Franjo VERIC Prof. dr, dipl. ing, grad., Gradevinski fakultet Sveuélista u Zagrebu rego IVANDIC dr., dipl. ing. grad., Gradevinski fakultet Sveutilista u Zagrebu TEMELJENJE ANTENSKIH STUPOVA SAZETAK: Viaéne sile na temelje nastaju kod niza razlisith objekata pa tako i priixom izgradinjo visokih Celiénin stupova za dalekovode ili stupova za beziénu telefon. Nosivost ovakvih temelja opterecenih viaénim silama je uvjetovana dimenzijama temelja i parametrima posmiéne évrstoée tla, all i naginom izvedbe jame za ovakve temelje. U Hrvatskoj je predvideno cca 200 novin stuprih mjesta Visina stupova do 60.0 m za potrebe nove mreZe bezitne telefonije VIP-Net. U radu ée biti prikezan prediozen postupak proraéuna viaéno opterecenih temelia u uslojenom tlu te usporedba postupka s dosadaénjim natinima proraéuna takovih temela FOUNDATION OF ANTENNA MASTS SUMMARY: Foundations of different structures are exposed to tensile forces that appear also during the construction of lifeline steel masts or masts for mobile telephony. The loadcarrying capacity of such foundations depends on their dimensions, parameters of shear strength of subsoils and the method of excavation of foundation pits. In Croatia approximately 200 new antenna masts of 60 m height are forseen to be constructed for the mobile telephony operator VIP-Net. The paper presents the analytical method for calculating tensile loaded foundations cast in layered soil The proposed ‘method is compared to the present methods of calculating such foundations. 175uvop Nova mreza motilne telefonije VIP-Net u Hrvatskoj predvida oca 200 stupnih miesta sa visinama stupova od 24.0 m do 60.0 m u dyjema vjetrovnim zonama sa v = 150 km/h | v = 200 kmih. Svakom se stupnom mjestu posvetiia potrebna paznja pri projektiranju i izvedbi, jer su uvjeti izvodenja bili rijetko dovolino sliéni za nekritéku primjenu prethodno izvedenin rjesenja. Republika Hrvatska moze se grubo podijeliti na dvije zone s obzirom na vrstu tla, Prva je zona unutranjost Hrvatske gdje previadavaju tla s glinom, prahom, pijeskom i élunkom i njihovim mjegavinama, dok je zona uz Jadransko more sastaviena uglavnom od stjenovitog tla. Osim ove podjele i projektna brzina vjetra je veéa uz obalu u odnosu na zalede. Na sikama 1. 1 2. prikazan je niz profila terena za spomenute yjetrovne zone, gdje se zomo moze uotiti razlika u geolo8kim profilma obainog dijela Hrvatske i njezina zaleda. Na sikama 3. 4, dan je tlocrtni poloaj temelja te najéeS¢e dimenzije uz njihovo prostome oblikovanje Uyjetovano Zeljom za iskoristenjem maksimaine sile sile otpora priikom Cupanja temelia. Bez obzira na usvojeni natin proraéuna viatno opteregenog temelja, te na njlhov oblik i dimenzije, tendencija je “dirigirat!" polozajem potencijalne Klizne plohe u tom smisiu da do loma dolazi u tlu koje je u najmanjoj moguéoj mieri nedimuto. To znati da ploha sloma prolazi kroz materijal gdje se mogu maksimalno aktivirati parametri évrstoée tia. To ée biti moguée praviinim oblikovanjem temelia, tj. izveddom potkopne stope, Potkopnu stopu nije uvijek moguée izvesti npr. u nekoherentnom tly ili u stjeni gdje je potrebno miniranje. U takvom sluéaju oblikovanje temelja izvodi se bez potkopne stope sa