UVOD U EKONOMIKU

EKONOMIKA znanost koja prouava kako drutvo bira uporabu oskudnih resursa koji imaju
alternativnu upotrebu kako bi proizvelo razliita dobra i razdijelilo ih meu sobom.

Dijeli se na dva podruja: mikroekonomika i makroekonomika

1. MIKROEKONOMIKA
- Znanstvena grana koja prouava ponaanje pojedinanih ekonomskih entiteta:
proizvodna poduzea, kuanstva, industrijski sektori ...
- Utemeljitelj: Adam Smith u svojoj knjizi Bogatstvo naroda, 1776.g
Ideolog lassiez-faire gospodarstva slobodnog trita
paradoks lassiez-faire ekonomike:
Svi akteri ekonomskog ivota rukovode se svojim vlastitim
interesom
Slobodno trite, u kojem se drava ne mjea u ekonomske
odluke, osigurava da iz porage za vlastitim boljitkom proizlazi
opii boljitek drutva liberalna ekonomska ideologija
2. MAKROEKONOMIKA
- Znanstvena grada koja prouava ponaanje cjelokupnog nacionalnog gospodarstva i
utvruje meuovisnosti izmeu vanijih agregata: tednja, izvoz/uvoz, investicije ...
- Utemeljitelj: John Maynard Keynes u svojoj knjizi Opa teorija zaposlenosti, kamate i
novca, 1936.g.
Makroekonomska politika:
Formuliraju ju politiari, izvravaju vladini ekonomisti
Cilj: postizanje odgovarajueg stanja ekonomije, koje jami blagostanje i
ekonomski rast
Sastavnice : fiskalna (provodi ju drava (porezne stope, proraun ...) ) i
monetarna (provodi ju sredinja banka (odreivanje kamatnih stopa, intervencije
na otvorenom tritu))

TRI temeljna pitanja ekonomike:

TO? to i koliko proizvoditi
KAKO? kako oskudne resurse angairati za proizvodnju potrebnih dobara
ZA KOGA? za koga proizvoditi?

RESURSI prirodni izvori, rad i kapital

OBLICI EKOMONIJA:
1. TRINA
- Slobodno poduzetnitvo i slobodna konkurencija pojedinci i privatna poduzea donose
odluke o proizvodnji i potronji
- Lassiez faire je ekstremni oblik trine ekonomije
- Potpuno nemjeanje drave
- Poduzea tee proizvodnji
- Engleska u 19 st.

2. NAREDBODAVNA
- Komunistike i socijalistike zemlje u 20 st.
- Javno vlasnitvo, odluke donosi dravna birokracija
 - Neuinkovita

3. MJETOVITA
- Nema idealne trine eokonomije
- Odreena razina dravne intervencije
Fiskalna politika prikupljanje poreza i redistribucija sredstava
Monetarna politika ponuda novca
Regulatorna zakonodavno okruenje
Stvaranje infrastrukture (materijalne i intelektualne)
Politike usluge

KLJUNI KONCEPTI:
1. OPORTUNITETNI TROAK vrijednost najvrijednijeg proputenog dobra ili usluge
2. KORIST I TROAK
3. TRITE razmjena dobra; posredni mehaniziam koji omoguuje razmjenu
 PONUDA I POTRANJA
EKONOMSKI MODELI:
1. KRUNI TOK EKONOMIJE
- Vizualni model trita koji pokazuje tijek novce i faktora ponude i potranje na tritu

2. GRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTI

- Dijagram koji pokazuje maksimalnu proizovdnju nekog gospodarstva uz raspoloivu
koliinu faktora proizvodnje i tehnologiju proizvodnje u odreenom vremenskog
intervalu
- PPF = Production Possibilites Froniter

GRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTI UZ KONSTANTAN OPORTUNINTETNI TROAK

 GRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTI UZ RASTUI OPORTUNITETNI TROAK

EKONOMSKI KONCEPTI OPISANI GRANICOM PROIZVODNIH MOGUNOSTI

- Oskudnost, izbor, oportunitetni triak, efikasnost, nezaposlenost, ekonomski rast

TRITE I ZAKONI PONUDE I POTRANJE

PONUDA I POTRANJA
- Ponuda (eng. supply) i potranja (eng. demand) su pokretai trinog gospodarstva
TRITE organizirana grupa prodavaa i kupaca odreenog dobra ili ulusge
- Pojmovi ponuda i potranja odnose se na ponaanje ljudi

KUPCI ODREUJU POTRANJU, A PRODAVAI PONUDU

1. POTRANJA
- Ona koliina dobara koje je kupac u mogunosti i spreman kupiti po razliitim cijenama
tijekom specifinog vremenost perioda

ZAKON POTRANJE:

P Qd

- Ceteris paribus lat. Nita se drugo nije promijenilo

 - Naini prikazivanja zakona o potranji: tablca potranje i krivulja potranje

- Trina potranja zbroj svih individualnih potranji

- Mogui utjecaji na promjenu potranje cijele funkcije: prihod kupaca, cijena slinih
dobra, okus proizovda, oekivanja
kupaca, broj kupaca

OVISNOST POTRANJE O PRIHODU:

Normalna dobra porastom prihoda
kupca raste potranja
Inferiorna dobra porastom prihoda
kupca pada potranja

CIJENA POVEZANIH DOBRA:

Porast cijene jednog povea potranju
drugog proizvoda = SUBSTITUTI
Porast cijene jednog smanji potranju
drugog proizvoda = KOMPLEMENTARNA
DOBRA

2. PONUDA
- Ona koliina dobra koju je prodava u mogunosti i spreman proizvesti i ponuditi za
prodaju u razliitim koliinama i po razliitim cijenama tijekom specifinog vremenskog
perioda

ZAKON PONUDE:

P QS
 Naini prikazivanja zakona o ponudi: tablica ponude i krivulja ponude

- Trina ponuda zbroj svih individualnih ponuda

- Uzroci promjeni ponude: cijena sirovina, tehnologija, cijena ostalih dobara, broj
prodavaa, porezi i poticaji,
vladine restrikcije

RAVNOTEA PONUDE I POTRANJE

Ravnotea postignuta cijena kod
koje ponuena koliina nekog dobra
jednaka traenoj koliini tog istog
dobra

Ravnotena cijena cijena kod koje

je izjednaena traena i ponuena
koliina

Ravnotena koliina ponuena i

traena koliina kod ravnotene
cijene
POREMEAJ TRITA
Viak kada je cijena > ravnotene cijene, onda je koliina ponude > koliine potranje
Prodavai sniavaju cijenu kako bi poveali prodaju, te dolazi do pomaka prema
ravnotei
Manjak kada je cijena < ravnotena cijena, onda je koliina ponude < koliina
potranje
Prodavai poveavaju cijenu jer previe kupaca potrauje ista dobra, te dolazi do
pomaka prema ravnotei

ZAKON PONUDE I POTRANJE zahtjeva da se cijena bilo kojeg dobra tako prilagodi da koliine
ponude i potranje tog dobra budu u ravnotei. Odluuje pomie li neki dogaaj krivulju ponude ili
potranje, pomie li se krivulja u lijevo ili u desno.
 ELASTINOST
PRIMJENA PONUDE I POTRANJE
ELASTINOST mjera kako kupci i prodavai reagiraju na promjene stanja na tritu

1. CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE

- Mjeri koliko se promijeni traena koliina dobra kada se promjeni njegova cijena
DEFINICIJA: Postotna promjena traene koliine
podijeljena s postotnom promjenom cijene

FAKTORI: %
=
Cjenovnu elastinost potranje odreuju %
njezine determinante:
o Raspoloivost supstitita
o Nune potrebe nasuprot luksuznoj robi
o Postotak prihoda koji se troi na dobro

Cjenovna elastinost visoka: njegova koliina potranje jako reagira na

promjene cijene
Cjenovna elastinost nista: koliina potranje slabo reagira na promjene cijena

Potranja je elastinija, odnosno elastinost je via kad:

o Postoji vei broj nadomjesnih dobara
o Dobra su luksuzna
o Vei postotak prihoda koji se troi na dobro

CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE U JEDNOJ

TOKI:
 LUNA CJENOVNA ELASTINOST:

Elastinost potranje (cjenovna elastinost) je za normalna dobra UVIJEK NEGATIVNA.

Potranja za nekim dobrom je: neelastina, ako je 0 < |E(Q) | < 1
Jedinino elastina, ako je | E(Q) | = 1
Elastina, ako je |E(Q)| > 1

UTJECAJ CJENOVNE ELASTINOSTI POTRANJE NA PRIHOD PROIZVOAA

UKUPAN PRIHOD: jednak umnoku cijene P koju su platili kupci i koliine dobara Q koje su
prodali prodavai.
TR total revenue
P price
Q quantity

Kada je potranja cjenovno neelastina, poveanje cijene

poveava ukupni prihod.

