju 1968. godine osnovan je i u New
Y orku in stitu t C entral Prem onition Registry (G. P. R.). U tom institutu
razvrstavaju se prem onicije u trinaest razlinih k ategorija prekognitivne
alarm ne pripravnosti. Tu se vodi posebni dosije za obitelj Kennedy.
P retkazivanja iz te k arto tek e ostvarila su se n a lanovim a obitelji Ken
nedy (smrt R oberta 1968. i Edvardova nesrea kod C happaquiddicka 1969)
kao i s putovanjem u svem ir rakete Apollo 13 n a kojem se dogodila
eksplozija u letjelici, ali su se astronauti uspjeli sp asiti.13
P r o r o a n s t v a su takoer jedan oblik vidovitosti. Od proroita u
Delfima, gdje je atenski kralj Egej oekivao sto e m u rei Tem ia koja
je sjedei n a tronocu i udiui om am ljujue pare u stanjim a tran sa izri
cala svoje proroanske vizije, pa preko N ostradam usa i proroanskih sno-

8a Nav. mj.
9 Nav. dj., str. 3334, 96.
10 Nav. dj., str. 172; G ebhard Frei, nav. dj., str. 210223; W erner Keller, nav.
dj., str. 199207, 256257, 299.
11 W erner Keller, nav. dj., str. 220221.
12 Gebhard Frei, nav. dj., str. 235.
13 W erner Keller, nav. dj., str. 257261.

125
va do naih dana ukljuivi prekognicije raznih -vidovnjaka-, ljudi n a
stoje otkriti ono to sm atraju vanim za vlastitu budunost. O tuda i u
nae doba tolika zainteresiranost za horoskop, za tum aenje snova, kao
i za posjete osobama kje gataju. Teko je d ati konaan sud koliko u
tom e im a istine. Ali se sa sigurnou moe rei da im a neega u svem u
tome. Moemo to uoiti n a prim jeru N ostradam usa koji prorie doga
aje od 16. stoljea pa da'lje do 3797. N jegova proroanstva up o tp u
n jav a bavarski redovnik iz 17. stoljea, poznat pod imenom Crni Pauk.
Od N ostradam usovih proroanstava neka su se doista, mimo svih oe
kivanja, ispunila. Prorekao je npr. B artolom ejsku no 1572, vladavinu
L judevita XIV, uspon i pad Napoleona, poar Moskve. Kau d a je pred
vidio i sarajevski atentat. N ostradam usov suvrem eni tum a F ontbrune
najavio je 1938. godine da e drugi svjetski ra t zapoeti slijedee godine.
N ostradam us prorie da e Zem lju posjetiti razum na bia sa Sa tu rn a
i M arsa, i da e 1985. godine biti otkriven lijek protiv rak a.14 Crni Pauk,
u 17. st., prorekao je, kau, uspon M ussolinija i neke druge dogaaje.15
On govori i o buduoj fuziji religija i o k ra ju povi jesti.10
U svim navedenim oblicima vidovitosti biva izvanosjetilnim zapaa
njem doivljena stanovita besprostornost i :bezvrem enitost dubinskih slo
jeva due, kao; i cjeline svem ira. Takvi doivljaji dou spontano, a mogu
se postii i treningom : (o em u pie antropozof Rudolf Steiner) i droga
ma (o emu pie Aldous H uxley u knjizi Vrata opaanja; moje iskustvo
s m eskalinom ). Etnolog Gusinde spom inje kako pripadnici prim itivnih
plem ena uivajui pejotl ili m eskalin bivaju stavljeni u nove, do ta d a
n e p o z n a te , prostorne i vrem enske odnose.17 N akon istraivanja prof.
R hinea i studija K arla G. Ju n g a o sinhronicitetu (istodobnosti prolog,
sadanjeg i budueg izvan trodim enzionalnosti), moe se postaviti
tv rd n ja da dubinski slojevi due i svem ira ne poznaju prostor i v ri
jem e.18 U tim slojevima povezano je sve sa svime. Parapsihologija
ovdje dolazi do istih zakljuaka kao i dubinsk a psihologija u prouava
n ju snova i sinhroniciteta ; dolazi do istih zakljuaka kao i Einsteinova
fizika k ad govori o prom jeni vrem ena u vjenost i prostora u pos-
vudnost u uvjetim a k re ta n ja tijela brzinom svjetla, prem a form uli E =
= in. 2; : ...........
T e 1 e p a t i j a je izvanosjetilno osjeanje n a daljinu, p ri emu se
duhovni procesi jedne psihe neposredno prenose na drugu. Izraz tele
patija upotrebio je 1883. filolog W illiam H enry Myers. Kod telepatije
jedna je osoba odailja, druga je prim alac. Telepatijom se tum ai i po
jav a kardiognoze (poznavanje tajn i srca), koja se susree kod nekih
ispovjednika, kao Ivana W ianeya, p a tra P ija, Leopolda Mandia itd. Te
lepatijom se moe tum aiti i izjava Terezije N eum ann, iz Komnesreutha,
u povodu polemike koju je vodio arheolog don F ran e Buli sa Splitskim

14 Cdril Petei, Astrologija, od N ostradam usa do horoskopa, A. Cesaree, Za

greb, 1971, str. 517.
15 Nav. dj., str. 3638. .
16 Nav. dj., str. 4243.
17 G ebhard Frei, nav. dj., str. 215216.
18 Nav. dj., str. 227. :
19 Nav. mj.