zakogenim stranicama iskopa ill vertkaino u stijeni, potrebnih dimenzija prema projektiranom opterecenju + HO Slika 1. Primjer profila terena iz vjetrovne zone v=150km/h. 176Slika 2. Primer profila terena iz vjetrovne zi Slika 3. Tlocrini polozaj temelja.Slika 4. Oblikovanje temelja, METODE PRORACUNA VLACNIH TEMELJA Klasiéne metode proraéuna Klasigne metode proraguna nosivosti viaénih temelja pretpostavijaju ravne plohe sloma. Djelovanjy viagne sile suprotstavja se viastita tezine tla temeljne Konstrukeije u tijelu piramidalnog klina ili prizme (like 5). Konzervativno se uzima dominantni utjecaj viastite tezine iz realne pretpostavke da gravitacija nikad nece "zakazati", dok se svi ostali bitni faktor, koji imaju uljecaj na konaénu slomnu Siu, ne uzimaju u razmatranje. Ako je tijelo prizmatiéno t), ako se pretpostavija vertikalna ploha sloma Vanjskoj sili se suprotstavja osim viastite teZina tla i temelja i trenje na piastu promatrane prizme. Daksko u tom sluéaju dominantni problem je odredivanje boénog pritiska na plastu, koji moze varirati ‘od mirnog pritiska do stanja plastiéne ravnoteze. Kod plohe popustanja u obliku piramidalnog tila vlaén9j sili se iskjuéivo suprotstavija Viastita tezina tla i ternelia Slika 5. Klasiéne metode proraguna, 178Prema oznakama na slici 5. moze se napisati za faktor sigurnosti Gy+G,+T Fi v ii Osnovni nedostatak ovih metoda je slaba teorjska podioga ili bolle reéi neispravne teoriiske Pretpostavke metoda. Naime podetne usvojene teoriske pretpostavke o ravnim plohama sloma {vertkalnim ili nagnutim pod kutem) nisu dobile potvrdu u rezultatima eksperimentalnih istrazivanja Ovi rezultati, kako u laboratorju tako i na terenu, ali rezultati numerickin istrazivanja koristenjam ‘metode konaénin elemenata i drugim numeriékim metodama, pokazuju da ploha sloma nije ravna veé zakrivijena ploha. Primjerice na slici 6, moze se vidjeti slika inktementalnin pomaka za viatno optereteni temelj u homogenom tlu. Slika je dobivena koristenjem Konatnih elemenata u programu PLAXIS. Opéenito inkrementalni pomaci prikazuju sliku novonastalin pomaka za odredeni inkrement ‘optereéenia i govore o tendenciji smjera konaénin pomaka, pa tako i o nekoj konaénoj plohi sloma. Na slici Je vidlivo da bi spoj tangentnih linja na strelice pomaka (¢ija duliina govori i o veligini pomaka) dale zakrivienu, a nikako ravnu linju. R N SS. Slika 6. Inkrementalni pomaci viaéno optereéenog temelja u homogenom tlu. Kiasiéne metode ne valja unaprijed odbacit, jer postoje situacie kada se njhovom upotrebom mogu dobiti toéna rjesenja. Naime nije uvijek moguée iskopati temelinu jamu s potkopnom stopom (slika 7). Ovakav oblik temeline jame omoguéava izvedbu temelja najveée vlaéne nosivosti. Lom se odvija kroz prirodno (intaktno) tlo te se razvija po zakrivljenoj plohi. S druge strane ako su stjenke iskopa okomite blago zakoSene bez potkopne stope one postaju privilegirane plohe sloma &to u proragunu treba tvazit. Isto tako ako se jama izvodi u nagibu u nekoherentnom tlu (pijesak ili &junak) ili slabo koherentnim tima u podzémnoj vodi mogu se primjeniti Kiasiéni i suvremeni postupci proraéuna, gdje {reba paziti na parametre nasutog tia koje se ugraduje oko izbetoniranog temelja. 