PRIJELOM_26_08_2010.indd 1 27.8.

2010 13:06:16
 NAKLADNIK
Agencija za odgoj i obrazovanje
Donje Svetice 38, 10000 Zagreb
www.azoo.hr

ZA NAKLADNIKA
Vinko Filipovi, prof.

Centar za graanski odgoj, 2009.

Agencija za odgoj i obrazovanje, 2010.
Materijali koriteni u ovom udbeniku prevedeni su iz materijala izraenih u
Centru za graanski odgoj i prilagoeni u Agenciji za odgoj i obrazovanje.

UREDNIK
Miroslav Mianovi

UDBENIK PRIREDILI
Nevenka Lonari-Jelai i Tomislav Ogrinak

PRIJEVOD
mr. sc. Zlata Pavi

ILUSTRACIJE
Ivana Goriki

NASLOVNICA I GRAFIKA PRIPREMA

Teovizija, Zagreb

TISAK
Kerschoffset, Zagreb

ISBN 978-953-7290-21-4
Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje
Tiskano u Hrvatskoj 2010.

Program su poduprli: Centar za graanski odgoj i Ministarstvo prosvjete SAD-a

PRIJELOM_26_08_2010.indd 2 27.8.2010 13:06:18

 Graanski odgoj i obrazovanje

Modul osnove demokracije

Vlast, pravda, odgovornost, privatnost

Udbenik za uenike
I.

Agencija za odgoj i obrazovanje

Zagreb, 2010.

PRIJELOM_26_08_2010.indd 3 27.8.2010 13:06:18

 Izvornik
FOUNDATIONS OF DEMOCRACY
AUTHORITY, PRIVACY, RESPONSIBILITY, AND JUSTICE
STUDENT BOOK
Center for Civic Education
5146 Douglas Fir Road, Calabasas, CA 91302 (818) 591 9321

All rights reserved. Forms in this text may be reproduced for instructional purposes.
Reproduction or transmittal of this work in any form or by any electronic, mehanical, or other means, now
known or hereafter invented, including photocoping and recording, and use of this work in any form in any
information storage and retrieval system is forbidden without prior written permission of the copyright
holder.

Zadravamo autorska prava. Upitnici iz teksta mogu se koristiti u svrhu poduavanja. Pretisak ili uporaba
ovoga izdanja u druge svrhe elektronikim, mehanikim ili nekim drugim putem, preslikavanje ili presni-
mavanje te bilo koji oblik pohranjivanja ili pretraivanja podataka zabranjen je bez prethodne pismene
suglasnosti vlasnika autorskih prava.

PRIJELOM_26_08_2010.indd 4 27.8.2010 13:06:18

 Sadraj

Predgovor Nevenka Lonari-Jelai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Lekcija 1 Zato nam treba vlast? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Lekcija 2 to je republikanska vlast? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Lekcija 3 to je ustavna dravna vlast? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Lekcija 4 Kako organizirati dravnu vlast da bi se izbjegla zlouporaba moi? . . . . . . . . . . . 15
Lekcija 5 Kako koristimo na status graanina u ustavnoj demokraciji? . . . . . . . . . . . . . 17
Lekcija 6 Kako graani mogu sudjelovati? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Lekcija 7 Koje odluke donosite kao graanin? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Lekcija 8 Kakva je razlika izmeu vlasti i moi bez vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Lekcija 9 to bi se dogodilo da nema vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Lekcija 10 Gdje se susreemo s vlau i koji su izvori vlasti?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Lekcija 11 Kako birati ljude na poloaje vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Lekcija 12 Koga biste birali na poloaj vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Lekcija 13 Koje su posljedice uporabe vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Lekcija 14 Kako emo dobro odrediti opseg i ogranienja poloaja vlasti? . . . . . . . . . . . . 43
Lekcija 15 Kako biste procijenili ovaj poloaj vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Lekcija 16 to treba razmotriti pri procjeni pravila?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Lekcija 17 Zato dijeliti pitanja pravde u tri kategorije? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
Lekcija 18 to je odgovornost? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Lekcija 19 Koji su izvori odgovornosti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Lekcija 20 Na koji nain moete ispitati odgovornosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

PRIJELOM_26_08_2010.indd 5 27.8.2010 13:06:19

PRIJELOM_26_08_2010.indd 6 27.8.2010 13:06:19
 PREDGOVOR

Zakonske i druge pravne osnove za obvezno ugraivanje graanskog odgoja i obrazovanja

Ugraivanje graanskog odgoja i obrazovanja kao obveznog izbornog i kroskurikularnog predmeta te kljune
kompetencije za cjeloivotno uenje u kurikulume osnovne i srednje kole sukladno je Nacionalnom okvirnom
kurikulumu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta donesenom 2010. godine.
Obveza ugraivanja graanskog odgoja i obrazovanja u cjelokupni kolski kurikulum proizlazi i iz nacionalnih
programa i akcijskih planova, meunarodnih konvencija i preporuka te iz integracijskih procesa u Europsku Uniju.
Meu brojnim dokumentima posebno istiemo: Nacionalni program zatite i promicanja ljudskih prava u Republici
Hrvatskoj od 2008. do 2011. u kojem se navodi mjera 123.2. koja glasi Unaprijediti model obrazovanja za ljudska
prava i demokratsko graanstvo i njegovo provoenje za pojedine razine i oblike odgoja i obrazovanja, Ustavni
zakon o ljudskim pravima i slobodama, Nacionalni program zatite i promicanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj
od 2008. do 2011. godine i Akcijski plan provedbe, Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruenja za razvoj
civilnoga drutva od 2006. do 2011, Nacionalni program za borbu protiv korupcije, Nacionalni plan za borbu protiv
diskriminacije 20082013, Zakon o zatiti potroaa, Nacionalni program zatite potroaa za razdoblje 20092012. i
Akcijski plan provedbe, Zakon o ravnopravnosti spolova.
O rezultatima provedbe graanskog odgoja i obrazovanja razvijen je sustav redovitog i obveznog izvjei-
vanja prema upravama Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta te Uredima Vlade Republike Hrvatske radi
podnoenja periodinih izvjea Vladi i Saboru Republike Hrvatske. Periodina izvjea Republike Hrvatske pod-
nose se meunarodnim tijelima o primjeni deklaracija i konvencija kojih je Republika Hrvatska potpisnica te posebnih
tematskih izvjea Europskoj komisiji.
Ciljevi provedbe: Nastavnici osposobljeni za primjenu kroskurikularne teme graanski odgoj i obrazovanje,
izraeni moduli graanskog odgoja i obrazovanja: kurikulumi, nastavni materijali za uenike i uitelje, metodo-
logija evaluacije graanske kompetencije, odrane smotre uenikih projekata i tiskane broure o projektima,
razmijenjena meunarodna iskustva i razvijen profil i prepoznatljivost Hrvatske po metodolokom pristupu i
stupnju razvijenosti ovoga podruja na regionalnom, europskom i meunarodnom planu.
Moduli provedbe: Radi provoenja graanskog odgoja i obrazovanja kao kroskurikularne teme in-
tegrirajueg predmeta u Agenciji za odgoj i obrazovanje u suradnji s uiteljima, upanijskim voditeljima
strunih vijea za demokratsko graanstvo, strunjacima iz visokokolskih i istraivakih ustanova i nevladi-
nih organizacija, razvijamo praktine module njegove provedbe.
Za sada su to: Modul osnove demokracije, Modul simulirana suenja i vladavina prava, Modul projekt
graanin razvoj poduzetnosti, Modul zatite potroaa, Modul humane vrednote i istraivanje humani-
tarnog prava, Modul razvoja karaktera, identiteta, interkulturalnosti, Modul uitelji i uenici miritelji i razvoj
socijalnih vjetina, Modul volonterskog rada i socijalne solidarnosti, Modul za razvoj ravnopravnosti spolova.
Svaki modul obuhvaa: kratki kurikulum (15 do 32 sata), utvrene ishode/kompetencije znanja, vjetine i
stavovi potrebni za razvoj kompetencija, metode prikladne za uenje i pouavanje, naini vrednovanja
postignua uenika i samovrednovanja uenika i uitelja, prirunik za uitelje, udbenik za uenike.

Nevenka Lonari-Jelai

PRIJELOM_26_08_2010.indd 7 27.8.2010 13:06:19

PRIJELOM_26_08_2010.indd 8 27.8.2010 13:06:19
 1. LEKCIJA
Zato nam treba vlast?

Cilj lekcije
U ovoj emo lekciji upoznati neke od osnovnih ideja koje su vane za razumijevanje republikanske vlasti.
Nauit ete zato nam je potrebna vlast. Takoer ete nauiti kako treba oblikovati vlast.

Upamtite pojmove Definiranje temeljnih ljudskih prava

prirodna prava Veina ljudi vjeruje da svi ljudi imaju pravo na
temeljna ljudska prava ivot, slobodu i vlasnitvo. Ta su se prava nekad na-
vlast zivala prirodnim pravima. Danas ih nazivamo te-
meljnim ljudskim pravima. Pod pojmom prirodnih
apsolutna vlast
prava podrazumijeva se da svi imaju ta prava samim
prirodno stanje time jer su ljudska bia. Svatko se raa s tim pravima
pristanak i nitko ih nikome ne moe oduzeti.
drutveni ugovor ili drutveni dogovor Mnogi ljudi vjeruju da ta prava ljudima daje Bog,
a po nekima je prirodno da ih ljudi imaju sami po
Problemi za rjeavanje sebi.
ODREIVANJE TEMELJNIH PRAVA John Locke bio je poznati engleski filozof. ivio
je od 1632. do 1704. Napisao je knjigu pod nazivom
Zamislite jedno pravo za koje smatrate da ga svi
Dvije rasprave o graanskoj vlasti (1690). U toj je
ljudi trebaju imati. Primjera radi, sloit ete se da
knjizi pisao o prirodnim pravima. Istaknuo je da bi
svaki graanin Hrvatske ima pravo biti zatien od
glavni cilj vlasti trebao biti zatita prirodnih prava lju-
provalnika i lopova. Pretpostavljamo da je veina
di. Takoer je pisao da kraljevi ne bi trebali imati ap-
stanovnika Hrvatske istog miljenja.
solutnu, neogranienu mo. Oni ne bi trebali imati
Podijelite se u male skupine i objasnite kako ova- mogunost da ljude lie njihovih prirodnih prava.
kva prava mogu biti zatiena.

Zatita temeljnih ljudskih prava

Iako se ljudi slau glede postojanja odreenih pri-
rodnih prava, brinu se o tome kako ta prava zatititi.
Locke i drugi razmiljali su o tome kakav bi bio ivot
da nema vlasti ni zakona. Ovakvu situaciju nazvali su
prirodnim stanjem. Bojali su se da bi u prirodnom
stanju njihova prava bila oduzeta.

Rjeavanje problema
RAZMILJAJTE KAO ZNANSTVENIK
Zamislite ivot u prirodnom stanju. Kako bi izgle-
dao va razred da nema propisa? to bi se dogodilo
kad nastavnik ne bi imao prava voditi i usmjeravati
Koje su glavne uenike?
ideje Lockeove
Podijelite se u male skupine i odgovorite na pi-
filozofije?
tanja o takvoj situaciji. Izaberite nekoga da objasni

