Professional Documents
Culture Documents
2 Mreze PDF
2 Mreze PDF
Osnove
raunarskih mrea
Obrazovni materijal o raunarskim mreama nastavnicima daje pripremljene
materijale za uenike kroz slikovito predstavljenu teoriju i mnotvo praktinih
Osnove
raunarskih mrea
)3".
CET
9 788679 91305 0 CET 305 CET
CET
Beograd, 2007.
Osnove raunarskih mrea
ISBN 978-86-7991-305-0
Sva prava zadrana. Ni jedan deo ove knjige ne moe biti reprodukovan, snimljen,
ili emitovan na bilo koji nain: elektronski, mehaniki, fotokopiranjem, ili drugim
vidom, bez pisane dozvole izdavaa. Informacije koriene u ovoj knjizi nisu pod
patentnom zatitom. U pripremi ove knjige uinjeni su svi napori da se ne pojave
greke. Izdava i autori ne preuzimaju bilo kakvu odgovornost za eventualne greke
i omake, kao ni za njihove posledice.
S potovanjem,
Maggie Wilderotter
Senior Vice President, World Wide Public Sector
Microsoft Corporation
SADRAJ v
Sadraj
DEO 1: Vodi za nastavnike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Renik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335
DEO 1
Vodi za nastavnike
Poglavlje
1
Umreeni svet
U ovom uvodnom poglavlju uenici e se upoznati sa optim koncep-
tom mree. Razgovarae o tome kako se koriste mree u svakodnevnom
ivotu i prouie koncept interneta.
Pregled poglavlja
Ovo poglavlje nudi iri pregled koncepta mree. Koristiete razliite
vebe sa uenicima kako biste im ilustrovali koja je ideja mrea i kako
se informacije prenose putem mree. Uenicima koji imaju vee znanje
naznaite da je ovo osnovna obuka: i kako se obuka bude odvijala, da
e raditi na odreenim mreama i ak instalirati mreu.
3
4 Poglavlje 1
Materijali za nastavnike
Treba da imate knjigu koju ete koristiti tokom vebe umreava-
nja.
Treba da budete u mogunosti da grupiete uenike u uionici.
Za nastavnike
Web lokacija The Kidz Online nudi dodatne nastavne planove za
korienje raunara (http://www.kidzonline.org)
Internet Society: Kratka istorija Interneta. http://www.isoc.org/inter-
net/history/brief.shtml
Microsoftovi inovativni nastavnici: http://www.microsoft.com/
Education/InnovativeTeachers.aspx
Resursi za nastavnike: http://www.lburkhart.com/elem/teacher.
htm
Education Place projekti na mrei: http://www.eduplace.com/pro-
jects
Pregled po temama
Sledei odeljak prati prirunik za uenike i u njemu se nalaze dodatni
komentari i vebe koje moete koristiti tokom ovog kursa.
ta je mrea?
Razgovarajte sa uenicima o tome na koje sve naine koriste raunar u svo-
jom ivotu, ko od njih ima raunare kod kue, i o vrstama raunara koje
imaju. Koristite ovo vreme da biste doli do informacije koliko isustva ima
svako od uenika.
Razmotrite na koje sve naine raunari utiu na uenike u jednom obinom
danu. Pobrinite se da ukljuite stvari kao to su raunari koji sinhronizuju
semafore, kompjuterizovane autobuske redove vonje, kolske i nastavne
adiministrativne funkcije, budilnike i aparate za kafu, alarmne sisteme, ak
i raunare koji su prisutni u digitalnoj televiziji i satelitskim sistemima.
Neka uenici definiu ta je to mrea. Ako uenici budu raspravljali o kon-
ceptu ljudskog umreavanja, razgovarajte zato se to zove umreavanje i o
osnovnim konceptima prenosa informacija od jedne take do druge.
Ako kola ima svoje IT odeljenje, organizujte posetu IT odeljenju pre nego
to zaponete sa ovim predavanjem da bi uenici mogli da vide mreu i
raunarski sistem koji podrava kolu ili ak vie kola.
Veba 1: Umreavanje
PROCENJENO
Uradite ovu vebu pre nego to obradite razliite vrste raunarskih mrea.
VREME Treba da delite knjigu (to moe biti bilo koja knjiga koju izaberete) sa dru-
20 min
gim uenicima u razredu.
ta je zapravo internet?
Razgovarajte sa uenicima na koji nain koriste internet. Navedite ih da
razgovaraju o nekim od svojih omiljenih Web lokacija. Moda ete hteti da
zabeleite neke od njih za kasniju upotrebu ukoliko su odgovarajue za
nastavu. Utvrdite da je internet mrea svih mrea.
ta je sledee?
Ohrabrite uenike da razmisle ta bi sve voleli da pronau na Internetu.
Objasnite im da e koristiti Web pretraiva i da e krstariti netom u sle-
deem poglavlju.
Dopunske aktivnosti
U narednim odeljcima testira se znanje uenika steeno na asovima. Osim
toga, postoji nekoliko aktivnosti koje oni mogu uraditi van uionice kako
bi se bolje snali u realnim situacijama.
Pitanja za pregled
1. Razgovarajte na koje sve naine mree utiu na va lini ivot. Dajte
odreene primere.
Odogovori e biti razliiti.
2. Da li koristite internet u biblioteci? Ako koristite, recite drugima na
koji nain ga koristite. Razgovarajte o tome zato je vano da postoji
mrea u biblioteci.
Odogovor e biti razliit.
3. Zato je vano da znate neto o mreama ak i kad ne planirate da
se profesionalno bavite raunarima. Razgovarajte o tome na koje sve
naine mislite da e se svet promeniti zbog raunara.
Odogovori e biti razliiti.
4. Opiite karakteristike klijentsko/serverske mree i mree peer-to-
peer.
Uenici mogu davati razliite odgovore, ali svaki od odgovora
treba da sadre sledee kljune stavke:
Peer-to-peer mree:
Veza istih raunara
Svaki od raunara ima svoj skup datoteka
Svaki od raunara moe da deli datoteke sa drugim rauna-
rima u mrei
Svaki od raunara mogu da pristupe drugim resursima, kao
to su tampa ili skener na mrei
Sastoje se iz najvie 10 raunara
Obino ih nalazimo u domovima ili malim preduzeima
Klijentsko/serverske mree:
Vie od deset raunara
Skuplje su od peer-to-peer mree
Ne nalaze se esto u kunom okruenju
Jedan raunar, poznatiji kao server, uva informacije i
resurse i ini ih dostupnim drugim raunarima u mrei
2
Istraivanje World Wide
Weba
U ovom poglavlju uenici e istraiti World Wide Web. U prvom poglav-
lju su im predstavljene mree. U ovom poglavlju poinju da uviaju
praktinu svrhu onoga to je najpopularnija i najvea raunarska mrea,
internet.
Pregled poglavlja
Ovo poglavlje uenicima nudi mogunost da ponu da koriste najdostu-
pniju i najpopularniju mreu, Internet. Ovo poglavlje se usredsreuje na
Web zato to je on najpopularniji deo interneta.
13
14 Poglavlje 2
ta treba prethodno uraditi
Zavrite Poglavlje 1 pre nego to krenete dalje sa nastavom tako da
bi uenici mogli da razumeju osnovni koncept mrea.
Materijali za nastavnike
Preporuuje se da nastavnik ima raunar i pristup internetu. Bilo bi
veoma korisno ako biste mogli da prikazujete sadraj svog ekrana
studentima dok rade na ovom poglavlju.
Za nastavnike
Pogledajte Web lokaciju http://www.kidzonline.org/TechTraining/
morevideo.asp?page=1&sortby=2&action=prev&UnitQry=Teach%2
0IT?r=0&selItem=2 da biste videli interaktivne video zapise.
Informacije o validnim informacijama na mrei nalaze se na Web
lokaciji: http://www.media-awareness.ca
Bele strane se nalaze na lokaciji Cyberethics: http://www.norwich.
edu/cyberethics/cyberethics_whitepaper.htm
Intel Cyberethics: http://www97.intel.com/education
Cybersmart Cyberethics: http://cybersmart.org/for/teachers.asp
MLA Standard: http://www.bedfordstmartins.com/online/cite5.html
APA Standard: http://www.bedfordstmartins.com/online/cite6.html
Chicago Manual of Style: http://www.bedfordstmartins.com/online/
cite7.html
APA Style Guide: http://www.apastyle.org/elecsource.html
Pregled po temama
Sledei odeljak prati prirunik za studente i u njemu se nalaze dodatni
komentari i vebe koje se mogu koristiti tokom ovog kursa.
Pre nego to ponete da predajete ovo poglavlje, neka uenici, ako je
mogue, pogledaju video zapis Internet Basics koji se nalazi na Web loka-
ciji Kidz Online. Traje otprilike est minuta. Video zapis moete pronai
na Web adresi: http://www.kidzonline.org/TechTraining/video.asp?UnitQr
y=Internet%20Basics, a zatim kliknite na video zapis pod nazivom Internet
Basics.
ta je to Web pregleda?
Podsetite uenike da na World Wide Webu moete na bezbroj naina
pogledati dokumente, ukljuujui one sa slikama, sa zvunim zapisom i
video zapisom. Naglasite da je pregleda jednostavno jo samo jedan pro-
ta je maina za pretraivanje?
Dok budete razgovarali o vrstama maina za pretraivanje, bilo bi dobro
da se uenici kreu nekom od maina za pretraivanje. Na primer, moete
izabrati lokaciju http://search.msn.com da biste prikazali Mainu za meta-
pretraivanje i http://www.google.com da biste prikazali Mainu za opte
pretraivanje.
Ako to moete da uradite na kolskoj mrei, moda ete eleti da preuz-
mete besplatnu kopiju Copernikusa pre poetka nastave, da biste mogli da
pokaete kako se koristi jedan od tih agenata za pretraivanje nezavisnog
proizvoaa. Program Copernicus moete pronai na mrei na Web adresi:
http://www.copernic.com.
Razgovarajte sa uenicima zato moete da dobijete razliit broj rezultata na
razliitim mainama za pretraivanje.
Utvrdite podnaslove Savete za pretraivanje i Stvari koje treba izbegavati
na mrei.
Neka uenici pogledaju video zapis na Web lokaciji Kidz Online o mai-
nama za pretraivanje. Moete ga pronai na mrei na Web lokaciji: http://
www.kidzonline.org/TechTraining/video.asp?UnitQry=Search%20Engines,
a zatim kliknite na video zapis pod nazivom Search Engines. Video zapis
traje otprilike est minuta.
RAdni materijal
Dajte uenicima radne sveske Veba za mainu za pretraivanje kada ponu da rade
na ovoj vebi.
radni materijal
Dajte uenicima radni list Vrste Web lokacija i Ispravnost Web lokacije kada ponu
da rade na ovoj vebi.
http://www.whitehouse.gov
http://www.cia.gov
http://www.dell.com
http://www.marinij.com
2. Nakon to uenici urade vebe, neka podele svoja otkria sa ostat-
kom razreda. Da li vide bilo kakve zajednike stvari na svim ovim
Web lokacijama? ta su otkrili o navigaciji na Web lokacijama?
Navedite ih da razgovaraju o svojim omiljenim lokacijama koje su
posetili i neka objasne zato je to tako. Neka razgovaraju o lokaci-
jama koje su im najmanje omiljene meu poseenima i neka obja-
sne zato je to tako.
Veba 4: Kibernetika
Referentne informacije
Moda ete eleti da pogledate Web lokaciju Univerziteta u Alberti pre nego
to ponete da predajete ovaj odeljak. Ona nudi neke dodatne primere i
poduu listu dodatnih izvora informacija. Moete je pronai na mrei na
adresi: http://www.library.ualberta.ca/guides/citation/.
Objasnite uenicima da postoji nekoliko razliitih naina za citiranje refe-
rentnih materijala, i da mogu da budu razliiti. Uobiajene metode su
MLA, APA i Chicago Manual of Style. Primeri u udbeniku su MLA stilovi.
Razgovarajte koji se metod citiranja referenci koristi u vaoj koli.
ta je sledee?
Objasnite uenicima da postoji mnogo toga to mogu da urade putem inter-
neta, kao to je slanje elektronskih poruka. Tim temama e se baviti u
sledeem poglavlju.
http://www.favoritepoem.org/thevideos/index.html
http: hypertext transfer protocol; vrsta resursa
www: vrsta stranice na Internetu; World Wide Web
favoritepoem.org: naziv domena; naziv servera
thevideos: fascikla na serveru koja sadri Web stranice
index.html: naziv datoteke
3. Naznaite koje biste korake preuzeli ukoliko elite da pretraujete in-
ternet da biste nali informacije o Mount Vernonu.
3
Drugi internet
U ovom poglavlju uenici e istraivati ostale oblasti interneta, uklju-
ujui elektronsku potu, instant poruke, askanje, igranje na mrei i
deljenje datoteka.
Pregled poglavlja
Ovo poglavlje nudi uenicima pogled na ostale stvari koje su dostupne
putem interneta, osim pregledaa i Weba. U njih spadaju elektronska
pota, instant poruke i druge interaktivne aktivnosti.
31
32 Poglavlje 3
Materijali za nastavnike
Preporuuje se da nastavnik ima raunar i pristup internetu. Bilo bi
veoma korisno ako biste mogli da prikazujete sadraj svog ekrana
studentima dok rade na ovom poglavlju.
Treba da dodate dokument pod nazivom Mail Practice.doc fascikli
Moji Dokumenti na svakom od raunara pre nego to ponete da
radite vebu o e-poti.