126
 kaptolom o autentinosti kostiju : sv. D ujm a 'u splitskoj katedrali.-. Do
tini m u e n ik - rekla je Terezija N eum ann nije bio, kao to to
misle sveenici u Splitu, poslan od sv. P e tra da navijeta vjeru, nego on
spada u 4. vijek, k ad je bio i m uen; njegovo je tijelo u Rimu, a ne u
Splitu.2? U telep atiji,, kao i drugim parafenom enim a, spiritistiki mediji
sm atraju d a su d jelu ju izvanzem aljske sile, tj. duhovi prem inulih lju
di.?1 Anim istika skupina istraivaa telepatije i vidovitosti tum ai te
pojave oslonom na dosad neupoznate duevne sile. U doba vladanja fi
lozofskog m aterijalizm a i naturalizm a, poznatog astronom a Zllnera pro
glasili su ludim zbog njegova prihvaanja postavke d a postoje parafe-
nomeni.22 I ivotinje mogu prim ati stanovite telepatske signale. Tako
je pas m iljenik britanskog k ralja Georga VI. tono osjetio kad je kralj,
godine 1952, bio u agoniji i k ad je um ro: za vrijem e agonije pas nije
htio nita jesti, a tono u tren u tk u kraljeve sm rti javio se dugim bolnim
zavijanjem .23 A m erikanci su telepatskim putem 1959. prenosili u atom
sku podm ornicu Nautilus odreene sugestije, i to s uspjehom . Ruski
istraiva V asiljev izjavio je kako su R usim a am eriki rezultati istrai
vanja telep atije poznati ve iz tridesetih godina ovog stoljea.2'1 U p ri
m itivnim plem enim a, znade se danas, postoji upadno velik broj telepat
ski nadarenih ljudi. Tako npr. u plem enu Tubu, u S ahari, znadu mnogi
ljudi ve tri dana u naprijed d a stie karavana, prem da tu nem a apsolut
no nikakvih kom unikacijskih sredstava tehnike p rirode.25 Telepatskom su
gestijom moe se i n a ivotinje prenositi kojekakve poruke. Tako je
npr. ruski k ro titelj ivotinja Durov, o kojem u je pisao Bebterov, tele
patskim putem prenosio poruke na svog psa M arsa.20 Pokusi sa kolskom
djecom u Nizozemskoj i u USA pokazali su da se pom anjkanje sim pa
tije ili odbojni stavovi prem a eksperim entatoru negativno odrazuju, iza
zivajui stan o v it efekt prom aivanja PSI-ja.27 P oznati am eriki knji
evnik U pton Sinclair opisuje u knjizi D uevni radio; da li on funkcioni
ra i kako funkcionira rezultate svog istraivanja telepatskih sposobnosti
njegove ene M ary, koja je mogla koncentriravi se na svog m ua
pratiti ga u stopu te navesti to bn upravo radi m a gdje se tad a nalazio.28
No i najbolji paragnosti mogu prom aiti u svojim telepatskim otkriim a,
je r se PSI-procesi ee jav ljaju m utno kao u snu te sam o simboliki
izraavaju to o em u se zapravo radi. Zbog toga se ni ne upotrebljavaju
kao neto m jerodavno za krim inalistika istraivanja.29 Osim toga, senzi-
tivac moe i nesvjesno usisati sugestiju krim inaliste te njegovu sum nju
pretvoriti u dokaz.30
Korisno je ovdje spom enuti da danas dosta znaajki one pojave to se u
liturgijskim prirunicim a zove opsjednue moemo sasvim dostatno
tum aiti telepatijom ili drugim PSI-faktorim a telekineze, levitacija itd.
Tumaei opsjednue kao psihotiku i neurotiku v arijaciju sam e psihe,

20 Dr. Miroslav M atijaca, nav. dj., str. 59,

21 W erner Keller, nav. dj., str. ,152.
22 Nav. dj., str. 208.
23 Nav. dj., str. 217 si.
M Nav. dj., str. 302303.
25 Nav. dj., str. 359.
20 W erner Keller, nav. dj., str. 304.

127
 treb a ga lijeiti u dosta sluajeva m etodam a psihijatrije ili m etodam a li
jeenja psihoza i neuroza.31 upnik W irth, u prolom stoljeu, tum ai
paranorm alne pojave povezanou ivih bia sa sveivotom kozmosa.32
U novije vrijem e pokuali su neki tum aiti telepatiju indukcijom ele-
krom agnetskih valova u mozak. Sovjetski psihotroniar Vasiljev oborio
je to shvaanje.33
T e l e k i n e z a ili psihokineza jest izravni psihiki utjecaj nekih ljudi
koji bez ikakva m ehanikog djelovanja pokreu predm ete m rtve m ate
rije, kao i ive ('biljke i ivotinje), izazivajui u tim predm etim a razliite
prom jene. Znanstveno je to poeo istraivati prof. Rhine kad m u je je
d an student saopio da moe, ako je za to raspoloen, baciti kocke
onako kako to eli.3'1 Istraivanje n a gotovo 700.000 pojedinanih baca
n ja kocke u parapsiholokom laboratoriju sveuilita Duke u USA po
kazalo je tonost tvrdnje da psiha izravno djeluje n a kocke, tj. n a m a
teriju .35 Braa Willy i Rudi S chneider im ali su sposobnost izvoenja
telekineze: spontanog podizanja stolova, sviranja glazbenog valjka, podi
zanja s tla depnog rupia u sm jeru svjetlosnih zraka crvenkaste svje
tiljke. U telekinetiske pojave spada tak o er iznenadno padanje slika sa
zida, pucanje aa, zastajanje satova u tren u tk u sm rti, n estajan je pisa
ma koja su u vezi s nekim odreenim sluajem , glasovi iz zraka itd.3G
Dakle, pokretanje predm eta pomou duhovne snage! Ovamo spadaju
i fizikalne pojave sablasti ili duhova-bukaa, kao i pokretanje pred
m eta na daljinu.37 Louisa R hine govori o telekinetikonr djelovanju i kod
ivotinja. Njezini pokusi s piliima i jajim a otkrivaju stanovito teleki-
netsko reguliranje tjelesne tem p eratu re ivotinja.38 Dr. Backster je po
m ou svog elektrinog ap arata poligrafa otkrio i kod 'biljaka neka p ara-
norm alna zapaanja: biljke osjeaju p rijatelja i neprijatelja te re ag iraju
telekinetski. Backster pie: Biljni svijet im a sposobnost p rim arn ih za
paanja koja se jo ne mogu definirati.39 On sm atra da ive stanice,
vjerojatno, u asu sm rti svim ostalim ivim biima alju signal, koji
lei izvan svih nam a dosad poznatih frekvencija.40
U telekinetske pojave treb a u b ro jiti i psihiku energiju iscjeljivanja
bez pom oi medicine, tj. polaganjem ruku poevi od am ana u p ri
m itivnim narodim a preko srednjevjekovnih kraljeva pa do suvrem enih
iscjelitelja, od kojih je jedan bio prouavan 1961. od nekoliko k an ad
sk ih sveuilinih profesora.41