PRIJELOM_26_08_2010.indd 9 27.8.2010 13:06:19

 vae odgovore razredu. Usporedite svoje odgovore s
Lockeovim tvrdnjama.
1. Kakve bi bile prednosti, a kakvi nedostaci ivota u
prirodnom stanju?
2. to bi se moglo dogoditi s ljudskim pravima?
3. Kakav bi bio ivot ljudi?
Usporedite svoje odgovore s
Lockeovim tvrdnjama
Mogue je da ste pretpostavili iste nedostatke
kao i Locke koji je vjerovao:
1. da bi jai i pametniji ljudi mogli oduzeti slabijima
ivot, slobodu ili vlasnitvo;
2. slabiji bi se mogli udruiti i oduzeti pravo jaim i
pametnijim;
3. ljudi bi bili nezatieni i nesigurni.
Drutveni ugovor
John Locke i drugi filozofi predloili su rjeenje
problema koji bi postojali tamo gdje nema vlasti. U
prirodnom stanju ljudi bi se mogli osjeati slobodni
10
PRIJELOM_26_08_2010.indd 10
initi to ih je volja. Meutim, njihova prava ne bi bila
zatiena i ne bi se osjeali sigurnima.
Locke je tvrdio kako bi ljudi trebali postii dogo-
vor da se odreknu nekih svojih sloboda u zamjenu
za zatitu i sigurnost. Trebali bi dati pristanak da e
potovati zakone koji bi im osigurali zatitu. Ovaj do-
govor nazivao bi se drutveni ugovor.
Drutveni ugovor je dogovor ljudi o tome da stvo-
re vlast koja bi njima upravljala i zatitila njihova pri-
rodna prava. Ovim ugovorom ljudi pristaju na poto-
vanje zakona koje je donijela vlast.
Ponavljanje i primjena lekcije
1. to je svrha vlasti prema tumaenju filozofa pri-
rodnog prava?
2. Tko daje prema filozofima prirodnog prava vlasti
pravo da upravlja?
3. to je drutveni ugovor? Mislite li da je to najbolji
nain da se osnuje vlast? Objasnite odgovor.
4. Koja bi prema vaem miljenju prava ljudi morali
imati?
Kako ovaj crte prikazuje ideju
prirodnog stanja? Koja su prirodna
prava prekrena?
27.8.2010 13:06:19
 2. LEKCIJA
to je republikanska vlast?
Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji upoznati jo nekoliko ideja koje su bile vane za razumijevanje republikanske vlasti.
Moi ete objasniti te ideje i shvatiti zato su one i danas vane za nas.
Upamtite pojmove
Rimska Republika
aristokrati
diktator
republikanska vlast
zajedniko dobro
graanska vrlina
podjela vlasti (odvojene ovlasti)
ujednaenje ovlasti
Koristimo svoje poznavanje povijesti
Prije vie od dvije tisue godina u Europi su se ja-
vili prvi oblici republikanske vlasti. To je bilo za vrije-
me Rimske Republike koja je trajala od 509. godine
do 27. godine prije Krista. Glavni grad te Republike
bio je Rim. Ostaci arhitekture toga vremena i danas
se mogu vidjeti u Rimu.
Za vrijeme Rimske Republike Rimljani su vladali
bez kralja. Obini ljudi i aristokrati (bogata via kla-
sa) dijelili su vlast kako bi vladali. Ljudi su birali voe
koji su trebali donositi zakone u svojoj zemlji i vladati
prema tim zakonima.
Ovaj oblik vlasti moe se nazvati republikanska
vlast. Republikanska vlast moe se definirati kao tip
vlasti u kojoj:
graani imaju pravo vladati;
graani daju vlast onima koje biraju da ih pred-
stavljaju i slue njihovim interesima;
ti predstavnici duni su razvijati zajedniko dobro.
Neki mislioci istiu da je republikanska vlast bila
mogua u Rimu samo zbog graanske vrline Ri-
mljana. Graanska vrlina pretpostavlja da i graani i
njihovi predstavnici koji upravljaju ive skromnim i-
votom. Radili su marljivo, a zajednika im je dobrobit
bila vanija od njihovih osobnih, sebinih interesa.
PRIJELOM_26_08_2010.indd 11
Prednosti su takve vlasti u tome da:
predstavnici naroda donose pravedne zakone
koji slue zajednikom dobru, a ne tek interesima
jedne skupine;
ljudi imaju vie slobode i ive sigurnijim i udobni-
jim ivotom.
Mnogi su se narodi prilikom stvaranja svoje vla-
sti ugledali na iskustva Rimske Republike. Naprimjer,
utemeljitelji Sjedinjenih Amerikih Drava vjerovali su
da je republikanska vlast najbolji oblik vlasti koju ele
stvoriti za sebe jer bi mogli koristiti iste prednosti kao i
stari Rimljani. Hrvatska je takoer prema Ustavu Repu-
blika s parlamentarnom demokracijom. Prvi slobodni
demokratski izbori za Sabor (parlament) odrani su
22. travnja i 6. svibnja 1990. Prvi demokratski izabrani
Sabor konstituiran je 30. svibnja 1990.
Cincinnatus: primjer graanske vrline
Godine 458. prije Krista Rim je bio u velikoj opa-
snosti. Vojska s istonog dijela Apeninskog poluoto-
ka pljakala je i palila okolicu. Rimska je vojska prua-
la otpor, ali je bila okruena sa svih strana neprijate-
ljem. Uprava Rima odluila je pozvati Cincinnatusa,
vjetog vojnika i vou, da im pomogne. Poslali su
glasnike koji su ga pozvali da slui kao diktator (vr-
hovni vladar neograniene moi) sve dok traje kriza.
Cincinnatus je bio seljak koji je naporno radio na
svoja etiri jutra zemlje. Glasnici su ga zatekli kako
ore njivu. Volio je svoju zemlju, ali je ostavio svoj plug
da bi krenuo u Rim i vodio rimsku vojsku. U bitci koja
je trajala dva dana, njegova je vojska porazila nepri-
jatelja i spasila zemlju. Cincinnatusa su hvalili i slavili.
Ali po zavretku bitke nije vie elio biti diktator, niti
biti slavljen. Vratio se svojoj kui i svome ivotu selja-
ka i obinog Rimljanina.
Povratkom kui Cincinnatus je pokazao da je vie
cijenio ivot obinog Rimljanina nego slavu i vlastitu
11
27.8.2010 13:06:21
 mo. Potovao je rimsku vlast. Nije elio iskoristiti svoju
popularnost da bi preuzeo vlast od predstavnika koje
su izabrali graani. To je bio primjer graanske vrline
po kojoj su Rimljani bili poznati u razdoblju Republike.
Razmatranje graanske vrline
Utemeljitelji SAD-a smatrali su da je graanska vr-
lina vana za ispravno djelovanje amerike vlasti. Gra-
anska vrlina znai da ljudi postavljaju zajedniko
dobro iznad vlastitih interesa.
Stoga su mislili da je vano odgojem prenositi i odr-
avati graanske vrline meu graanima. Roditelji bi
trebali o tome uiti djecu, nastavnici pouavati u kola-
ma, sveenici u crkvama.
Od ljudi koji su upravljali zemljom oekivalo se
da slue kao primjeri. Ove republikanske vrijedno-
sti bile su dio obiaja i tradicije ljudi.
Pretpostavlja se da je Rimskoga Carstva nestalo jer
su graani izgubili graanske vrline i isticali vlastite
interese iznad zajednikog dobra.
Utemeljitelji su znali da se ljudi ponekad nee
htjeti odrei svojih interesa. Meutim, nadali su se
da e ipak biti uljudni prema drugima, spremni da
pomognu, zainteresirani za njihovo dobro. Vjerovali
su da su obitelj i drutvo veoma vani u takvom od-
gajanju djece da ona u svojem ponaanju uzimaju u
obzir i zajednike interese.
Kad se treba odrei svojih interesa u korist zajed-
nikog dobra?
Ovo je teko pitanje na koje svaki pojedinac mora
samostalno dati odgovor.
Sljedea e vam vjeba pomoi razmotriti ovo pi-
tanje.
Rjeavanje problema
POJEDINANI INTERESI I ZAJEDNIKO DOBRO
Razmotrite problem pojedinanih interesa i zajed-
nikog dobra razmatrajui sljedea pitanja. Podijeli-
te se u skupine od po pet uenika. Neka predstavnik
svake skupine izloi odgovore razredu.
1. Opiite osobu koju poznajete ili nekog od elnika u
svome narodu za koga mislite da ima graansku vr-
linu. Objasnite razloge za svoje miljenje o toj osobi.
2. Objasnite situacije u kojima biste morali, po va-
em miljenju, istaknuti zajedniko dobro iznad
svojeg interesa.
3. Opiite neku situaciju u kojoj smatrate da nije
12
PRIJELOM_26_08_2010.indd 12
potrebno staviti zajedniko dobro ispred vaeg
osobnog interesa.
4. Opiite neke stvari koje bi vlada mogla uiniti, a
koje bi bile u interesu zajednikog dobra.
5. Navedite neke situacije u kojima bi se ljudi mogli
sporiti o tome to je najbolje za sve. Kako rijeiti ta
neslaganja? Objasnite.
Kako treba organizirati republikansku vlast?
O republikanskoj vlasti moe se uiti i od Mon-
tesquieua (16891755), francuskog filozofa. On je
jedan od najboljih poznavalaca mogunosti i oblika
republikanske vlasti. Montesquieu je vjerovao da je
najbolji nain kojim e se osigurati da vlast slui za-
jednikoj dobrobiti ako se uini sljedee:
Razdvojiti ovlasti dravne vlasti na razliite dije-
love ili ogranke tako da ni jedan nema sve ovlasti.
Svaki ogranak treba predstavljati interese razliite
skupine u drutvu.
Ujednaiti koliinu ovlasti izmeu ovih dijelova
tako da ni jedan ne moe nadzirati ostale dijelove.
Omoguiti svakom dijelu da nadzire nain na koji
se drugi dijelovi koriste vlau.
Montesquieu je, poput mnogih drugih, vjerovao
da nijedan dio ne moe kontrolirati cijelu vlast uko-
liko su njezine ovlasti podijeljene, ujednaene, nad-
zirane. Tako ni jedan ogranak nee moi iskoristiti
vlast za vlastite, sebine interese. Takva bi vlast bila
sposobna raditi za zajedniku dobrobit.
Bitan korak k takvoj vlasti jest osnivanje ustavne
dravne vlasti. U sljedeoj lekciji ete nauiti to je
ustav i to je ustavna vlast.
Ponavljanje i vjebanje lekcije
1. to je republikanska vlast?
2. Zato je Montesquieu vjerovao da ovlasti republi-
kanske vlasti treba podijeliti na razliite dijelove?
3. to je bila svrha ujednaenja ovlasti izmeu razli-
itih dijelova u vlasti? Zato svakom dijelu treba
dati mogunost da nadzire rad drugih dijelova?
4. Zato su Cincinnatusa smatrali uzorom graanske
vrline?
5. Zato mnogi misle da republikanska vlast nije
mogua ako graani nemaju graanske vrline?
6. Kako se odravaju i razvijaju graanske vrline?
27.8.2010 13:06:21
 3. LEKCIJA
to je ustavna dravna vlast?

Cilj lekcije
Ova lekcija govori o tri osnovne ideje. To su ideje: a) ustava, b) ustavne dravne vlasti i c) ustava, vrhovnog
zakona. Budui da su te ideje veoma vane u razumijevanju ustrojstva hrvatske vlasti, definirat emo ih to
jasnije moemo. Kad savladate ovu lekciju, moi ete objasniti te ideje, a i neke od vanih razlika izmeu
ustavne vlasti i autokratske ili diktatorske vlasti.

Upamtite pojmove PITANJA O GRAANIMA

ustav (najvii dravni zakon, vrhovni zakon) Tko se smatra graaninom?
ustavna vlast Trebaju li graani imati nadzor nad dravnom vla-
autokratska vlast u? Kako se to provodi?
podruje privatnosti Kakva prava i odgovornosti imaju graani?

Definiranje ustava Ureenje ustavne dravne vlasti

Ustav je okvir za dravnu vlast. Govori o tome
kako se dravna vlast organizira i kako djeluje. Ustavi
su u veini sluajeva pisani, npr. Ustav Republike Hr-
vatske, ustavi veine europskih zemalja, ustav SAD-a.
Neki su djelomice pisani. Najbolji je primjer takve vr-
ste ustava Ustav Velike Britanije. Neki ustavi nisu pi-
sani. Mnoga su drutva u prolosti imala ustave koje
su inili nepisana tradicija i obiaji.
Prema ovoj definiciji ustava svaka nacija ima ustav.
I dobre i loe vlasti imaju svoj ustav.
Prouavanje ustava jedne zemlje pomoi e vam u sljedeoj lekciji.
da odgovorite na neka pitanja o njezinoj vlasti i nje-
zinim graanima. Evo nekih pitanja na koja ustav
obino odgovara:
PITANJA O DRAVNOJ VLASTI
Koja je svrha dravne vlasti?
Kako je dravna vlast organizirana? Koji je dijelovi
ine? to je u nadlenosti svakog dijela vlasti? ali samo formalno. U obje te situacije vlast nije ustav-
Na koji nain vlast treba djelovati? Kako nastaju
propisi?
Kako se biraju dunosnici koji e raditi u dravnoj
vlasti?
Postojanje ustava ne podrazumijeva da ta nacija
ima i ustavnu vlast. Ustavna dravna vlast posto-
ji kad su ovlasti osobe, ili skupine koja vodi dravu,
ograniene. Npr. na ustav ograniava ovlasti sud-
stva jer propisuje da se nitko ne moe natjerati da
svjedoi protiv sebe.
Ova ogranienja moi dravne vlasti dio su ustava.
U ustavnoj vlasti ljudi koji odluuju moraju potova-
ti ogranienja. Ustav ima naina da ih na to obvee.
Neki od naina na koje ustav to moe uiniti daju se
Kako ste ve nauili, sve drave imaju ustave koji
uvruju njihovu organizaciju i nain na koji djeluju.
U nekim je dravama, meutim, vlast neograniena.
Ustav u takvim dravama moe dovesti do neograni-
ene vlasti ako u njemu nisu utvreni naini njezina
ogranienja.
Zamislite da ustav jedne nacije ne ograniava
ovlasti svoje vlasti. Ili, zamislite, da ograniava mo,
na. Takva vlast neograniene moi naziva se auto-
kratskom ili diktatorskom vlau.
U ustavnoj dravnoj vlasti ustav mora uinkovi-
to ograniiti uporabu moi. Ustav se mora smatrati
vrhovnim zakonom koji moraju potovati oni koji
upravljaju.

13

PRIJELOM_26_08_2010.indd 13 27.8.2010 13:06:21

 Odreenje ustava
U ustavnoj dravnoj vlasti ustav ili vrhovni zakon
ima pet vanih obiljeja:
1. Propisuje osnovna prava graana na ivot, slobo-
du i vlasnitvo.
2. Odreuje odgovornost dravne vlasti da zatiti ta
prava.
3. Odreuje ogranienja uporabe ovlasti lanova
dravne vlasti. Veina se tih ogranienja vezuje za
tri osnovna podruja. Primjeri naina na koji hr-
vatski ustav ograniava mo dravne vlasti u tim
podrujima jesu sljedei:
Prava graana. lanovi dravne vlasti ne mogu
nas liiti prava slobode govora.
Nain na koji se raspodjeljuju sredstva. lanovi
dravne vlasti ne mogu prisvojiti neije vlasni-
tvo bez odgovarajue novane nadoknade.
Nain na koji se rjeavaju sukobi. Onima koji su
optueni za zloin mora se ponuditi korektan
sudski postupak.
4. Postavlja se naelo podruja privatnosti. Po-
druje privatnosti dio je privatnog ivota pojedin-
ca i ne tie se dravne vlasti. Pojedinac ima pravo
na privatnost: npr. Vlada Republike Hrvatske ne
moe zabraniti potovanje i slijeenje religioznih
uvjerenja.
14
PRIJELOM_26_08_2010.indd 14
5. Moe se izmijeniti jedino uz suglasnost veine
graana i prema odreenom nizu procedura.
Rjeavanje problema
RAZUMIJEVANJE USTAVNE DRAVNE VLASTI
Podijelite se u pet skupina. Svaka skupina treba
zastupati jedan od navedenih oblika ustavne drav-
ne vlasti i pratiti upute koje slijede. Skupine trebaju
argumentirati svoja stajalita pred razredom.
1. Objasnite obiljeja i dajte primjere. (Uenici se
mogu koristiti primjerkom Ustava.)
2. Objasnite vanost tih obiljeja.
Ponavljanje i primjena lekcije
1. to je ustav? to moete nauiti o vlasti jedne na-
cije prouavajui njezin ustav?
2. Objasnite razlike izmeu ustavnih dravnih vlasti i
autokratskih ili diktatorskih dravnih vlasti.
3. Koja su obiljeja vrhovnog zakona ustavne dr-
avne vlasti?
4. Opiite dva podruja ivota graana u koje se,
prema vaem miljenju, dravna vlast ne bi smje-
la mijeati. Objasnite zato ta podruja moraju
ostati zatiena. Kako se ukratko mogu opisati ta
podruja i kako ih nazvati?
27.8.2010 13:06:21
 4. LEKCIJA
Kako organizirati dravnu vlast
da bi se izbjegla zlouporaba moi?