Za nastavnike
Posetite lokaciju http://www.kidzonline.org/TechTraining/more-
video.asp?page=0&action=all&UnitQry=Teach%20IT&sortby=2 da
biste preuzeli interaktivne video zapise.
Elektronska pota: Osnove: http://www.cs.queensu.ca/FAQs/email/
basics.html
Etika elektronske pote: http://www.cs.queensu.ca/FAQs/email/
etiquette.html
Vodi za poetnike za kreiranje efektne e-pote: http://www.
webfoot.com/advice/email.top.html
Pregled po temama
Sledei odeljak prati prirunik za studente i u njemu se nalaze dodatni
komentari i vebe koje se mogu koristiti tokom ovog kursa.
VEBA NA Dovrite ovu vebu nakon razgovora na asu o elektronskoj poti. Ova
ASU veba najbolje funkcionie ako svaki od uenika ima svoj raunar. Ako
20 min
uenici moraju da dele raunare, neka svaki lan tima uradi podeava-
nje naloga e-pote.
1. Neka svaki uenik uspostavi vezu sa internetom, i zatim neka ode
na Web lokaciju http://www.msn.com, a zatim klikne na Hotmail.
2. Izaberite stavku New Account SignUp.
3. Neka uenici popune sve informacije o profilu (Profile Information),
ali podsetite ih da je vano da trae dozvolu od roditelja, nastavnika
ili staratelja pre nego to popune formular na mrei. U polju za tekst
First Name, neka upiu svoje ime ili nadimak, kliknu na taster Tab,
a zatim neka upiu inicijale za svoje prezime ili nadimak. Objasnite
uenicima da e se ovo ime pojaviti u e-porukama koje budu slali
drugima.
4. Neka popune ostatak informacija o profilu (Profile Information)
izabirajui jezik sa padajue liste za jezik, zemlju sa padajue liste
Zemlja/region (Country/Region), zemlju sa padajue liste Zemlja
(State), zatim neka upiu potanski broj kole u polje za tekst
ZIP Code. Neka uenici izaberu vremensku zonu iz padajue liste
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
36 Poglavlje 3
Vodi za e-poruke
Pregledajte vodie za e-poruke dok uenci alju i primaju gore
pomenute poruke. Neka vebaju koristei ikonice za emocije i smaj-
lije koje su nauili da koriste u poglavlju.
Razgovarajte sa uenicima o etici e-poruka i pogledajte video zapis
na mrei pod nazivom Net-iquette koji se nalazi na Web lokaciji Kidz
Online. Video-zapis moete pronai na adresi http://www.kidzon-
line.org/TechTraining/video.asp?UnitQry=Net-iquette, a zatim kli-
knite na video-zapis pod nazivom Net-iquette. Moda ete morati da
Dopunske aktivnosti
U narednim odeljcima testira se znanje studenata steeno na asovima.
Osim toga, postoji nekoliko aktivnosti koje oni mogu uraditi van uionice
kako bi se bolje snali u stvarnim situacijama.
Pitanja za istraivanje
1. Razgovarajte o razlozima zato je elektronska pota tako vana za da-
nanji poslovni svet. Na koje sve naine moemo koristiti elektronsku
potu?
Odgovori mogu biti razliiti.
2. Navedite tri stvari koje treba imati na umu kada se pie e-poruka.
Zato su one vane?
Odgovori mogu biti razliiti, ali mogu sadrati takve stvari kao
to je koristite jasne naslove: izbegavajte tampana slova;
pridravajte se pravopisa; izbegavajte preterano formatiranje;
izbegavate unoenje linih informacija u e-poruke; isecite
originalnu poruku kada odgovarate na poruku; ukljuite svoj
potpis u e-porukama; piite kratka pisma; koristite asterikse
za naglaavanje; koristite crtice za podvlaenje teksta da biste
istakli tekst; koristite ikone za emocije i akronime da biste dodali
emocije i pisali kratka pisma.
4
Zatitite sebe na mrei
U ovom poglavlju uenici e istraiti neke od opasnosti na mrei i nau-
iti kako da smanje taj rizik.
Pregled poglavlja
Ovo poglavlje nudi uenicima mogunost da istrae koje mere za zatitu
treba da preduzmu kada koriste mreu i kada su na internetu. Poglavlje
se bavi trima glavnim stvarima:
Zatitom raunara i mree
Zatitom sebe od onih koji pokuavaju da pristupe vaim linim
informacijama
Zatitom sebe od onih koji ele da vam naude
47
48 Poglavlje 4
Tehnoloki resursi u uionici
Uenici moraju da imaju raunare sa pristupom internetu da bi
dovrili sve delove ovog poglavlja.
Na svakom raunaru treba da bude instaliran internet pregleda,
kao to je Microsoftov Internet Explorer.
Materijali za nastavnike
Preporuuje se da nastavnik ima raunar i pristup internetu. Bilo bi
veoma korisno ako biste mogli da prikazujete sadraj svog ekrana
studentima dok rade na ovom poglavlju.
Za nastavnike
Temeljan vodi za antivirusne programe: http://www.microsoft.
com/technet/security/guidance/avdind_0.mspx
Coalition Against Unsolicited Commercial Email: http://www.cauce.
org/about/faq.shtml
Spisak Adware i Spyware softvera: http://www.doxdesk.com/para-
site
Pregled po temama
Sledei odeljak prati prirunik za studente i u njemu se nalaze dodatni
komentari i vebe koje se mogu koristiti tokom ovog kursa.
Ko eli da me napadne?
Pitajte uenike da li ita znaju o ljudima koji su pokuali da napadnu rau-
nare.
Hakeri
Kada budete razgovarali o napadu uskraivanja usluga (Denial of Service
Attack), za primer koristite autoput u picu. Toliko mnogo automobila eli
da stigne do kue u isto vreme da dolazi do zastoja, sa samo malim pome-
ranjem napred dok se saobraaj opet ne proredi.
Naglasite da ovi hakerski napadi nisu zabavni. Oni uzrokuju tetu i mogu
dovesti do velikih kazni i zatvora.
Virusi i crvi
Razgovarajte o bilo kom linom iskustvu koje ste imali sa virusima, bilo
pozitivnom ili negativnom.
Razgovarajte o zatiti od virusa u kolskim mreama.
Neeljena e-pota
Ako imate primere za neeljenu e-potu, pokaite uenicima jer ete im
ukazati na razliite vrste sa kojima se mogu susresti.
Ko me posmatra?
Naglasite da nije svaki softver koji prati promene na mrei lo. Svaka osoba
mora da odlui koliko informacija eli da deli.
Kolaii
Naznaite da kolaii mogu biti od pomoi. Dajte primere na koji se nain
kolai moe koristiti na razliitim lokacijama.
VEBA NA
Ovu vebu dovrite nakon razgovora na asu o kolaiima.
ASU
15 min 1. Na radnoj povrini kliknite dvaput miem na ikonu Moj raunar (My
Computer).
2. Kliknite dvaput miem na stavku Lokalna disk jedinica (C:) (Local
Disk (C:)), kliknite dvaput miem da biste otvorili fasciklu Dokumenti
i postavke (Documents and Settings), dvaput miem kliknite na
fasciklu za uenike, a zatim kliknite dvaput na fasciklu pod nazivom
Kolaii (Cookies).
3. Neka uenici kliknu dvaput miem na tekstualne datoteke da bi pri-
kazali sadraj datoteke kolaia u programu Notepad.
Alatke za prismotru
Objasnite da FBI treba da ima nalog za pretres da bi mogao da pretrai
sadraj raunara.
Zatitni zidovi
Razgovarajte na koje sve naine zatitni zid moe pomoi u zatiti mree.
Beleka: Uenici e pogledati video-zapis na kraju ovog odeljka koji e u vie
detalja prikazati zatitne zidove.
Antivirusni softver
Ako vaa kola ima instaliran antivirusni softver, pogledajte ga i razoravajte
o tome kako on funkcionie. Moete skenirati svaki raunar i objasniti
rezultate. Ako nemate pristup softveru u koli, moete posetiti neke od
veza za antivirusni softver i preuzeti demonstraciju tako da uenici mogu
da rade sa softverom.
veza koje vode ka lokacijama koje nude softver protiv neeljene e-pote i
uporedite ga i utvrdite koje razliite karakteristike imaju.
ta ste nauili
U ovoj lekciji uenici su istraili na koje sve naine mogu da se zatite dok
su na mrei. Nastavite da utvrujete ove teme kad budete dovravali pod-
setnik za kurs.
ta je sledee?
U sledeem poglavlju uenici e poeti da planiraju svoju sopstvenu
mreu.
Dopunske aktivnosti
U sledeim odeljcima testira se znanje studenata steeno na asovima. Osim
toga, postoji nekoliko aktivnosti koje oni mogu uraditi van uionice kako bi
se bolje snali u stvarnim situacijama.
Pitanja za pregled
1. Razgovarajte o nekim uobiajenim opasnostima po va raunar koji
spadaju u spoljne uticaje na mrei.
Odgovori mogu biti razliiti, ali bi trebalo da pokriju opasnosti
po raunar, po identitet osobe i samog uenika.
2. Koji su neki od najveih rizika po vas lino na mrei?
Odgovori mogu biti razliiti, ali bi trebalo da sadre stvari kao
to su oni koji dolaze do informacija da bi maltretirali ljude, ljudi
pronalaze informacije koje e im olakati da saznaju kada je
neko kod kue ili nije da bi poinili zloin, i oni koji dolaze do
dovoljno informacija da bi doli do uenika.
3. Koji su razlozi zato bi neko mogao da poeli da doe do vaih li-
nih informacija na mrei?
Line informacije se mogu koristiti da bi se ukrao neiji identitet,
da bi se dobio pristup neijoj lozinki i poverljivim informacijama
i da bi se dolo do kontakta sa uenicima.
4. Zasnovano na svim predostronostima o kojima ste itali u ovom
poglavlju, napravite listu najvanijih pravila za bezbedno korienje
interneta.
Odgovori mogu biti razliiti.
5. Razgovarajte o slinostima i razlikama izmeu virusa, crva, Trojanskih
konja i neeljene e-pote.
Uenici bi trebalo da ukljue sledee stavke:
Virusi: neko napravi softver, koji zatim zarazi raunar; sam sebe
replicira (ili iskopira); moe prouzrokovati tetu na datotekama
koje se nalaze na raunaru; moe prouzrokovati pokretanje
drugih programa i usporiti sistem.
Crvi: sami sebe kopiraju; prenose se putem elektronske pote;
5
Planiranje mree
U ovom poglavlju uenici e planirati sopstvenu mreu upoznajui se sa
hardverom i softverom za mreu.
Pregled poglavlja
Ovo poglavlje daje uenicima priliku da zaponu planiranje sopstvene
mree. Oni e upoznati hardver i softver koji su potrebni za pravljenje
mree.
61
62 Poglavlje 5
Materijali za nastavnike
Preporuuje se da nastavnik ima raunar i pristup internetu. Bilo bi
veoma korisno ako biste mogli da prikazujete sadraj svog ekrana
uenicima dok rade na ovom poglavlju.
Za ovaj kurs bie vam potrebni sledei materijali:
o Dijagram sa uporednim prikazom topologija
o Radni list sa specifikacijama servera
o Kontrolna tabela za planiranje mree
o Za ovaj kurs bie vam potrebna sledea datoteka:
o Sharing Files and Printers.doc
Za nastavnike
ISP backbone mape: http://www.cybergeography.org/atlas/isp_
maps.html
ITToolbox: http://networking.ittoolbox.com
Hardver potreban za umreavanje: http://fcit.usf.edu/network/
chap3/chap3.htm
Odreivanje topologije mree: http://staff.rit.tafensw.edu.au/mfine-
more/NW%20Theory%20HTML%20pages/network_topology.htm
Pregled po temama
Sledei odeljak prati prirunik za uenike i u njemu se nalaze dodatni
komentari i vebe koje se mogu koristiti tokom ovog kursa.
VEBA NA
Zavrite ovu vebu pre nego to preete na razgovor o deljenju resursa
ASU preko mree. Pre asa stavite datoteku Sharing Files and Printers.doc na
20 min
raunar nastavnika i proverite da li se ona nalazi u deljenoj fascikli kako
bi uenici mogli da joj pristupe.
1. Neka uenici kliknu na stavku Start, Moja mrena mesta (Start, My
Network Places).
2. Objasnite uenicima kako mogu da pronau datoteku koju ste sta-
vili na mreu, a zatim kako da prekopiraju Deljene datoteka i tam-
paa. doc (Sharing Files and Printers.doc) u fasciklu Moji doku-
menti (My Documents) na svom raunaru ili na podrazumevanu
lokaciju koju ste ranije odredili.
3. Uenici treba da pokrenu program Microsoft Word, da kliknu na
stavku Datoteka, Otvori (File, Open) i da otvore dokument koji su
upravo sauvali u fascikli My Documents (ili nekoj drugoj).
4. Neka svaki uenik prilagodi ovaj dokument upisujui potrebne infor-
macije u njega.
5. Neka uenici sauvaju izmenjeni dokument kao <ime uenika>
Sharing Files and Printers.doc.
6. Kaite uenicima da odtampaju dokument koristei deljeni tam-
pa u uionici ili na nekom drugom mestu.
7. Neka uenici zatvore program Microsoft Word i sve otvorene fasci-
kle na radnoj povrini.
VEBA NA Ovu vebu zavrite pre razgovora o povezivanju na internet preko mree.
ASU
20 min
Neka razliiti delovi opreme budu pri ruci uenicima kako bi mogli da se
upoznaju s njima. Dobro bi bilo da postoje raunari koji se mogu otvoriti
da bi se videlo kako se interni modem stavlja na matinu plou.