27 Nav. dj., str. 352.

us Nav. dj., str. 210214.
29, 3 Nav. dj., str. 315316.
31 G ebhard Frei, nav. dj., str. 181.
32 Nav. dj., str. 42.
33 . M. Slavdnski, Psihotronika, Beograd, 1978, str. 25.
34 W erner Keller, nav. dj., str. 238.
35 Nav. dj., str. 241.
30 Gebhard Frei, nav. dj., 123; W erner Keller, nav. dj., 180191.
37 W erner Keller, nav. dj., str. 238.
38 Nav. dj., str. 344.
39 Nav. dj., str. 342343.
40 Nav. mj.
41 W erner Keller, naiv, dj., str. 345346.

128.
Brazilski iscjelitelj Arigo vri kirurke zahvate bez anestezije i anti-
septika, a nijedan njegov pacijent nije podlegao postoperativnim kom
plikacijam a. D ru P uhariu je Arigo uklonio dobroudni tum or na des
nom lak tu : operacija je izvrena u pet sekunda, a da P uhari itajui
novine uope nita n ije osjetio. Rana je zarasla bez kapi gnoja za tri
dana tj. za polovinu norm alno potrebnog vrem ena.42 Slavinski opisuje
iscjeliteljske postupke rukam a to ih vri ru sk i pukovnik Aleksej Je-
rem ejevi K rivotvorov.43
Ima i drugih oblika psihokineze. Tako npr. ikaki profesor Ted Serios
nakon k ra jn je koncentracije fotografira pomou m isli na neosvijetlje
nim film ovim a polaroidne kam ere.44 R uskinja N ina K uligina pokree kon
centracijom i snagom misli m ale predm ete. P o ljak in ja Stanislava Tomc-
zyk prisiljava celuloidnu kuglu da lebdi u zraku.45 Nizozemac M irin
Dajo doputao je da ga n a javnim priredbam a probodu maem kroz tije
lo. S m aem u tijelu hodao je bez napora. R entgenska snim ka pokazi
vala je probodene bubrege i jetru , ali kad je m a bio izvuen, rane su
se brzo i bez k rv a ren ja zatvarale.46 N ajpoznatiji m entalni iscjelitelj
(mental healer) u Engleskoj jest H arry Edw ards. On tv rd i d a ga pri li
jeenju sav jetu ju duhovi prem inulih lijenika. K ako bilo d a bilo, o
njegovim iscjeliteljskim uspjesim a govori profesor T enhaeff da predstav
ljaju rezultate koji zasluuju lijeniku panju.47
R a d i e s t e z i j a je sposobnost osjeati zraenje, tj. sposobnost ne
kih ljudi d a pom ou njihala ili ralji otkriju podzem ne tokove voda ili
naslaga ruda, ponekad ak pomou sam ih zem ljopisnih karata. Ti ljudi
m ogu o tk riti i zraenja to ih odailju iva bia i predm eti, kao npr.
fotografije, lijekovi i predm eti koji su ozraeni od pojedinih osoba.
Jo u prolom stoljeu sm atrali su lanovi F rancuske akadem ije da je
gibanje n jih ala i raljarstvo prouzroeno nesvjesnim pokretim a miia.
Godine 1928. podvukao je opat Bouly paranorm alni k a ra k te r radieste-
zije.48 P rem a hipotezi zraenja: ljudski je mozak, ivani sustav, svaka
iva stanica i svaki atom kratkovalni odailja, a svaki radiestezist, te-
lepat, vidovnjak radio-aparat koji prim a te k ratk e valove.49 Radi
estezija je u svakom sluaju posve naravna funkcija ovjeka. Dosad nije
dovoljno istraena. I crkvene se osobe sm iju njom e baviti, osim u sluaju
direktne zab ran e nadlenog crkvenog starjeine.50 Za znanstveni status
radiestezije u nas se posebno zalagao in. S tanko Ju rd an a, koji u knjizi
Ralje i visa k iv o ta opisuje svoja radiestezijska iskustva.51
S o m n a m b u l i z a m je stan je u kojem se n alaze hipnotizirane osobe
i u kojem se esto p ojavljuju paranorm alna zapaanja i pojave. Somnam-

42 2. M. Slavinski, Psihotronika, str. 8183.