2. DOHODOVNA ELASTINOST POTRANJE

- Pokazuje osjetljivost promjene potranje nekog dobra s obzirom na promjenu dohotka
potroaa

- Odreena vrstom dobra: normalna i inferiorna dobra

- Poveanje dohotka poveava koliinu potranje za normalnim dobrima, ali smanjuje
koliinu potranje za nferiornim dobrima
- Dobra koja potroai smatraju neophodnim tee da budu neelastina (hrana, gorivo,
odjea...)
- Dobra koja potroai smatraju luksuzom tee da budu elastina (krzno, skupa hrana,
sportski automobili...)

Normalna dobra E I > 0

Nuna dobra 0 < E i < 1
Luksuzna dobra E i > 1
Inferiorna dobra E i < 0

LUNA DOHODOVNA ELASTINOST :

 3. KRINA CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE
- Pokazuje postotnu promjenu potraivane koliine dobra koja nastaje kao rezultat
postotne promjene cijene povezanog dobra

E xy > 0 Supstituti
E xy = 0 Neovisna dobra
E xy < 0 Komplementi

LUNA KRINA CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE:

ELASTINOST POTRANJE I VREMENSKI HORIZONT

TRGOVANJA
Elastinost potranje u dugom roku vea od kratkorone
elastinosti.
Osnovni razlog: potroai u duljem roku sposobiniji pronai
alternative za koritenje ak i inae vrlo neelastinih dobara
ELASTINOST PONUDE

1. CJENOVNA ELASTINOST PONUDE

- Mjeri koliko se promijeni ponuena koliina dobra kad se promijeni njegova cijena
DEFINICIJA: postotna promjena ponuene koliine podijeljena s postotnom promjenom
cijene

|E s |> 1 elastina ponuda

|E s | = 1 jedinino elastina pon.
|E s | < 1 neelastina ponuda

LUNA CJENOVNA ELASTINOST PONUDE:

DETERMINANTE CJENOVNA ELASTINOSTI PONUDE:

o Sposobnost prodavaa da promjene koliinu ponuenh dobara
o Vremenski period trgovanja
 PONAANJE POTROAA
TEORIJA POTROAEVA IZBORA objanjava ime se ljudi rukovode u svom odabiru dobara i usluga
odnosno zato neka dobra preferiraju vie, a druga manje.
Ekonomska teorija objanjava izbor potroaa korisnou to ga on pripisuje nekom dobru ili usluzi uz
pretpostavku njegovog racionalnog ponaanja.

KORISNOST
- Subjekivni uitak/zadovoljstvo koje potroa osjea troei neko dobro
- Razlikuje se ovisno o potroaevim potrebama
- Potroa nastoji maksimalizirati korisnost

GRANINA KORISNOST
- Dodatno ili pridodano zadovoljstvo koje steknemo od troenja 1 dodatne jedinice nekog
dobrauz uvjet da druge priozvode troimo kao i prije
- Suvremena teorija korisnosti potjee iz utilitarizma
- Daniel Bernoulli, 1738.g pokus s dukatima

MU marginal utility
TU total utility
Q quantity

- ZAKON OPADAJUE GRANINE KORISNOSTI koliina dodatne (granine) korisnosti

smanjuje se kada neka osoba troi sve vie i vie nekog dobra

UKUPNA KORISNOST
- Korisnosti cjelokupne koliine nekog dobra ili usluge
- Dobiva se zbrajanjem graninih korisnosti
 - Krivulja ukupne korisnosti je pozitivnog nagiba poveanjem potronje poveava se i ukupna
korisnost pretpostavka nezasitnosti

- Krivulja dosee svoj maksimum kada je granina korisnost jednaka 0

- Gdje je granina korisnost negativna, ukupna korisnost e se smanjivati, krivlja ima negativan
nagib pretpostavka racionalnog ponaanja ovjek nee nastaviti s konzumacijom , taj se
dio funkcije nee ostvariti

TEORIJA KORISNOSTI
Jeremy Bentham (18/19 st), eng filozof
Organizacija drutva prema naelu korisnosti promicanje najvee sree najveeg
broja ljudi
Dvije teorije:
1) Korisnost se moe kvantitativno izraziti u jedinicama korisnosti (util) KARDINALISTI
potroaev izbor temelji se na graninoj korisnosti
2) Korisnost kvantitativno nemjerljiva ORDINALISTI potroaev izbor na temelju
preferencije
autor teorije talijanski ekonomist Vilfred Pareto
Tri pitanja
? Kako potroaeve preferencije odreuju potranju?
? Kako potroai alociraju dohodak na kupnju razliitih dobara?
? Kako potroai iji je dohodak ogranien odluuju koju kombinaciju dobara
kupiti?

EKONOMIKA BLAGOSTANJA
- Prouava kako alokacije resursa utjeu na ekonomsku dobrobit
- Potroai i prodavai imaju korist zbog sudjelovanaj na tritu
- Ravnotea trita maksimilizira ukupnu korisnost i zbog toga blagostanje i protoaa i
prodavaa

- POTROAEV VIAK mjera ekonomskog blagostanja potroaa

- PROIZVOAEV VIAK mjera ekonomskog blagostanja proizvoaa

POTROAEV VIAK
SPREMNOST PLAANJA - maksimaln iznos koji je protoa spreman platiti za odreeno dobro
POTROAEV VIAK razlika izmeu ukupne korisnosti dobra i trine cijene
 Viak e se poveati ako se : pri istoj trinoj
cijeni povea granina korisnost i pri danim graninim
korinostima smanje trine cijene

PROIZVOAEV VIAK
PRIOZVOAEV VIAK razlika izmeu iznosa za koji je proizvoa prodao dobro i trokova
proizvodnje istog proizvoda
Kako je potroaev viak povezan s krvuljom potranje, tako je proizvoaev viak povezan s
krivuljom ponude
 UINKOVITOST TRITA

Ukupni viak

= potroaev viak + proizvoaev viak

PONAANJE POTROAA
1) PREFERENCIJE
- Subjektivna kategorija
- Binarna relacija preferencije
Pretpostavke:
o Ureene (potoai mogu rangirati sve
koare dobara)
o Tranzitivne (ako potroa preferira A u
odnosu na B i B u odnosnu na C, onda on
preferira A u odnosi na C)
o Ureene + tranzitivne = racionalne
KRIVULJE INDIFERENCIJE pokazuju kombinacije
dobara koje daju istu ukupnu korinost
Kako bismo opisali preferencije za sve kombinacije,
posluit e nam skup ili mapa krivulja indiferencije.
Krivulje dalje od ishodita prikazuju kombinacije
dobara koje daju viu razinu zadovoljstva.

Kako potroa zamjenjuje jedno dobro drugim mjeri

GRANINA STOPA SUSPTITUCIJE (MRS)
MRS je opadajua kako se pomiemo dolje po krivulji
opadajua granina stopa supstitucije

Dva ekstremna sluaja: savreni supstituti i savreni komplementi

2) BUDETSKO OGRANIENJE
- Preferencije same ne objanjavaju ponaanje potroaa
- Dohodak ograniava mogunosti potroaa
BUDETSKI PRAVAC pokazuje sve kombinacije dva dobra za koji su ukupni izdaci jednaki
ukupnom dohotku

- Nagib BP mjeri relativni troak cijene u jedinicama (odjee)

negativni omjer cijena dvaju dobara
stopa zamjene dva dobra bez da se mjenja iznos dohotka

3) RAVNOTEA POTROAA
Potroai odabiru kombinaciju dobara koja e maksimilizirati njihovu korisnost uz ogranienje
dohotka kojim raspolau
Odabrana koara mora zadovoljiti dva uvjeta:
1. Da je locirana na budetskom ogranienju
(potroa troi sav dohodak)
2. Da daje potroau najviu razinu korisnosti
(vie je bolje)
- Korisnost je maksimalna kada je : granina stopa supstitucije jednaka omjeru cijena (SAMO u
toki optimalne potronje)

Ako je MRS = Px / Py => potroa moe realocirati potronju i poveati korinost

Ako je MRS > Px / Py => potroa e kupovati X dok ne postane MRS = Px / Py
Ako je MRS < Px / Py => potroa e kupovati Y dok ne postane MRS = Px / Py

Ako potroa uz dati dohodak moe konzumirati samo

jedno dobro, ta se solucija naziva KUTNO RJEENJE.
 PROIZVODNJA I TROKOVI
DEFINICIJA PRIZOVODNJE
- Teorija poduzea opisuje kako poduzea donose proizvodne odluke o minimizaciji trokova te
kako trokovi ovise o razini proizvodnje
- Poduzee angaira resurse kako bi priozvelo i prodalo svoje proizvode i usluge
- Faktori priozvodnje: rad, sirovine i kapital
- UKUPNI PROIZVOD odreuje ukupnu koliinu priozvedenog priozvoda
- GRANINI PROIZVOD ODREENOG INPUTA dodatni proizvod
proizeden jednom dodatnom jedinicom tog inputa dok se drugi
inputi dre nepromjenjenima
- PROSJENI PROIZVOD ukupni proizvod podjeljen s ukupnim
jedinicama rada produktivnost rada

ZAKON PADAJUIH GRANINIH PRINOSA tvrdi da angaman svake sljedee dodatne koliine nekog
inputa sve manje i manje doprinosi porastu proizvodnje.