Arhitektura mree
Naznaite uenicima da ete se na ovom kursu baviti samo Ethernet arhi-
tekturom. Postoje jo i arhitekture token-ring, ARCNet i AppleTalk, ali su
one manje popularne od Ethernet arhitekture.
Topologija mree
Naglasite da je topologija fiziki raspored mree. Posle razgovora o razlii-
tim topologijama, pozabavite se topologijom mree u uionici.
Ne bi bilo loe da objasnite da je topologija zapravo opis lokacije. Sama re
topologija potie od grke rei topos koja znai mesto.
Objasnite razliku izmeu lokalne mree (LAN), u kojoj raunari dele resurse
u manjim okruenjima, i regionalne mree (WAN), u kojoj su mree fiziki
veoma udaljene.
Zvezdaste mree
Napravite paralelu sa tokom i paocima da biste objasnili topologiju zvez-
daste mree.
Objasnite da je svaki raunar indirektno povezan sa svakim drugim rauna-
rom preko centralnog ureaja za povezivanje. Ova topologija je dobra kada
su raunari rasporeeni po itavom poslovnom prostoru.
Podsetite uenike da je zvezdasta mrea lokalna mrea (LAN).
Magistralne mree
Objasnite da je u magistralnoj mrei svaki raunar direktno povezan sa
svim drugim raunarima u mrei.
Naglasite da je magistralna mrea jednostavna i pouzdana te da se lako
nadograuje i proiruje.
Podsetite uenike da je magistralna mrea lokalna mrea (LAN).
Prstenaste mree
Naglasite da su u prstenastoj topologiji svi raunari povezani u zatvoren
krug koji nema ni poetak ni kraj. Susedni raunari su direktno povezani,
dok su ostali raunari u mrei povezani indirektno.
Objasnite da je prstenasta mrea lokalna mrea (LAN).
Iako je ovo dobro i jeftino reenje za mreu, ono nije pouzdano kao magi-
stralna ili zvezdasta mrea.
Hibridne mree
Naglasite da se u hibridnoj mrei kombinuju bar dve od navedenih topo-
logija.
Objasnite da su hibridne mree pouzdane i da su dobre kada raunari nisu
u jednoj liniji. One su, meutim, prilino skupe.
Ostalo
Porazgovarajte o tome zato su drugi elementi vani. Naglasite da je loka-
cija jedna od kljunih stavki koje treba razmotriti kada se planira mrea.
Mreni serveri
Podsetite uenike da mreni server nije neophodan za peer-to-peer
mreu.
VEBA NA
Ovu vebu izvedite posle razgovora o mrenim serverima. Podsetite ue-
ASU nike da su ovo samo primeri specifikacija za prave servere. Pre poetka
75-100
min rada dajte uenicima radni list sa specifikacijama servera.
Ureaji za skladitenje
Ukaite im na injenicu da u malim mreama svaki raunar ima ureaj za
skladitenje, dok u velikim korporacijama esto postoje posveeni ureaji
za skladitenje, tzv. serveri datoteka na kojima se uvaju sve datoteke.
VEBA NA
Ovu vebu izvedite posle razgovora o ureajima za skladitenje. Uenici bi
ASU trebalo da umeju da rasklope raunar te da uklone ili instaliraju ureaje.
20 min
Razgovarajte o razlozima za i protiv svakog tipa ureaja za skladitenje.
IBM: http://www.storage.ibm.com/
Dell: http://www1.us.dell.com/content/products/category.aspx/storage
?c=us&cs=555&l=en&s=biz
Fujitsu: http://www.fujitsu.com/hk/services/storage.html
Mreni tampai
Objasnite razlike u mogunostima tampaa, izmeu ostalog brzinu i kva-
litet tampe.
Bilo bi dobro da uenici na internetu potrae razliite mrene tampae
kako bi uporedili ono to se nudi na tritu. Ovo su neki od prodavaca:
Hewlett-Packard: http://www.hp.com/united-states/consumer/
gateway/printing_multifunction.html
Kyocera Mita: http://usa.kyoceramita.com/KMAGlobalpub/jsp/
Kyocera/home.jsp
Lexmark: http://www.lexmark.com/
Dell: http://www1.us.dell.com/content/products/category.aspx/pri
nters?c=us&cs=555&l=en&s=biz
Prikljuivanje mrenih tampaa na mreu je dobro i postupno obja-
njeno na ovoj lokaciji: http://www.ntu.edu.sg/CITS/Getting+Help/
Get+Me+Connected/Adding+Network+Printers.htm
U ovom lanku u asopisu PC Magazine uporeeni su razliiti mreni tam-
pai: http://www.pcmag.com/article2/0,1759,1558272,00.asp
Na lokaciji Online Shopping uporeeni su razliiti mreni tampai: http://
www.free-web-counters-online.com/printers/network_printers.asp
Ureaji za povezivanje
Uporedite razliite ureaje za povezivanje:
vorita
Skretnice
Ruteri
Mreni prolazi
Modemi
VEBA NA
Ovu vebu izvedite posle razgovora o ureajima za povezivanje na asu.
ASU Istraite sa uenicima kako se ovi ureaji fiziki povezuju na mreu.
15 min
Podsetite uenike da e se kablovima baviti u sledeem poglavlju.
Ovu vebu izvedite na kraju poglavlja. Ona uenicima daje dobru osnovu
VEBA NA
ASU za planiranje mree.
5h
Neka uenici prate korake za planiranje mree navedene u ovom sce-
nariju. Najbolje bi bilo da uenici vebu izvode u malim grupama (3-4
lana), a da potom upoznaju ostale sa onim to su uradili.
Neka uenici, kao dodatni zadatak, naprave radni list za kunu mreu
kakvu bi voleli da postave. Ako nemaju kunu mreu, neka je zamisle i
neka realizuju tu svoju zamisao.
ta je sledee?
U sledeem poglavlju uenici e objediniti sva znanja kako bi napravili
mreu.
Dopunske aktivnosti
U narednim odeljcima testira se znanje uenika steeno na asovima. Osim
toga, postoji nekoliko aktivnosti koje oni mogu uraditi van uionice da bi
se bolje snali u realnim situacijama.
6
Pravljenje mree
U ovom poglavlju uenici e objediniti sve komponente kako bi napra-
vili sopstvenu mreu.
Pregled poglavlja
Ovo poglavlje prua uenicima ansu da naprave sopstvenu mreu.
Tokom rada oni e koristiti radni list koji e im pomoi da je razviju,
a zatim e zavriti praktinu laboratoriju kako bi stvarno ujedinili svoje
mree.
75
76 Poglavlje 6
Tehnoloki resursi u uionici
Uenici moraju imati raunare i pristup internetu kako bi mogli da
obrade delove kursa koji se odnose na Web.
Kablovi i konektori bi trebalo da budu dostupni uenicima.
Materijali za nastavnike
Preporuuje se da nastavnik ima raunar i pristup internetu. Bilo bi
veoma korisno ako biste mogli da prikazujete sadraj svog ekrana
uenicima dok rade na ovom poglavlju.
Za nastavnike
ta je IP adresa? http://www.howstuffworks.com/question549.html
Pregled po temama
Sledei odeljak prati prirunik za uenike i u njemu se nalaze dodatni
komentari i vebe koje se mogu koristiti tokom ovog kursa.
Izbor kabla
Proverite da li imate sve tipove kablova koje treba pokazati uenicima.
Koaksijalni kabl
Objasnite da se koaksijalni kabl i danas moe sresti, iako je sve rei, te da
e ga uenici i ubudue verovatno ponegde viati.
Optiki kabl
Objasnite da se kablovi izraeni od optikih vlakana koriste najee van
zgrada, za povezivanje izmeu zgrada, kvartova pa ak i gradova. Objasnite
VEBA NA
Ovu vebu izvedite posle prouavanja kablova u uionici.
ASU
20 min Neka se uenici upoznaju sa razliitim tipovima kablova. Ako mogunosti
i vreme to dozvole, pokaite uenicima razliite konektore i omoguite im
da savijaju ice i stavljaju konektore na kablove.
Instaliranje kabla
Pustite uenike da se upoznaju kako su kablovi instalirani u koli. Ako je
to mogue, trebalo bi da posete raunarsko odeljenje i pogledaju kako su
postavljeni serveri, kuda ice idu i kako su ice postavljene po koli.
Neka uenici proue korake koji se navode u odeljku Wire My House for
Networking na Web lokaciji Home PC Network Web http://www.homepc-
network.com.
Potpuniji prikaz postavljanja ica, sa ilustracijama svakog koraka, nalazi se
na adresi http://www.swhowto.com. Utvrdite potrebe svojih uenika i nivo
njihovog znanja pa neke uenike uputite na ovu Web lokaciju.
VEBA NA
Uenici e razmotriti tri scenarija za postavljanje mree. Svaki se odnosi
ASU na mreu razliite veliine. Vi od uenika moete traiti da svi zajedno
20 min
urade jedan isti scenario a da ostala dva uradi svako za sebe, ili moete
podeliti uenike u grupe pa svakoj grupi dati da uradi razliit scenario.
Konfigurisanje raunara
Poto se softver obino ve nalazi na raunarima, uenici e morati da kon-
figuriu sistem. Obino postoji potreba da se datoteke dele sa drugima.
PROCENJENO Ako vreme i mogunosti u uionici dozvoljavaju, neka uenici zavre opci-
VREME ZA onalnu softversku laboratoriju za konfigurisanje peer-to-peer mree.
OPCIONALNU
PRAKTINU
LABORATORI-
JU: SOFTVER:
PEER-TO-
PEER MREE
1h
VEBA NA Uenici e zavriti ovaj odeljak posle razgovora o pitanjima koja se moraju
ASU postaviti kada se trai dobavlja internet usluga. Neka uenici popune
60 min
deo o dobavljaima internet usluga u radnom listu scenarija.
IP adrese
Ako mislite da je to uenicima potrebno, moete potroiti neto vie vre-
mena objanjavajui im IP adrese. Za ovo moete koristiti IP adrese kole.
Ovom prilikom moete pokazati uenicima kako se sa komandne linije
koristi komanda PING za pronalaenje IP adrese. Objasnite im da uz pomo
ove alatke mogu videti kako raunar komunicira sa mreom.
Pre nego to se uenici pozabave podeavanjem TCP/IP protokola, obja-
snite da se to moe uraditi na vie naina. U jednostavnoj peer-to-peer
DNS serveri
DNS serveri (DNS - Domain Name Server) su serveri koji konvertuju
svaku IP adresu u ime domena. Na primer, IP adresu 207.46.245.214 DNS
serveri konvertuju u microsoft.com. ee se deava da se vi povezujete
sa dobavljaem internet usluga i da tamo postoji DNS server nego to ete
imati DNS server kao deo svoje mree.
11. Kliknite na dugme Otkai (Cancel) trei put da biste zatvorili dijalog
Properties.
12. Kliknite na dugme Zatvori (Close), a zatim zatvorite prozor Mrene
veze (Network Connection).
ta ste nauili
U ovoj lekciji uenici su proli sve korake koji su potrebni za pravljenje
mree, sve to je planirano u radnim listovima scenarija. Tokom opcional-
nih praktinih laboratorija oni e imati mogunost da postave mreu.
ta je sledee?
Razgovarajte sa uenicima o budunosti umreavanja. ta uenici pred-
viaju u budunosti? Pustite da ih da idu onoliko daleko koliko ele, ali
traite da obrazloe zato veruju da e neto biti mogue.
Dopunske aktivnosti
U sledeim odeljcima testira se znanje uenika steeno na asovima. Osim
toga, postoji nekoliko aktivnosti koje oni mogu uraditi van uionice kako
bi se bolje snali u stvarnim situacijama.
Pitanja za pregled
1. Kakva je razlika izmeu koaksijalnog kabla, kabla sa upredenom pa-
ricom i optikog kabla?
Koaksijalni kabl je, kao stariji standard, tanji, s njim je tee raditi,
ima jezgro od punog bakra, izolacioni plastini sloj, omota od
metala ili folije i spoljni zatitni sloj.
Kabl sa upredenom paricom je bakarna ica koja nastaje
upredanjem jednog ili vie parova ica. On je jeftin i savitljiv, a
moe biti zatien i nezatien.
Optiki kabl prenosi svetlosne impulse kroz staklena vlakna.
Svako vlakno je presvueno staklom, okolo ide plastini sloj, a
spolja je pokriveno tvrim plastinim omotaem.
2. Kojih 5 osnovnih stvari treba saznati kada se bira dobavlja internet
usluga?
Treba utvrditi usluge koje se nude, znaaj dobavljaa, uslove
ugovora, podrku i opremu.
3. Kakve internet veze postoje i koja je veza najpogodnija za kunu
mreu u kojoj e korisnik sa ogranienim budetom redovno otpre-
mati i preuzimati velike datoteke?
Postoji nekoliko vrsta veza pozivna veza, ISDN, DSL, T1 i T3.
Za korisnike sa kunom mreom koji otpremaju velike datoteke
a imaju ogranien budet, verovatno najekonominije reenje
jeste DSL veza.
4. Opiite razliku izmeu statike i dinamike IP adrese.
Dinamika IP adresa, koju ima najvei broj kunih korisnika i
mnogo malih preduzea, dodeljuje se svaki put kada se neki
raunar prijavi na mreu i ta adresa vai tokom jedne sesije na
mrei.
Statika IP adresa, koja je obavezna ako e raunar hostovati
Web lokaciju ili deliti resurse preko interneta, dodeljuje se
jednom i ona je uvek vezana za taj raunar.