43 Nav. dj., str. 85.
44 W erner Keller, nav. dj., str. 224225.
45 Nav. dj., str. 256257.
46 Nav. dj., str. 111113.
47 Nav. dj., str. 336337.
48 Nav. dj., str. 363.
49 Gebhard Frei, nav. dj., str.' 30.
50 Nav. dj., str. 7375.
51 Jurdana, Ralje i visak ivota, Graf. zavod H rvatske, Zagreb, 1979.

129
buiim a se zovu takoer ljudi koji hodaju u snu, mjeseari. U somnaan-
bulnom stan ju pokazuju hipnotizirani neobine reakcije. Tako je ve
1807. godine ustanovljeno' da je neka ena u hipnotikom snu itala
pism a koja su bila zatvorena u om otnici i poloena iznad njezina srca.
To je znailo: u stanju hipnotiziranosti dolazi do prem jetanja osjetilnih
centara.52 U stan ju hipnoze dolazi do pojaane osjetljivosti nekih organa,
ili do hiperestezije: sluh se pojaava, pam enje izotrava, vidna spor
sobnost protee i na m rani prostor. Dr. K arl du P rel pie o nekom
m ladom ovjeku s prosjenim pam enjem , koji je ipak u som nam bul-
nom stanju mogao gotovo doslovno citirati tek st iz knjige koju je dan
p rije itao.53 U USA slui se ve due vrem ena trgovaka tehnika m e
todom nesvjesnog sugeriranja: ona koristi tzv. Strobonove injekcije,
tj. podsvjesne efekte izazvane slikam a i tonovim a koji se brzo i n-
prim jetno ubaciiju u redovite program e.54 U tran su hipnoze m ogu ne-
n ad aren i ljudi razviti izvanrednu inteligenciju. Am erikanac A ndrew
Jackson, gotovo nepismen ovjek, napisao je u stanju tran sa djelo P rinci
pi prirode. Hipnozom se mogu ak tiv irati i druge sile u ovjeku. Na sve
uilitu u K alkuti popio je jogin N erasim ha Svam i litru iste sum porne
kiseline i litru duine kiseline u jednom hipu. Ipak nigdje u tijelu nije
bilo opektine. Svam i je izjavio da m u je to omoguila autosugestivna
snaga jedne m antre tj. izreke koja se ponavlja u svrhu autosugestije:
njegovo je tijelo proizvodilo baze, koje su neutralizirale djelovanje kise
lina. Jednog dana od toga je ipak um ro, je r se nije dovoljno k oncentri
rao. C. G. Jung u vezi s tim pie: D anas ve sigurno znamo da pod-
svijest pokazuje sadraje koji bi neizm jerno obogatili nae znanje kad
bi nam uspjelo da ih prebacim o u svijest.55 I u stanjim a religiozne ek
staze i joga-vjebe mogu nastupiti faze potpune neosjetljivosti n a bolove
i druge izvanjske dojmove.
P o j a v e t r a n s a jesu paranorm alne pojave izm ijenjenog stan ja svi-
jeati; tran s nastupa katkad spontano, a postie se i autosugestijom , kao
i hipnozom. U transu je iskljuena u p o treb a slobodne volje, a pojaani
su paranorm alni efekti. Tako je sv. K atarina Sijenska, u stanju tran sa
ili ekstaze, pala na uareno ugljevlje, a nije dobila ni na haljinam a ni
po tijelu nikakva znaka opaljenih m jesta. Na sveanostima vatre
Hong Kongu pleu m ukarci neozlijeeni po vatri i hodaju kroz plam en
koji je dugaak i po deset m etara. U sluaju ve spom enutog nizozem
skog m aga M irina Dajoa nali su se profesori zriskog medicinskog fa
k u lteta 1947. godine pred velikom m edicinskom zagonetkom.56 S tanje
tran sa postie se kem ijskim sredstvim a, npr. m eskalinom, haiem , opi
jum om , alkoholom, itd. Postie se i autohipnozom uz sluanje , m onoto
nog trubljenja, uz odreene pjesm e i plesove. Tehniku za postizanje tra n
sa ili ekstaze kod am ana ili vraeva u prim itivnim plem enim a prouava,
posebno sociolog Mircea Eliade.51

52 W erner Keller, nav. dj., str. 71.

53 Nav. dj., str. 375376.
54 Nav. dj., str. 376377.
55 Nav. dj., str. 377379.
50 Nav. dj., str. 4244.
57 Gebhard Frei, nav. str.. 245. ... . . .

130
P o j a v a a u r e , svjetlucavog vijenca oko organa ljudskog tijela kao
i d rugih ivih bia spada takoer u paranorm alne pojave. O njoj je go
vorio ve Empedoklo, oko 450 godina pr. K rista. Paracelzus govori o
zraenju ovjejeg astralnog- tijela. Indija im a sVoje uenje o prani
ili p raen erg iji kozmosa, koja se u izuzetnim stan jim a organizma oituje
kao arena aura. Teosofi i antropozofi govore o pet v rsta aure: zdrav
lja, ivota, karm e, znaaja i duhovnoj auri. Oko hinduskih boanstva
nalazi se oko glave aura kao svetaki krug. Iza 5. stoljea oznauju
se u kranskoj um jetnosti istaknuti biblijski likovi, sveci i mistici sim
bolom aure.58 K rajem ezdesetih godina uspjelo je ruskom elektriaru
K irlijanu, sluajno, snim iti u visokofrekventnom elektrinom polju svjet
leu a u ru oko dijelova ljudskog tijela. To je poznata Kirlijanova aura.
U tvreno je da svaka biljka, svaka ivotinja, svaki dio ljudskog tijela
im aju tu auru. Po njoj se mogu dapae raspoznati sim ptom i zdravlja
i bolesti kod ivih bia. Svjetlucanje je osobito snano na m jestim a koja
im aju vanu ulogu u kineskoj terapiji akupunkturom . Energiji koja iza
ziva au ru dali su sovjetski uenjaci im e *bioplazma.59 Paranorm alno
nadareni lju d i mogu vidjeti tu au ru i po njoj m nogosta rei o stanjim a
u pojedinom organizm u. injenica je to da je am eriki iscjelitelj Edgar
Cayce, koji je um ro 1945., u stanjim a transa, positavio tono tisue di
jagnoza n a daljinu, p ri emu je usko suraivao s lijenicim a.60