179Slika 7. Iskop temeljne jame s potkopnom stopom i potencijaine plohe sloma. Nove metode proraéuna Suvremene metode pretpostavijaju zakrivijene plohe sloma pri proratunu graniéne sile. Metode se baziraju na analizi naprezania i rezultantnin sila na granitnim povrSinama sloma, dok je sama siomna sila. odredena iz uyjeta ravnoteze mase tla ogranigene povrsinom terena, temelinom stopom | graniénom povrsinom sloma (slika 8.) Slika 8. Noviji modeli proraéuna. ‘Tako se pretpostaviaju torusne plohe sioma ili pak plohe sloma &ij je vertikalni presjek krivulja zvana logaritamska spirala. Povolinim odabirom parametara ove krivuje (kut ) moze se proracun dosia pojednostaviti, ali ne na raéun tognosti konaénog rjesenja, Niz autora je razradiio postupke odredivanja lomne sile kao sto su Balla (1951) koji je analizirao Kruznu temejnu plotu i kruznu plohu sioma, zatim Podsiadio (1969), te Sareé (1978) s koristenjem logaritanske spirale. Sve ove metode promatraju homogeno tlo bez usiojenosti, a rezultati se relativno dobro poklapaju s rezultatima eksperimentalnih istrazivanja. Najéeséi slate] u praksl je ipak taj da je tlo usbjeno, ¢ak i na relativne malim dubinama na kojima se radi ovakvi temeli. Totnija analiza granigne viaéne sile moZe biti nepravijena korigtenjem dostupnih programa baziranih na naprecnim sumerickim metodama, uzimajuci u obzir ovisnost odabranog modela popustanja tia i dobivene lomne sile. Predlozena metoda proraéuna Prediozena metoda bazira se na pretpostavci o torusnom obliku plohe sloma_u uslojenom tu. Proraéun se provodi za proizvolinu honzontainu uslojenost tla sa slojevima razléitih karakteristka. Promatta se’ staticko stanje ravnoteze bez D'Alembert-ove sile i brzine deformacije, “nema oévrseavanja s vremenom, tlo je neosetlivo na povijest opterecenja i deformiranja, dok su parametri posmigne evrstoée konstantni | dovolni tj. samo oni karakteriziraju cjelokupni otpor sredine na pomak: Usvojen je Mohr-Coulomb-ov model za kritenj popustanja ta. 180‘Ovim se modelom Zeli dati jedno opée rjeSenje koje Ge obuhvatiti usiojenost tla. a koje moze poslu2iti kao baza i provjera rezultata buducih eksperimentalnih istrazivanja, Prediozenim modelom moguée je prousiti kakve raziike nastaju u konaénoj velitini slomne sile kada se promatra uslojeno u odnosu na homogeno tlo. Osim proracuna slomne sile 2a usiojeno tlo moguée je i varirati oblike kliznih ploha ‘odnosno radijuse kruznih lukova torusnih ploha, Za homogeno tio s parametrima c, p, y Konaéni izraz za viagnu nosivost temelja moze se dobiti prema ‘oznakama na slici §.: Slika 9, Homogeno tio. p=r+(R-Roosa) =r +R(1- cosa) oz = Oy = 6, -Sina = yzsino ty = C+optap = c+ yztg@ sina Diferencijal povrsine: df = 2pnds = 2pndsRda = 2Re[r + R(1~ cos a)]|der Diferencijal sile posmiénog otpera u smjeru plohe loma: dT = cdf = (c+ yzIg9 sin) 2Rnfr + R(1- cosca)}der Okomita sastavnica je: dT, = dT cosa dT, = 2Rx [rcosa + yrHtgesinacosz: - 7rRtge sin? « cosa + cR(1-cosa)cosa + + yRHtgg(1- cos)sinacose. - yrRige sin* «(1- cosa) cos a}da. Rezultantna sila za homogeni sloj: T= for, 0 181Rare Joos ade + yHtgo [sin.cos ada. ~ ° 0 ~ 7fRtgo [sin? a.cos ada. 4Re [(1- cosa) cos ade. + 0 a + yRHtgg [(1- cosa) sina cos