1
Umreeni svet
Bacite pogled na prostoriju. Koliko toga to vidite je tu samo zato to
postoje raunari? Koliko raunara vidite tokom dana? Na kojim sve jo
mestima koja poseujete nailazite na raunare?
Pokuajte da zamislite kako je izgledao svet pre otprilike trideset godina.
To je bio svet bez javnih raunarskih mrea. Svet u kome je bilo manje
prostora na disku na itavom raunaru nego to to danas treba da bi
se uitala jedna igra. Svet u kome je svaki raunar morao da ima svoj
tampa. Svet u kome nije postojala e-pota. Pre postojanja raunarskih
mrea, to je bila stvarnost.
Raunari su vaan deo dananjeg sveta i mree ine svet jednostavnijim.
Tokom ovog kursa uiete o raunarskim mreama i kako ona utiu na
va ivot, i ta moete da uradite kako bi one radile za vas.
U ovom poglavlju istraiete neka osnovna pitanja vezana za umrea-
vanje. Poeete da stiete znanje koje je neophodno da biste shvatili i
koristili mree u dananjem svetu.
91
92 Poglavlje 1
ta je mrea?
Prostim jezikom reeno, mrea je grupa ljudi koja ima neto zajedniko.
Grupa dece u panskom klubu je mrea. Grupa momaka koja igra fudbal je
mrea. Uenici koji su u grupi raunarskih korisnika su mrea. Naravno, svi
ste vi deo vee mree koja ini vau kolu. Jedna od najpoznatijih mrea na
svetu je telefonski sistem. Svi telefoni su povezani icama i kablovima, tako
da moete da razgovarate sa ljudima koji se nalaze na drugoj strani sveta.
Ali ta je sa raunarima? ta je raunarska mrea?
Raunarskim jezikom reeno, mrea je grupa raunara koja je povezana
na nain da ljudi mogu da dele informacije i opremu. Raunari mogu biti
povezani u istoj prostoriji, u istoj zgradi, u gradu ili irom sveta.
veba
Klijentsko serverska mrea je najbolja kada ima vie od deset raunara. Ona
je mnogo skuplja od peer-to-peer mree, ali je najbolja opcija za velika
preduzea ili gde god postoji velika koliina informacija koje treba da se
sauvaju.
ta je zapravo internet?
Internet je najpoznatija i najvea svetska raunarska mrea koja povezuje
milione raunara u jednu ogromnu mreu nad mreama.
ta je sledee?
U sledeem poglavlju poeete da se bavite internetom tako to ete istraiti World
Wide Web i koristiete Web pregleda.
Pitanja za pregled
1. Razgovarajte o tome na koje sve naine mree utiu na va lini i-
vot. Navedite specifine primere.
2. Da li koristite Internet u biblioteci? Ako koristite, ispriajte na asu na
koji nain. Razgovarajte o tome zato je vano da imate mreu u bi-
blioteci.
3. Zato je vano posedovati znanje o mreama ak i ako se nikad ne
budete bavili raunarima u profesionalnom ivotu. Razgovarajte o
tome na koji nain e se, po vaem miljenju, promeniti svet zbog
raunara.
4. Opiite karakteristike klijentskih i serverskih mrea i peer-to-peer
mrea.
Internet
Mrea
Diskusione grupe
Peer-to-Peer mrea
Protokol
Server
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacjia 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Pitanja za istraivanje
1. Razgovarajte o tome na koje sve naine mree utiu na va lini i-
vot. Navedite specifine primere.
2
Istraivanje World Wide
Weba
U prethodnom poglavlju predstavljen vam je koncept mrea. Kao to
ve znate, najvea raunarska mrea na svetu je internet. Najpopularniji
deo interneta je World Wide Web. U ovom poglavlju istraiete Web.
Kada ljudi govore o internetu, oni zapravo misle na World Wide Web.
Iako on nije jedini deo interneta, World Wide Web je njegov najpopular-
niji deo. Veoma je vano da razumete kako treba da se kreete Webom,
poto on igra sve veu ulogu u umreavanju. Mnoge mree osim toga
to koriste tehnologiju koju moete pronai na internetu, takoe rade
sa resursima na internetu kako bi proirile usluge i informacije. U ovom
poglavlju nauiete o World Wide Web.
105
106 Poglavlje 2
ta je Web pregleda?
Web stranice se kreiraju korienjem programskog jezika poznatog pod
nazivom HTML (HyperText Markup Language). Vi te stranice gledate
pomou specijalnog programa koji se zove Web pregleda. Jedan od naj-
popularnijih Web pregledaa danas jeste Microsoftov Internet Explorer.
Pregleda vam omoguava da vidite sve vrste informacija koje su kreirane
u HTML-u, ukljuujui tekst, slike, zvuk, animacije, projekcije slajdova, fil-
move i jo mnogo toga. Kada jednom nauite da koristite Web pregleda,
vrsta informacija koje moete pronai su obino ograniene samo vreme-
nom koje imate odvojeno za potraivanje.
Kada prvi put otvorite va pregleda, prikazuje se vaa lina matina stra-
nica. Vaa matina stranica sadri veze ka drugim stranicama i vi ih esto
moete prilagoditi, u zavisnosti od Web lokacije koju izaberete kao poetnu
stranicu.
Svaki Web pregleda ima sline komponente koje su prikazane na Slici 2-1
koja se nalazi gore.
http://www.tailspintoys.com/games/newgames.html
beleka
http://: Prvi deo URL-a oznaava vrstu resursa ili metod za preuzimanja stra-
nice. Najuobiajenija opcija je http ili hypertext transfer protocol. HTTP
je skup pravila koja se koriste za slanje informacija na World Wide Webu.
http://www.tailspintoys.com/games/newgames.html
http://www.tailspintoys.com/games/newgames.html
games: direktorijum ili fascikla na serveru koja uva Web stranice. U ovom
primeru, re newgames oznaava fasciklu koja uva dodatne datoteke.
http://www.tailspintoys.com/games/newgames.html
newgames.html: naziv stranice na Web lokaciji koju elite da vidite. Naziv
datoteke nije uvek sadran. U ovom primeru naziv datoteke je html doku-
ment pod nazivom newgames.
Kada elite da pogledate novu Web stranicu ili da idete na novu Web loka-
ciju, jednostavno unesete URL u polju za adresu i trebalo bi da moete da
vidite lokacije iz itavog sveta.
Web lokacija u obliku stabla (Tree) izgleda kao vae porodino stablo.
Krenete od prve stranice, ali moete izabrati da idete na jednu od nekoliko
stranica sa prve. Zatim kada posetite sledeu stranicu, imaete razliite
opcije na njoj, ili da idete na stranice koje su na istoj lokaciji ili ak na stra-
nice ka drugim lokacijama. Stablo Web lokacija je prikazana na Slici 2-3.
Iako postoje mnoge razliite vrste Web pregledaa, svaki od njih ima iste
karakteristike. Na slici 2-5 prikazane su zajednike komponente prozora
pregledaa Internet Explorer.
ta je maina za pretraivanje?
Maine za pretraivanje su Web lokacije na Webu koje moete da pose-
tite da biste pronali odreene informacije. Postoje mnoge razliite vrste
maina za pretraivanje, ali mnoge od njih imaju etiri komponente koje
im pomau da pronau informacije, organizuju ih i uine ih dostupnim
korisnicima:
spider ili bot: automatizovani program koji se kree internetom
locirajui Web lokacije i odreene Web stranice koji ih potom
dodaje master listi; nikad neete videti spider ili bot poto oni funk-
cioniu u pozadini.
indeks program: program koji organizuje sve te informacije tako
da ih moete pronai; ponovo nikad neete videti indeks pro-
gram.
beleka
saveti za pretraivanje
1. Ako poseujete lokacije kao to su Yahoo! ili MSN Search, nemojte pregledavati
kategrije. Obino je to gubljenje vremena. Umesto toga, koristite stavke za
pretraivanje.
2. Budite paljivi sa korienjem kul lokacija ili preporuenih veza na
komercijalnim lokacijama za pretragu. Kompanije obino plate da dou do tih veza i
obino je re o loim informacijama.
3. Uvek proverite izvor. Koristite svoj zdrav razum.
beleka
Samo zato to je lokacija usmerena ka uskom krugu ljudi ili pokuava neto da vam
proda, ne znai da je loa. Treba da ste svesni kome je namenjena i njenoj svrsi da
biste mogli da razumete kako da koristite informacije do kojih ste doli.
Iako svaka od ovih stvari moe zvuati dovoljno naivno, to su sve primeri
plagijatorstva. Plagijatorstvo je korienje neega to niste vi kreirali i
uveravanje nekoga da ste to vi uradili.
Beleka
beleka
Primeri koji su se koristili u ovoj knjizi su uokviru MLA standarda. Treba da pitate svog
nastavnika o standardima koje on zahteva ili kola.
Navoenje informacija
Dobili ste dozvolu da koristite neki materijal, ili ste citirali reference koje
ste pronali na mrei u vaem izvetaju, ili ste koristili izvor na mrei tokom
pisanja svoj rada. Sada treba da pokaete nastavniku gde ste pronali infor-
macije. Kada znate kako da korektno navedete izvore na internetu, to
osigurava da e drugi biti u mogunosti da pronau originalni materijal.
Na kraju, treba da navedete URL adresu; naziv dokumenta ili opis; datum
citati:
esto ete na mrei nalaziti lanke koji su ponovo objavljeni iz asopisa ili
novina. Oni moraju da se navedu drugaije nego stavke koje su kreirane
samo za internet.
Ispod su primeri razliitih naina navoenja stavki koje su pronaene na
mrei:
CD-ROM
Shelley, Mary Wollstonecraft. Frankenstein. Classic Library. CD-ROM.
Alameda: Andromeda, 1993.
Elektronska pota
Smith, John. Re: History of Smith Jukeboxes. E-mail to the author. 25 April
2004.
Kad god distribuirate muziku koja nije vaa, krite zakon. Ako je niste napisali, nije
vae vlasnitvo.
Moete preuzeti MP3 datoteku na va vrsti disk i zadrati je 24 sata. Nakon toga,
morate je ili ukloniti sa vaeg sistema ili platiti.
beleka
Postoje drugi internet softverski programi za radio koji rade odvojeno od vaeg
pregledaa, kao to je MusicMatch.
Ako pristupate bezbednim lokacijama preko svoj javnog raunara, kao to je onaj
u kolskoj biblioteci, veoma je vano da se odjavite sa lokacije kada prestanete
da radite na raunaru. Obino postoji opcija za odjavljivanje koja e ukloniti vae
korisniko ime i/ili lozinku.
upozorenje
Pre nego to ita kupite na internetu, morate da dobijete dozvolu od roditelja ili
staratelja ako ste mlai od 18 godina. U svim sluajevima, bez obzira na vae
godine, uvek treba kritiki da istraite Web lokaciju. Uverite se da je lokacija legitimna
pre nego to date bilo kakve osetljive informacije kao to su ime, adresa ili broj
kreditne kartice.
Pored toga to moete kupovati kod prodavnica koje moda takoe pro-
daju svoju robu u lokalnom trnom centru, postoje lokacije koje se bave
aukcijama i hiljade Web lokacija koje prodaju robu samo na mrei. U
Pogljavlju 4 istraiemo neke od predostronosti koje morate da obavite
kada kupujete na mrei. Uz odgvarajue bezbednosne mere, moete da
kupujete bilo ta na mrei.
ta je sledee?
U sledeoj lekciji, istraiete ostale dostupne aktivnosti na internetu, uklju-
ujui slanje elektonskih poruka i korienje usluga slanja instant poruka.
Pitanja za pregled
1. Objasnite vezu izmeu World Wide Weba i interneta.
2. U nazivu ovog domena, identifikujte svaku od komponenata:
http://www.favoritepoem.org/thevideos/index.html
http:
www:
favoritepoem.org:
thevideos:
index.html:
3. Navedite koje biste korake preduzeli da ste hteli da pretraite inter-
net kako biste pronali informaciju o Mount Vernonu.
4. Opiite razlike izmeu lokacija o advokaturi, komercijalnih lokacija i
obrazovnih lokacija. Ako ste pronali informaciju o istoj temi na sve
tri lokacije, na koji nain ta informacija moe biti razliita? Da li bi se
promenio nain na koji koristite informaciju?
5. Opiite znaaj etike na internetu. Zato bi trebalo da bude vano to
ste dobili dozvolu pre korienja informacija na Web lokacijama?
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
130 Poglavlje 2
http://cyberspacers.com/
home.html
navedenih Web lokacija:
http://www.atacc.ab.ca/
makegoodconnections/
for7-12.html
http://www.norwich.edu/
cyberethics
Istraivanje World Wide Weba
http://www.rollingstone.com
Vrste Web lokacija i radni list ispravnosti
1. Popunite radni list da biste utvrdili vrstu i ispravnost svake od dole
lokacije?)
zabavna)
http://www.expedia.com/
Poglavlje 2
daily/deals/hoteldeals.asp
http://entertainment.msn.
com
http://www.whitehouse.gov
http://www.marinij.com
Istraivanje World Wide Weba
Web lokacije.
Naziv domena
Matina stranica
Hipertekst
Indeks program
Interfejs
Java aplet
Piraterija
Javni domen
Alatka za pretragu
Krstarenje internetom
Web pregleda
Web stranica
Web lokacija
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
b. Od ponuenih, koje je vrste ova lokacija? Izaberite jednu od slede-
ih: advokatura, komercijalna, informativna, zabavna, obrazovna, no-
vinska ili lina.