b) Parapsiholoke pojave s izrazitijim religioznim obiljejima

S p i r i t i z a m obuhvaa parapsihike fenom ene povezane s pojavam a
sablasti ili fantom a; takve fenom ene spiritisti tum ae kao poruke d u
hova, odn. m rtvih, koje bi duh, poslije sm rti odvojen o d vidljivog tijela,
preko m edija saopavao ljudim a. Povijest spiritizm a poela je 1848. g.
u m jestu Hydesviileu, blizu New Yorka, u kui obitelji Fox. ulo se ta
janstveno kucanje. Slijedio je razgovor m ajk e F ox i njezinih dviju keri
s duhom m rtvaca K arla Rayna, koji je ubijen u toj kui i po ijoj
su inform aciji doista nali u toj kui kostur ubijenog ovjeka. Raz
govori s duhom vodili su se preko m icanja stola. Mediji, m ajka i
keri Fox, ispiisali su slova alfabeta. Stol bi zakucao kod odreenog slo
va. R azgovori s duhovima od tad a se vode tak o da se u n u ta r kruga
ispisanih slova alfabeta postavi aa; nakon polaganja ruku prisutnih
na stol bez avala aa se pomicala od slova do slova te tako ispisivala
odgovor duha. Kinezi su n a slian nain sa svojim preima: razgo
varali od davnina. U Tibetu su olovku privezali uz nogu stola i olovka
se pom icala od slova do slova. Tibetanski lam e razgovarali su s duhovi
ma tako da su iznad stola drali privezanu strelicu koja se vrkom do
diriv ala stola i pomicala po pijesku ili pepelu n a stolu, ispisujui slova
tibetanskog alfab eta u jeziku odreenog podruja.01 Godine 1851. Ame
rikanac D avi objavio je knjigu Filozofija saobraanja s duhovim a ko
jom je elio priopiti svijetu d a je doao tre n u ta k uspostavljanja veze

58 W erner Keller, nav. dj., str. 68 si.

59 Nav. dj., str. 286287.
60 Nav. dj., str. 356.
C1 Dr. M iroslav Mati jaca, Tem elji parapsihologija, str. 110; usp. Keller, nav.
dj., str. 7683.

131
izm eu duhova i ljudi na zemlji. On je sm atrao da prim a inform a
cije od B enjam ina Franklina. Sigurno je d a je 1846. dao opirne opise
osmog planeta tj. Neptuna, to su ga tek nakon nekoliko mjeseci poslije
otkrili Le V errier, Adams i Galle. Davis sm atra da su duhovi vezani
na onaj svijet i da nisu direketno p risutni na sam im spiritistikim se
ansam a, tako da se kucanje duhova tem elji na stru jan ju elektriciteta.02
Ve spom enuta Helen Sm ith, koju je prouavao enevski profesor psi
hologije dr. Theodor Flournoy, u tra n su za vrdj eme seansa ponaala se,
pisala je i govorila kao u njoj reinkarnirane osobe Victor Hugo,
Cagliostro, S iin a n in i ker bogatog eika.03 Ga Piper, iz USA, n a
seansi od 8. kolovoza 1915. saopila je siru Oliveru Lodgeu tzv. faunovu
poruku: da e m u sin Raym ond poginuti u ra tu ; to se i dogodilo 14.
ru jn a 1915. itd.04 Iz svega toga ne sm ije se, ako elimo ostati u g ra n i
cama znanosti, nita posebno zakljuivati.05 M eutim, moe se naglasiti
da neki znanstvenici (William Jam es, kem iar Butlerov) zastupaju u
svem u tom e um jereno spiritistiko stajalite,00 (O tom e e biti vie go
vora u drugom dijelu ovog sastavka.) Svakako, paraipsihologija ne do
pu ta da pripovijedane dogaaje iz ivota svetaca i m istika u n ap rije d
otpiemo k ao legende, u tv are i pom uenost u glavi.07
B i l o k a c i j a (deuteroskopija, dvojatvo) jest istodobno pojavljivanje
neke osobe na dva razlina m jesta. Bilokacija se zove i ekisteriorizacija,
p ri emu isti ovjek, kako to tum ae spiritisti, izlazi iz svoga fizikog
tijela te sa svojim astralnim tijelom biva svojim vlastitim dvojnikom .
Bilokaciju zovu i astralno putovanje (npr. u nas Slavinski),68 ili as
traln a projekcija. To astralno putovanje sastojalo bi se u napu'tanju
vlastitog fizikog tijela na nain d a se svjestito Ja, zatvoreno u svoje
astralno tijelo od fine m aterije odvoji od vidljivog fizikog tijela, os
tavi ipak s njim e u vezi preko tan k e srebrne niti, i dobije sposobnost
d a pohaa udaljenija m jesta.69 Tu pojavu istrauje se posebno npr. na
sveuilitu u D urham u, u USA, gdje je profesor H. H art otvorio 1953.
posebno odjeljenje za istraivanje tog fenom ena. Isti je profesor pred
m eunarodnim skupom uenjaka, n a 13. srp n ja 1955., izlagao rezu ltate
svojih istraivanja. Uglavnom, u p o jav u vojatva danas ne su m n ja
nijedan strunjak, a tum aenja su i tu, kao i u ostalim parapsiholokim
pojavam a, oznaena anim istikim (iz ovjeje psihe) i spiritistikim
(od duhova) tendencijam a. Poznati su sluajevi bilokacije: Goetheov u
djelu Dichtung und W ahrheit, engleske kraljice Elizabete koja je do
ivjela u snu pojedinosti svog u m iran ja, to je uslijedilo nekoliko godina
kasnije, K atarine Velike koja je doivjela d a joj u dvorcu dolazi u su sret
njezin dvojnik. Katolika crkva pripisuje pojavu bilokacije sv. A n tu n u
Padovanskom , sv. Alfonsu Ldguoriju itd.70 Izvjetaji iz V atikana potvrdili