Cilj lekcije
U prethodnoj ste lekciji nauili da je smisao ustavne dravne vlasti da zatiti ljude od zlouporabe moi.
Ova lekcija pokazuje neke od naina na koje se ustavna dravna vlast moe organizirati tako da sprijei zlo-
uporabu moi.

Upamtite pojmove Ogranienje i ujednaenje

podjela vlasti Pojam ogranienja i ujednaenja znai da su
odvajanje ovlasti ovlasti, dane razliitim dijelovima dravne vlasti,
ogranienje i ujednaenje
zakonodavni dio
izvrni dio
sudbeni dio
Hrvatski sabor

Organiziranje ustavne dravne vlasti

Nauili ste u posljednjoj lekciji da su u ustavnoj
vlasti ovlasti ograniene. Ustavna je vlast obino or-
ganizirana tako da jedan njezin dio ne moe dobiti
dovoljno moi za prevlast nad drugima. Dva na-
ina da se organizira vlast, i to tako da bi se spri-
jeila zlouporaba moi, nazivaju se ogranienje i
odvajanje ovlasti i ujednaenje ovlasti.

Odvajanje moi
Prouavanje ustavnih vlasti pokazuje
da su one esto podijeljene u tri razliita
dijela. Sveukupna mo vlasti nije dana
ni jednom dijelu. Umjesto toga svaki dio
raspolae odreenim dijelom moi. Npr. u
naoj dravnoj vlasti imamo:
1. zakonodavni dio, koji ima vlast donositi zakone,
2. izvrni dio, koji ima ovlast provoditi i predlagati
donoenje novih zakona, i
3. sudbeni dio, koji ima ovlast rjeavati nesporazu-
me glede tumaenja, primjene i djelovanja zako-
na. Opiite ovaj crte na osnovi onoga to ste
upravo proitali.

15

PRIJELOM_26_08_2010.indd 15 27.8.2010 13:06:21

 ujednaene. Nijedan imbenik nema toliku mo da
bi imao prevlast nad drugima. Premda svaki dio dr-
avne vlasti ima svoje posebne ovlasti, mnoge su od
ovih ovlasti podlone ogranienjima.
Sabor je zakonodavni dio dravne vlasti. U naem
Ustavu dana je Hrvatskom saboru ovlast donoenja
zakona. Uz to, izvrni i sudbeni dijelovi dravne vlasti
imaju naina kontrolirati ovlast Hrvatskog sabora da
donosi zakone; jesu li usklaeni s Ustavom npr.:
ako predsjednik Republike ili Vlada Republike
Hrvatske smatraju da zakon nije u skladu s Ustavom,
mogu pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti za-
kona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske,
Vrhovni sud Republike Hrvatske ili drugi sud,
ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u po-
stupku voenim pred tim sudom, moraju zastati s
postupkom i pokrenuti postupak provjere ustavno-
sti zakona,
Jednako tako postoje razni naini kojima Sabor
moe utjecati na izvrnu ili na sudbenu vlast.
16
PRIJELOM_26_08_2010.indd 16
Sloenost ustavne dravne vlasti
Sloeni sustav odvojenih ovlasti te ogranienih i
ujednaenih ovlasti pomae utvrditi ogranienja dr-
avne vlasti. Zbog sloene organizacije ustavne drav-
ne vlasti taj proces ponekad dugo traje. Moe se initi
udnim, ali to je esto i prednost. Mnogi misle da ta
sloenost osigurava ispravnost donesenih odluka.
Ponavljanje i primjena lekcije
1. Od kojih se dijelova sastoje mnoge od suvremenih
ustavnih dravnih vlasti? Koje su uloge svakog dijela?
2. Zato su ovlasti podijeljene izmeu razliitih dije-
lova?
3. U ustavnoj dravnoj vlasti jedan dio esto ospora-
va onaj drugi. Zato? Navedite primjere.
4. Odvajanje i podjela ovlasti znai da se odluke ne
donose brzo. Objasnite neku od prednosti odva-
janje i podjela ovlasti. Zatim objasnite barem je-
dan od nedostataka.
27.8.2010 13:06:22
 5. LEKCIJA
Kako koristimo na status graanina
u ustavnoj demokraciji?

Cilj lekcije
U ovoj emo lekciji razmotriti vrline graanina u ustavnoj demokraciji. Graani se ponekad ne slau u vezi
sa svojom ulogom. Vae je pravo da odluite kako ete ispunjavati prava i odgovornosti graanina. Ono to
nauite u ovom tekstu o ustavnoj demokraciji pomoi e vam da donesete tu odluku. To kako se ponaate
kao graanin ovisit e takoer o vaim osobnim interesima i sposobnostima. Nakon zavretka ove lekcije
moi ete procijeniti, zauzeti i obraniti stajalita koja se odnose na ulogu graanina u ustavnoj demokraciji.

Upamtite pojmove Kako se graani u ustavnoj demokraciji razli-

graanske vrednote i naela
graanske vjetine i sposobnosti
graanska kultura
graanska prava
uljudnost
opunomoenje
najvea dobrobit za najvei broj ljudi
politiko djelovanje
politika prava
drutveno djelovanje
zastupnika demokracija
Predstavnika demokracija oznaava oblik demo-
kracije u kojem vlast i dalje pripada narodu kao ne-
kom apstraktnom ustavnopravnom subjektu, samo
se obnaa preko predstavnikog tijela kao izraza vo-
lje naroda (parlament, predsjednik Republike). Gra-
ani na izborima biraju svoje predstavnike u raznim
predstavnikim tijelima (Sabor, upanijske skuptine,
razna gradska i opinska vijea...) i sudjeluju na izbo-
rima za sve dravne dunosnike koji se mogu nepo-
sredno birati. Odnos izmeu graana i njihovih iza-
branih predstavnika jest da su izabrani predstavnici
u svom odluivanju neovisni o stavu graana koji su
ih izabrali, pa ih zato birai ne mogu opozvati. Oni
ne predstavljaju svoje birae nego cijeli narod. Zbog
toga predstavniko tijelo moe raditi i odluivati slo-
bodno i pravno neovisno.
kuju od onih u diktaturi ili totalitarnoj dravi?
Poloaj graanina imao je razliita znaenja kroz
povijest. Totalitarne drave i diktature takoer shva-
aju graane kao one kojima upravljaju iako im nedo-
staju prava i odgovornosti koje odreuju graanina
u demokratskoj dravi. Uloga graanina u ustavnoj
demokraciji sasvim se razlikuje od uloge graanina
koji ivi pod neogranienom ili arbitrarnom upra-
vom. Dok neogranieni reimi zahtijevaju pasivno
pokoravanje i potpunu lojalnost, od graana ustav-
ne demokracije oekuje se da kritiki promiljaju
sudionitvo u politikoj zajednici. Graani ustavne
demokracije trebaju potovati zakon, ali pod uvje-
tom da ga ne shvaaju kao nepovrediv i neizmjenjiv
autoritet.
Kritika neke vlasti podrazumijeva dunost i pravo
suprotstaviti se donoenju zakona koji se ine nei-
spravnim.
to vi mislite?
1. Je li graanska neposlunost ponekad opravdan
oblik sudjelovanja u politikom ivotu?
2. Pod kojim se okolnostima graanin u zastupni-
koj demokraciji ima pravo suprotstaviti zakonu?
3. Kakav bi bio ispravan odgovor vlasti onome koji
svjesno kri zakon?
4. Slaete li se s miljenjem da je sitna pobuna s vre-
mena na vrijeme zdrava za politiki sustav? Ako je
tako, u kakvom bi obliku mogla biti ta pobuna?

17

PRIJELOM_26_08_2010.indd 17 27.8.2010 13:06:22

 Kakve vrste prava i odgovornosti imaju graani?
Budui da razmatrate prava graanina, vano je
da razlikujete graanska prava od politikih pra-
va.
Prava graanina tite na privatni ivot od neza-
konitih i neispravnih postupaka dravne vlasti.
Politika prava nam doputaju sudjelovanje u
upravljanju dravom.
Stanovnici nae zemlje koji nisu graani nae
zemlje imaju ista graanska prava kao i mi graani.
Politika su prava ta koja u velikoj mjeri odreuju
18
PRIJELOM_26_08_2010.indd 18
poloaj graanina. Da biste glasovali ili bili birani za
slubenika vlade, morate biti graanin.
Mnoga od naih prava podrazumijevaju i odree-
ne obveze. U ostvarivanju naih prava kao pojedina-
ca moramo potovati koritenje istih prava od strane
drugih graana. Usvojeni zakoni nalau i neke obve-
ze. Naprimjer, obveza nam je da potujemo zakone.
Kako one koji se odnose na plaanje poreza, tako i
one koji se odnose na ispunjavanje drugih obveza
koje omoguuju uredno djelovanje dravne vlasti.
Mnogi bi se od nas sloili da imamo i odreene
moralne obveze kao graani. Npr. neki tvrde da osim
27.8.2010 13:06:22
 prava imamo i moralnu obvezu izii na glasovanje. 3. Ukoliko mislite da se ne moete sloiti s ostalim
Za vrijeme ratne agresije na Hrvatsku mnogi graani graanima o tome to je zajedniko dobro, hoe-
dobrovoljno su krenuli u obranu zemlje iako to za- te li jednostavno slijediti vlastite interese i zabora-
kon od njih nije traio. viti na ono to je dobro za sve?

to vi mislite? to moramo razumjeti da bismo postali aktivni

1. Kako se tvrdnja francuskog filozofa Voltairea graani u ustavnoj demokraciji?
moda se ne slaem s tobom, ali u do smrti bra- Ma kako da je definirana, aktivna uporaba prava i
niti tvoje pravo da to kae odnosi na odgovor- odgovornosti u ustavnoj demokraciji zahtijeva izvje-
nosti graanina? sna uvjerenja, obveze i vjetine. Moemo ih opisati
2. Zato je vano zalagati se za prava drugih ak i na sljedei nain:
ako vaa prava nisu ugroena? Graanske vrednote izraavaju naa najdublja
uvjerenja o ulozi dravne vlasti unutar drutva i cilje-
Vjeba kritikog razmiljanja vima za koje oekujemo da e ih ta vlast ispuniti. To
su ideali iskazani u osnovnim dokumentima nae dr-
POMIRENJE ZAJEDNIKOG DOBRA I
ave. Tu su obuhvaeni ideali poput osobnog dosto-
POJEDINANOG INTERESA
janstva, jednakosti i pravde. Iako se mi kao graani
Podijelite se u male skupine da biste razgovarali o ne moramo slagati u svezi sa znaenjem i relativnom
sukobu izmeu djelovanja za dobrobit cijelog dru- vanosti svake od posebnih vrednota, svjesni smo
tva i pojedinanog interesa koji moe ii na tetu za- njihove vanosti u odreivanju krajnjih ciljeva dru-
jednikog dobra. Odgovorite na pitanja koja slijede tva u kome ivimo.
nakon teksta. Iznesite svoja miljenja razredu. Graanska naela jesu naela dravne vlasti koja
Sukob izmeu zajednikog dobra i privatnog in- na najbolji nain omoguuju drutvu da ostvari svoje
teresa nije jedini problem s kojim se suoavamo kao graanske vrednote. U ova osnovna naela spadaju
graani. Nekad je teko odluiti to je zapravo zajed- zakonski propisi, suverenitet naroda i sloboda izraza.
niko dobro, a to na privatni interes. U nekim situ- Ova naela odreuju i nau obvezu prema ustavnoj
acijama zajedniko dobro moe biti jasno poput na- dravnoj vlasti i demokraciji.
primjer potrebe da se zatiti zajednica od kriminala- Graanske vjetine odnose se na sposobnosti
ca, stranog neprijatelja i zagaivanja zraka. U drugim koje su nam potrebne da kao pojedinci ostvarimo
situacijama, meutim, graani se zaobilaze u svezi svoje graanske vrednote i graanska naela. Mora-
s odreivanjem zajednikog dobra i propisa koji ga mo poznavati povijest razvoja nae dravne vlasti i na-
moraju zatititi. Npr. neki e tvrditi da su zakoni koji in na koji ona djeluje. Takoer moramo razviti svoje
strogo ograniavaju ljudsku djelatnost u podrujima intelektualne sposobnosti: analitike vjetine za rje-
osjetljivim za zagaenje neophodni da se zatiti nae avanje problema i komunikacijske vjetine da bismo
prirodno blago, drugi tvrde da tako restriktivni pro- izrazili svoje miljenje i razumjeli miljenja drugih.
pisi mogu ugroziti gospodarstvo i prekriti prava na
Da bismo se mogli aktivno ukljuiti u ivot drutva,
vlasnitvo.
moramo prihvatiti graansku kulturu demokratskog
Nije uvijek jednostavno odrediti to su nai privat- drutva i razviti graanske sposobnosti i primjere-
ni interesi. Ono to se trenutano moe initi privat- nu kvalitetu ponaanja koja e svjedoiti graansku
nim interesom ne mora to biti i dugorono. Sljedea kulturu u demokratskom drutvu.
pitanja istiu neke vidove ovog problema.
Graanska kultura zahtijeva tolerantnost, po-
1. Je li zajedniko dobro ujedno i najvea srea za tenje, potovanje miljenja drugih i obvezu na
najvei broj ljudi? Ako je tako, to ova tvrdnja istinu. Rije uljudnost oznaava estitost i vjerodo-
znai? Treba li veinu predstavljati minimum od stojnost koji su osnova za ustavnu demokraciju.
pedeset i jedan posto ili postotak treba biti vei?
Kakva bi bila opasnost u odreivanju zajednikog
dobra prema ovom naelu? to vi mislite?
2. Je li zajedniko dobro cilj koji svi ljudi nae drave 1. Koje su, prema vaem miljenju, osnovne obveze
dijele? Ako je tako, kako odrediti zajedniko dobro? dobrog graanina?