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
3
Drugi internet
U ovom poglavlju istraili ste World Wide Web, najpopularniji deo
interneta. Meutim, postoje druge uzbudljive oblasti interneta. U ovom
poglavlju, istraiete neke od tih komponenata, kao to je elektronska
pota, instant poruke, igranje igara i deljenje datoteka.
147
148 Poglavlje 3
Dovrite vebu da biste podesili nalog e-pote u Hotmailu ili na serveru vae kole.
beleka
Veina programa za slanje poruka sadri neku vrstu adresara koji vam omoguava da
sauvate svoje omiljene adrese e-pote.
vebe na asu
U te komponente spadaju:
Ime i adresa primaoca: isto kao kad aljete pismo, morate da
naznaite ime i adresu osobe kojoj aljete poruku.
Ime i adresa poiljaoca: ovo je vae ime i adresa, obino se auto-
matski dodaje program za e-potu. Moete da promenite kako e
izgledati onima koji budu primali poruku.
Tema (Subject): tema vae e-poruke koja se pojavljuje u listi novih
poruka na raunaru primaoca.
emocije u e-porukama
Moete pomoi emocije u vaoj e-poruci tako to ete otkucati sledee simbole:
:-) Osmeh
;-) Namigivanje
* Poljubac
{{{***}}} Zagrljaji i poljupci
:-( Namrgoen
:-o okiran
:-O Vikanje
:-D Smejanje
{ } Zagrljaj
:-P Plaenje
:-| Neodluan
8-) Naoare
:-> Zloa
:-/ Zbunjen
Pravila o e-porukama
E-pota je bri nain komuniciranja nego to je to sluaj sa obinom potom.
Zbog brzine i lakoe, ljudi esto zaboravljaju da vi i dalje komunicirate sa
drugom osobom. Kada razgovarate sa nekim uivo, moete da vidite da li
se ljuti na vas, da li mu je razgovor dosadan, da li je ljut zbog neeg drugog
ili ne obraate panju na ono to govore, ve na njihov govor tela.
Kad razgovarate sa vaim prijateljima, verovatno gledate njihove izraze lica,
gledate kako podiu oi, gledate kako se oblae odreenim danima, ak
skraenice e-pote
upozorenje
Vie ete proitati o bezbednosti tokom korienja programa za slanje instant poruka
i askanju na mrei u poglavlju 4. Nikad nemojte davati bilo kakve stvarne line
informacije ili adresu nekome koga ste upoznali na mrei.
veba na asu
Dovrite vebu na asu i kreirajte, poaljite, primite Instant poruku koristei MSN
Messenger.
Pre nekoliko godina pojavio se novi trend na internetu. Kao to ste nauili
u Poglavlju 3, najei format za digitalne muzike zapise je MP3. Kako
su te datoteke sve popularnije, nekoliko kompanija je pronalo nain da
postavi aplikacije koje su poznate kao softver za deljenje datoteka. To omo-
guava ljudima da sauvaju digitalne muzike datoteke na svoje raunare i
da ih dele sa drugima na internetu. Deljenje datoteka direktno sa drugima
se zove peer-to-peer deljenje datoteka (peer-to-peer file sharing).
Dok su se prvobitno koristilo za muzike datoteke, deljenje datoteka se
ta je sledee?
Istraili ste mnoge naine za uivanje i iskoriavaje stvari koje su dostupne
na internetu, ali sada treba da postanete svesni nekih od opasnosti ove
ogromne mree. U sledeem poglavlju ete nauiti koji su naini da zati-
tite sebe dok ste na mrei.
Pitanja za pregled
1. Razgovarajte o razlozima zato je elektronska pota tako vana u da-
nanjem poslovnom svetu. Moete li zamisliti na koje se sve naine
moe koristiti elektronska pota?
2. Navedite tri stvari koje treba da imate na umu dok piete e-potu.
Zato su one vane?
3. Navedite razlike izmeu slanja e-poruke i instant poruke. Navedite
primere kada je bolje koristiti svaku od njih.
4. Autor ste vie kratkih pria i elite da one budu dostupne drugim
Realno vreme
Pretplata
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 1
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
f. Da li ste sa ove lokacije doli do neke druge lokacije? Ako jeste, na-
vedite jednu lokaciju za koju mislite da je bila zanimljiva a do koje
ste doli sa poetne.
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
2. Navedite tri stvari koje treba da imate na umu dok piete e-potu.
Zato su one vane?
4. Autor ste vie kratkih pria i elite da one budu dostupne drugim
uenicima irom sveta da li biste mogli taj materijal da stavite u si-
stem deljenih datoteka kako biste ga podelili sa drugima ili da li biste
naruili zakon o autorskim pravima?
4
Vaa zatita na mrei
U prethodnom poglavlju ste nauili koje sve divne stvari moete da pro-
naete na internetu. To je fenomenalan izvor. Meutim, treba da budete
svesni nekih potencijalnih opasnosti i da istraite naine kako da da se
obezbedite dok uivate u darovima koji se nalaze na internetu.
Ceo svet koristi internet. Postoji rizik da neko moe da upadne u va
sistem. Jedan od najuobiajenijih problema koji prosean korisnik rau-
nara ima je upad u raunar i njegovo korienje za lansiranje sledeih
napada. Ti raunarski kriminalci esto koriste neiji raunar da bi zatitili
171
172 Poglavlje 4
Kako da se zatitim od onih koji pokuavaju
da napadnu moj raunar?
Postoje razliiti tipovi pretnji sa interneta po vas i va raunar Dok neki
pokuavaju samo da prate vae navike, postoje drugi koji zapravo pokua-
vaju da napadnu va raunar.
Ko eli da me napadne?
Postoje razliiti tipovi ljudi koji mogu da napadnu va raunar spolja, poku-
avajui da uu u va sistem. Neke od najveih pretnji spolja su hakeri,
virusi i neeljena pota.
Hakeri
Haker je prvobitno u slengu znailo raunarski entuzijasta. Meutim, ovaj
termin je s vremenom dobio negativnu konotaciju. Haker sada znai neko
ko ima neautorizovan pristup vaem raunaru u svrhu krae ili unitavanja
podataka. Veina hakera voli da ih zovu crackers.
Hakeri imaju mnoge razliite naine za ometanje vaeg sistema ili krau
informacija. Neki od nauobiajenijih metoda i naina koji mogu da na-
kode vaem sistemu su:
Beleka:
Da biste preneli informacije putem interneta, one moraju biti razbijene u neto to se
zove paket. Ti mali delovi informacija putuju mreom i potom se ponovo sastavljaju
na drugom kraju tako da oni imaju smisla. Paketi se ponovo sastavljaju na pravom
mestu; oni sadre infomracije u zaglavlju koje pomau pri identifikaciji.
Nikad nemojte davati line informacije ili brojeve kreditnih kartica nekome ko alje
e-potu I pita vas za takve informacije. Banci koja vam je izdala kreditnu karticu nije
potrebno da ponovo unosite broj kartice.
Virusi i crvi
Postoje softverske aplikacije koje se kreu internetom do razliitih rau-
nara i mree, koje mogu uzrokovati oteenja na vaim sistemima. Postoji
nekoliko vrsta aplikacija koje se obino zovu virusi i crvi. Kada se jednom
pokrene inicijalna softverska aplikacija koju je neko kreirao, virus ili crv
locira ranjive raunare i inficira ih.
Haker kreira virus da bi demonstrirao svoju mo nad sistemom, ali i naj-
benigniji virusi mogu da izazovu haos koji moe da prouzrokuje milione
dolara tete. Na primer, virus Melissa, prvi virus koji se nalazio u prilogu
Neeljena e-pota
http://spam.abuse.net/overview
http://www.spambrigade.com
http://www.mailsmg.com/SPAM_how.htm
beleka
Ko me posmatra?
Pored ljudi i softvera koji pokuavaju da upadnu u va sistem i tako dobiju
pristup, postoje drugi tipovi softvera koji su kreirani za praenje. Ovaj sof-
tver, poznat pod nazivom reklamna softverska aplikacija (adware) ili sof-
tver za neautorizovano praenje korisnika (spyware), ukljuuje takve stvari
kao to su kolaii, nadgledanje, roditeljsku kontrolu i softver za blokiranje
i imaju razliite funkcije. Ove aplikacije mogu da prate vae navike kreta-
nja na internetu, da poalju podatke nekome bez vae dozvole, promene
poetnu stranicu na vaem pregledau tako da se kada pokrenete va pre-
gleda uita druga stranica, a mogu ak i da menjaju vae sistemske dato-
teke.
Kolaii
Kolaii nisu obavezno loi i mogu va ivot na mrei znatno da olakaju.
Meutim, treba da znate kako funkcioniu i ta mogu da urade. Kolai je
mala tekstualna datoteka koja sadri podatke. To nije program niti virus i
ne moe se koristiti za irenje virusa. Na slici 4-1 prikazan je primer kola-
ia.
privatnost i va ivot
upozorenje:
http://firewallguide.com
http://computer.howstuffworks.com/firewall.htm
http://www.dcs.shef.ac.uk/~stu/banking/firegraph.html
Antivirusni softver:
Slika 4-3 Windowsov bezbednosni centar (Windows Security Center) Deo 2: Vodi za uenike
Windowsov Zatitni zid (Windows Firewall) prati sve aplikacije ili izvore
koji bi mogli da naude raunaru korisnika. Sledea slika prikazuje na delu
Windowsov zatitni zid:
Antivirusni softver
savet:
Treba da instalirate zatitni zid za svakoj mrei, ak i na kunoj. Iako ete informacije
o instalaciji dobiti u Poglavlju 6, moete proveriti dostupni softver na sledenim
lokacijama:
Symantec Firewall: http://www.symantec.com
McAfee Personal Firewall: http://us.mcafee.com
Kerio Personal Firewall: http://www.kerio.com
Pored toga to ljudi ele da provale u va raunar, postoje oni koji takoe
beleka:
ak i ako nemate kreditnu karticu ili raun u banci na svoje ime, dobro je imati naviku
da pratite ova ista pravila za prijavljivanje kada je re o deljenju poklona i besplatnih
stvari na mrei. Vi i dalje dajete line informacije i treba da budete svesni na koji sve
nain lokacija moe upotrebiti te informacije.
beleka:
Bezbedan nain je korienje jedne lozinke za sve zabavne Web lokacije, kao to
su igre, askanje i tako dalje, a neke druge lozinke za osetljive transakcije, kao to je
kupovina knjiga na Web lokaciji Amazon.com. Na taj nain postoji manja mogunost
da vae osetljive transakcije budu kompromitovane. Nikad nemojte koristiti podatke
kao to je datum vaeg roenja, broj telefona ili ime.
Yahooligans:
http://www.yahooligans.com
Disney: http://www.disney.com
Discovery Channel:
http://www.discovery.com
Sports Illustrated for Kids: http://www.sikids.com
Hyperville Kids:
http://www.hyperville.com/fun-kids.html
Iako je traumatino iskustvo kad vam neko ukrade identitet i napravi vam
ogromne dugove na vaim kreditnim karticama, mnogo gori scenario je
davanje linih informacija strancu koji moe da postane pretnja vaoj bez-
bednosti u stvarnom ivotu.
beleka:
ta je sledee?
U sledeem poglavlju poeete sa planiranjem koje je neophodno da biste
kreirali svoju mreu.
Pitanja za pregled
1. Razgovarajte o nekim uobiajenim opasnostima kojima je izloen va
raunar od spoljnih uticaja na mrei.
2. Koji su najvei rizici po vas na mrei?
3. Koji su razlozi zato bi neko eleo da doe do vaih linih informaci-
ja na mrei?
4. Na osnovu svih mera predostronosti o kojima ste itali u ovom po-
glavlju, sastavite spisak osnovnih pravila za bezbedno korienje in-
terneta.
5. Razgovarajte o slinostima i razlikama izmeu virusa, crva, Trojanskih
konja i neeljene pote.
Kolai
Cracker (haker)
Ekstraktori e-pote
Zatitni zid
Haker
Kraa identiteta
Alatke za pijuniranje
Neeljena pota
Virus
Crv
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
b. Koje je vrste ova lokacija? Da li se na njoj neto prodaje? Ako se pro-
daje, ta je to? Ako se na ovoj lokaciji prodaje neto, da li postoje in-
formacije koje su vam korisne?
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Pitanja za istraivanje
1. Razgovarajte o najeim opasnostima kojima je izloen va raunar
od spoljnih uticaja na mrei.
5
Planiranje mree
U prethodnim lekcijama ste uili o upotrebi najvee svetske raunar-
ske mree, interneta. Nauili ste osnovne principe mrea, istraili World
Wide Web, pogledali druge oblasti interneta i razmatrali kako da bolje
obezbedite mreu i raunare koji su povezani na internet i obezbedite
sebi najsigurnije mogue iskustvo na mrei. Skoro ste spremni da sve
objedinite i napravite svoju mreu. Poslednji korak koji morate da ui-
nite pre toga jeste preliminarno planiranje.
U ovom poglavlju istraiete razliite vrste mrea i poeti planiranje svih
potrebnih koraka za pravljenje sopstvene mree.
UPOZORENJE:
Iako je programe mogue deliti preko mree, vano je da ih delite samo ako imate
potrebnu dozvolu. Na primer, ukoliko kupite program Microsoft Word, imate pravo
da koristite taj program samo na jednom raunaru. Ukoliko elite da ga delite sa
drugim korisnicima, morate da kupite licencu po mestu koja omoguava da
isti program koristi vie ljudi.