FUNKCIJE PROIZVODNJE
- Odnos inputa i outputa opisan je FUNKCIJOM PROIZVODNJE
- Pokazuje najveu razinu proizvodnje (Q) koju neka tvrtka moe prozvesti uz bilo koju zadanu
kombinaciju inputa
- Inputi i razina proizvodnje su tokovi te se po pravilu promatraju kroz odreeno vrijeme
- Jednadba vrijedi uz zadanu tehnologiju, odnosno odreenu razinu znanja o raliitim
metodama koje se mogu koristiti u procesu pretvaranja inputa u proizvode
- Sve kombinacije koliina rada i kapitala koje dovode do
proizvodnje istog outputa moemo povezati krivuljom koja
se naziva izokvanta

MAPA IZOKVANTI
- Svaka izokvanta pripada razliitoj raizni priozvodnje, a ona
raste kako se pomiemo desno i gore
- Pokazuju fleksibilnost poduzea pri odluivanju o proizvodnji

- Svako je poduzee ogranieno budetskim pravcem.

Maksimalna koliina proizvodnje se postie u toki gdje budetski pravac tangira izokvantu
 KRATKI ROK razdoblje u kojem se jedan ili vie faktora proizvodnje ne mogu mijenjati, tj
kratkorono postoji barem jedan nepromjenjivi faktor kojeg nazivamo fiskim inputom

DUGI ROK vremenski rok potreban da se promijene svi inputi

- U kratkom roku tvrtke mijenjaju intezitet koritenja svojim kapaciteta, a u dugom roku
mijenjaju veliinu proizvodnih kapaciteta

PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM

RAD
- Kapital fiksan, rad varijabilan kratkorona analiza
PROIZVODNJA S DVA VARIJABILNA FAKTORA
- Analiza proizvodnje u dugom roku gdje su inputi kapitala i inputi rada promjenjivi
- Poduzea mogu prozivoditi na mnoge naine kombiniranjem razliitih koliina kapitala i rada
- Izokvantama se analizira i usporeuju razliite kombinacije inputa kapitala i rada, te outputa
Nagib svake izokvante govori koja
koliina jednog inputa se moe
zamijeniti drugim inputom, uz
zadravanje konstantne proizovdnje
GRANINA STOPA TEHNIKE
SUPSTITUCIJE (MRTS)
koliina kapitala/rada koja se mora
smanjiti da bi se poveala upotreba
rada/kapitala za jednu jedinicu uz
zadravanje iste razine proizvodnje
MRST > 0

Kako se miemo niz izokvantu, MRST opada. Matematika posljedica je da su izokvante

konveksne (svinute prema unutra)

ODNOSI KOJI VRIJEDE NA IZOKVANTI

a) Dodatna proizvodnja dobivena dodavanjem rada
MP L granini proizvod rada(poveanje proizvodnje
po jedinici dodatnog rada)
L broj jedinica dodatnog rada
b) Smanjenje razine proizvodnje koje je uzrokovano smanjenjem inputa kapitala
MP K granini proizvod kapitala (gubitak proizvodnje
po jedinici smanjenja kapitala)
K broj oduzetih jedinica kapitala
PRINOSI NA OPSEG
- Jedan od naina poveanja razine proizvodnje
- Stopa kojom razina proizvodnje raste ako proporcionalno poveamo koliine inputa
- Rastui, konstantni ili padajui

RASTUI: za jedanko poveanje outputa potrebno je sve manje i manje poveanje

inputa(ekonomija opsega). Izokvante su sve blie jedna drugoj kako se udaljavaju od
ishodita. Rastui prinosti znae da je ekonomski isplativije da proizvodi jedna velika tvrtka uz
relativno niske trokove nego mnogo malih tvrtki uz relativno visoke trokove

KONSTANTNI: Veliina pogona ne utjee na produktivnost njenih inputa. Izokvante jednako

udaljene.

PADAJUI: Izokvante sve udaljenije jedna od druge. Za jednako poveanje outputa potrebno
je sve vee i vee poveanje inputa (disekonomija opsega)

RAZMATRANJE TROKOVA
- cilj poslovanja = PROFIT
- PROFIT = ukupni prihod ukupni troak
UKUPNI TROAK:
o EKSPLICITNI TROAK troak nastao plaanjem u novcu resursa koritenog u
proizvodnji
o IMPLICITNI TROAK troak koji predstavlja vrijednost resursa koritnog u
proizvodnji, ali za koji nije izvreno plaanje novcem
o NEPOVRATNI TROAK nastao u prolosti i ne moe se promijeniti sadanjim ili
buduim odlukama
Dvije komponente:
FIKSNI TROAK (FC) onaj koji se ne mijenja razinom
prozvodnje, a moe ga se elimiminirati samo prestankom
poslovanja
VARIJABLNI TROAK (VC) troak koji se mijenja s
promjenom razina proizvodnje

GRANINI TROAK (inkrementalni troak) porast troka koji

nastaje zbog proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda

PROSJENI UKUPNI TROAK (ATC)

PROSJENI FISKNI TROAK (AFC)

PROSJENI VARIJABLINI TROAK

(AVC)
 TRINI ODNOSI 1
Savrena konkurencija i savreni monopol
Trine stukture
1) Savrena konkurencija
2) Savreni monopol
3) Monopolistika konkurencija
4) Oligopol

Modeli se razlikuju u nekoliko injenica: broju poduzea na tritu, standardni proizvod ili razlike i
lakoa kojom ulaze na trite.

MODEL SAVRENE KONKURENCIJE

- Utemeljen na tri pretpostavke
1) Preuzimanje cijene (price-taking)
2) Homogenost priozvoda
3) Slobodan ulaz i izlaz

PREUZIMANJE CIJENE
- Konkurencija mnogih poduzea na tritu
- Vrijedi i za kupce i za poduzea
- Prodaja svakog pojedinanog poduzea ini samo manji dio trita
- Njegove odluke nemaju nikakvog utjecaja na cijene na tritu
- Svaki kupac kupuje tako mali dio ukupne proizvodnje da nema nikakvog utjecaja na trine
cijene

HOMOGENOST PROIZVODA
- Proizvodi svih poduzea na tritu savreno zamijenjivi homogeni
- Niti jedno poduzee ne moe povisiti cijene svojeg proizvoda iznad konkurencije bez da u
znantno opadne prodaja
- Osigurava postojanje jedinstvene rine cijene

SLOBODAN ULAZ I IZLAZ

- Nema ogranienja u vidu posebnih trokova koji bi poduzeu oteali ulaz na neko trite i
proizvodnju ili izlaz iz trite u sluaju gubitka
- Posljedica toga je da kupi mogu lako zamijeniti jednog dobavaljaa drugim u sluaju pokuaja
povienja cijene, a dobavljai mogu neomateano izlaziti i ulaziti na trite uoe li poslovnu
priliku i izai ponu li gubiti novce

PRIHOD NA KONKURENTNOM TRITU

UKUPNI PRIHOD = umnoak prodajne coijene i koliine prodanih
proizvoda
PROSJENI PRIHOD pokazuje koliki prihod poduzee ostvaruje za
karakteristini prodani priozvod
GRANINI PRIHOD = promjeni ukupnog
prihoda za dodatno prodani jedan proizvod
MAKSIMALIZACIJA PROFITA
Cilj poduzea: maksimalizirati profit
Profit:

ODLUKA ZA PREKID PROIZVODNJE

PREKIDA PROZIVODNJE oznaava odluku u kratkom roku da poduzee ne priozvodi u odreenom
periodu zbog trenutanog stanja na tritu
IZLAZ oznaava odluku u dugom roku da poduzee napusti trite

Poduzee uzima u obzir nepovratne trokove kod odluke za izlaz, ali ih ne uzima u obzir kad
prekida proizvodnju

NA DUGI ROK
- Poduzee izlazi s trita ako je prihod
od proizvodnje manji od ukupnog troka