ada ~/R?tg@ J(1- cosa) sin? acos ada ° a U siuéaju kada promatramo proizvoljan broj n slojeva tla (slika 10.) izraz za diferencialsile posmiénog otpora u smjeru plohe loma za sloj i izgleda ovako: 1 Ty = Rafe, +1 7 a(Sino 1 -Sin@)) + 7\(sino; sina)IRigo; sina} [r+R(1—cosa)}de. Ukupna okomita sastavnica za n slojeva ta. Ta atw W=2tw=z Jovy — gdlewo=0 Ot a Flows 1V Slika 10. Proraéun viaéne nosivosti temelja u uslojenom thy, Usporedba predlozenog postupka s postojetim rjeenjima Prediozeni postupak usporedivan je s dostupnim rezultatima istraZivanja slomne viaéne sile na temelje raziéith geometriskh karakteristika u razlititm tima, Ovdje se deje prikaz usporedbi s eksperimentainim istrazivanjima provedenim u laboratoriju i na samom terenu u prirodi Na slici 11. dan je prikaz rezultata odredivanja slomne sile na osnovu taboratorjskihpokusa provedenih u Sarajevu i Gdansku (1975. Dz. Saraé, F. Verié, K. Horvat). Provedena su istragivanja na avninskim i prostornim modelima. Ovdje su prikazani rezultati odredivanja lormne sile na ravninskom modelu (slka 11.) i to za temelj kruznog popreénog presjeka. Temelj se nalazio u homogenom sloju pijeska sa sliedeéim karakteristikama: kut trenja 9=48°, kohezilja c=0, i zapreminska tezina y=17.05 kN/m’, Najbolje poklapanje s dobivenim eksperimentalnim rezultatima, ali i s postojecim teorijskim rjeSenjima (Sarat i Balla) dobiva se za kiznu plohu koja sijege razinu terena pod kutem o=T1/4+ 9/2. Na slici su prikazani i rezultati dobiveni za raziite radijuse Kliznih ploha odnosno kuteve kruznih isjecaka. Ovi rezultati mogu biti od koristi u situacijama kada je tlo usiojeno i kada nije unaprijed poznat oblik slomne plohe. 182i 9 Xi Slika 11. Modelsko ispitivanje pomiaka éestica tla iznad sidrigne plote (Taylor-Schneebeli; ravninski ‘model s aluminjskim valiticima Saraé 1976.) te ravninski modi s pieskom (Sarat 1975.) 1835000 Slomna sila woo — | 6 Log. spirala ssa | |-@-Eksp. rezultati Io Balla ones 10000 009 005 010 o48 020 026 020 036 040 045 0.40 tml Slika 12, Usporedba rezultata laboratorijskih istrazivanja i teorijskog rjesenja Na slici 12. prikazan je terenski model izveden u Ivani¢ Gradu (1975. D2. Saraé, F. Verié, K. Horvat) lzvedena su tri temelja dok su ispitivanja vrsena s kratkotrajnim i dugotrajnim opterecenjem. Tio na promatranoj lokaciji sastojalo se od anorganskin glina srednje i niske plastiénosti tesko gnjeive konzistencije sa sljedecim karakteristikama: kut trenja 9=20", kohezija c=20 kNim?, i zepreminska tezZina y=19.0 kNim?, Na slici 13. dana je eksperimentaino dobivena zakonitost promjene viatne sile 1 vertikalnog pomaka temelja. Na icj slic uertane su vrijednosti lomne sile dobivene prema predlozenom postupku i to za vige vrijednosti faktora sigurnosti s obzirom na parametre ispitivanog tla, Graniéne sile 8 obzirom na faktore sigurnosti dobro se ukiapaju u dobivene rezultate, a istovremeno se moze provjeriti i krterij maksimainog dozvoljenog vertikalnog pomaka temelia. Slika 13. Terenski model 184€=20 N/m? g=20" y=19 kNim? 2% 40 a 0 100 120 140 160 180 200 220 w [mm] Slika 14. Usporedba rezultata terenskin istrazivania i teoriskog rjesenja 'Nadalje analizirana je usporedba rezultata dobivenih s razlttim