203
204 Poglavlje 5
Deljenje datoteka
Deljenje opreme kao to su tampai, faks ureaji i skeneri
Veza sa internetom
Igranje igrica
Mree su kljune za deljenje informacija kao to su ulice kljune za tran-
sport. Sada kad razumete osnove, moete istraivati neke specifine funk-
cije mree. Prilikom stvaranja mree neophodno je da znate ta elite da
postignete.
PRAKTINA VEBA:
Arhitektura mree
Prilikom planiranja rasporeda mree, treba da razmotrite kako e se podaci
prenositi meu raunarima na mrei. Ovo je poznato kao arhitektura mree.
Arhitektura e u velikoj meri odrediti strukturu vae mree, to ete detalj-
nije videti u daljem tekstu.
Svaki tip arhitekture mree ima niz standarda ili protokola koji definiu
kako se podaci kreu u mrei. Moete se sresti sa etiri osnovne arhitekture
mree:
Ethernet arhitektura: najpopularnija i najjeftinija arhitektura
mree.
Token-ring arhitektura: esta u veim organizacijama, sve bre
postaje zastareli tip arhitekture mree.
ARCNet arhitektura: jedna od najstarijih arhitektura.
AppleTalk arhitektura: stvorena od kompanije Apple za kontrolu
podataka koji se prenose preko Apple raunara.
Danas je najpopularnija arhitektura Ethernet. Kako se ona najee koristi,
treba da se upoznate sa arhitekturom Ethernet i da shvatite neke osnovne
koncepte.
Topologija mree
Jo jedna vana stavka za razmatranje jeste struktura mree koju elite da
uspostavite. Struktura, poznata i kao topologija mree, predstavlja ras-
pored mree i obino zavisi od arhitekture mree. To ukljuuje nain na
koji su raunari i resursi fiziki postavljeni, kao i nain na koji se prenose
podaci meu tim raunarima.
Postoje etiri glavna tipa strukture mree:
Topologija zvezde
Topologija magistrale
Topologija prstena
Hibridna topologija
NAPOMENA:
Da biste predstavili sebi kako izgleda zvezdasta mrea, zamislite toak sa voritem
u centru kao centralnim ureajem za povezivanje i linije koje polaze od centra, kao
raunari povezani sa centralnim ureajem.
Zvezdaste mree
Danas je najei tip strukture mree zvezdasta mrea. U topologiji zvezde
svaki raunar je povezan sa centralnom takom na mrei. Na slici 5-3 je
prikazana mrea sa topologijom zvezde.
Svaki tip topologije ima neke prednosti i mane. Odlike zvezdaste mree:
Moete dodavati raunare na centralnu vezu bez gaenja cele
mree.
Svaki raunar i ureaj povezan je sa centralnim ureajem za pove-
zivanje.
Ukoliko se pojavi problem na jednom raunaru na mrei, ostali
raunari neometano nastavljaju da rade, samo ne mogu da pristupe
podacima na problematinom raunaru.
Raunari ne mogu biti na udaljenosti veoj od 100 metara od cen-
tralnog ureaja.
Svaki centralni ureaj za povezivanje moe da povee do 24 rau-
nara.
Magistralne mree
Magistralna mrea je mrea u kojoj su svi raunari povezani du jednog
kabla, poznatog kao kima. Magistralne mree se esto koriste u sistemima
kunih mrea ili drugih malih mrea u kojima su povezana samo dva ili tri
raunara. Na slici 5-4 je prikazana mrea sa topologijom magistrale .
Hibridne mree
Postoji mnogo varijacija ovih osnovnih topologija. Poto moete da kombi-
nujete razliite topologije na istoj mrei, pojavile su se hibridne mree koje
kombinuju barem dva razliita tipa topologija.
Na primer, moete da poveete nekoliko zvezdastih mrea koristei jedan
kabl. Tako se pravi magistralna mrea sa koje se grana nekoliko zvezdastih
mrea. Na slici 5-6 je prikazana tipina hibridna mrea.
NAPOMENA:
ta jo treba razmotriti
Kad planirate mreu, treba da razmotrite i druge faktore pre nego to se
odluite za odreeni tip mree. Na primer, treba da uzmete u obzir:
Postojeu opremu; ukoliko vaa kua, kola ili kancelarija ve imaju
mreu i vi elite da je nadogradite, ili ukoliko su vam dostupni
odreeni raunari, treba da razmotrite ta moe da se uradi sa
vaom postojeom opremom.
Veliinu mree; ukoliko imate samo nekoliko raunara, mogue je
napraviti mreu ravnopravnih korisnika, ali kada povezujete vie od
deset raunara, morate da se usmerite na klijent/server mreu.
Koliinu podataka koje elite da delite; tip i koliina podataka koje
planirate da delite mogu da utiu na izbor tipa mree koji vam je
potreban. Ukoliko prenosite velike datoteke, kao to su muzike,
video ili grafike datoteke, potrebna vam je mrea koja omoguava
deljenje veih koliina podataka veom brzinom.
Fiziku lokaciju; vano je gde planirate da postavite raunare.
Ukoliko su raunari na razliitim spratovima u jednoj zgradi, treba
da odaberete najbolju konfiguraciju za raunare i najbolju topologiju
mree za taj prostor.
Mreni serveri
Ukoliko ste odluili da koristite mreu ravnopravnih korisnika, nije vam
potreban server. Server je, meutim, neophodna komponenta klijent/server
PRAKTINA VEBA:
Memorijski ureaji
Velika mrea e obino imati server za datoteke za uvanje podataka. Na
serveru za datoteke je neophodno imati dovoljno velike i dovoljno pouz-
dane memorijske ureaje za bezbedno uvanje podataka.
Memorijski ureaji mogu biti:
vrsti diskovi; to su primarni memorijski ureaji koji se mogu nai
na serveru za datoteke i u veini drugih raunara
Disk jedinice s trakom
CD-ROM i DVD-ROM disk jedinice
Optike disk jedinice
Mrena memorija
BIRANJE TAMPAA:
Mreni tampai
Mree nude prednost deljenja tampaa. Umesto da nabavljate po jedan
tampa za svaki raunar, vie raunara moe da deli tampa. Tip tam-
paa na mrei zavisi od veliine mree. Za kuni sistem je verovatno dovo-
Ureaji za povezivanje
Kada ste uili o topologijama mree, moda ste primetili da veina topolo-
gija koristi ureaje za povezivanje mree. To su razliiti tipovi opreme koja
meusobno povezuje raunare na mrei ili koja povezuje mreu sa drugim
mreama i drugom opremom. Postoji mnogo razliitih tipova ureaja za
povezivanje i svaki od njih ima razliitu namenu. Sledi opis nekoliko naje-
ih ureaja za povezivanje.
vorita
vorite je centralni ureaj za povezivanje na koji se prikljuuju svi kablovi
u mrei. Iako su se tradicionalno koristila samo u zvezdastim mreama,
vorita se danas koriste u veini konfiguracija mree. Na slici 5-9 je prika-
zano tipino vorite.
vorita primaju signale sa jedne lokacije i zatim ih alju dalje na putu kroz
ostatak mree.
vorite ima niz prikljuaka, poznatih kao portovi, u koje se prikljuuju
kablovi razliitih raunarskih ureaja. Svako vorite se moe povezati sa
razliitim brojem raunara, obino 4, 8, 16 ili 24. Ukoliko imate veliku mreu,
moete prikljuiti dodatna vorita kako biste proirili mreu. Povezivanje
vie vorita je poznato kao lanano povezivanje (daisy chaining).
Svi
Svi je veoma slian voritu. Dok vorite prima signal sa jednog raunara
a onda ga alje na mreu, svi dobija podatke sa mree i zatim alje podatke
na odreeno mesto na mrei. Svi se moe koristiti samo na Ethernet mre-
ama. Na slici 5-10 je prikazan tipian svi.
Mrena skretnica prouava mreu i moe da otkrije ako neki deo mree
radi sporije ili ako u nekoj oblasti postoji problem. Ukoliko mrena skret-
nica uoi problem, ona preusmerava podatke oko problema tako da stignu
to bre.
Mreni prolazi
Mreni prolaz je ureaj za povezivanje koji povezuje dve razliite vrste
mrea. Mreni prolaz prima podatke, prevodi ih tako da mrea primalac
moe da ih razume, a zatim prevod alje na odredite.
Mreni prolaz, koji je prikazan na slici 5-12, obino je hardver koji se pove-
zuje na mreu i prenosi podatke izmeu mrea. Meutim, to takoe moe
biti softver koji prevodi podatke poslate pomou razliitih protokola na
istoj mrei.
PRAKTINA VEBA:
Modemi
Modemi omoguavaju raunarima na mrei da razmenjuju podatke. Modem
je zapravo skraenica od modulator-demodulator. Modemi koriste telefon-
ske linije za razmenu podataka. Oni prevode podatke iz digitalnog oblika
na jednom kraju mree u analogni oblik koji telefonska linija moe da
razume, a zatim ih vraaju u digitalni oblik za drugu mreu.
Na slici 5-13 je prikazana tipina konfiguracija mree sa razliitim hardver-
skim komponentama.
Windows 95/98/Me/XP
Microsoftov Windows je napravljen za korienje na jednom raunaru, ali
svaka verzija ima ugraenu mogunost za umreavanje ravnopravnih kori-
PRAKTINA VEBA:
ta dalje?
U sledeem poglavlju objediniete sve to ste nauili i napraviete sop-
stvenu mreu. Povezaete raunare i zatim ete se preko mree povezati
sa internetom.
10BaseT Modem
100BaseT Mrena kartica (Network Interface
Card (NIC))
AppleTalk arhitektura
Operativni sistem mree (Network
Arhitektura
Operating System (NOS))
ARCNet arhitektura
Port
Magistralna mrea
Server za tampanje
Central Processing Unit (CPU)
Prstenasta mrea
Lanano povezivanje
Mrena skretnica
Ethernet arhitektura
Server
Fast Ethernet
Peaka mrea
Mreni prolaz
Zvezdasta mrea
Gigabit Ethernet
Memorijski ureaj
Hardver
Svi
vorite
Terminator
Mrea sa hibridnom topologijom
Token-ring arhitektura
viestrukih puteva
Topologija
Dobavlja internet usluga (Internet
Service Provider (ISP))
Pitanja za pregled
1. ta sve moete da radite preko mree?
2. Objasnite razlike izmeu zvezdastih, prstenastih i magistralnih mrea
za malu kunu mreu. ta su prednosti, a ta mane svake od njih?
3. Opiite razlike i slinosti izmeu vorita, svia, mrene skretnice i
mrenog prolaza.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
224 Poglavlje 5
Poglavlje 5: Deljenje datoteka
i tampaa veba
Ovaj dokument sam preuzeo sa deljene fascikle na mrei.
1. Kako se zovete?
Scenario 1:
Malo osiguravajue drutvo sa dva agenta i administratorom nadograuje
mreu sa peer-to-peer mree na malu klijentsku/serversku mreu. Proetajte
po kancelariji, proverite postavku i instalaciju postojeih raunara, utvrdite
koju ete opremu moi da koristite i ta e vam biti potrebno da kupite i/ili
nadogradite, a zatim dizajnirate novi sistem.
Scenario 2:
Velika lekarska ordinacija nadograuje softver i imae automatizovan sistem
za kartone pacijenata. Sve e biti na raunaru. Iako lekari rade na pet razli-
itih lokacija u blizini velikog grada u Sjedinjenim Amerikim Dravama,
izabrani ste ba vi da postavite mreu za jednu lokaciju. Ordinacija ima
oko 10 lekara, a kancelarijsko osoblje broji skoro 30 ljudi; ve poseduje
raunare u kancelarijama, i po jedan raunar u lekarskim ordinacijama. Sve
osoblje treba da pristupa kartonima pacijenata iz svake ordinacije i treba da
budu u mogunosti da pristupaju datotekama putem interneta sa bilo kog
raunara. ta biste preporuili? Skicirajte kancelariju i utvrdite kako moete
koristiti postojeu opremu i ta ete morati da kupite.
Scenario 3:
Komija vas je zamolio da mu pomognete. etvorolana porodica eli da
umrei svoje raunare. Nadaju se da e se kupovina svesti samo na ureaje
za povezivanje i kablove i da e moi da iskoriste postojee raunare koje
imaju. Oba roditelja imaju raunar, kao i oba tinejdera. Majka je grafiki
dizajner. U budunosti e esto raditi od kue i trebae joj pristup inter-
netu da bi datoteke putem interneta slala svom preduzeu. Re je o velikim
datotekama i trebae joj dovoljno brza veza da bi mogla da ih alje. Slua
muziku na mrei, koristi program za slanje instant poruka i elektronsku
potu. Otac je profesor na fakultetu i esto radi na svom raunaru. Potreban
mu je pristup internetu, treba da je u mogunosti da alje i prima e-potu,
mora da ima dovoljno prostora za uvanje datoteka svojih aka, i on zaista
uiva u putanju muzike i gledanju video-zapisa na mrei. Oba tinejdera
imaju svoju sobu i raunare. Potreban im je pristup internetu, obojica esto
Hibridna esto esto se pravi Ureaji za Otkrivanje Skupa, velika Vrsta kablova
(Hybrid Mesh) koriena kada se proiruje povezivanje i reavanje i obino zavisi od vrste
vrsta za velike postojea mrea. omoguavaju problema kompikovana. mrea. Moe
Kombinacija razdaljine. Moe koristiti kombinovanje je najtee se koristiti kabl
dve ili vie Informacije razliite vrste razliitih mrea kod okvakve sa upredenom
razliitih se mogu ureaja za i razliitih topologije zbog paricom i
struktura. preneti na povezivanje. topologija razliitih vrsta koaksijalni kabl.
vie razliitih veoma lako. tehnologija koje Takoe, mogu se
Planiranje mree
100BaseT
AppleTalk arhitektura
Arhitektura
ARCNet arhitektura
Bus mrea
Brzi eternet
Gigabitni eternet
Hardver
Modem
Port
Server
Ureaj za skladitenje
Svi (Svitch)
Terminator
Token-ring arhitektura
Topologija
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokaija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
6
Pravljenje mree
U prethodnoj lekciji ste planirali svoju mreu. Razmotrili ste kako ete
koristiti mreu, fiziku strukturu mree, topologiju i veliinu mree. Sada
ste spremni da objedinite to znanje i da napravite sopstvenu mreu.