62 W erner Keller, nav. dj., str. 8083.

03 Nav. dj., str. 199204.
04 Nav. dj., str. 246.
05 Nav, dj., str. 251.
66 Gebhrad Frei, Probleme der Parapsychologie, str. 3637.
67 Nav. dj., str. 236.
08 2. M. Slavinski, Psihotronika, str. 100113.
69 Gebhard Frei, nav. dj., 25; usp. K eller, nav. dj., 319340.
70 Dr. Miroslav Mati jaca, nav. dj., 8890; usp. Keller, 321.

132
 su d a je Alfons de Liguori vien m eu ljudim a koji su se nalazili na
sm rti K iem en ta XIV. u Rimu, dok je tak o er bio u Arezzu.71 Sposobnost
bilokacije pripisuju i p atru P iju iz sam ostana San Giovanni Rotondo,
koji je um ro 1967.72 U navedenim sluajevim a ra d i se o bilokaciji u sta
njim a religiozno-svetake ekstaze ili transa. Ali, kako drugi izvjetaji
govore, mogue je izazvati stanje bilokacije i n a druge naine, npr. kako
to ine afriki arobnjaci ili am ani kod raznih prim itivnih plem ena u
Africi i drugdje.73 O' tom e pie i Mircea Eliade u knjizi Sam anizam i
arhaika tehnika ekstaze (Schamanismus und archaische Ekstasetechnik,
Z rioh/S tuttgart, 1957).74 Kao osobito poznat astralni putnik slovi A m e
rikanac Sylvam J. Muldoon, koji je um ro 1971. u gradiu D arlingtonu
u USA. Englez Oliver Fox (pseudonim) opisao je vlastita iskustva na
p u tan ja tijela u knjizi A stral Projection.15 K ako god tum aili te stvari,
injenica da su eksteriorizirani bili vieni od treih osoba ne sm ije se
ignorirati. Istraiva Bozzano u knjizi N adosjetilne pojave kod prim i
tivn ih naroda (Bern, 1946) sakupio je b ro jn a svjedoanstva o objektiv
nosti djelovanja na daljinu to su ga eksteriorizacijom na udaljenim
m jestim a izvrile za to sposobne osobe.76 K au d a je eksteriorizacija p ra
ena -izvanrednim osjeajem sree.77 M ogunost eksteriorizacije obja
n jav a se postojanjem astralnog tijela kao .neposredne fine ovojnice za
ljudsku duu. Neki teolozi dre da je to u protivnosti s katolikim ue
njem o jednoj dui i jednom tijelu ovjeka kao osobe. Meutim, bene
d iktinski opat Calm et poziva se n a crkvene Oce k ad tv rd i d a m oram o
priznati postojanje eterine ljuske nae duhovne dule.78 Teolog i stru
njak za parapsihologiju G ebhard F rei sm atra da bilokacija i ostale pa-
rapsiholoke pojave bivaju lake shvatljivim a kad se prizna postojanje
astralnog ili finotvarnog tijela.79 U pojavam a dvojatva izlazi to tijelo iz
norm alnog tijela i poslije se vraa u svoje tijelo. Astralno tijelo tre
balo bi dakle povezivati u svem iru sve sa svim e, djelujui tako i n a da
ljinu. U vezi s tim je, prem a shvaanju Lakhovskoga, svaka stanica i
voga bia stanoviti generator zraenja, istovrem eno odailjaka i prijem
na stanica.80 P ri tom e ipak ne sm ije se potpuno poistovjetiti svijest, svje-
stito JA sa sam im funkcijam a mozga, je r kak o pi'e F rei ra tn i k i
rurzi svjedoe da je u dosta sluajeva bila sv ijest budna unato vrlo
oteenim m odanim funkcijam a.81 Dvojatvo ili eksteriorizaciju izazivaju
i n arkotici: kloroform , eter, hai itd. Uivalac halia F. Ludlow opisuje
kako je on, u stanjim a delirijum a, opaao da je njegova dua napustila
tijelo, p ri em u je znao da ga nikakvo tjelesno oko ne moe vidjeti
i d a m ae kroz zidove solbe sam izlaziti i n a tra g ulaziti.82 Lijenik u

71 W erner Keller, nav. dj str. 321.

72 Nav. dj., str. 321 si.
I3 Dr. M iroslav Matijaca, nav. dj. 9294; usp, Keller, 322 si.
7'l G ebhart Fred, nav. dj., str. 245.
75 W erner Keller, nav. dj., str. 332.
76 Nav. dj., str. 88 si.
77 Gebhard Frei, nav. dj., str. 78.
78 Nav. dj., str. 80.
79 Nav. dj., str. 8182.
80 Nav. dj., str. 86.
81 Nav. dj., str. 90 si.
82 Nav. dj., str. 94.