- Poduzee ulazi na trite ako moe

ostvariti profit
MODEL SAVRENOG MONOPOLA
- Utemeljen na etiri pretpostavke
1. Davanje cijene (price-maker)
2. Samo jedan proizvoa
3. Ne pstoji zamjenski proizvod
4. Prepreke ulazu na trite

Zato nastaje monopol? osnovni uzrok nastajanja monopola je postojanje prepreka za ulaz
na trite uzroci prepreka: vlasnitvo nad kljunim resursima, drava ustupa pravo
jednom poduzeu ekskluzivnu proizvodnju odreene robe i troak prozvodnje jednog
proizvoaa je manji (efikasnija proizvodnja) nego veeg broja manjih proizvoaa

PRIRODNI MONOPOL
- Takav oblik trine nesavrenosti kod kojeg jedan proizvoa moe opsluiti cijeli sektor na
tritu s veom efikasnou nego li vei broj konkuretnih proizvoaa
- Javlja se kad tehnologija proizvodnje uzorukje visoke fiskne trokove, dok se dugoroni
ukupni prosjeni troak smanjuje paralelno s poveanjem obujma proizvodnje
- Kako raste proizvodnja poduzee moe naplaivati sve nie cijene i pritom nastaviti
ostvarivati prihod
GRANINI PRIHOD MONOPOLA
- Uvijek manji od cijene proizvoda
- Kad monopol spusti cijeni da proda dodatnu jedinini koliinu
proizvoda, prihod ostvaren prodajom prethodne jedinine
koliine prizovda takoer pada
- Efekt na ukupni prihod kolinski efekt ( Q je vei), cjenovni
efekt(P je manji)

MAKSIMALIZACIJA PROFITA
- Granini prihod = granini troak

SAVRENA KONKURENCIJA
P = MR = MC

SAVRENI MONOPOL
P > MR = MC

PROFIT MONOPOLA
dokle god je cijena vea od prosjenog ukupnog troka

SOCIJALNI TROAK MONOPOLA

- Socijalni optimum se postie kada poduzee posluje s cijenom jednakom graninom troku
to je karakteristika savrenog konkurentnog trta
- Monopol maksimalizira svoj profit uskratom kolina i posljedinim podizanjem cijene
- Uskrata ospega proizvodnje ispod razine koja odgovara socijalnom optimumu ima dva
nepovoljna drutvena uinka (tzv socijalni troak): proputen viak potroaa i proputena
trina vrijednost proizvodnje (eng deadweight)
 DISKRIMINACIJA CIJENA
- Poslovna praksa kad se ista roba prodaje po razliitim cijenama razliitim kupcima, iako je
troak proizvodnje za sve kupce jednak
- Nije mogua na konkretnom tritu
- Savrena diksriminacija cijena odnosi se na sluaj kad monopolist tono poznaje spremnost
svakog kupca da po odreenom cijeni kupi proizvod
- Dva efekta: poveava profit monopola i smanjuje mrtvi teret (deadweight)

KAKO SPRIJEITI MONOPOL?

- Dravna intervencija: regulatorna politika, pretvorba monopola u javna poduzea, uvoenje
konkurentnosti u monopol(antitrust)
 TRINI ODNOSI 2
Monopolistika konkurencija, oligopol, teorija igara

MONOPOLISTIKA KOKNURENCIJA
- Poseban oblik trine strukture u kojoj jake kompanije vre DIFERENCIJACIJU svojim vlastitih
proizvoda, koji prividno konkuriraju jedan drugome
- Diferencijacija se najee svodi na razdvajanje brandova i formiranje grupe korisnika koji su
vjerni nekom brandu
- Brand postaje dio osobitnosti proizvoda, a grupacije korisnika pokazuju vjernost prema
brandu
GLAVNA OBILJEJA: mnogo poduzea, slobodan ulaz i izlaz na dugi rok, razliiti proizvodi
- Iznos monoposlitike snage ovisi o stupnju diferencijacije
- Primjeri: pasta za zube, sapun, lijek za prehladu...

OLIGOPOL
- Stanje trita u kojem je ekonomski najuinkovitije da postoji nekoliko proizvoaa
- Dominantna trina struktura dananjice
GLAVNA OBILJEJA: mali broj poduzea, razliitost proizvoda moe, ali i ne mora postojati,
postojanje prepreka ulasku na trite
prirodne prepreke: veliina ekonomije, patenti, tehnologija, ime (brand)
Strateke akcije: prijetnja preplavljivanja trita i sniavanja cijena,
Kontrola osnovnih inputa

RAVNOTEA NA TRITU OLIGOPOLA

U sluaju savrene konkurencije, monopola i monopolisitke konkurencije proizvoae ne
zanima reakcija konkurencije kad odreuju svoj opseg proizvodnje i cijenu.
U sluaju oligopola proizvoai moraju uzeti u obzir reakciju konkurencije kad odreuju svoj
opseg prozivodnje i cijenu
DEF: poduzea nastoje imati to bolje poslovanje i nemaju namjeru mijenjati svoj opseg
proizvodnje i cijenu te uzimaju u obzir poslobne odluke konkurencije

NASHOVA RAVNOTEA
- Poduzea ulaze u meusobne komplicirane strateke interakcije
 - Osnovni alat koj se koristi za modeliranje i razumjervanje oligopolnih trita TEORIJA IGARA
Svako poduzee posluje najbolje to moe uzimajui u obzir to rade njegovi konkurenti
- John Nash 1951.g

TEORIJA IGARA
- James Waldengrave, 1713. g igrae karte
- Antoine Augustin Cournot, 1838.g Cournotov duopol
- John von Neumann, 1928g serija lanaka; 1944.g. zajedno s Oskarom Morgensternom: The
Theory of games and Economic Behaviour
- John Nash, 1951g teorija ravnotee 1994.g dobitnik Nobelove nagrade
Teorija igara je poopenje teorije odluivanja.
Ona razmatra izbor optimalnih opcija, kada dobici i gubici uzrokovani izborom opcije nisu
izvjesni nego ovise o izborima drugih igra u igri. Definicija igre sadri listu igraa, listu
raspoloivih strategija, te listu dobitaka (gubitaka) odigrane kombinacije strategija

ELEMENTI TEORIJE IGARA

Osnovna logika:
PODUZEE SE U STRATEKOM NADMETANJU S KONKURENTIMA PONAA TAKO DA
ODABIRE NAJPOVOLJNIJU STRATEGIJU,
PRETPOSTAVIVI DA PRITOM I SVA DRUGA PODUZEA OPAAJU NJEGOVU STRATEGIJU I
POSTUPACJU KAKO JE ZA SVAKOGA OD NJIH NAJPOVOLJNIJE.

- Pretpostavlja se racionalno ponaanje svih

aktera
- Cilj nadmetanja nije (nuno) unititi
konkurenciju, nego postii optimum uz
pretpostavku da i konkurencija eli za sebe
postii optimum

COURNOTOV MODEL
- Augutsin Cournot 1838.g
- Model duopola
DUOPOL: konkurentno nadmetanje dvaju poduzea,
homogeni proizvodi, opseg proizvodnje
konkurentnog poduzea se pretpostavlja fisknim

STACKELBERGOV MODEL
- Proirenje Cournotovog modela: doputa da jedan
od sudionika u oligopolu ima takvu (vremensku)
prednost, da je u stanju formirati i drati se
strategije prije nego ostali igrai imaju mogunost odgovoriti na nju
- Prednost prvog poteza (1st mover advantage) ravnotea se pomie u njegovu korist
- Vremenom novi igra postaje jai, a igra se sve vie pribliava Cournotovom modelu

BETRANDOV MODEL
- Igra dvaju ili vie poduzea u kojoj se ona bore za trinu prevlast provodei rat cijenama
- Svi uesnici nude homogene proizvode
- Kupci savreno dobro informirani, pa kupuju od onog koji nudi niu cijenu
 ZATITA TRINOG NATJECANJA I REGULACIJA
JAVNI INTERES I CILJEVI REGULACIJA
- Alokacijska uinkovitost
o Poticanje i zatita slobode trinog natjecanja
o Transparentnost i nediskriminacija u pristupu esencijalnim resursima vertikalno
integriranih komapnije
o Regulacija cijena monopola
- Zatita interesa i prava potroaa
o Je li nia cijena uvijek bolja za potroae?
o Koja su ostala prava potroaa?
- Razvoj i ouvanje samoodrive konkurencije