243
244 Poglavlje 6
NAPOMENA
Biranje kabla
Postoji mnogo naina za prenos podataka i pravilan izbor najee zavisi
od vrste mree koju ste odluili da instalirate. Najpopularniji i najstariji pre-
nosni medij jeste kabl, ali danas postoje beini naini za prenos podataka
preko mree. Ukoliko ste se odluili za kablovski sistem, prvo morate da
odaberete kabl.
Koaksijalni kabl
Koaksijalni kabl je nekada bio industrijski standard, a i dalje se sree na
starijim mreama. esto nazivan i samo koaks, ovaj kabl je slian onom
koji kablovska kompanija koristi za dovoenje kablovske televizije u va
dom. U centru se nalazi puna bakrena ica okruena izolacionim slojem
plastike. Preko svega toga se nalazi zatitna metalna mrea ili folija, a sve
zajedno je obavijeno zatitnim slojem. Na slici 6-1 je prikazan deo koaksi-
jalnog kabla.
Kategorija Karakteristike
CAT 1 Pravljen za prenos glasa kratkog dometa, nije za podatke.
CAT 2 Pravljen za prenos podataka brzinom do 4 Mb/s; danas se
retko koristi.
CAT 3 Pravljen za prenos podataka brzinom do 10 Mb/s; esto se
koristio poetkom devedesetih.
CAT 4 Pravljen za prenos podataka brzinom do 16 Mb/s; koristi se
u IBM token-ring mreama.
CAT 5 Pravljen za prenos podataka brzinom od 100 i vie Mb/s;
ova kategorija se najee koristi.
Optiki kabl se sastoji od jednog ili vie staklenih ili plastinih vlakana
koja prenose svetlost. Jedan kabl moe da se sastoji od vie vlakana, ime
se omoguava da vie mrea prenosi podatke kroz isti kabl. Svako vla-
kno je obavijeno zatitnom oblogom, a zatim slojem plastike koji se zove
bafer. Spolja se nalazi omot od vre plastike. Optiki kablovi su najskuplji
kablovi.
PRAKTINA VEBA
Instaliranje kabla
Nakon to ste izabrali odgovarajui tip kabla kojim elite da poveete rau-
nare, spremni ste za poetak instaliranja poznatog kao razvoenje kablova.
Ukoliko kablove postavljate trajno u neku zgradu, oni se obino razvode
iza zidova i u plafonu ili podu. Korisnici mogu da pristupe kablovima kroz
utinice na zidu, slino kao to prikljuujete telefon ili kablovsku televi-
ziju.
Ukoliko instalirate nove kablove u zgradu, treba da razmotrite koje je naj-
bolje mesto za razvoenje ica. Mnogi elektrini ureaji u kancelariji, kao
to su fluorescentna svetla, klima-ureaji i fotokopir aparati mogu da iza-
zovu smetnje u kablovima. Treba da postavite ice to dalje od svih ovih
ureaja i drugih izvora struje.
Najbolji nain za postavljanje kablova je kroz kanalice. Kanalice su uplje
cevice koje se koriste za zatitu kablova. Ukoliko zgrada ima ugraene
provodnike, moete sprovesti kablove kroz njih da ih ne biste povlaili
preko poda, preko zidova i da biste ih drali dalje od ureaja koji mogu da
izazovu smetnje.
Prostor koji se koristi za distribuciju vazduha u sistemima za ventilaciju
u zgradama se zove plenum. Ukoliko standardni raunarski kabl izgori u
poaru, plastina obloga oslobaa otrovne gasove koji ne bi trebalo da
dospeju u sistem za ventilaciju. Ukoliko kabl sprovodite kroz plenum,
morate da koristite posebni plenum kabl koji ne oslobaa gasove u sluaju
poara.
Ukoliko nemate provodnike, prostora u zidovima ili plafonima, ice moete
sprovesti i na staromodan nain, postavljanjem kablova ispod stola du
poda. Ukoliko se odluite za ovaj nain, vodite rauna da postavite ice
tako da nisu blizu stopala ljudi kako ne bi dolo do sluajnih nezgoda, i
uvek povezujte grupe ica zajedno.
Linksys: http://www.linksys.com
Proxim: http://www.proxim.com
3com: http://www.3com.com
PRAKTINA VEBA:
Konfigurisanje raunara
Nakon to instalirate operativni sistem i podesite lozinke i korisnike kojima
elite da dozvolite pristup mrei, spremni ste za konfigurisanje svakog
raunara pojedinano. Treba da se postarate da su svakom raunaru dostu-
pne odgovarajue datoteke, da postoji pristup potrebnim resursima i da
ste omoguili deljenje svih datoteka, fascikli ili disk jedinica koje elite da
uinite dostupnim ostalim korisnicima.
PRAKTINA VEBA:
NAPOMENA:
Mrena skretnica koja se koristi za uspostavljanje brze veze izmeu mree i interneta
esto se naziva DSL modem ili kablovski modem. Uprkos tome to se esto nailazi na
ovaj naziv, ona nije modem jer ne prebacuje signale iz digitalnog u analogni oblik kao
standardni modem. DSL ili kablovski modem koristi samo digitalne signale.
Obino vam nije potrebno mnogo softvera za internet vezu. Veina har-
dvera ima ugraen softver koji omoguava povezivanje. Meutim, moda
e vam u nekim sluajevima ipak biti potreban softver za uspostavljanje
internet veze. Na primer, ukoliko hostujete server za Web, potrebno je da
instalirate softver za Web server. Moete odluiti da instalirate softver za
antivirusnu zatitu kako biste zatitili mreu. Mnoge ISP kompanije takoe
nude svoj softver koji obino sadri i prilagoenu verziju nekog od popu-
larnih pregledaa.
TA JE IP adresA?
IP adrese
Svakom raunaru koji se povezuje na internet dodeljuje se jedinstvena IP
adresa. IP adrese su nizovi od po etiri broja, odvojeni takama. Na primer,
tipina IP adresa bi mogla da izgleda ovako:
207.46.245.214
PRAKTINA VEBA:
PRAKTINA VEBA:
ta dalje?
Budunost umreavanja je kao prazan list. Teko je ak i predvideti ta e
se desiti za petnaest godina. Pre samo petnaest godina, World Wide Web
nije postojao. Nije se znalo za pregledae. Nije bilo prenosnih raunara,
PDA ureaja. Pa ta je onda sledee? Kakva je budunost umreavanja?
Moete li uopte da zamislite budunost?
Svetske mree e najverovatnije uglavnom biti beine. Raunari e se nala-
ziti u svakom delu sveta i kontrolisae veinu funkcija u vaem domu ili
na poslu. Svi raunari u vaim televizorima, satovima, svetlima, ureajima,
Scenario 1:
Malo osiguravajue drutvo sa dva agenta i administratorom nadograuje
mreu sa peer-to-peer na malu klijentsku/serversku mreu. Moraete posto-
jei hardver da iskoristite koliko god moete da biste smanjili trokove.
Preduzee koristi internet kako bi umreilo pojedinane raunare.
Scenario 2:
Velika lekarska ordinacija nadograuje svoj softver i imae automatizo-
van proces sa kartonima svojih pacijenata. Sve e biti na raunaru. Iako
lekari rade na pet razliitih lokacija u blizini velikog grada u Sjedinjenim
Amerikim Dravama, izabrani ste ba vi da postavite mreu za jednu loka-
ciju. Ordinacija ima oko 10 lekara, a kancelarijsko osoblje broji skoro 30
ljudi; ve postoje raunari u kancelarijama i po jedan raunar u lekar-
skim ordinacijama. Sve osoblje treba da pristupa kartonima pacijenata iz
svake od ordinacija i treba da budu u mogunosti da pristupaju datotekama
putem interneta sa bilo kog raunara. ta biste preporuili?
Scenario 3:
Komija vas je zamolio da mu pomognete. etvorolana porodica eli da
umrei svoje raunare. Nadaju se da e se kupovina svesti samo na ureaje
za povezivanje i kablove i da e moi da iskoriste postojee raunare koje
imaju. Oba roditelja imaju raunar, kao i oba tinejdera. Majka je grafiki
dizajner. U budunosti e esto raditi od kue i trebae joj pristup inter-
netu da bi slala datoteke svom preduzeu. Re je o velikim datotekama i
trebae joj dovoljno brza veza da bi mogla da ih alje. Slua muziku na
mrei, koristi program za slanje instant poruka i elektronsku potu. Otac
je profesor na fakultetu i esto radi na svom raunaru. Potreban mu je pri-
stup internetu, treba da je u mogunosti da alje i prima e-potu, mora da
ima dovoljno prostora za uvanje datoteka svojih aka, i on zaista uiva
u putanju muzike i gledanju video-zapisa na mrei. Oba tinejdera imaju
svoju sobu i raunare. Potreban im je pristup internetu, obojica esto rade
istraivake zadatke, koriste program za slanje instant poruka i e-potu, i
igraju se na mrei interaktivnih igara.
1
Implementacija
Peer-to-peer mree
Ovo je korak po korak veba koja vodi uenike kroz implementaciju
peer-to-peer mree koja nema vezu sa internetom.
Cilj
Ova priruna veba za obuku vodi uenike kroz sve neophodne korake
prilikom kreiranja peer-to-peer mree korienjem fizike star bus topo-
logije. Ova veba e na delu testirati njihovu mogunost da implemen-
tiraju i testiraju peer-to-peer mreu. Uenici e postupno pratiti imple-
mentaciju mree. Na kraju ove vebe uenici e testirati mreu tako to
e kreirati direktorijum deljene datoteke i delie datoteke izmeu radnih
stanica.
263
264 Veba 1
Slika 1.2
Slika 1.3
7. U dijalogu Select a connection method kliknite na dugme Other a
zatim kliknite na dugme Next.
Slika 1.4
Slika 1.6
11. U dijalogu Name your network page promenite podrazumevano
ime radne grupe u MYNETWORK.
Slika 1.7
Slika 1.9
2
Implementacija
klijent-server mree
Ovo je korak po korak veba koja vodi uenike kroz implementaciju i
konfiguraciju deljenja datoteka i tampanja na serverskom i klijentskom
raunaru.
Cilj
Ova priruna veba za obuku vodi uenike kroz sve neophodne korake
za kreiranje servera za datoteke i tampanje (File i Print servera). Uenici
e takoe konfigurisati klijentski raunar da bi mogli da koriste mreni
raunar i nauie kako da koriste server da bi sauvali datoteke i fasci-
kle. Uenici e pratiti korak po korak impementiranje instalacije i njeno
konfigurisanje. Na kraju ove vebe uenici e testirati kako su instali-
rali deljenje tampaa i datoteka izmeu radnih stanica i odtampae
probnu stranice sa svojih klijentskih raunara.
Da bi dovrili ovu vebu, svakoj grupi uenika bie potrebne sledee
komponente:
Postupna implementacija
Uradite sledee korake u svakoj grupi uenika. Sledea veba prikazuje
Windows 2000 Server i Windows XP okruenje. Windows 2003 Server
okruenje moe biti razliito, ali sadri opte stavke koje su prikazane u
daljem tekstu.
Kreirajte Server datoteka (File Server) (Windows 2000 Server)
1. Instalirajte server koji e biti domain uslugama deljenja datoteka i
servera.
2. Instalirajte radnu stanicu koja e koristiti deljene datoteke i tampa.
Uverite se da su i server i radna stanica povezani sa mrenim vori-
tem (hub) i da su oba raunara povezana.
3. Da biste zapoeli instaliranje usluga datoteka i servera (File and Print
service), poveite se sa serverom i prijavite se sa odgovarajuim kori-
skikim imenom i lozinkom koje vam je obezbedio nastavnik.
4. Kliknite na dugme Start, zatim kliknite na stavku Programs, kli-
knikte na ikonu Administrative Tools a zatim kliknite na stavku
Configure Your Server. Na ekranu e se pojaviti meni pod nazi-
vom Windows 2000 Configure Your Server. Na levom delu meni-
ja primetiete da postoje izbori za razliite vrste dostupnih servera za
instalaciju.
11. Create Shared Folder iskaui prozor e vas pitati da li biste eleli
da kreirate drugu deljenu fasciklu. Kliknite na dugme No.
12. Sada ste kreirali deljenu mrenu fasciklu. Ovu fasciklu moete videti
tako to ete dvaput kliknuti na stavku My Computer i zatim dva-
put kliknuti na jedinicu C:. Na jedinici C:, fascikla koju ste upravo
kreirali bi trebalo da bude predstavljena zajedno sa ikonom fascikle
ispod koje se nalazi ruka . Ova ikona oznaava da je datoteka
deljena.
13. Zatvorite prozor Local Disk (C:). Ostavite prozor Windows 2000
Configure Your Server otvoren.