radijusima stornnih ploha (slika 14.), | to za dvosiojno tlo. U prvom sluéaju je vertialni kut na dnu temelja 90°, dok je u drugom sluéaju on jednak va=45-9/2, Za oba sluéaja je kut izlaza siomne plohe vp=45+q/2. Na slici 14. je vidlivo da se veée graniéne sile dobivaju za duze radijuse slomnih ploha, jer su i njihove povisine veée uz dakako vedi volumen tla kojeg okruzuju. Pravilan odabir radiusa odabrane siomne plohe mora biti uvjetovan clirektnim ispitivanjam na samom terenu uz podrSku dostupnim komercijalnim programima za proraéun geotehniékih problema. | oa ®D ce20 kN exo cask yeas pear ug gest Cea ent wae \ AZVAAgHE sine v feng @ ‘tosney cork Heb ere SN @ A64RN AneseN AgesbN L124 EN Hum 4430, 4343 450 a5. — 2 ows om 73 Slika 15. Usporedba rezultata za razne oblike slomnin ploha u usiojenom tly 185ZAKLJUCAK Projektiranjem i izvedbom do sada cca 150 stupnih mjesta na djelovanje viaénih, alii tlaénih sila na temelje stupova za novu mrezu mobilne telefonije u Republici Hrvatskoj steéeno je novo iskustvo u nijhovu projektiranju i izvoenju, Predlozeni postupak proraéuna graniéne viatne sile pltkog temelja Samea dobro se poklapa s vee postojecim teoretskim rjeSenjima, ali i rezultetima eksperimentalnin istrazivanja kako u laboratoriu tako i na samom terenu, Proraéuni su provedeni za homogena tla | Usporedivani s podacima iz dostupne literature. Prikazanim rjesenjima moguée je raguneti slomnu sil i 2a uslojeno to f, za proizvoljan broj siojeva ta razliétih parametara évrstoée. Isto tako moguce je Variratii dimenzije sami Kliznih pioha, koje su opéenito torusne plohe s kruznom izvodnicom. Na taj hatin rezultati dobiveni prediozenim postupkom na samom terenu, gdje je u_vedini sluéajeva tlo Uslojeno, mogu se usporediti s eksperimentalno dobivenim rezuttalima. Tako se moze, uz odgovarajuce numeriéke modele, ali | iskustvo projektanta i istrazivata, dobiti reaina sika kako ‘ukupne slomne sile viagno opterecenog temelja, tako i samog oblika plohe popustanja. Bez obzira na uslojenost tla i sam oblik plohe loma (ako Se uopce moze govoriti u tom sluéaju o neko) toéno| {geometiisko) formi te plohe), vazno je na odgovarajuéi nadin iavoditi jae za tako optereéene temelie 4) s potkopnom stopom. Takav na¢in izvedbe omoguéit ée maksimalno iskoristenje temelinog tla. LITERATURA Bella, A: Resistance to breaking out of mushroom fondations for pylons, Proceedings of the ol International Conference on Soil Mechanics and Foundation Engineering, Paris, 1961 Podsiadlo, R.: Graniczna sila wyrywania z gruntu okraglej plyty, Rozprawy hydrotechniczne Instytua Budownictwa wodnego. Warszawa, 1969. ‘Sara, D2: Bearing Capacity of Anchor Foundations as Loaded by Vertical Force, Institue for Geotechnies and Foundation Engineering, Publications5, Sarajevo, 1975. Saraé, Dé, Verié, F., Horvat, K: Dimenzioniranje temelja dalekovodnin stupova prema viaénoj sili, Fond radova poduzeca "Geoexpert’, Zagreb, 1976. Chattopadhyay, B.C., Pise, P.J.: Breakout Resistance of Horizontal Anchors in Sand, Soils and Foundations, Vol.26, No.4, 16-22, Dec. 1986, Japanese Society of Soil Mechanics and Foundation Engineering, VIP-Net, Arhiva Daiekovoda, Zagreb VIP-Net, Arhiva Gradevinskog fakulteta, Zagreb 186