ZATITA TRINOST NATJECANJA ANTITRUST

POVIJEST
Sherman Act (1890g) Zakon o zatiti trgovine od nezakonitih ogranienja i monopola
Svaki ugovor, udruenje u obliku trusta ili bilo kakvom drugom obliku, ili zavjera, s ciljem ograniavanja razmjene i
trgovanja izmeu drava, ili sa stranim nacijama, proglaava se nelegalnim
Clayton Act (1914g) precizira Shermanov zakon i uklanja njegove praktine nedostatke te:
o uvodi nove odredbe, kojima su zabranjene tada uobiajene monopolistike prakse u
sferi financija, industrije i trgovine
o eksplicira protuzakonitost cjenovne diskriminacije i vezujuih ugovora
o zabranjuje nezakonito stjecanje monopolskog poloaja i zlouporabu monopolske
snage
o nedozvoljeni su: ekskluzivni ugovori o prodaju, sputenje cijena spod razine trokova,
podjela interesnih podruja izmeu inae prirodnih konkurenata, meuovisne
uprave korporacija, te odreeni oblici holding kompanija
Federal Trade Comission act (1914g) - osnivanje federalne agencije za zatitu trinog
natjecanja
Robinskon-Patman Act (1936g) zatita malih trgovina od velikih trgovakih lanaca
Wheeler-Lea Act (1938g) zatita od lanog i nekonkretnog makretinga
Celler-Kefauver Antimerger Act (1950g) zatita od neprijateljskog (fizikog) preuzivanja
konkurencije s ciljem nnjezine eliminacije s trita

EU COMPETITION LAW
Antitrust ukidanje ograniavanja konkurencije i uklanjanje zlouporabe domnantnog
poloaja
Kontrola spajanja (mergers) odnosi se na spajanja koje dovodi do dominacije na tritu
Karteli zabrana specifinog udruivanja slinih i neovisnih kompanija s ciljen odreivanja
cijena, ograniavanja proizvodnje ili podjele trita/potroaa
Liberalizacija monopolistikih sektora el. energija, plin, telekomunikacije, promet,
potanske usluge
Dravna pomo (state aid) kontrola i zabrana dravne pomoi kompanijama koja bi
naruula konkurentnost i trgovanje na internetu
Meunarodni odnosi WTO, OECD...

INTERVENCIJA DRAVE
1) zatita trinog natjecanja (antitrust)
kontrola ponaanja trinih sudionika s ciljem da sprijei msnjivanje ve
postojeeg stupnja konkurencije
djeluje kada na tritu ve postoji konkurencija
 nije sektorski specifina (horizontalni zahvat) sustav propisa i institucija
odnose se jednako na sve sektore gospodarstva; nia razina tehnike
ekspertize nego kod sektorski specifinih regulatora
bavi se pojavama koje imaju ujtecaj na ve postignuti stupanj konkurencije na
razini nacionalnog trita i/ili meunarodne razmjene
2) regulacija
kontrola cijena monopola, odnosno kompanija s velikom trinom snagom,
tako da stvara uvjete sline konkurenciji
pokuava poveati stupanj konkurencije na tritu
djeluje kad je trite nekonkurentno
sektorski specifina (vektiralni zahvat) el. energija, plin, telekomunikacije,
pota, promet, voda...
djeluje na:
1. mikro razini (analiza i ureivanje uvjerta poslovanja pojedinanih
poduzea)
2. makro razini (provodi regulatornu politiku s ciljem unapreenja
stanja konkurencije na tritu)

POLAZITE INTERVENCIJA DRAVE

DEFINIRANJE I ANALIZA TRITA
- ekonomske granice trita su granice meusobne zamjenjivosti proizvoda u najmanjem
moguem skupu
- analiza trita ne moe zapoeti prije njegovog definiranja u priovodnoj i geografskoj
dimenziji
- toni obuhvat trita u ekonomskom smislu omoguuje analizu razine konkurentnosti na
njemu:
o ima li neko poduzee dominantan poloaj na tritu?
o Zlorabi li to poduzee svoj dominantana poloaj na tetu konkurenta poslovnih
partnera i potroaa?
o Takoer je potrebno i vano analizirati evenutalno zajedniko nasutpanje vie
kompanija na tritu zbog kreiranja zloporabe velike trine snage
VLADAJUI POLOAJ NA TRITU
Znatnija trina snaga, domninantan trini poloaj, vladajui trini poloaj
- Konceputalno, vladajui poloaj na tritu moe se definirati kao stanje trita u kojem se
promatranom poduzeu isplati poduzimati strateke mjere koje vode k nazadovanju
konkurencije
STRATECIJE OGRANIAVANJE TRINOG NATJECANJA
- Najvanija manifestacija zloporabe vladajueg poloaja je ograniavanje trinog natjecanja
4 osnovne strategije:
1) S1 spajanje s ciljem horizontalne i/ili vektiralne integracije
2) S2 stvaranje zapreka pojavi i razvoju potencijalne konkurencije
3) S3 istiskivanje s trita (eng. price squeeze, margin squeeze)
4) S4 predatorska politika cijena

S1: SPAJANJA (eng MERGES)

- Normalna pojava
- Sama po sebi, spajanja se ne poduzimaju nuno zbog namjere za zloporabom trine snage,
niti je to nuno njihova posljedica
2 osnovne forme spajanja poduzea:
1) Akvizicije (eng acquistions) jedno poduzee kupuje drugo, pri emu drugo nestaje.
esto se nazivaju: preuzivmanja ili otkupi
2) Spajanja (eng merges) spajanja u uem smislu podrazumjevaju ujedninjavanje
kompanija, esto vrlo slinih veliina i trinih poloaja, pri emu one zajedniki odluuju
da se spoje u jednu kompaniju umjesto da posluju kao odjevojni entiteti i pri emu se
esto zadravaju neka obiljeja identitea ujedinjenih poduzea
- S obzirom na industrijski kontekst:
1) Kongenerika spajanja dogaaju se izmeu kompanija koje su angairane u istim ili
srodnim industrijama, na istim ili razliitim stupnjevima proizovodnje
2) Konglomeratska spajanja dogaaju se izmeu kompanije koje ne djeluju unutar iste
industrije
- Sa stanovita zatite trinog natjecanja mnogo interesantnija kongenerika spajanja,
znaajna dva oblika:
a. Horizontalna integracija izmeu poduzea na istoj razini proizvodnje, pri emu dolazi
do izravnog poveanja trine koncentracije na toj razini
b. Vertikalna integracija izmeu poduzea na razliitim razinama proizvodnje unutar iste
industrije
 PROCJENA INVESTICIJSKIH PROJEKATA
VRSTE INVESTICIJA

ODLUKE O INVESTICIJAMA
Investicija bilo kakvo ulaganje, primarno novanih sredstava, radi stjecanja odreenih ekonomskih
koristi, odnosno profita
U poduzeima najee ovakvu odluku podrazumijeva: postupak donoenja odluka o dugoronim
invesicijama u realnu poslovnu imnivu poduzea i investicijskim projektima.

Financijske i realne investicije

A) FINANCIJSKE INVESTICIJE
- Obuhvaaju ulaganje u financijsku imovinu: dionice, obveznice, udjeli u investicijskim
fondovima ...
- Znaajka visok stupanj likvidnosti, jer se radi o lako utrivim instrumentima
- Laka identifikacija veliine investicije i njezinih prinosa
- Prinosi: kamate, dividende, druge naknade
- Profit se moe ostvariti i prodajom financijskih instrumenata po cijenoj vioj od trokova
stjecanja
OBVEZNICA (eng bond) duniki vrijednosni papir koji se izdaje s ciljem prikupljanja
financijskih sredstava s unaprijed definiranim rokom povrata
mogu ih izdavadi drave, banke, prometne ili industrijske tvrtke, a svrha izdavanja je
prikupljanje sredstava
DIONICA (eng share) vlasniki vrijednosni papir, tj idealan udio u vlasnitvu kompanije
izdavatelja istog
donosi dividendu isplatu profita drutvu vlsnika dionice (razmjerno njegovom udjelu u
drutvu)
FONDOVI: dioniki, obvezniki, mjetoviti, novani

B) REALNE INVESITICIJE
- obuhvaaju uladanja u dodirljivu materijalnu imovinu
- ulaganjem u bilo koji oblik imovine s jedne strane dugorono transformiraju novana
sredstva u nenovana, a s druge se poveava imovina poduzea
- smanjuje se likvidnost podzuea
- imovina se ne moe brzo pretvoriti u novani oblik bez znatnijih gubitaka
- veliki iznosi
- svako ulaganje zahtjeva prethodno planiranje
- za donoenje odluke o ulaganjima moraju biti ispunjenje slijedee pretpostavke:
o prethodno utvrene potrebe za odreenom realnom imovinom
o da postoje odreene investicijske mogunosti, prije svega za pribavljanje potrebnih
financijskih sredstava, ali i stvaranje drugihuvjeta za realizaciju
o da postoji mogunost izbora porjekta za koji se primjenom odgovarajuih metoda
moe utvrditi stupanj opravdanosti