17. Kliknite na stavku Add Printer u levom delu ekrana da biste po-
krenuli arobnjak Add Printer. Kliknite na dugme Next u prozoru
Welcome to the Add Printer Wizard.
18. U dijalogu Local or Network Printer, izaberite opciju A network
printer, or a printer attached to another computer. Kliknite na
dugme Next.
19. U okviru stavke Specify a Printer, kliknite na Browse for a printer
(ako ve nije izabrana). Kliknite na dugme Next.
20. Pojavie se prozor Browse for Printer. Ovaj prozor e vam omo-
guiti da pretraite sve tampae koji su trenutno deljeni. Kliknite
dvaput na server sa tanim nazivom servera (u ovom primeru
FILEPRINT), a zatim kliknite na naziv tampaa (u ovom primeru
COLOR310). Kliknite na dugme Next.
25. Ako tampa dobro tampa, kliknite na dugme OK, ako ne, kliknite
na dugme Troubleshoot da biste utvrdili gde je nastao problem.
3
Dizajn mrenog dijagrama
Ovo je korak po korak veba koja proverava koliko uenici razumeju
dizajniranje jednostavnog mrenog dijagrama.
Cilj
U ovoj prirunoj mrei treba da se kreira jednostavna mrea tako to
e se izabrati odgovarajua oprema sa datog spiska. Oni koji dobiju
ovu vebu proverie svoje znanje pri dizajniranju jednostavne mree.
Uenici e izabrati neophodne hardverske komponente da bi dizajni-
rali dva mrena dijagrama, gde jedan ima vezu sa internetom, a drugi
nema.
Ovu vebu bi trebalo da prati grupni razgovor o dizajnu mrea i o sli-
nostima i razlikama izmeu ova dva scenarija.
287
288 Veba 3
Mrene komponente su: Server, File Server, Print Server, Radna stanica A,
Radna stanica B, Radna stanica C, Web Server, Prenosivi raunar sa bei-
nom NIC karticom, Tablet PC sa beinim ureajem za uspostavljanje veze,
PDA ureaj sa beinim ureajem za uspostavljanje veze, Beina pristu-
pna taka, tampa, Zatitni zid, Internet, Mrena skretnica (Router), Svi,
Modem, Mreno vorite (Hub)
Teme za diskusiju:
Prednosti i mane primene zatitnog zida u okviru mree
Razlika izmeu korienja mrene skretnice i svia
Mogunost konstrukcije razliitih vrsta topologija mrea korie-
njem istih ureaja koji su navedeni u ovoj vebi
Mrene komponente sa slike:
File Server, Print Server, tampa, Internet, Modem, Zatitni zid, Mrena
skretnica (Router), Radna stanica A, Radna stanica B, Radna stanica C,
Scenario 1:
Malo osiguravajue drutvo sa dva agenta i administratorom nadograuje
mreu sa peer-to-peer na malu klijentsku/serversku mreu. Moraete da
iskoristite postojei hardver koliko god moete da biste smanjili trokove.
Preduzee koristi internet kako bi umreilo pojedinane raunare.
Scenario 2:
Velika lekarska ordinacija nadograuje svoj softver i imae automatizovan
sistem kartona svojih pacijenata. Sve e biti na raunaru. Iako lekari rade
na pet razliitih lokacija u blizini velikog grada u Sjedinjenim Amerikim
Dravama, izabrani ste ba vi da postavite mreu za jednu lokaciju.
Ordinacija ima oko 10 lekara, a kancelarijsko osoblje broji skoro 30 ljudi;
ve postoje raunari u kancelarijama i po jedan raunar u lekarskim ordi-
nacijama. Sve osoblje treba da pristupa kartonima pacijenata iz svake od
ordinacija i treba da budu u mogunosti da pristupaju datotekama putem
interneta sa bilo kog raunara.
Scenario 3:
Komija vas je zamolio da mu pomognete. etvorolana porodica eli da
umrei svoje raunare. Nadaju se da e se kupovina svesti samo na ureaje
za povezivanje i kablove i da e moi da iskoriste postojee raunare koje
imaju. Oba roditelja imaju raunar, kao i oba tinejdera. Majka je grafiki
dizajner. U budunosti e esto raditi od kue i trebae joj pristup internetu
i imae potrebu da alje datoteke svom preduzeu putem interneta. Re je
o velikim datotekama i trebae joj dovoljno brza veza da bi mogla da ih
alje. Slua muziku na mrei, koristi program za slanje instant poruka i elek-
tronsku potu. Otac je profesor na fakultetu i esto radi na svom raunaru.
Potreban mu je pristup internetu, treba da je u mogunosti da alje i prima
e-potu, mora da ima dovoljno prostora za uvanje datoteka svojih aka,
i on zaista uiva u putanju muzike i gledanju video-zapisa na mrei. Oba
tinejderaju ima svoju sobu i raunare. Potreban im je pristup internetu,
obojica esto rade istraivake zadatke, koriste program za slanje instant
poruka i e-potu, i igraju se na mrei interaktivnih igara.
1. Da bismo vam pomogli sa zahtevima za kontrolnu tabelu, popunite
tabelu dole da biste uporedili dobavljae internet usluga:
4
Instaliranje i podeavanje
mrene interfejs kartice
Ovo je korak po korak veba koja vodi uenike kroz instalaciju i pode-
avanje mrenog adaptera. Instalacija e biti testirana pridruivanjem
Radnoj grupi. Kada je NIC kartica jednom instalirana, bie konfiguri-
sana tako da moe da pristupi internetu.
Cilj
Ova priruna veba vodi uenike kroz neophodne korake za instalaciju
i podeavanje mrene interfejs kartice (NIC). Nakon ispravno instali-
rane NIC kartice, pridruiete raunar radnoj grupi pod nazivom Radna
grupa. Pogledajte sliku 4.1. Kada je NIC kartica jednom instalirana, ue-
nici e konfigurisati NIC karticu tako da dozovljava radnoj grupi pristup
internetu putem dobavljaa internet usluga (ISP).
299
300 Veba 4
Slika 4.1
Na slici je prikazano pridruivanje sopstvene radne stanice u radnu grupu
ije su komponente: File Server, Print Server, tampa, radna stanica A,
radna stanica B, radna stanica C i mreno vorite (Hub)
Postupna implementacija
Kako da instalirate mrenu interfejs karticu (NIC)
Nalepite antistatiku traku koja e povezati va zglob i kuite raunara da
biste izbegli elektromagnetno pranjenje
Slika 4.2
Slika 4.3
Slika 4.4
Slika 4.6
Slika 4.8
Slika 4.9
Od vas e se zatraiti da ponovo pokrenete radnu stanicu da biste dovrili
proces. Kliknite na dugme Yes da biste ponovo pokrenuli sistem.
Kako da podesite NIC karticu da pristupi internetu
Prijavite se na radnu stanicu sa odgovarajuim korisnikim imenom i lozin-
kom koje je obezbedio va nastavnik.
Kliknite desnim tasterom mia na stavku My Network Places na vaoj
radnoj povrini i zatim kliknite na stavku Properties. Otvorie se prozor
pod nazivom Network Connections koji prikazuje LAN ili High-Speed
Internet veze koje imate. Pogledajte sliku 4.10 (Ova slika pokazuje dve
Local Area Connections veze, u vaem sluaju moe biti samo jedna.)
Slika 4.10
Slika 4.12
3. Unesite stavke za IP address, Subnet mask, Default Gateway,
Preferred DNS server i Alternate DNS server (ako je potrebno)
koje je obezbedio va nastavnik. Pogledajte sliku 4.13 samo kao pri-
mer.
Slika 4.13
Koaksijalni kabl
Dinamika IP adresa
Optiki kabl
IP adresa
Plenum kablovi
Statika IP adresa
T1 veza
T3 veza
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
b. Koje je vrste ova lokacija? Da li se neto prodaje na ovoj lokaciji? Ako
se prodaje, ta je to?
Web
lokacja 1
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Pitanja za istraivanje
1. Kakva je razlika izmeu koaksijalnog, upredenog i optikog kabla?
tom
g. Softverska aplikacija koja ljudima omoguava da razmene poruke u
realnom vremenu putem interneta
h. Softverska aplikacija koja locira i prikazuje Web stranice, ukljuujui
tekst, slike i druge multimedijalne sadraje, kao to je muzika
i. Deljenje datoteka sa vaeg raunara sa drugima koji su na mrei
_____ 9. Virus
_____ 4. ifrovanje
_____10. Kriptografski protokoli
_____ 5. Softver za neautorizovano
(Secure Sockets Layer)
praenje korisnika (Spyware)
j. Mali program koji kopira sam sebe i ometa raunar ili mreu.
k. Softver i/ili hardver koji je instaliran da bi zatitio vau mreu od mo-
guih napada.
l. Softverske alatke koje se kreu Webom traei adrese e-pote koje
uvaju i koriste prilikom slanja neeljene e-pote.
mrei.
h. Ureaj za povezivanje koji povezuje dve razliite vrste mrea. Prima
informacije, prevodi ih i potom prevod alje na destinaciju.
i. Oprema koja povezuje mree i usmerava informacije ka raunarima
na mrei.
j. Svi raunari povezani du neprekidnog kabla, poznatog kao osnovni
kabl (backbone).
a. Najjeftiniji kabl koji se danas koristi; napravljen od jednog ili vie pa-
rova bakarnih ica bez bilo kakve zatite.
b. Prostor koji se koristi da bi se prenosio vazduh za ventilaciju u zgra-
dama: kabl za ovakve prostore mora biti odobren na plenumu.
c. Sadri vrstu bakarnu icu u sredini koja je obloena izolovanim slo-
jem plastike.
d. Ureaj koji je domain veze na internetu, bilo da je to jedan od rau-
nara ili mrena skretnica.
e. uplje cevi koje se koriste za zatitu kablova.
Deo 3: Testovi znanja
f. Jedan ili vie pari bakarnih ica koje sadre zatitni sloj od metala ili
folije ispod plastinog rukava koji titi od ometanja i koji uva po-
datke. Bakarna ica koja se kreira kada se jedan ili vie parova ica
umotaju jedna oko druge.
g. Kabl koji prenosi svetlosne pulseve, a ne elektrine. Najskuplji vid
montae kablova, ali moe da se isplati kada se rade duge trase.
h. Preduzee koje naplauje naknadu za pristup internetu.
Poglavlje 2 Poglavlje 5
1. H 1. I
2. D 2. H
3. G 3. L
4. K 4. F
5. A 5. E
6. B 6. A
7. C 7. B
8. L 8. D
9. E 9. J
10. F 10. G
Poglavlje 3 Poglavlje 6
1. L 1. J
2. D 2. H
3. K 3. L
4. G 4. C
5. B 5. I
6. J 6. B
7. I 7. K
8. E 8. E
9. F 9. D
10. C 10. F
333
Renik
atro mrea (Sneaker net): proces u kome se datoteke sa raunara
na raunar prenose preko disketa. Prenos informacija na prenosivim
medijima.
100BaseT: najea Ethernet arhitektura, poznata i kao Fast Ethernet.
10BaseT: starija Ethernet arhitektura, jo uvek prisutna u malim predu-
zeima i kunim mreama.
Alatke za pijuniranje: alatke za osmatranje koje se koriste da bi se
ispitala e-pota koja se alje i prima putem interneta.
AppleTalk arhitektura: ovu arhitekturu je razvio Apple za kontrolu
informacija koje se prenose izmeu Apple raunara.
ARCNet arhitektura: jedna od najstarijih mrenih arhitektura.
Arhitektura: nain prenosa informacija izmeu raunara preko mree.
Baza podataka maine za pretraivanje: skup svih informacija kojima
moete da pristupate; baza podataka je skrivena od korisnika, ali nju
raunar pretrauje kada postavite zahtev za pretragu.
Bonton na mrei (Netiquette): skup pravila za kreiranje elektronskih
e-poruka.
Bot: takoe poznat pod imenom spider (program za pretraivanje inter-
neta). Pogledajte definiciju za Spider u tekstu dole.
BNC konektor (BNC - British Naval Connector): ureaj koji povezuje
koaksijalne kablove i koaksijalni kabl sa mrenom karticom.
Centralna procesorska jedinica (CPU -Central Processing Unit):
ip koji kontrolie va raunar.
Crv: slian virusu, crv neprekidno kopira sam sebe, ali mu ne treba
domain da bi inficirao raunar; esto se prenosi putem e-pote.
askanje (Chat): grupe ljudi koje komuniciraju u realnom vremenu
putem interneta.
335
336 Renik
Web stranica: pojedinane stranice koje ine jednu Web lokaciju. Svaka
stranica sadri neke informacije.
Webcrawler: softverska alatka koja se kree kroz Web proveravajui koje
adrese e-pote moe da sauva i koristi za slanje neeljene e-pote.
World Wide Web (WWW): takoe poznat pod nazivom Web, ovo je
zbirka posebno kreiranih stranica na internetu koje se mogu videti u Web
pregledau.
Zatitni zid: softer i/ili hardver koji je instaliran da bi zatitio vau mreu
od spoljnih napada.
Zrakasto povezivanje (Daisy chaining): povezivanje vie mrenih vo-
rita.
Zvezdasta mrea (Star bus network): najea mrena struktura; svaki
raunar povezuje se sa centralnom takom na mrei.
Osnove
raunarskih mrea
Obrazovni materijal o raunarskim mreama nastavnicima daje pripremljene
materijale za uenike kroz slikovito predstavljenu teoriju i mnotvo praktinih
Osnove
raunarskih mrea
)3".
CET
9 788679 91305 0 CET 305 CET