133
K ansasu dr. Wiltse opisuje svoju eksteriorizaciju dok je bolovao od tifu sa
i kae kako nema rijei kojim a se m ogu izraziti osjeaj m ira i sree
koji su ga (kao dvojnika) ispunili.83 Eksteriorizirani izgleda sam sebi
kao svjetlei oblak pare i svjestan je da misli kao rastavljen od
tijela.84 Ameriki pisac Ingo S w an stavio se na raspolaganju d ru Osisu
rav n atelju istraivakog odjela A m erikog udruenja za psihiko istra
ivanje s obrazloenjem da on moe izai iz svog tijela, i to posvuda
i u svako vrijem e.85 K eller navodi i drugih prim jera.86 Istraivanja H or-
nella Harta kao i radovi istraivanja M attiesena takoer dokazuju i
njenicu izlaenja samog Ja.87

Stigmatizacija je paranorm alna pojava prouzroena m istikim

ivljenjem svetih ljudi. To je ideoplastina transfiguracija stigm atizi
ra n e osobe s religioznim objektom njezine suivljenosti, kao npr. u slu
aju nenadanog dobivanja K ristovih rana zbog intenzivnog p reivljava
n ja Kristove m uke u dugotrajnoj kontem placiji. Danas najiscrpnije d je
lo o tome jesu dva sveska s naslovom Nosioci K ristovih rana- od J. M.
Hchta (Wiesbaden, 1951/52). R auna se da do sada im a kod k ato lik a
oko 400 stigm atiziranih osoba.88 K od nekih ostaju udni fenomeni i po
slije sm rti. Tako npr. u 35 stigm atiziranih nije se tijelo uope raspalo
poslije sm rti.89 Poznat je sluaj stigm atizacije sv. F ranje Asikog;90 n je
gova stigm atizacija nastupila je u povodu nadsvjesnog duhovnog zanosa
a ne podsvjesnog transa. Inae je poslije sv. F ran je devet p u ta vie m u
kih lanova u Redu nego enskih dobilo stigm e u stanjim a ekstaze.93 U pa
da u oi d a u istonim krlanskim crkvam a nem a sluajeva stigm atiza
cije. To je vjerojatno zbog toga to njihovo tradicionalno shvaanje K ri
sta kao glorificiranog P an to k rato ra n e prua potrebne uvjete za in ten ziv
nije proivljavanje K ristove Muke. Terezija N eum ann, iz K onnesreutha,
od 3 sata poslije podne n a 8. oujka 1929. otrpjela je itavu K ristovu
M uku: pala je kao m rtva u san i probudila se tek na Uskrs u 5 sa ti
u ju tro gledajui Isusa kako se iv i proslavljen die iz groba.91 P rem a
vienjim a stigm atizirane redovnice A nne K atharine Emmerich, Clem ens
B rentano napisao je knjige T eke m u k e naega Gospodina Isusa K rista
prem a zapaanjim a pokojne A n n e Catharine Emmerich (1.883) i iv o t
svete Djevice Marije prem a v id o vitim doivljajim a blaene A. C.
Kod stigm atiziranih svetih osoba pojavljuje se i nenorm alna tjelesn a
tem p eratu ra incendium amoris. Tako je jedanput poznati P a te r P ijo
im ao tem p eratu ru od 45 Celzija.93 Sve je to navedeno bilo u vezi s du
bokim doivljavanjem odreenih v jersk ih sadraja. Meutim, to se po
jav lju je i u drugim kontekstim a. Znade se za ljude iz Tibeta i Indije

83 Gebhard Frei, nav. dj., str. 95.

84 Nav. dj., str. 95.
85 W erner Keller, nav. dj., 334; prim jeri dvojatva str. 319340.
86 Nav. dj., str. 322333.
87 Gebhard Frei, nav. dj., str. 194.
88 Nav. dj., str. 232. . '
89 Nav. dj., str. 233.
oo, 90a Nav. dj., str. 193.
91 Dr. Miroslav M atijaca, nav dj., str. 7887.
92 W erner Keller, nav. dj., str. 191.
93 Nav. dj., str. 41.

134
d a u stan jim a meditacije mogu satim a nepom ino ostati na studeni i
snijegu bez ikakve tete po zdravlje. K ad bi ih netko dodirnuo, uinilo
m u se d a su uareni.0'*

S t a n j a v j e r s k e e k s t a z e i l i t r a n s a paranorm alne su pojave

kataleptikog stanja tjelesne ukoenosti. Ta stan ja poinju nekada s povi
kom, nek ad a s jecajem, uzdahom, nakon ega slijedi neosjetljivost za izvanj
ske podraaje. Otvorene oi ne vide niti ui u ju nikoga osim onoga s kim
je osoba u ekstazi povezana. Tada. n astu p aju transfiguracije lica, po
jave velike ..vruine,- pojave svjetljenja. u obliku vatrene iskre i svjetlos
nih zraka to izbijaju iz oiju, iz lica i iz itavog tijela m istika u sta n ju
ekstaze. Neki su mistici u ekstazi im ali i levitacije, kao npr. sv. Josip
K upertinski. Nekada se dogaa da u stan jim a ekstaze nastupe i pojave
nenorm alne teine, rpa osobe u ekstazi nije m ogue podignuti ni pomou
najveeg naprezanja. Ekstaza daje dub lju spoznaju Apsolutnoga, tj. spo
znaju njegove prisutnosti u svakom stv o ren ju i u vlastitoj dui.95