BUDETIRANJE KAPITALA postupak donoenja odluka o dugoronim investicijama u realnu

poslovnu imovinu poduzea

KARAKTERISTIKE PROJEKATA
- projekti koji su predmetom budetiranja kapitala dugoroni karakter
 - ulaganje novca i drugih sredstava mogu biti: nove investicije ili investicije u zamjenu
- karakteristike zajednike svim projektima podzuea:
o dugoroni karakter investicijskih projekata
o vremenski raskorak izmeu ulaganja i efekata ulaganja
o meuovisnost investiranja i financiranja
o rizik i neizvjesnost

OCJENA INVESITICIJSKIH PROJEKATA

- pitanja stratekog upravljanja
- njima se bavi vrhovni menadment poduzea
- osnovni koraci:
o Procjena relevantnh ekonomskih tokova projekta = novani tok iz projekta = ZARADA
PROJEKTA
o Procjena rizinosti projekta
o Odreivanje diskontnog faktora projekta
o Izraunavanje isplativosti prema metodama financijskog odluivanja
o Uzimanje u obzir stratekih opcija projekta
o Donoenje odluke

OSNOVA INVESTICIJSKIH ODLUKA

- Budetiranje kapitala se provodi u vie koraka:
o Pronalaenje investicijskih prilika
o Prikupljanje podataka
o Odreivanje novanih tokova
o Odrevanje budeta kapitala
o Vrednovanje donoenje odluka
o Analiza izvoenja i prilagoavanje

FINANCIJSKA EFIKANOST PROJEKATA

- Odreena je veliinom i dinamikom novanih tokova za koje se oekuje da e ih ostvariti u
budunosti te njihovom vremenskom vrijednou
- Dva bitna razdoblja u ivotu projekta
o Razdoblje investiranja vrijeme potrebno da se investicija osposobi za generiranje
pozitivnih novanih tokova
o Razdoblje efektuiranja razdoblje u kojem investicijski projek stvara pozitivne
novane tokove dobit
- Novani tok je centralni kriterij ocjene projekta
o Treba biti takav da financiranje projekta i izvravanje financijskih obaveza bude
mogue
o Projekt mora donjeti dobit vlasnicima poduzea
ANALIZA NOVANIH TOKOVA
Diskontirani novani tok temelj financijske analize projekata
originalni novani tokovi se uzimaju kod procjene krajnjeg rizika projekta, odnosno
procjenu kroz koje vrijeme e vratiti uloeni novac
vremenska vrijednsot novca mjeri se diskontnom stopom
diskontna stopa odreena je trokom kapitala

NOVAC I VRIJEME
- Protekom vremena novac gubi odreeni dio svoje vrijednosti
- Gubitak vrijednosti mjeri se na razliitne naine, npr. Stopa inflacije
METODE FINANCIJSKOG ODLUIVANJA

M1 metoda razdoblja povrata (eng payback period)

- ne uzima u obzir vremensku vrijednost novca (jednako tretira novane tokove nastale u
razliitim trenucima)
- Ne analizira razdoblje nakon povrata investicije
- Ako su periodi imaju jednake periode povrata ne znai da su jednako isplativi
- Nije mjera profitabilnosti

M2 Diskotirano razdoblje povrata (eng discounted payback)

- uzima u obzir vremensku vrijednost novca
- Ne razmatra cijelokupni vijek efektuiranja
- Zanemaruje ukupnu profitabilnost
M3 ista sadanja vrijednost (eng net present
value)

- Ukljuuje vremensku vrijednost novca

- Promatra cijeli period efektuiranja, a ne samo od trenutka povrata kapitala
- Realno procjenjuje vrijednosti razliitih projekata
- Pozitivna ista sadanja vrijednost ukazuje na poveanje vrijednosti tvrtke (dionica)
- Osjetljiva na izbor diskontne stope

M4 Interna stopa profitabilnosti (eng internal

rate of return)

M5 Index profitabilnosti (eng profitability index)

- Dopunjuje istu sadanju vrijednost: izmeu projekata s jednakim ili slinim istim
sadanjoim vrijednostima izabire one s manjim investicijskih trokovima manje kapitalno
intezivne projekte
- Kriterij izbora (prag efikasnosti) P > 1, max P
 ANALIZA RIZIKA
UVJETI RIZIKA I NEIZVJESNOSTI
- Invesitcijske odluke se donose u uvjetima rizika i neizvjesnosti
- Osnovne tehnike procjene rizika zasnivaju se na normalnoj distribuciji
- Promatra se volatilnost rezultata, odnsono raspodjela moguih rezultata oko oekivane
vrijednosti distribucije vjerojatnosti

KOMPONENTE RIZIKA PROJEKTA

PROJEKT izolirana investicija ili dio skupa projekata poduzea
Tri temeljne komponente rizika:
1. Individualna rizinost projekta
2. Rizinost projekta za poduzee
3. Trina rizinost projekta
- Temeljne mjere projektnog rizika standardna devijacija, varijanca i koeficijent varijacije
- Temeljne mjere projekta u portfelju kovarijacija, koeficijent koleracije i beta-koefcijent
(mjera elastinosti promejna uinaka investicija prema promjenama uinaka poduzea ili
efikasnosti cjekopunog trita kapitala)

RIZIK PROJEKTA
A) INDIVIDUALNA RIZINOST PROJEKTA
- Predstavlja se razdiobom profitabilnosti oko njegov oekivane vrijednosti
- Najbolja mjera je interna stopa profitabilnosti
- Ocjena individualne rizinosti projekta prikazuje se oekivanom internom stopom
profitabilnosti i njezine standardne devijacije
- Nije mjera rizinosti za poduzee i mjera relevantnog rizika za dioniare poduzea

B) RIZINOST PROJEKTA ZA PODZUEE

- Doprinos rizika pojedinog projekta ukupnoj rizinosti poslovanja poduzea u sluaju njegovog
prihvaanja
- Prihvaeno pravilo: rizinost projekta za poduzee je manja od njegove individualne rizinosti
- Korelacija s poduzeem:
o Rizik ovisi o koleraciji interne stope profitabilnosti i profitabinosti postojeeg
poslovanja poduzea
o Manja koleracija izmeu tih dviju profitabilnosti znai da e relevantna rizinost
projekta za poduzee biti manja zbog redukcije individuanog rizika projekta u
portfelju s postojeim projektima
o Mjera relevantne rizinosti izraava se beta-koeficijentom
 C) TRINA RIZINOST PROJEKTA
- Pokazuje kako se njegova indivdualna rizinost uklapa u dobro diverzificirani portfelj
investitora na efikasnom tritu kapitala
- Ovisi o korelaciji interne stope profitabilnosti i profitabilnosti projekta i profitabilnosti trita
kapitala
- Trina rizinost projekta je manja to je manja korelacija izmeuu profitabilnosti projekta i
trita

MJERENJE INDIVIDUALNOG RIZIKA PROJEKTA

- Odreuje se distribucija vjerojatnosti svakog elementa koji utjee na oekivane novane
tokove
- Metode za analizu:
1. Senzitivna analiza
2. Scenarijska analiza
3. Monte Carlo simulacija
4. Analiza stabla odluivanja

1. Senzitivna analiza
Analizira promjenu efikasnosti projekta mejrenjem nekog od kriterija financijskog odluivanja
ako se promijeni veliina neke od kljunih varijabli u odnosu na njezino oekivanje
- Jednostavna metoda
- Nedostaci:
o Ne ispituje distribuciju vjerojatnosti iste sadanje vrijednosti projekta
o Uzima u obzir vjerojatnosti promjene samo nekih, a ne svih elemenata projekta

2. Scenarijska analiza
- Uzimaju u obzir oba kljuna faktora rizinosti projekta:
o Osjetljivost na promjene kljunih varijabli
o Vjerojatnost njihovih promjena
- Utvruju se najvjerojatnije (prosjene), te loe i najbolje vrijednosti pojednih varijabli
formiranja iste sadanje vrijednosti projekta
- Diskretna distribucija se korienjem normalne distribucije pretvara u kontinuirani distribuciju
vjerojatnosti
- Rizik oekivane iste sadanje vrijednosti se odreuje standardnom devijacijom ostvarivanja
oekivane iste sadanje vrijednosti projekta