19

PRIJELOM_26_08_2010.indd 19 27.8.2010 13:06:23

 2. Podrazumijeva li graanska odgovornost da e
graanin, potujui zakon, prijaviti prekritelje
vlastima? Primijetite li naprimjer da va prijatelj
krade u samoposluzi, jeste li moralno odgovorni
da ga prijavite?
3. Koje argumente moete iznijeti da biste uvjerili
roditelje ili prijatelje da se vie aktiviraju kao gra-
anin?
4. Koja sredstva trebaju koristiti dobri graani da bi
usavrili svoje drutvene i politike spoznaje?
to podrazumijevamo pod izrazom mo utjecaja?
Razvijajui svoju odgovornost prema vrednota-
ma, naelima i kvaliteti nae graanske kulture te
stjecanjem znanja i vjetina koje su neophodne da
bismo u njoj sudjelovali, postajemo utjecajni kao
graani. Mo utjecaja izraz je koji ponekad koristimo
da bismo opisali mogunost da se uje neiji glas
u javnosti. Postajui utjecajan graanin, znamo da
smo razvili potencijale da uinkovito djelujemo kao
graani kad to prilike zatrae od nas.
Kako se postaje aktivan graanin?
Nije uvijek jednostavno biti graanin u demo-
kratskom drutvu. Demokracija od nas zahtijeva da
ivimo kao samostalni pojedinci, da mislimo na sebe,
rjeavamo svoje probleme, da budemo spremni na
neizvjesnost i promjenu, da pomaemo i potujemo
druge.
Graaninom se postaje, graanin se ne raa.
Stari Rimljani i Grci posvetili su veliku pozornost ulozi
naobrazbe u pripremanju svake generacije za ulogu
graanina. Vaa e vam naobrazba pomoi da ste-
knete znanje i sposobnosti pomou kojih ete uin-
kovito djelovati kao graani ustavne demokracije.
Praktino iskustvo jednako je vano kao i formalno
kolovanje u pripremanju za ulogu graanina. Ljudi
mogu nauiti kako se postaje djelatan graanin kori-
stei mnoge prilike za sudjelovanje u javnom ivotu.
Taj proces uenja poinje u ranom djetinjstvu. Kod
kue i u koli poinjemo razmiljati, izraavati svoje
miljenje, potovati miljenja drugih. Ukljuivanjem
u aktivnosti kao to su uenika vijea, kolski projek-
ti, port, aktivnosti u klubovima i zajednici, uimo se
timskom radu, organizaciji, raspravi, ukratko, mnoge
od kvaliteta koje su nam potrebne za ispunjavanje
uloge graanina poinju se razvijati od djetinjstva.
20
PRIJELOM_26_08_2010.indd 20
Kako ostvarujemo naa prava i odgovornosti
kao graani?
Bavei se problemima u svojoj sredini i dravi,
imamo razliite mogunosti za aktiviranje. Moemo
se ukljuiti i politiki i drutveno ili samo politiki,
odnosno drutveno. Naprimjer, bavei se proble-
mom kriminala, moemo izabrati predstavnike koji
e problem izloiti gradskom vijeu da bi se osigu-
ralo vie policajaca na ulicama, policajce u zajednici
i drugo. Prvo je primjer drutvene akcije, drugo po-
litike, ali one se uzajamno ne iskljuuju. Jedan od
problema o kojem trebamo razmiljati kao graani
jest pronai najuinkovitiji nain rjeavanja proble-
ma. Odluka koju donosimo ovisi o naoj ralambi
problema, procjeni mogueg rjeenja i procjeni vla-
stitih sposobnosti. Donoenje tih odluka u sreditu je
uloge odgovornog graanina.
Vjeba kritikog razmiljanja
RAZMATRANJE ODGOVORNOSTI GRAANA I
ODLUIVANJE O NJIHOVU ISPUNJAVANJU
Danas je nasilje mladih i nasilje prema mladima
u sreditu drutvene i politike pozornosti i svakod-
nevna pojava na naslovnim stranicama novina i u TV-
programima.
1. Kakve odgovornosti imate vi kao graanin, slije-
dei politike i drutvene propise koji su donese-
ni, kako biste sprijeili nasilje?
2. U kakvu se drutvenu akciju moete ukljuiti u
koli ili u zajednici da biste pomogli rjeavanju
tog problema?
3. U kakve se politike akcije moete ukljuiti?
4. Kojim se vrednotama i interesima moete koristiti
u spreavanju nasilja mladih i nasilja prema mla-
dima?
Ponavljanje i vjebanje
1. Kako biste opisali ulogu graanina u ustavnoj de-
mokraciji?
2. Kako biste definirali zajedniko dobro? Zato lju-
di mogu vie teiti zajednikom dobru nego pri-
vatnom interesu?
3. to su graanske vrednote, graanska naela,
graanske vjetine i graanske sposobnosti?
4. Kako biste objasnili razliku izmeu drutvene ak-
cije i politike akcije?
27.8.2010 13:06:23
 6. LEKCIJA
Kako graani mogu sudjelovati?

Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji uiti o jednom od najvanijih prava graana (dravljana). To je pravo da sudjeluju u vla-
danju. U ovoj lekciji razgovarat emo o razliitim nainima sudjelovanja. U lekciji se takoer predlae o emu
treba razmiljati kad odluujete o tome hoete li sudjelovati ili ne.
Kada zavrite lekciju, moi ete razlikovati pojmove dravljanin i ne-dravljanin. Moi ete argumentirati
svoja stajalita o tome do koje mjere graanin treba sudjelovati u vladanju.

Upamtite pojmove 1. Koja je prednost, a koji je nedostatak svakog od

navedenog naina sudjelovanja?
graanin
2. Jesu li svi oblici sudjelovanja jednako vani za za-
dravljanin
titu vaih osnovnih prava? Zato? to vam se ini
stranac najvanijim?

Tko je graanin, a tko dravljanin? Naini na koje graani mogu sudjelovati:

Sve osobe koje su u odreenoj pravnoj i politikoj
vezi s dravom jesu dravljani. Graanin je iri pojam
i oznaava sve osobe koje ive u Hrvatskoj, koje jesu i
koje nisu dravljani. Stranac je graanin, osoba koja
nije dravljanin. Mnogi stranci mogu postati drav-
ljani ako se dre odreenih postupaka i pravila.
Dravna vlast titi prava svih onih koji ive u Hr-
vatskoj. Ali dravljani imaju odreena prava i obve-
ze koje stranci nemaju. A to je pravo da glasuju i da
budu izabrani na javne dunosti. U ovoj emo lekciji
prouavati o kojim je obvezama rije.
Rjeavanje problema
RAZMATRANJE SUDJELOVANJA
Ope je uvjerenje da je glavni cilj vlasti tititi
osnovna ljudska prava i promicati zajedniku dobro-
bit. Svi graani imaju pravo sudjelovati u vladanju
naom zemljom. Mnogo je naina koje mogu izabrati
da bi to uinili. Neki od naina sudjelovanja navedeni
su u tekstu koji slijedi:
Uenici e se podijeliti u male skupine. Svaka sku-
pina treba proitati popis naina na koji graani su-
djeluju u vladanju. Nakon toga svaka skupina treba
odgovoriti na pitanja i s ostalima u razredu porazgo-
varati o svojim odgovorima:
itanjem informacija u novinama, asopisima i
drugim materijalima, ocjenjivanjem njihove to-
nosti.
Glasovati na lokalnim i dravnim izborima.
Sudjelovati u politikim raspravama.
Potpisivati peticije.
Uvjeravati nekoga da glasuje na odreen nain.
Nositi bed ili postaviti naljepnicu na automobil.
Pisati pisma izabranim predstavnicima.
Izdvajati novac za stranku ili kandidata.
Sudjelovati na sastancima radi stjecanja informa-
cija ili pruanja potpore.
Sudjelovati u kampanji za kandidata.
Zauzimati se za zakone koji su od posebnog inte-
resa.
Prosvjedovati na skupovima i drugim oblicima
prosvjeda.
Biti lanom sudskog vijea.
Obnaati javne dunosti.
Sluiti domovini u vojsci ili drugim slubama.
Ne potovati zakone koji su nepravedni i prihva-
ati odgovornost da se istakne nepravednost za-
kona ili politike.

21

PRIJELOM_26_08_2010.indd 21 27.8.2010 13:06:23

 Treba li graanin sudjelovati?
Mnogi graani ne sudjeluju u naoj vlasti. Ne gla-
suju i ne sudjeluju u mnogim drugim oblicima vlasti
o kojima ste upravo razgovarali. Neki ljudi, ipak, vje-
ruju da je dunost graanina sudjelovati u vlasti.
Kako ovaj crte prikazuje graansku odgovornost?
Veoma je vana odluka o tome hoe li se sudjelo-
vati u vlasti i koliko e se vremena posvetiti tome. Da
biste ispravno odluili, morate razmisliti o nekoliko
stvari. Neke su od njih:
Cilj nae vlasti,
Koliko su vam vana vaa prava,
Koliko ste zadovoljni nainom na koji vlast djelu-
je?
Korisno je razmotriti primjer. Zamislite da ste
jednom mehaniaru dali da vam popravi bicikl. Pri-
je nego to mu ostavite bicikl, za vas je vano znati
moe li on popraviti va bicikl. Pretpostavimo da je
mehaniar dobro obavio posao. To znai da ga nee
trebati nadgledati idui tjedan kad bude vaoj sestri
popravljao bicikl.
22
PRIJELOM_26_08_2010.indd 22
Pretpostavimo da mehaniar nije dobro obavio
posao. Vi ete htjeti popravak povjeriti drugom me-
haniaru ili nadgledati njegov rad dok vaoj sestri
bude popravljao bicikl.
Isto vrijedi i za vlast. Mi trebamo biti sigurni da
ljudi kojima povjeravamo posao mogu napraviti po-
sao za koji smo ih izabrali. Kad jednom dobiju posao,
moramo pozorno pratiti kako rade svoj posao. Ako
dobro rade, moda ih neemo pozorno nadgledati.
Ako budu loe radili svoj posao, mi emo ih pozornije
nadgledati i moda odluiti da ih zamijenimo.
Sudjelovanje u vlasti u naem je vlastitom intere-
su. Duljina vremena koje emo provoditi u sudjelo-
vanju vjerojatno e ovisiti o tome kako ocjenjujemo
rad izabranih dunosnika. Ako je sve u redu, provo-
dit emo manje vremena nego kad smo zabrinuti to
netko kri naa prava. Ako smo zadovoljni s naom
vladom, vjerojatno emo glasovati i malo initi. Ako
nismo zadovoljni, vjerojatno emo vie toga podu-
zeti.
Ponavljanje i primjena lekcije
1. Kako je sudjelovanje graana povezano s ciljevima
nae vlasti? Objasnite zato je sudjelovanje u vla-
danju u naem vlastitom interesu?
2. Navedite tri naina sudjelovanja u upravljanju. Za
svaki od njih navedite zato je to dobar nain za-
tite vaih osnovnih prava.
3. Pretpostavimo da ne glasujete ili ne sudjelujete u
radu vlasti. Trebate li i dalje potovati zakone dr-
avne vlasti? Zato?
4. Ako mislite da vlast ne titi vaa osnovna prava,
trebate li i dalje potovati njezine zakone? Obja-
snite svoj odgovor.
5. Ima li dobar graanin obvezu raditi na unapree-
nju svoje zajednice? Zato?
6. Treba li se dobar graanin brinuti o poboljanju i-
vota onih koji ne ive ba najbolje? Zato?
27.8.2010 13:06:24
 7. LEKCIJA
Koje odluke donosite kao graanin?

Cilj lekcije
U proloj lekciji razmatrali ste pitanja sudjelovanja graana u vlasti. Ova e vam lekcija pomoi da odgovo-
rite na tri povezana pitanja. Prvo ete razmatrati pitanje: Koje su moje odgovornosti kao graanina? Nakon
toga ete razmatrati sloeno pitanje to graanin treba uiniti kad misli da je odreeni zakon neispravan?
Konano, razmatrat ete pitanje Ima li graanin obvezu raditi za zajedniku dobrobit? Ova e vam lekcija
dati odreene mogunosti da odgovorite na ova veoma vana pitanja. Ali konani odgovori ovise o vama.