M a g i j s k e p o j a v e jesu razni oblici izazivanja prom jena u vlasti

toj svijesti, i to po vlastitoj volji.?6 To je skup obreda, form ula i arolija
to ih ljudi vre da bi sebi podloili p riro d u i nadnaravna bia.97 R a
zlikuje se bijela i crna m agija. Bijeloj je m agiji cilj neki dobar uinak,
a ornoj m agiji neko zlodjelo. Za vrenje m agije slue razne am ajlije i
m irisi koji pojaavaju nervne reflekse.98 U srednjem je vijeku bio po
znat m agijski obred Saba u ast avla. D ananja crna misa nastavak je
tog obreda s orgijam a.90 T reba naglasiti da se sm atra da arolije nisu tek
gluposti, pa stoga etnolog H.. Preuss upozorava kako bi trebalo stru
no istraiti sve te arolije bez ikakvih pred rasu d a.100 M agija je, kae
psiholog Slavinski, izraz nove religije satanizm a.101 U nekim se obredim a
u p o treb ljav a i droga.102 Ovdje treb a spom enuti takoer i spiritistiku
m agiju ili am anizam kod prim itivnih naro d a.103 Sam ani operiraju s
odreenim ivotinjam a; jedna ivotinja odreene ivotinjske v rste
nagual im a savez samo s jednim am anom , koji nad svojom ivoti
njom im a sv u vlast.104 Etnolozi govore i o dem onim a krvavih zanata,
dusim a osvete, to ih am ani dozivaju k sebi i u sebe.105 O tajnom
d ru tv u demona Ngil opirno, na tem elju izjava obraenih lanova,
pie p ater Trilles.106 U vezi s tim na prof. G ahs zapaa d a je moderni
spiritizam . . . salonsko izdanje am anizm a.107

94 Nav; dj., str., 4142.

95 G ebhard Frei, nav. dj., str. 186203.
96 2. M. Slavinski, Kljuevi psihike magije, Beograd, 1977, 20.
97 iril Petei, Astrologija, 47.
98 Nav. dj., str. 5051.
99 Nav. dj., str. 5254.
100 W erner Keller, nav. dj., str. 357.
101 2. M. Slavinski, K ljuevi psihike magije, str. 2123.
)2 Nav. dj., str. 2123.
103 A leksandar Gahs, Religija i magija, Zagreb, 1946, 388.
104 Na istom mjestu. ,
105 Nav. dj., 392.
i6 Nav. mj.
*07 Nav. dj., 392395.

135
P o s m r t n a i s k u s t v a reanim iranih ljudi, koji su bili kliniki m rtv i
pa su oivljeni, postala su danas predm etom irokog zanim anja tan ato -
loga, npr. dr. Elizabete Kbleir-Ross,108 dra Raym onda M oodyja ju n .10fl
i teologa Jo h an n a C ristopha H am pea.110 Paraps'iholoSki vani re zu ltati tih
ispitivanja mogu se svesti n a : Izlazak ovjejeg Ja, koji podsjea n a ono
to se u vjerskom rjeniku naziva odvajanje due i tijela, kao i n a ono
to doivljuju ljudi u nekim opisanim parapsiholokim stan jim a ; zatim
na Panoramu ivota pri u m iranju odn. klinikoj um rlosti, koja se sastoji
u tom e d a izdvojeno Ja gleda svoju prolost p ri potpunoj svi je sti i n a
Proirenje samog Ja pri klinikoj smrti; koje se sastoji u sjed in jen ju
vlastite svijesti s izvornom S tvarnosti u kojoj nem a ni roenja ni sm rti,
ni nikakvih oblika prostorne i vrem enske uvjetovanosti.
Znanost prouava i em piriki istrau je to je sve od ovih pojava s tv a r
nost, to se moe p rihvatiti i prirodnim zakonim a i zakonitostim a p ro tu
m aiti i to izmie dananjim m ogunostim a znanstvenog tum aenja.
Dok ivimo u trodim enzionalnom , empirilkom shvaanju ivota i svijeta,
m oram o s tim raunati, ali ne treb a naelno iskljuiti postojanje i drugih
dim enzija s njihovim zakonim a i specifinim zakonitostim a.
(N astavak slijedi)

PARAPSYCHOLOGIE IN DEM LICHT DER WISSENSCHAFT

UND THEOLOGIE (I)

Zusam m enfassung

In dem A ufsatz w ird von den prapsychologischen Phnom enen gespro

chen, insoweit solche P hnom ene bis heute wissenschaftlich bzw. em pi
risch festgestellt sind. D er V erfasser erk l rt die paranorm alen P h n o
mene, die durch keine ausgeprgt religise M erkm ale bezeichnet sind
(Astnal-Exkursion, Hellsehen, Prkognition, Psychom etrie, T elepathie,
paranorm ale Heilung, M aterialisationserscheinungen usw.), dann sp rich t
er von den paranorm alen P hnom nen, die durch einige m ehr religise
M erkm ale ch arakterisiert w erden (Spiritism us, Heiligen-Bilokation, S tig
m atisation, M agie und Scham anism us, E rfahrungen nach dem klinischen
Tode).

108 Usp. Dr. Elisabeth Kbler-Ross, Razgovori s umiruima, Zagreb, 1979.

109 Usp. Dr. Raymond Moody jun., ivo t poslije ivota, Zagreb, 1980.
110 Ulsp. Christoph Haimpe, Um ire se drugaije, Zagreb, 1981.

136