3. Simulacijske analize
- Ispravlja kljuni nedostatak scenarijske analize uzimanje ogranienog brooja moguih
vrijednosti
- Raunalne simulacije
- est naziv: Monte Carlo utemeljena na simulacijskim procesima za analizu vjerojatnosti
dobitka na ruletu
 - 5 koraka:
o Formiranje distribucija
o Raunalni izbor vrijedonosti prema generatoru sluajnih brojeva
o Kombiniranje tih vrijednosti
o Kontinuirano ponavljanje prethodnog procesa
o Vrednovanje rezultata distribucije vjerojatnosti

IDENTIFICIRANJE RAZLIITIH TIPOVA RIZIKA U POSLOVANJU

Trini rizik rizik kojem je tvrka izloena zbog rada na tritu i kretanja cijena
Kreditni rizik definira se kao neispunjavanje ugovornih obaveza vezano za obvezu isplate duga ili
plaanje sporuene robe iusluga u roku definiranom ugovorom
Operativni rizik definira se kao rizik gubitka nastao kao rezultat neadekvatnih ili krivih internih
procesa, ljudi i sistema ili od vanjskih dogaaja. Ovdje ukljuujemo pravne rizika, ali iskljuujemo
strateke rizike i rizik reputacije

Trini rizik: izloeni sudionici na otvorenom tritu

Npr. Procesi deregulacije el.en. trita svaraju novo poslovno okureenje:
o Konkurencija u proizvodnji i opskrbi
o Nestablinost cijena
o Krajnji korisnici imaju mogunost odabira isporuitelja
o Poveanje promjenjljivosti zarade ...

Kreditni rizik: u mjerenju i upravljanju kreditnim rizkom moramo uzeti u obzir sljedee faktore:
Trenutana realna vrijednost postojeeih ugovora
Potencijalno budua kreditna izloenost
Kolika je mogunost prijeboja meusobnih dugova, kakva su osigaranja i koliko efektivno ona
mogu smnjaiti izloenost
Vjerojatnost da partner nee spuniti ugovorne obaveze

Operativni rizik:
Ljudski rizik
Tehnoloki rizik
Rizik odnosa s drugim stranama
Rizik imovine
Vanjski poslovni rizik (obuhvaa dogaaje u poslovnom okruenju u kojem poduzee djeluje,
a koji su izvan njegove kontrole, npr promjene u zakonodanom okruenju)
Unutarnju poslovni rizik (problemi s nabavom, nekontrolirani trokovi, pogrene poslovne
odluke ...)

RIZIK CIJENE nestablinost trinih cijena stvara financijsku neizvjesnost

RIZIK KOLIINE rizik da e stvarna proizvodnja ili potronja odstupati od planiranih koliina
TEAJNI RIZIK rizik dobiti/gubitka na teajnim razlikama
RIZIK LIKVIDNOSTI TRITA moe nastati ukoiko je proizvod kojim elite trgovati nelikvidan
nemogunost u nalaenju suugovaratelja (kupca/prodavatelja) za odreeni proizvod velika razlika
za kupovinu i prodaju
RIZIK SUPROTNE STRANE pri ugovaranju uvijek postoji rizik da druga strana iz nekih razloga nee
biti u mogunosti ispuniti svoj dio dogovora
POLITIKI RIZIK politike strukture kootroliraju okvir koji okruuje sudionike na tritu
- Porezni sustav moe biti promijenjen
- Pravila poslovanja mogu biti izmijenjena
- Negativni aspekti u meunarodnim odnosima, do rizika izbijanja graanskih ratova i
meudravnih sukoba
SOCIJALNI RIZIK mogunost promjene raspoloenja potroaa prea odreenim poduzeima ili
cjelokupnim djelatnostima, koja moe nastati na razne naina

PORTFELJ
- Tal. Il portafoglio = NOVANIK
- Kombnacija razliitih financijskih instrumenata
SLIDE 46-53

MJERE IZLOENOSTI RIZIKU

Value at risk (VaR) vrijednost s rizikom
Profit at Risk realistiniji od VaR-a
Earnings at Risk: kvalitetniji za vlasnike imovine
Cash Flow at Risk za nefinancijske tvrtke

VaR (Value at Risk)

VaR je mjera najveh oekivanih gubtaka uz odreeni stupanj vjerovatnosti (obino 95%)
- Za odreeni vremenski period
- Uz normalne uvjete na tritu
- Omoguava prepoznavanje i aktivnu kotrolu rizine situacije cijele tvrtke iz jednog podatka
- Prilikom izrauna koriste se:
1. Trini podaci
2. Podaci portfelja
3. Podaci po izboru korisnika
- Potencijalni rizik ovisan je o dva parametra
1. Vremenski period u kojem se mjeri mogui gubitak
2. Stupanj vjerojatnosti
 UVOD U FINANCIJSKA TRITA
FINANCIRANJE proces pribavljanja, koritenja i vraanja financijskih sredstava njihovim izvorima
Sastoji se od odnosa koji nastaju upravljanjem financijaa, ulaganjem putem trita novca i kapitala.
U procesu financiranja vano mjesto zautima politika srukture kapitala koja odreuje oblik
financiranja i vrste izvora financiranja
Uvijek treba polaziti od temeljnog zadatka poslovanja => poveanje vrijednosti poduzea

VRSTE FINANCIRANJA

1) PREMA ROKU RASPOLOIVOSTI IZVORA

a. Kratkorono (do 1 god)
b. Srednjerono (1 do 5 godina)
c. Dugorono (preko 5 godina)
2) PREMA PORIJEKLU
a. Unutarnji (interni) izvori zadrana dobit, rezerve, amortizacija
b. Vanjski (eksterni) izvori uzimanje kredita, emisija kraktoronih i dugoronih
vrijednosnih papira
3) PREMA VLASNITVU
a. Vlastiti (neroni) izvori dioniki kapital, partnerski ulozi, kapital inokosnog vlasnika
(vlasnik jedna osoba) ne postoji obaveza vraanja
b. Tui (roni) izvori kraktorone i dugorone obveze moraju se vratiti u odreenom
roku

Pravilo ronog financiranja

- Kratkoroni kapital samo za financiranje kratkotrajne imovine
- Dugoroni kapital za financiranje dugotrajne imovine (proirivanje kapitala)
- Pravilnost financiranja poduzetnikog pothvata provjerava se uz pomo dva pravila:
1. Odnos izmeu kratkotrajne imovine i kratkoronih obaveza mora biti >= 1
2. Odnos izmeu dugorone imovine i dugoronih obaveza <= 1

FINANCIRANJE POTHVATA KREDITIRANJEM

- Bankovni kredit
- KREDITIRANJE svako posuivanje novlanih sredstava na odreeni rok i uz odreen
uvjete
- Imovinsko-pravni odnos na kojem se kredit temelji
- Ugovor glavne znaajke: iznos, rok otplate, visina kamatne stope, nain otplate,
instrumenti osiguranja povrata, grace period, trokovi obrade kredita, interkalarna
kamata ( kamata koja se plaa u periodu od potpisa ugovora i poetka koritenja kredita)

KAMATA
KAMATA (eng interest) l naknada koju dunik plaa za posuenu glavnicu C 0
RAZDOBLJE UKAMAIVANJA (KAPITALIZACIJA) n osnovni vremenski interval u kojem se obrauju
kamate (propisano zakonom ili se definira ugovorom)
KAMANA STOPA (kamatnjak) p iznos koji se plaa za 100 novanih jedinica za neki osnovni
vremenski interval

NAPOMENA: kada se kae da je kamatna stopa 8%, uvrtavamo p = 8, a ne p= 0.08

ANTICIPITAIVAN OBRAUN KAMATA - obraun kamata se vri i isplauje unaprijed za neko
vremensko razdoblje, pri emu se kamate obraunavaju od konane vrijednosti iznosa
- Anticipativna kamatna stopa = q

DEKURZIVAN OBRAUN KAMATA obraun se vri i isplauje na kraju danog vremenskog intervala,
pri emu se kamate obraunavaju od poetne vrijednosti iznosa = p

JEDNOSTAVNI KAMATNI RAUN

- Kamate se raunaju na istu poetnu vrijednost za svako razdoblje ukamaivanja

- 3 metode: francuska, njemaka i engleska

SLOENI KAMATNI RAUN

- Kamate se izraunavaju na glavnicu koja je uveana
za prethodno obraunate kamate svakog razdoblja
kapitalizacije (tj raunaju se kamate na kamate)
TUI IZVORI VANJSKO FINANCIRANJE
Prinos od doprinosa (eng. yield to maturity) ona kamatna stopa koja bi izjednaila sadanju
vrijednost instrumenta zaduenja sa sadanjom diskontiranom vrijednou svih buduih primitaka od
njega. On predstavlja najvjerodostojniju mjeru kamatnih stopa, jer ima jasnu ekonomsku logiku i jer
se moe izraunat za svaku vrstu i varijantu instrumenata zaduenja