Upamtite pojmove Pretpostavimo kako zakon predvia da uini-

veza izmeu graanskih obveza i
graanskih prava
Koje obveze idu uz naa osnovna prava?
Graani hrvatske drave ne slau se uvijek u po-
gledu graanskih obveza. Ipak, u drutvu u kojem
se ne potuju obveze, ne mogu postojati graanska
prava. Neke od obveza kojih bi se hrvatski graani
trebali pridravati navedene su u tekstu koji slijedi:
1. Ako se odluite ivjeti u odreenom drutvu i
koristiti se njegovim prednostima, odgovorni ste
potovati pravila tog drutva.
2. Ako drugima uskraujete njihova prava, moda
ete se morati odrei vlastitih prava. Naprimjer,
ako ugroavate ivote drugih vozei nepaljivo,
moda ete ostati bez vozake dozvole.
3. Ako prisustvujete sastanku i koristite se svojim
pravom da slobodno govorite, trebate potova-
ti i pravo drugih da to isto uine. Ako prekidate
sastanak i osporavate drugima pravo slobodnoga
govora, bilo bi razumno da budete iskljueni sa
sastanka i da vam se uskrati pravo govoriti na tom
mjestu. Kad su zakoni ili postupci vlasti u suprot-
nosti sa stajalitima graana, graanin se nalazi
pred tekom odlukom. Sljedei e vam odlomak
pomoi da razmislite o ovom pitanju.
Morate li potovati zakon za koji znate da je ne-
ispravan?
U naem sustavu vlasti vi imate pravo po-
kuavati promijeniti zakone. Dok ih ne promijenite,
duni ste ih potovati.
te neto to vi smatrate da je pogreno. Morate li se
drati tog zakona? Neki ljudi tvrde da je obveza gra-
ana drati se zakona ograniena, jer nijedna vlast
nije savrena. Ako je zakon lo, prema njihovu milje-
nju, graani nemaju obvezu potovati ga.
Odluka da se zakon ne potuje veoma je
ozbiljna. Nepotovanje zakona ima svoje posljedi-
ce koje graanin mora biti spreman prihvatiti. Kroz
povijest mnogi su graani prihvaali te posljedice.
Primjera radi, Martin Luther King mlai, zajedno s
drugima, pedesetih i ezdesetih godina 20. stoljea
u SAD-u odluio je ii u zatvor prosvjedujui protiv
zakona o rasnoj segregaciji.
Rjeavanje problema
Podijelite se u manje skupine. Primijenite postu-
pak koji e vam pomoi da donesete odluku. Pro-
itajte tekst koji slijedi. Nakon toga radite u fazama
kao to je to Marko trebao uiniti donosei odluku.
Potom objasnite to Marko treba uiniti i argumenti-
ma obranite svoj odgovor pred ostalima u razredu.
Kakvu biste odluku vi donijeli?
Marko je bio zabrinut. Petorica njegovih prijate-
lja planirala je sudjelovati u prosvjedima koji su se
odravali nakon nastave. Planirali su prosvjedovati
protiv novog pravila koje zabranjuje noenje majica
u koli s odreenim napisima. Kao i njegovi prijatelji
Marko je smatrao da je situacija nepravedna prema
uenicima. Vjerovao je da je noenje majica legalno i
da napisi nisu ni vulgarni, ni uvredljivi. Bio je uvjeren
da se takva politika treba promijeniti.

23

PRIJELOM_26_08_2010.indd 23 27.8.2010 13:06:26

 Marko je bio zabrinut to e se dogoditi ako se
prikljui prosvjedima. Moda e biti suspendiran iz
kole. To mu moe smanjiti mogunost da bude pri-
mljen na fakultet. Bojao se da bi mogao biti uhien,
posebno ako prosvjedi izmaknu nadzoru. Uhienje u
njegovu dosjeu moglo bi utjecati na to da ne dobije
dobar posao.
S druge strane, nije elio iznevjeriti svoje prijate-
lje. Htio je iskazati svoje stajalite i pomoi koliko je
mogue da se promijeni ono to je smatrao nepra-
vednim. to Marko treba uiniti? Koja je alternativa?
1. Odredite problem koji treba rijeiti ili odluku koju
treba donijeti.
2. Navedite alternativu, planove, akcije.
3. Navedite prednosti i nedostatke akcije.
4. Odluite to bi trebalo uiniti, imajui na umu
prednosti i nedostatke alternative.
5. Budite spremni razgovarati o razlozima donoe-
nja svoje odluke.
6. Objasnite kako vaa odluka utjee na osnovna na-
ela vlasti.
Nakon to svaka skupina iznese svoju odluku, po-
kuajte vjebu zavriti na sljedei nain:
24
PRIJELOM_26_08_2010.indd 24
1. Raspravite o odlukama koje su skupine iznijele i
glasujte da se prihvati plan koji veina podupire.
2. Raspravite o tome kako se gore navedeni postu-
pak moe koristiti u drugim situacijama u kojima
graani moraju donijeti teku odluku.
to je zajedniko dobro?
Smatra se da graani moraju imati graanske
vrline kako bi se ustav oivotvorio. Ljudi koji imaju
graanske vrline zajedniko dobro stavljaju iznad
vlastita interesa.
Katkad je posve jasno to je zajedniko dobro, a
katkad je teko o tome postii suglasnost. Naprimjer,
svi e se sloiti s time da zakoni protiv ubojstva pri-
donose zajednikom dobru. Ali ljudi ne mogu postii
suglasnost jesu li visoki porezi na uvoznu robu u in-
teresu zajednikog dobra. Neki elnici kau da jest.
Drugi opet tvrde da je to u interesu samo odreenih
skupina u drutvu. Naprimjer, takvi porezi na auto-
mobile mogu biti dobri za one koji su zaposleni u au-
tomobilskoj industriji. Ali to ne mora biti ba najbolja
mjera za one koji kupuju automobile.
Koja je korist, a koja cijena sudjelovanja u
prosvjedima?
27.8.2010 13:06:26
 Rjeavanje problema
Proitajte sljedei tekst i odgovorite na pitanja.
Budite spremni o svojim odgovorima razgovarati s
ostalima u razredu.
Sukobljavajue odgovornosti predstavnika
Zastupnik u Saboru I. Buri predstavlja upaniju u
kojoj su mnogi ljudi zaposleni u tvornicama cipela. Te
tvornice svakim danom otputaju sve vie radnika jer
hrvatske cipele nisu konkurentne cipelama iz drugih
zemalja. Cipele se u drugim zemljama izrauju po ni-
im cijenama jer imaju kvalitetniju tehnologiju izra-
de i bolju organizaciju rada. Te se cipele prodaju po
niim cijenama od onih proizvedenih u Hrvatskoj.
Nie su cijene moda dobre za one koji kupuju ci-
pele. Ali sigurno nisu toliko dobre za one koji zbog
toga ostaju bez posla. Problem koji se postavlja pred
zastupnika Buria jest da li poduprijeti zakon koji
predvia poreze za cipele koje se uvoze iz drugih ze-
malja?
1. Ako se zakon donese, poveat e se broj prodanih
hrvatskih cipela. Znai, mnogi hrvatski proizvoa-
i bit e spaeni.
2. Ako zakon proe, cijena cipela e se poveati. To
znai da e one biti skuplje za one koji ih ele ku-
piti.
3. O emu treba razmiljati zastupnik Buri prilikom
donoenja odluke?
PRIJELOM_26_08_2010.indd 25
4. Pripremite obrazloenje koje podupire uvoenje
poreza.
5. Pripremite obrazloenja koja su protiv uvoenja
poreza.
6. to biste vi napravili da ste saborski zastupnik?
Zato?
Koje su vae obveze kao graanina?
Mnogo ste toga nauili o vlasti. Nauili ste o obve-
zama vlasti i o svojim pravima. Takoer ste razmotrili
neke od obveza graana, ukljuujui vae vlastite
obveze. Suoit ete se kao graanin s mnogim te-
kim odlukama.
Primjena i ponavljanje lekcije
1. Postoji mnogo naina da se definira zajedniko
dobro. Neki kau da je zajedniko dobro najvei
stupanj koristi za najvei broj ljudi. Drugi kau da
su to prednosti koje uivaju svi graani drutva.
Kako biste vi definirali zajedniko dobro? Obja-
snite zato mislite da je vaa definicija najbolja.
Dajte primjere kako bi se definicija mogla koristi-
ti pri donoenju odluka o postojeim politikim
problemima, kao to su odravanje sigurnosti na
ulicama i zatita istoe zraka i vode.
2. Napiite krai sastavak u kojem ete opisati kva-
litete dobroga graanina u ustavnoj demokraciji.
Objasnite zato mislite da su te kvalitete nune.
3. O pitanjima koja slijede razgovarajte u skupinama
od dva do tri uenika. Svaki uenik treba dati svoj
dogovor na pitanja.
to treba uiniti osoba kad je zakon lo? Obja-
snite svoj odgovor i dajte primjer.
Pretpostavite da se ne moete sloiti oko toga
to je od zajednikog interesa. Trebate li ustra-
jati na svojim interesima ili uzeti u obzir inte-
rese drugih? Objasnite svoj odgovor i navedite
primjere.
Graani imaju razloge da razvijaju dobro pot-
krijepljena stajalita o svojim pravima i obvezama.
Ako graani to ne shvaaju, onda njihova prava
nisu sigurna, a prednosti su ustavne demokracije u
opasnosti.
O emu treba zastupnik Buri
razmiljati prilikom donoenja
odluke?
25
27.8.2010 13:06:28
 8. LEKCIJA
Kakva je razlika izmeu vlasti
i moi bez vlasti?

Cilj lekcije
Ova lekcija objanjava pojam vlasti koji e se koristiti u svim tekstovima te razliku izmeu vlasti i moi bez vlasti.

Upamtite pojmove Ponekad ljudi imaju pravo primijeniti mo, pone-

kad ne. Npr. ako vas prijatelji pokuavaju natjerati da
mo
neto uinite, oni imaju mo, ali ne i pravo da to ui-
vlast ne. Ali kad policajac intervenira, on ima i mo i pravo
obiaji na to.
moralna naela Vlast je mo kombinirana s pravom da se ta mo
koristi u granicama zakona.
Vjeba kritikog razmiljanja Pravo da se mo iskoristi obino potjee od obia-
ODREIVANJE RAZLIKE IZMEU ja, zakona i moralnih naela (osnovne ideje o dobru
MOI I VLASTI i zlu). Npr.:
Roditelji imaju vlast da vas umjereno kazne za
Opasna vonja
vau pogreku. Pravo da iskoriste svoju mo
Kriminal u podzemnoj eljeznici u nekim je ze- dobivaju od obiaja, tradicije, zakona, naela
mljama ozbiljan problem. Bande ponekad prijete moralnosti.
putnicima, pljakaju ih, a ponekad i fiziki napadaju.
Jednom su prilikom dva maloljetnika u odjei s
oznakama svoje bande uskoila u vagon podzemne
eljeznice. Jedan je izvukao pitolj te zatraio novac i
dragocjenosti od starijeg para.
Policajac, koji se tu zatekao, izvukao je pitolj i
pribliio se napadaima. Ne miite se! Bacite oru-
je i podignite ruke u vis! Potom im je stavio lisice i
uhitio ih.

to vi mislite?
1. Po emu su slini postupci napadaa i policajca?
2. Po emu se razlikuju?
3. Tko je uporabio mo, a tko je imao pravo na pri-
mjenu moi? Tko nije? Objasnite.

to je mo, a to vlast?
Tekst koji ste upravo proitali potkrepljuje razliku
izmeu moi i vlasti.
Mo je sila nadziranja ili nareivanja.

26

PRIJELOM_26_08_2010.indd 26 27.8.2010 13:06:30

 Nastavnik ima vlast odluiti kako e predavati Razmatranje situacija
jer mu zakon daje to pravo.
1. Koja od ovih situacija svjedoi o uporabi vlasti?
Hrvatski sabor ima ovlast donositi zakone jer Zato?
mu Ustav daje pravo da koristi svoju mo, a lju-
2. Koja od ovih situacija svjedoi o uporabi moi bez
di se slau da se upravlja prema Ustavu.
vlasti? Zato?
3. to vi mislite? Zato je vano znati razliku izmeu
Vjeba kritikog razmiljanja moi i vlasti?
RAZLIKOVANJE UPORABE VLASTI
I UPORABE MOI BEZ VLASTI
Primjena lekcije
Ova e vam vjeba omoguiti da utvrdite razli-
ku izmeu uporabe vlasti i uporabe moi bez vlasti. 1. Dok razmatrate pojam vlasti, vodite dnevnik.
Proitajte sljedee reenice i odgovorite na pitanja. Ponite opisivanjem dviju stvarnih ili zamiljenih
Objasnite svoje odgovore o navedenim situacijama. situacija. Neka prva bude primjer uporabe vlasti.
1. Sud je presudio da je Ana S. kriva za krau i osu- Prikaite to i crteom.
dio je na kaznu zatvora. 2. itajte novine ili gledajte vijesti na televiziji. Izdvo-
2. Roditelji su odsutni, zaduili su Kreu da u njiho- jite dva teksta ili prikaza uporabe vlasti. Objasnite
voj odsutnosti ne dopusti mlaem bratu dirati ra- u razredu kako ti primjeri prikazuju pojmove moi
unalo. i vlasti.
3. Sudac je izbacio dva igraa iz igre zbog tunjave.
4. Otkako se Marija B. sjea, otac je, kao glava obite-
lji, uvijek izgovarao molitvu prije veere.
5. Hrvoje B., najvii meu svojim prijateljima, ubacu-
je se uvijek ispred svih u red pred kinom.
6. Ravnatelj je oduzeo no ueniku i predat e ga
policiji.
7. Gradska uprava ne daje doputenje skupini stu-
denata da se okupe na prosvjedu u gradskom
parku.
8. Ogoreni zbog sve prisutnijeg nasilja u koli sku-
pina uenika odlazi ravnatelju. Odbijaju izii iz
ureda dok se ne naredi da se postave detektori
za metal i naoruani uvari koji bi odravali red u
koli.
9. Stjepan L. kaznit e svoga sina sa sedam dana za-
brane igre i izlaska s prijateljima jer je prekasno
doao kui.

27

PRIJELOM_26_08_2010.indd 27 27.8.2010 13:06:31

 9. LEKCIJA
to bi se dogodilo da nema vlasti?

Cilj lekcije
Nauit ete neke od uloga vlasti. Razmatrat ete situaciju u kojoj ne djeluje vlast i utvrditi probleme koje
izaziva odsutnost vlasti. Moi ete objasniti kako uporaba vlasti moe rijeiti te probleme.

Upamtite pojmove No prije ubojstva Jacka Williamsa i juer prije pod-

koristi od vlasti
cijena vlasti
to se moe dogoditi ako nema vlasti?
Razmislite o pravilima koja slijedite svaki dan. Po-
tom razmislite o vama poznatim ljudima koji imaju
vlast i prema ijim se zahtjevima usmjeravate. Moe
vam se uiniti da je takvih ljudi previe.
Jeste li se zapitali to bi se dogodilo da nema pra-
vila i ljudi koji ih odreuju? to bi se dogodilo kad
bi neki poeli praviti probleme? to bi bilo kad ne bi
obavljali poslove za koje su zadueni? Tko bi rjeavao
sporove ili titio ljudska prava? Tko bi upravljao vla-
u? Je li bi vlasti uope bilo?
to vi mislite?
Zamislite da se probudite jednoga jutra i opazite
da vie nema nikoga na vlasti. Nestala su sva pravila,
propisi, zakoni, sudovi, nastavnici, ravnatelji, vlada.
1. Kakvi problemi mogu nastati?
2. Kako biste zatitili svoja prava?
3. Biste li imali ikakvih prava?
ne bilo je dosta krvi, poelo je od njegova ubojstva,
s mjesta na kojem je ubijen. Tom Reeder, Williamsov
prijatelj, razgovarao je s Georgeom Gumbertom, u
njegovoj mesnici, o ubojstvu Williamsa prethodne
noi. Reeder je rekao da je kukaviki ubiti ovjeka na
takav nain, ne dajui mu priliku da se brani. Nakon
dulje rasprave Gumbert je izvukao no i s lea dva
puta udario Reedera.
Reedera su prenijeli u ordinaciju dr. Owensa i pre-
vili mu rane. Budui da je dosta popio, Reeder nije
osjeao bol kao to bi to inae, i iziao je odmah na
ulicu.
Vratio se u mesnicu i ponovo zapoeo prepirku s
Gumbertom, prijetei mu. Na to je Gumbert otiao
po dvostruki revolver i dva puta pogodio Reedera.
Pregledavi ga, lijenici su rekli da se nee moi opo-
raviti.
U to je vrijeme na ulici bilo mnogo ljudi i neki su
od njih povikali na Gumberta da se smiri i ne puca.
Nakon pucnjave stanovnici tog dijela grada zakrili
su ulicu, neki su se dobro zabavljali i smijali govorei
da je izgledalo kao u stara dobra vremena, ezdese-
tih. aputalo se da jo nije gotovo pet ili est rtava
past e do veeri.

Razmatranje situacije
Vjeba kritikog razmiljanja
UTVRIVANJE PRIMJENE VLASTI 1. Kakvi su problemi nastali u gradu u kojem nije
bilo uinkovite vlasti?
Slijedi odlomak iz prie Marka Twaina o Divljem zapa-
2. to vi mislite? Kako bi trebalo upotrijebiti vlast da
du. Twain pie o vremenu u kojem su ljudi sami postav-
bi se rijeili problemi?
ljali svoje zakone. Proitajte tekst i razmislite o problemi-
ma koji su nastali zbog nedostatka djelotvorne vlasti. a. Postoje li slini problemi u vaoj okolini zbog
nedostataka vlasti?
Zao duh opet je u naem gradu. Pucalo se iz pi-
tolja i puaka, noevi su se ponovo potezali na ulica- b. Kako bi se oni mogli rijeiti?
ma, kao nekad davno. Kad mir potraje, ljudi nerado
ponovo okrvave ruke. Ali kad se jednom krv prolije,
lako se ubija.

28

PRIJELOM_26_08_2010.indd 28 27.8.2010 13:06:33

 Kako moemo primijeniti vlast?
Proitali ste to se moe dogoditi kad nema djelo-
tvorne vlasti. ivot na Divljem zapadu, kako ga Twain
opisuje, bio je ponekad nasilniki i opasan.
Vlast moe jamiti red i sigurnost u ivotu ljudi.
Npr. kontrolori u zranim lukama sprjeavaju ne-
sree i osiguravaju putnike zrakoplova.
Vlast moe mirno i na ispravan nain rijeiti sukob,
npr. na utakmicama ili u sudnicama.
Vlast moe zatititi vana prava i slobode npr.
promjene ustava.
Vlast moe osigurati jednaka prava i dunosti.
Npr. zakoni omoguuju svoj djeci besplatno ko-
lovanje; roditelji mogu svakom djetetu odrediti
dunosti u kuanstvu.
Kako odsutnost vlasti ugroava ivote i vlasnitvo?
PRIJELOM_26_08_2010.indd 29
Vjeba kritikog razmiljanja
UTVRIVANJE PROBLEMA
VEZANIH ZA VLAST
itajui priu, utvrdite probleme ije rjeavanje
zahtijeva uporabu vlasti, potom odgovorite na pita-
nja koja slijede.
Problem u koli
Kad je Anica H. dotrala do kraja staze, gomila je
podivljala. Upravo je postigla rekord na 400 metara
za djevojke. Ta je utrka donijela njezinoj koli dovolj-
no bodova da osvoji dravno prvenstvo na kojem su
se natjecali i mladii i djevojke.
Na povratku u kolu nekoliko lanova njihove
momadi opazilo je da njihova trenerica neprestano
gleda kroz prozor tramvaja. O emu razmiljate, gos-
poo tefanac? upitao je jedan od njih. Zato se i vi
ne radujete?
Razmiljala sam kako je bilo kad sam poela pre-
davati u koli, odgovorila je. I te smo godine osvojili
dravno prvenstvo. Ali su tada djevojke bile samo
navijaice.
29
27.8.2010 13:06:33
 Zar tad nije bilo djevojake ekipe, gospoo te-
fanac?, netko je upitao.
Da, postojala je jedna, odgovorila je, ali se nismo
ile natjecati s momcima na dravnom prvenstvu.
Bile bismo sretne ako bi bilo dovoljno roditelja koji bi
nas odvezli automobilima. U to vrijeme djevojke su
bile iza mukih ekipa. Za djevojaki atletski program
gotovo da nije bilo novaca.
Tada sam bila trenerica djevojaka. I za razliku od tre-
nera muke ekipe bila sam plaena samo za nastavu u
koli, a ne i za trening, to sam dobrovoljno inila.
Mogle smo se koristiti terenom samo nakon mu-
ke ekipe. Budui da nikada nismo znale kad e to biti,
morale smo dugo ekati. Obino smo zavravale tre-
ning naveer. Zbog toga i zbog loe opreme bilo je
mnogo ozljeda.
Ve su svi sluali razgovor. Netko je upitao: A kako
su se stvari promijenile?
Sabor je donio zakon o kolstvu prema kojem su
sve kole primale odreene sredstva od drave, pa je
zakon promijenio stvari. Kad su ljudi iz Ministarstva
obrazovanja poeli posjeivati kole, prilike su se po-
sve izmijenile.
Ako je tako, zato se djevojaka koarkaka ekipa
moe koristiti dvoranom samo dva puta na tjedan?
upitala je Ana. I zato nemamo ekipu gimnastiarki?
Poznajem mnogo djevojaka koje bi se eljele baviti
tim portom.
ula sam da su treneri enskih ekipa plaeni ma-
nje od trenera mukih ekipa, dodala je Branka. To
nije poteno.
30
PRIJELOM_26_08_2010.indd 30
Jo se mnogo toga moe ispraviti, odgovorila je
gospoa tefanac. Bitno je da je krenulo nabolje.
Sad emo proslaviti prvenstvo koje smo osvojile.
Razmatranje situacije
1. Koji su problemi ranije postojali u koli?
2. Kako je vlast rijeila te probleme?
3. Koji problemi jo postoje?
to vi mislite?
a. Kako vlast moe rijeiti te probleme?
b. Kako vi moete pridonijeti izmjeni situacije?
Primjena lekcije
1. Napiite priu o jednom razdoblju u vaem ivotu
kad nije bilo vlasti koja bi rijeila odreenu situa-
ciju. Objasnite kako bi vlast tu mogla pomoi. Npr.
je li vlast uspjela sprijeiti tunjavu u vaoj koli?
Moete to prikazati crteom.
2. itajte novine, biljeite probleme koje ste opazili,
a koji su se dogodili zbog nedostatka vlasti. Po-
tom napiite pismo izdavau, predloite nain na
koji vlast moe rijeiti te probleme.
3. Gledajte televizijski program i uoite kako vlast
rjeava postojee probleme. Iznesite to u razre-
du.
27.8.2010 13:06:35
 10. LEKCIJA
Gdje se susreemo s vlau i
koji su izvori vlasti?

Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji uiti o tome gdje se sve susreemo s vlau te o nekim uobiajenim obrazloenjima
kojima se vlast opravdava. Kad zavrite lekciju, moi ete odrediti primjere vlasti i objasniti njezine izvore i
opravdanja.

Upamtite pojmove jeenog obiaja. Nain na koji se oituje sila vlasti

tog zakona vidljiv je u situaciji kad se odluite poslu-
uloge
iti nekoga tko je posljednji u redu, to e vjerojatno
ustanove uzrokovati glasno negodovanje drugih.
izvori vlasti Moralna naela. Moralna naela osnovne ideje
pristanak o ispravnom i pogrenom imaju velik utjecaj ili sna-
Bog vrhovno bie gu nad naim ponaanjem. Veina ljudi uglavnom
boanska prava ini ono to je ispravno. Neki tako ine jer ele izbjei
kaznu koja slijedi zbog injenja onoga to je pogre-
no. Meutim, mnogi ljudi ine ono to je ispravno
Gdje se susreemo s vlau? zato to ele. Primjera radi, veina ljudi obino poku-
Kad se osvrnemo oko sebe, svaki dan zapaamo ava biti potena i ljubazna prema drugima.
ljude koji imaju vlast da upravljaju nama i nainom
na koji djelujemo. Roditelji, nastavnici, policajci i vla-
dini slubenici imaju vlast da ureuju nae aktivno-
sti. Na nas takoer utjeu zakoni i drugi propisi. Vlast
se najee nalazi, odnosno obuhvaa:
Dunosti. Odreene dunosti (radna mjesta ili
poloaji) sa sobom nose i vlast da se ureuje ili nad-
zire ponaanje ljudi bez obzira na to koje se osobe
nalaze u danoj ulozi. Primjera radi, bilo koja osoba
koja se nalazi u ulozi policajca ima vlast da od ljudi
zahtijeva potovanje prometnih propisa.
Ustanove. Skupine ljudi, koji zajedno rade u odre-
enim ustanovama ili organizacijama, takoer imaju
vlast nadzirati druge ili utjecati na njih. Primjera radi,
vae dravno zakonodavstvo ima ovlast donositi za-
kone koje ljudi moraju potovati.
Zakoni i drugi propisi. Zakoni i propisi koje smo
obvezni potovati imaju vlast. Primjera radi, kad se
drite zakona koji vam nalae da pohaate kolu, vi
priznajete vlast zakona.
Obiaji. Obiaji ili tradicija esto su tako vrsto
uspostavljeni da se s pravom moe rei kako imaju
vlast. Primjera radi, kad potujete obiaj da je onaj
tko prvi stigne, prvi posluen, vi priznajete vlast uvri- Biste li ukrali neto kad biste vjerovali
da neete biti uhvaeni?
31