T1 JEDNOSTAVNI KREDIT
Vjerovnik posuuje odreenu svotu novca, dunik mu na dan dospijea vraa tu sumu, uveanu za
odreeni iznos

T2 KREDIT S FIKSNIM RATAMA

Glavnica i kamata se obraunaju tako da su sve rate povrata kredita jednake

i* - stopa prinosa od dospijea svedena na vremenski interval

plaanja T
i* R / K

T3 KUPONSKA OBVEZNICA
Kuponska obveznica vrijednosnica koju u potpunosti odreuju slijedea 4 podatka: ime poduzea ii
dravne ustanove koja ju je izdala, dan dospijea, nazivna vrijednost, kuponska stopa (kvocijent fiksne
godinje kuponske isplate izraen
u postocima)
Vlasniku se isplauje fiksan iznos
kamate svake godine do dana
dospijea, a tada mu se isplauje
nazivna vrijednost

i* 0 cijena obveznice tei ka

K = NC + V

i* cijena obveznice tei ka

0

T4 DISKONTNA OBVEZNICA
DISKONTNA OBVEZNICA je poseban sluaj kuponske obveznice u kojem ne postoji niti jedna
kuponska isplata:
Izdava prodaje obveznicu s popustom u
odnosu na nominalnu vrijednost
Na dan dospijea, izdava isplauje vlasniku
obveznice nominalnu vrijednost
 POVRAT = PRINOS + PORAST KAPITALNE VRIJEDNOSTI

- Obveznice, ali i svi drugi vrijednosni papiri, donose dvije vrste dobiti: a) kamati i b)
kapitalnu dobit zbog porasta glavnine vrijednosti same vrijednosice
- Stopa povrata jednaka je ukupnoj isplati vlasniku uveanoj za promejnu trine
vrijednosti, podijeljenoj s cijenom po kojoj je vrijednosnica kupljena

DRAVNE OBVEZNICE jedan od naina kojima se zaduuje sredinja drava, a predstavljaju

vrijendosne papire s najniim stupnjem rizika.

RIZINOST KORPORACIJSKIH OBVEZNICA

- Nose vei stupanj rizika
- Imaju vee oekivane prinose
- Premija rizika razlika anualizirane sope prinosa od dospijea neke obveznice i
anaulirane stope prinosa od dospijea nerizine dravne obveznice jednakog vremenskog
dospijea
- Ulagai trebaju informacije o rizinosti korporacijskih obveznica

DIONICE
DIONICE korporativni odnosno premantentni vrijednosni papiri koji reprezentiraju idealni udio
vlasnitva (eng share) u nekom dionikom poduzeu; dugoroni vrijednosni papiri bez unaprijed
utvrenog dospijea odnosno povrata uloenog iznosa
Dionicama dioniko drutvo osigurava osnovni (vlastiti) poslovni kapital.
Dioniar osoba (pravna ili fizika) koja posjeduje dionice poduzea.
Veliki dioniar osoba koja posjeduje znaajni udio od ukupne vrijednosti dionica
Veinski dioniar osoba koja posjeduje 50% + 1 dionicu s pravom glasa
Teina glasa dioniara ili skupine dioniara razmjerna je udjelu u ukupnom broju dionica
Ukupna trina vrijendost svih emitiranih dionice KAPITALIZACIJA TRITA
Diskrecijske isplate Obini dioniar moe primiti neogranien broj i iznos dividendi; o tome
dividendi odluuje skuptina dioniara
OBINA DIONICA

Status rezidualnog Obini dioniari imaju najnii prioritet na imovinu korporacije, tek nakon
potraivanja vjerovnika, drave i povlaenih dioniara
Obini dioniar ne moe izgubiti vie od poetnog ulaganja, tj on ne
Ograniena odgovornost odgovara svojom imonivnom prilikom steaja poduzea
Obina dionice daje jedan glas kod izbora direktora korporacije,
Glasano pravo odnosno manje od jednog glasa u poduzea s dvije klase obinih dionica

Neparticipativna ima fisknu dividendu bez obzira na rezultate poslovanja podzuea

POVLAETNA DIONICA

povlatena dionica
Participativna povlatena Daje mogunost isplate vee dividende nego to je obeana (obino u
dionica sluaju izuzetno uspjene poslovne godine)
Kumulativna povlatena Nosi pravo na isplatu cjelokupnog iznosa proputenih dividendi i to s
dionica prioritetom u odnosu na isplate obinim dioniarima
Svaka povlaetna dionica koja nije kumulativna. Kod nje ne postoji pravo
Nekumulativna povlatena
na isplatu zaostalih dividendi i on se ne isplauju nikada. Imaju vee pravo
dionica
glasa

PRAVO GLASA KOD IMENOVANJA UPRAVE

- Nain izbora direktora bitno utjee na odnos upravljake moi velikih i malih dioniara
 - Kod izravnog naina glasovanja svaka dionica s pravom glasa daje jedan ili nijedan glas za
svakog pojedinog od predloenih kandidata
- Kod kumulativnog naina glasanja bira se uprava od N lanova, tako da svaka dionica
daje odreeni dio od jednog glasa svakom od M predloenih, M > N
- Delegiranjem glasova veliki broj alih dioniara moe akumulirati svoje glasove
ovlaivanjem samo jednoga da glasa u ime itave skupine

PRIMARNA TRITA
- Korisnici prikupljaju sredstva putem novih emisija financijskih instrumenata
- Veina plasmana novih f.i. odvija se preko investicijskih banaka
- Umjesto javne ponude, primarna emisija moe se odvijati i preko privatnih plasmana
SEKUNDARNA TRITA
- Nakon izdavanja dionica i bveznica, njima se dalje trguje na sekundarnim tritima bez
uea emitenta. Poduzee koje je emitiralo vrijednosnicu prikupilo je novac na
primarnom tritu
- Prodavatelji f.i. na sekundarnom tritu su ekonomski subjekti koji trebaju novac
- Kupci f.i. na sekundarnom tritu su ekonomski subjetki koji ele uloiti viak novca
- Posrednici u toj trgovini = brokeri
- Suvremena sekundarna trita centralizirana i vrlo efikasna
- HANFA Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

OSNOVNI FINANCIJSKI DERIVATI

Derivativni f.i je onaj ija je isplata povezana s nekim drugim, prethodno ve izdanim, instrumentom.
Tri vala razvoja:
1. 70-ih godina devizni terminski ugovori odgovor na uvoenje plivajuih deviznih teaja
2. 80-h godina kamatni derivati odgovor na poveanje fluktacija kamatnih stopa
3. 90-ih godina kreditni derivati korsite se kod upravljanja kreditnim rizicima portfelja

Derivatna trita dijele se na promptna, terminska i rona.

 1. Promptni ugovori: sporazum izmeu prodavatelja i kupca u trenutku 0 o isporuci aktive od
strane ponuditelja, te promptnom plaanju kupca za tu aktivu
2. Terminski ugovori: sporazum izmeu prodavatelja i kupca u trenutku 0 o razmjeni
nestandardizirane financijske imovine za gotovinu na neki budui tono odreeni datum.
Cijena ugovora odreena je u trenutku 0 i ne promjenjiva je za vrijeme njegovog tranjanja
3. Roni ugovori: sporazum izmeu prodavatelja i kupca u trenutku 0 o razmjeni
standardizirane financijske imovine na neki budui tono odreeni datum.

TRITE NOVCA vs TRITE KAPITALA

Trita novca slue za trgovanje dunikim instrumentima s rokom dospijea manjim od godine dana.
Nema centralizacije trita tzv. alterska trgovina
Trita kapitala slue za trgovine vlasnikim udjelima (dionicama) i dunikim instrumentima s
vremenom dospijea veim od jedne godine.

FINANCIJSKE INSTITUCIJE
Komercijalne banke depozitne institucije ija su glavna aktiva krediti, a glavna pasiva depozeti. Daju
potroake i komercijalne kredite, te kredite za nekretnine
tedionice tedne udruge i sl. institucije koje obaljaju usluge sline komercijalnim bankama, ali se
obino fokusiraju na specifino podruje (npr potroak krediti)
Osiguravajua drutva pruaju usluge zatite pojedinaca i poduzea od razliitih rizika
Invesiticjske banke vre primarnu emisiju korporacijskih i drugih vrijednosnica
Financijska poduzea daju kredite pojedinicima i poduzeima, ali ne primaju depozite, engo se
oslanjaju na dugorona i kratkorona zaduenja
Investicijski fondovi okupljaju financijske resusre pojedinaca i ulau ih u raznolike portelje fin.
Imovine
Mirovinski fondovi vre akumulaciju uteevine tijekom godina rada kako bi isplaivali mirovine
nakon toga