PRIJELOM_26_08_2010.indd 31 27.8.2010 13:06:35

 Vjebe kritikog razmiljanja
PRONAITE VLASTITE PRIMJERE VLASTI
Radite u parovima. Razmislite o primjerima vlasti
s kojima ste se susretali od trenutka kad ste se jutros
probudili. Navedite ulogu, obiaj i moralno naelo
koji imaju vlast, a s kojima ste se danas susreli. Pri-
premite se da u razredu razgovarate o navedenim
primjerima.
Odakle dolazi vlast?
Vidjeli smo da vlast moemo pronai na vie mje-
sta. Pravo da se upravlja ili nadzire nae ponaanje
mogu imati ljudi koji imaju odreene dunosti, usta-
nove, zakoni, obiaji i moralna naela. Ali odakle do-
lazi to pravo? Primjera radi: odakle policajcu pravo
da nam govori to emo initi? Odakle Saboru pravo
donositi zakone? Ukratko, to je izvor vlasti?
Ponekad se izvor vlasti za neki zakon ili poloaj
moe pratiti unatrag na nekoliko razina. Naprimjer,
vlast nastavnika da uspostavi red u uionici moe se
pratiti unatrag do ravnatelja kole koji je zaposlio
nastavnika, do ministra koji je postavio ravnatelja.
32
PRIJELOM_26_08_2010.indd 32
Nadalje, moemo ii unatrag do Nacionalnog kol-
skog vijea kao i do zakona koji osiguravaju vlast da
se donose zakoni o upravljanju kolama. Konano,
vlast moemo pratiti do dravnog zakonodavstva
koje donosi zakone i do Ustava Republike Hrvatske
koji uspostavlja dravno zakonodavstvo.
Naravno, moemo se na kraju zapitati Koji je ko-
nani izvor vlasti za dravnu vlast, za obiaje i mo-
ralna naela? Ovisno o odgovoru moemo zakljuiti
da je pozivanje na vlast opravdano ili neopravdano.
Drugim rijeima, prouavanje izvora dravne vlasti,
obiaja ili moralnih naela moe nam pomoi pri
odluci trebamo li ih se drati ili ne. Primjera radi, ko-
nana vlast nekog obiaja moe biti jednostavno i-
njenica da su oni potovani sve dok su bili prihvaeni
bez razmiljanja. Ako za te obiaje nema nekih do-
brih razloga, moda ete odluiti da ih ne potujete.
Kojim se razlozima opravdava vlast drave i
vladara?
Slijedi nekoliko najeih razloga koji su se koristi-
li za opravdavanje vlasti vladara i drava.
27.8.2010 13:06:36
 Pravo dano od Boga. esto su vladari tvrdili da
njihova vlast potjee od vrhovnog bia, Boga. Na-
primjer: kraljevi i kraljice esto su tvrdili da vladaju
na osnovi boanskog prava. Drugim rijeima, tvr-
dili su da njihova vlast dolazi od Boga.
Pravo steeno roenjem. Neki vladari tvrdili su
da su vlast naslijedili od predaka koji su vladali
prije njih.
Pravo opravdano nadmonim znanjem. Neki
su ljudi tvrdili da oni koji imaju nadmono znanje
trebaju imati pravo da vladaju.
Pravo dano na osnovi suglasnosti onih kojima
se vlada. Danas mnoge vlade tvrde da njihova
vlast proizlazi iz ljudi koji su dali suglasnost da
njima upravljaju kao njihovi izabrani predstavnici.
(POVEZATI s 5. lekcijom zastupnika demokraci-
ja)
Zato je vano poznavati izvore vlasti?
Potrebno je poznavati izvore vlasti da bismo mo-
gli utvrditi imaju li pravo initi ono to ine. Ako,
naprimjer, znamo da ustav jami i odreena prava
Saboru, moemo pogledati u ustavu je li zakon koji
je Sabor donio u okviru njegove ovlasti. Takoer mo-
emo postaviti sljedee pitanje: to je izvor ustavne
dravne vlasti? U naoj dravi vlast ustava proizlazi iz
suglasnosti naroda.
Ljudi imaju razliita shvaanja o tome to treba
smatrati izvorima vlasti. Takoer, postoje razliita mi-
ljenja o tome to se smatra vanijim izvorom vlasti,
ili koji su izvori vii u odnosu prema drugima. Da bi
se raspravljalo o ovim pitanjima, nuno je odrediti i
ocijeniti razliite izvore vlasti.
Vjebe kritikog razmiljanja
ODREIVANJE IZVORA VLASTI
Tekst koji slijedi bavi se razliitim izvorima vlasti.
Va bi se razred trebao podijeliti u male skupine da
biste proveli ovu vjebu. Svaka bi skupina trebala
proitati izabrani tekst na sljedeoj stranici pod nazi-
vom Regina protiv Amaha, Avinga i Nangmalika. Na-
kon toga raspravite o pitanjima koja slijede. Izaberite
nekoga tko e biljeiti vaa pitanja i glasnogovornika
koji e razred izvjetavati o miljenju skupine.
Regina protiv Amaha, Avinga i Nangmalika
PRIJELOM_26_08_2010.indd 33
Tijekom 1960. godine kanadski su sudovi morali
presuditi o eskimskim obiajima koji su bili u suprot-
nosti s dravnim zakonom.
U tradicionalnim eskimskim taborima esto je
manjkalo hrane. Tijekom osobito loih vremena neki
su ljudi umirali od gladi. Ponekad su stari ljudi, koji
su imali osjeaj da optereuju druge, odluivali sebi
oduzeti ivot. Ako je za to bila potrebna pomo, po-
zivani su i ostali lanovi obitelji. Iz potovanja prema
starijima i njihovim zahtjevima bilo je nuno pomoi
pri pokuaju samoubojstva.
Prema kanadskim zakonima protuzakonito je po-
magati u samoubojstvu. Tijekom 1963. godine odr-
ano je suenje trojici Eskima koji su optueni za po-
maganje starijoj osobi da izvri samoubojstvo.
Sjeverozapadni okruni vrhovni sud odluio je da
su trojica Eskima krivi. Prema kanadskim zakonima
kazna je za takvo djelo do 14 godina zatvora. Meu-
tim, sud je uzeo u obzir vanost eskimskih obiaja
koji od roaka zahtijevaju da pomognu starijim oso-
bama poiniti samoubojstvo. Umjesto izdravanja
zatvorske kazne Eskimima je doputeno da se vrate
u svoj tabor.
Prouavanje situacije
1. Koji je izvor vlasti za postupke Eskima? Koji je bio
izvor vlasti za odluke suda?
2. Kako je sud rijeio sukob izmeu dvaju razliitih
izvora vlasti?
3. to vi mislite? Na koji nain ova lekcija svjedoi o
vanosti poznavanja razliitih izvora informacija?
Primjena lekcije
1. Razmislite o vlasti policajca koji nekome napie
kaznu zbog brze vonje. Nacrtajte grafikon u ko-
jem istraujete do krajnjeg izvora vlast policajca.
2. Napiite komentar u kojem branite ili osporava-
te odluku kanadskog suda u sluaju Regina protiv
Amaha, Avinga i Nangmalika.
33
27.8.2010 13:06:37
 11. LEKCIJA
Kako birati ljude na poloaje vlasti?
Cilj lekcije
Ova vas lekcija upoznaje s intelektualnim instrumentarijem koji pomae u ispravnom izboru ljudi na po-
loaje vlasti te procjeni kvalifikacija ljudi koji su na takvim poloajima. Nakon ove lekcije moi ete utvrditi i
objasniti zahtjeve odreenog poloaja vlasti i kvalificiranost osobe predloene za taj poloaj.
Upamtite pojmove
poloaj vlasti
sposobnosti
dunosti
ovlasti
ogranienja
marljivost
Zato treba paljivo birati ljude na poloaje
vlasti?
Ljudi koji su na poloajima vlasti svaki dan utjeu
na nae ivote; njihova dunost ili njihovo radno mje-
sto daju im vlast za ureivanje ili nadziranje odree-
nih dijelova naih ivota. Npr. izabrani voditelji i oni
koji im pomau u obavljanju posla jesu na poloaju
vlasti. Mi tim ljudima dajemo mo. Oni koji su zaista
sposobni da djeluju kao vlast mogu nae ivote ui-
niti lakim i boljim.
Nesposobni ljudi na poloajima vlasti mogu nam
ivot uiniti tekim i neugodnim.
Razliiti poloaji vlasti zahtijevaju ljude razliitih
sposobnosti, znanja, vjetina, stavova. Policajac po
struci ne mora imati i sposobnost za suca, niti sudac
sposobnost za policajca. Pri izboru ljudi na poloa-
je vlasti vano je razmotriti njihovu sposobnost za
odreenu vrstu posla.
Moda i vi imate prilike birati ljude na poloa-
je vlasti. Npr. glasovati za predsjednika razreda ili u
dobi od osamnaest godina imate pravo birati pred-
stavnike dravne vlasti.
Razmotrimo sposobnosti dviju osoba koje su bile
na vanim poloajima vlasti u povijesti SAD-a.
34
PRIJELOM_26_08_2010.indd 34
Vjeba kritikog razmiljanja
PROVJERAVANJE SPOSOBNOSTI ZA
ONE KOJI NAS VODE
Slijedi odlomak iz teksta Osvajanje Zapada The-
odora Roosevelta, predsjednika SAD-a i povjesniara
(18581919). U ovom tekstu on pie o istraivaima
Meriwetheru Lewisu (17741809) i Williamu Clarku.
Proitajte odlomak i razmislite o osobinama Lewisa i
Clarka, o tome koje su imali sposobnosti da predvo-
de ekspediciju na Zapad.
Lewisova i Clarkova ekspedicija
Predsjednik Thomas Jefferson odredio je Lewisa
i Clarka za voe ekspedicije na podruju Louisiane.
SAD je taj teritorij kupio od Francuske 1803. Nadali
su se da e pronai vodeni put do Tihog oceana.
Velik dio tog podruja bio je potpuno nepoznat
ljudima iz istonog dijela SAD-a. Prostrane ravnice,
indijanska plemena, planine i rijeke stajale su izme-
u njih i njihova cilja. Predsjednik Jefferson, koji je
izabrao Lewisa i Clarka za to putovanje, zatraio je
od njih ne samo da pronau put do Pacifika i natrag
nego i da vode dnevnik o svojem putovanju.
Lewis i Clark sve su precizno biljeili. Rijetko kad
su istraivai tako potanko opisivali tlo, ivotinje, ra-
slinje na tek otkrivenom podruju.
Dva mlada kapetana imala su kvalitete nune za
voe ekspedicije na nepoznatu podruju. Odravali su
stegu meu lanovima ekspedicije, umjereno kanjava-
li prijestupnike, zajedniki obavljali poslove, preuzimali
rizik i trpjeli iste tekoe kao i ostali lanovi ekspedicije.
Bili su omiljeni i potovani od svojih sljedbenika,
koji su ih rado i odano sluali. Pokazali su taktinost i
potovanje pri susretima s Indijancima. Samo su hra-
bri i razumni mogli voditi ekspediciju kroz sve opa-
snosti koje su im prijetile na putu.
27.8.2010 13:06:37

Razmatranje situacije
1. Kakve su bile odgovornosti Lewisa i Clarka?
2. Koje su sposobnosti imali da bi mogli ispuniti svo-
je dunosti?
Kako treba birati nekoga na poloaj vlasti?
U prethodnoj ste vjebi nabrojili neke od odgo-
vornosti odreenog poloaja vlasti te neke od spo-
sobnosti koje su im omoguile da dobro obave svoj
posao.
Slijedi intelektualni instrumentarij odreeni
niz pitanja i ideja koji moe pomoi u procjeni je li
netko prikladan za odreeni poloaj vlasti. Pripremi-
te se za iduu vjebu.
1. Koje su dunosti, ovlasti, povlastice i ogranienja
odreenog poloaja?
Prije procjene sposobnosti odreene osobe mo-
rate najprije razmotriti zahtjeve poloaja vlasti. Po-
tom odgovorite na sljedea pitanja:
Koje dunosti ili odgovornosti zahtijeva taj po-
loaj vlasti?
Kakve su ovlasti dane osobi na tom poloaju?
Kakve su joj povlastice dane?
Kakva ogranienja ili restrikcije ovlasti ima oso-
ba na tom poloaju?
2. Kakve kvalifikacije mora imati osoba na tom polo-
aju?
Svaki poloaj ima svoje zahtjeve. Odreena osoba
PRIJELOM_26_08_2010.indd 35
mora imati sposobnosti nune za taj poloaj. Ovisno
o poloaju neke vane kvalifikacije mogu obuhvatiti
sljedee:
posebno znanje i vjetinu
sposobnost da se postupa ispravno
potenje
inteligenciju
marljivost
pouzdanost
hrabrost
sposobnost za suradnju
potovanje prava i potreba drugih
odanost vanim vrijednostima i interesima.
3. Kakve su prednosti i slabosti svakog kandidata?
Prednosti i slabosti svakog kandidata treba raz-
motriti prema sposobnostima koje zahtijeva odree-
ni poloaj.
4. Koji bi kandidat najvie odgovarao odreenom
poloaju? Zato? Objasnite.
Vjeba kritikog razmiljanja
UTVRIVANJE SPOSOBNOSTI KOJE
ZAHTIJEVA POLOAJ VLASTI
Ovo je prilika da iskoristite intelektualni instru-
mentarij koji ste upravo upoznali.
Igra uloga: Zamislite da ste lan Vijea uenika.
Trebate preporuiti uenike za dunost suca u ue-
nikom sudu. Suci su zadueni za sasluanje i pred-
laganje kazni za uenike optuene za krenje pravila
kolskog reda.
Podijelite se u skupine i ispunite tablicu na sljede-
oj stranici. Na lijevoj su strani ispisane dunosti, ovla-
sti, povlastice i ogranienja ovlasti poloaja uenika
suca. Na desnoj strani nabrojite sposobnosti koje bi
trebala imati osoba na toj dunosti. Naveli smo pri-
mjer koji bi vam mogao pomoi u odgovorima.
Nakon to sve skupine zavre ovu vjebu, svaka
treba iznijeti svoje primjedbe i razgovarati o njima s
kolegama u razredu.
Primjena lekcije
1. Izaberite neki poloaj vlasti i opiite ga u svom
dnevniku te nabrojite sposobnosti potrebne za
taj poloaj.
2. Razmislite o skorim izborima, lokalnim ili dravnim.
Razgovarajte u razredu o pitanjima koja birai po-
stavljaju u svezi sa sposobnostima kandidata.
35
27.8.2010 13:06:37
 Intelektualni alat za procjenu poloaja vlasti

Dunosti, ovlasti, povlastice i ogranienja Sposobnosti koje treba imati uenik sudac
poloaja uenika suca

Dunosti. Da bi obavljao ove dunosti, uenik sudac treba biti:

Uenik sudac ima dunost: sposoban sasluati
1. Sasluati sve dokaze koji su predoeni irokih nazora

2. Ispitati optuenika i svjedoke

3. Tumaiti i primijeniti kolska pravila

Ovlasti. Uenik sudac ima ovlasti: Da bi provodio ove ovlasti, uenik sudac treba biti:
1. Zahtijevati od optuenog uenika da doe na
sasluanje

2. Zahtijevati od svjedoka da dou na saslu-

anje

3. Odravati red tijekom procesa

4. Ukloniti onoga tko se ne ponaa ispravno

5. Donijeti presudu i predloiti ukor i kaznu

Povlastice. Uenik sudac ima sljedee povla- Da bi imao ove povlastice, uenik sudac treba biti:
stice:
1. Pravo biti izuzet od nekih kolskih dunosti
da bi obavljao dunost suca

2. Pravo sasluati optuene bez nazonosti

nastavnika ili ravnatelja

Ogranienja. Da bi postupao prema ogranienjima, uenik sudac

1. Uenik sudac mora potovati pravila na sa- treba biti:
sluanju

2. Ne smije se prikloniti jednom ueniku na

tetu drugoga

3. Mora odluivati prema injenicama i kol-

skim pravilima

4. Ne smije predloiti nepoten ili nerazuman

ukor ili kaznu

36

PRIJELOM_26_08_2010.indd 36 27.8.2010 13:06:38

 12. LEKCIJA
Koga biste birali na poloaj vlasti?
Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji imati priliku koristiti se intelektualnim instrumentarijem koji ste prouavali u prethod-
noj lekciji da biste odluili koji kandidat ima najbolje sposobnosti za poloaj vlasti. Nakon to zavrite lekciju,
moi ete objasniti to ste uzimali u obzir da biste opravdali svoj izbor.
Upamtite pojmove
uredbe
javna sluba
kulturna batina
Vjebe kritikog razmiljanja
IZBOR KANDIDATA ZA JAVNU SLUBU
U ovoj ete lekciji biti odgovorni za izbor grado-
naelnika jednoga zamiljenog grada Brezova. Mora-
te razmotriti razliite kandidate za taj poloaj.
Va e razred odrati televizijsku raspravu s etiri
kandidata za gradonaelnika. Raspravu e voditi Liga
pravedne politike iz Brezova i bit e otvorena za la-
nove zajednice.
Da biste se poeli pripremati za ovu aktivnost,
proitajte opise Brezova i poloaja gradonaelnika
koji slijede. Nakon toga slijedite upute za pripremu
i provedbu rasprave. Konano, proitajte odlomak
o donoenju odluke u razredu i provedite izbore za
gradonaelnika.
Gradonaelnik Brezova
Brezovo je grad srednje veliine. Prema posljed-
njem popisu imao je 120.000 stanovnika. Udaljen je
oko sat vonje od Zagreba. Mnogi smatraju Brezovo
idealnim mjestom za stanovanje.
Sastav je stanovnitva posljednjih deset godina
postao veoma raznolik. Gradonaelnik i gradsko vi-
jee veoma naporno rade na uspostavi dobrih odno-
sa u zajednici. Raznolikost stanovnitva do sada nije
stvarala neke znatnije probleme, iako je bilo manjih
incidenata koji su se odnosili na vrijeanje.
Brezovo ima snano i raznovrsno gospodarstvo,
pa stoga ne postoji nedostatak radnih mjesta. Vei
PRIJELOM_26_08_2010.indd 37
broj tvrtki ima svoja predstavnitva i tvornice u ovoj
regiji. Takoer, postoji i mjesna industrija, ali neki su
ljudi zabrinuti za daljnji razvoj grada. to e se dogo-
diti ako neke od tvrtki zatvore svoja predstavnitva i
tvornice? Kako bi ljudi koji ostanu bez posla pronali
novi posao u Brezovu?
Javne su kole drugi mogui problem. Sve je vei
broj ljudi koji se naseljavaju u Brezovo. kole su po-
stale pretrpane. Uveliko se vode rasprave je li potreb-
no poveati poreze da bi se izgradile nove kole.
Neki opet tvrde da Brezovo gubi svoj arm irei
se. Sve vie stanovnika raspravlja o pokuajima da
se ogranii irenje grada. Protivnici te ideje tvrde da
bi to bio jedan oblik diskriminacije jer veinu novog
stanovnitva predstavljaju manjinske skupine.
Budui da se graani Brezova trebaju suoiti sa
skorim izborima, zabrinuti su za budunost grada.
Novi gradonaelnik morat e odluiti o mnogim va-
nim pitanjima.
Poloaj gradonaelnika
Obveze i ovlasti. Gradonaelnik ima sljedee ob-
veze i odgovornosti:
upravljanje gradskom administracijom,
pripremanje gradskog prorauna,
planiranje budueg razvoja grada,
predlaganje gradskih uredbi (zakona),
postavljanje voditelja odjela,
zapoljavanje i otputanje slubenika.
Povlastice. Gradonaelnik ima sljedee povlastice:
godinju plau od 120.000.00 kuna,
uporabu automobila koji je u vlasnitvu grada.
Ogranienja. Gradonaelnik ima sljedea ograni-
enja:
37
27.8.2010 13:06:38
 ne moe imati drugi posao dok je gradonaelnik,
ne moe kriti prava pojedinaca, koja su zatiena staviti kandidatima. Va je cilj odrediti koji kandidat
Ustavom Republike Hrvatske.
Priprema za raspravu
Va se razred treba podijeliti u manje skupine.
Jedna skupina predstavljat e Ligu pravedne politike,
koja e postavljati pitanja i odravati red za vrijeme
rasprave. Svaka od preostalih skupina predstavljat e
po jednog kandidata za gradonaelnika.
Liga pravedne politike
Vaa e skupina raspravljati i postavljati pitanja.
Trebate pozorno prouiti karakteristike kandidata.
Takoer, trebate analizirati obveze gradonaelnika i
uzeti u obzir nune sposobnosti za uspjenu popunu
tog mjesta.
38
PRIJELOM_26_08_2010.indd 38
Vaa skupina treba pripremiti pitanja koja ete po-
ima najbolje sposobnosti za poloaj gradonaelnika
Brezova. Vaa je odgovornost omoguiti zajednici da
sazna stajalita kandidata o vanim pitanjima.
Kandidatske skupine
Skupine trebaju proitati karakteristike kandidata
koje slijede u tekstu. Navedite jake strane i slabosti
vaeg kandidata. Uinite isto i za protivnikog kandi-
data. Svaka skupina treba izabrati jednog lana koji
e preuzeti ulogu kandidata i pomoi tom lanu da
se pripremi za raspravu. Pripremite kratko uvodno
izlaganje za svoga kandidata. Izlaganje kandidata
uvjerit e birae da je on najbolja osoba za taj posao.
Svaka skupina takoer treba sa svojim kandidatom
uvjebati odgovore na pitanja koja bi mu mogla biti
postavljena. Drugi lanovi skupine mogu kandidati-
ma pomoi tijekom rasprave.
Kako vam javna rasprava moe pomoi da
izaberete kandidata s najboljim sposobno-
stima?
27.8.2010 13:06:38
 Karakteristike kandidata 4. Osoba zaduena za mjerenje vremena mora vodi-
ti rauna o tome da kandidati potuju vremenska
Ante Gveri vlasnik je uspjenog lanca eljezari-
ogranienja.
ja, upravo je zavrio drugi mandat kao predsjednik
kolskog odbora. On je poznat i popularan poslovni
ovjek. Ante je odrastao u Brezovu, a njegovo etve- Donoenje odluke u razredu
ro djece kolovalo se u tamonjim kolama. Njegova
Nakon rasprave va razred treba organizirati izbo-
supruga Vera ve dvadeset godina predaje engleski
re za gradonaelnika. Sljedea pitanja treba uzeti u
jezik u srednjoj koli. Ante je uvijek bio veoma akti-
obzir prilikom glasovanja:
van u zajednici i brine se o ouvanju kulturne batine
grada. On eli ouvati kulturnu batinu grada, ali ga 1. Koje su obveze, ovlasti, povlastice i ogranienja
zabrinjavaju inicijative koje potiu nove industrije. gradonaelnikova poloaja?
Dora Ani je najmlaa osoba koja je predsjednik 2. Koje su kvalifikacije potrebne za popunu poloaja
mjesne odvjetnike udruge. Roena je u Brezovu gradonaelnika?
i pohaala je Pravni fakultet u Zagrebu. Nakon to 3. Koje su jake strane i slabosti svakog kandidata?
je diplomirala, vratila se u svoj rodni grad i otvorila 4. Koji kandidat ima prema vaem miljenju najbolje
vlastiti ured. Nakon deset godina rada ona je veoma sposobnosti za gradonaelnika?
uspjena. Postala je strunjak za obiteljsko pravo.
Razvedena je, ima skrbnitvo nad svoje dvoje djece,
Rasprava o izborima
koja pohaaju tamonju kolu. Ona se zauzima za
vea ulaganja na podruju obrazovanja. Dora podu- Nakon izbora trebate porazgovarati o tome koliko
pire irenje grada i eli u Brezovo privui dodatne in- vam je intelektualni instrumentarij koristio pri dono-
dustrijske aktivnosti. enju odluke kako ete glasovati.
Karl tark je doseljenik iz Austrije koji je stekao
dravljanstvo, a prije deset godina doselio se u Bre- Primjena lekcije
zovo. tark je dobro svladao hrvatski jezik, zavrio
Na koji vam je nain rasprava pomogla pri odlu-
fakultet i zapoeo uspjean posao. tark je takoer
ivanju o kvalifikacijama kandidata za gradonaelni-
postao glasnogovornik za nacionalne manjine u Bre-
ka? Na koji vam je jo nain rasprava bila od koristi
zovu. Do sada je obnaao dva mandata u Odboru za
u odluivanju na koji ete nain glasovati? Koje su
odnose u zajednici. tark je takoer radio na pobolj-
prednosti javnih rasprava izmeu kandidata za javnu
anju odnosa izmeu novodoseljenog stanovnitva i
slubu? Koji su nedostaci javne rasprave?
starosjedilaca Brezova. Nedavno se oenio i jo nema
djecu. Pozovite gradonaelnika ili nekoga iz njegova ka-
bineta da doe u va razred. Zamolite tu osobu da
vam opie obveze, ovlasti, povlastice i ogranienja
Upute za voenje rasprave gradonaelnikova poloaja vlasti. Zamolite ga da
1. Predsjedatelj Lige pravedne politike vodit e ra- odredi kvalifikacije koje treba imati gradonaelnik.
spravu. Razlikuju li se te kvalifikacije od onih koje je razred
2. Svaki kandidat imat e dvije minute za uvodno utvrdio? Na koji nain?
izlaganje.
3. Predstavnici Lige smjenjivat e se u postavljanju
pitanja. Kandidati e dobiti po trideset minuta da
odgovore na svako postavljeno pitanje. Kandidati
trebaju redom odgovarati na pitanja: prvo, drugo,
tree.

39

PRIJELOM_26_08_2010.indd 39 27.8.2010 13:06:41

 13. LEKCIJA
Koje su posljedice uporabe vlasti?

Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji odrediti posljedice uporabe vlasti. Posljedice razvrstajte kao korisne ili tetne. Nakon to
zavrite lekciju, moi ete objasniti neke najee koristi i tete pri uporabi vlasti. Takoer, moi ete iskoristi-
ti ove ideje prilikom ocjenjivanja i zauzimanja stajalita o pitanjima vezanim za vlast.

Upamtite pojmove 4. Ve etvrtu godinu drava strada od sue. Da bi se

predvidljivost rijeio problem nestaice vode, zakonodavstvo je
donijelo zakon koji ureuje koritenje vode. Osim
djelotvornost ostalih ogranienja stanovnici mogu samo jed-
odgovornost nom tjedno zalijevati travnjake.
opreznost
nedostupnost
to vi mislite?
ekonomska teta
1. Koje posljedice mogu proizii iz uporabe vlasti u
nesposobnost
ovoj situaciji?
2. Koje su od tih posljedica korisne? Zato?
Vjebe kritikog razmiljanja
3. Koje su od tih posljedica tetne? Zato?
UTVRIVANJE I RAZVRSTAVANJE
UINAKA VLASTI
Vjebe kritikog razmiljanja
Ova vjeba daje vam mogunost da odredite neke
PROUAVANJE UOBIAJENIH
od posljedica uporabe vlasti. Nakon toga te posljedi-
ce treba svrstati kao korisne ili tetne.
PREDNOSTI I NEDOSTATAKA VLASTI
Va se razred treba podijeliti u male skupine. Sva- Slijedi nekoliko najeih prednosti i nedostataka
ka skupina treba dobiti jednu od opisanih situacija i prouzroenih uporabom vlasti. Proitajte svaku od
odgovoriti na pitanja koja slijede. Nakon toga svaka njih kao i primjere koji ih potkrepljuju. Nakon toga
skupina treba svoje odgovore razmijeniti s ostalima radite zajedno s najmanje jo jednom osobom da bi-
u razredu. ste zapisali primjere koji potvruju i korisne i tetne
posljedice.
1. Da bi se smanjio broj automobilskih nesrea meu
vozaima adolescentima, dravno je zakonodav-
stvo donijelo zakon po kojem se dob potrebna za Prednosti
dobivanje vozake dozvole pomie na dvadeset i
1. Sigurnost. Vlast se moe koristiti da bi se ljudi
jednu godinu.
osjeali sigurnije, i to tako to e se osigurati red i
2. Pretpostavite da se broj uenikih kraa poveao predvidljivost (spoznaje o tome to se moe oe-
na podruju blizu vae kole. Odgovarajui na kivati). Naprimjer:
primjedbe vlasnika oblinjih trgovina, va je rav-
Prometni propisi mogu uvesti red u vonji i
natelj odluio uenicima zabraniti da naputaju
hodanju po ulicama i uiniti ih predvidljivim,
kolu za vrijeme velikog odmora.
pomaui ljudima da se osjeaju sigurnije.
3. Radi nadzora oneienja Gradsko vijee donijelo
Policijske ophodnje u vaem susjedstvu mogu
je novi zakon bilo koji vlasnik tvornice za kojeg
smanjiti i sprijeiti kriminal. Susjedi e se osje-
se utvrdi da je kriv za bacanje otpada u rijeku mo-
ati sigurnije.
rat e platiti visoku kaznu.

40

PRIJELOM_26_08_2010.indd 40 27.8.2010 13:06:41

 2. Pravednost. Vlast se moe koristiti radi promica-
nja pravednosti. Naprimjer:
Zakoni nalau poslodavcima da radnike ne
diskriminiraju na osnovi godina, spola, religije,
etnike ili rasne pripadnosti, ili na osnovi tjele-
snih nedostataka.
Suci osiguravaju jednaku primjenu postupaka
u sudnicama kad su ljudi optueni za krenje
zakona.
Ustav zabranjuje okrutno kanjavanje ljudi koji
su osueni za krenje zakona.
3. Slobode i druga prava. Vlast se moe koristiti da
bi se zatitila osobna sloboda i ostala prava. Na-
primjer:
Ustav titi vae pravo na religiju i slobodu izra-
avanja od nerazumnog uplitanja vlasti.
Policija mora potovati vae pravo na privat-
nost i slobodu, nema vas pravo uhititi ili pre-
traiti bez valjana razloga.
4. Uinkovitost razborita uporaba postupaka
vlasti. Ljudi koji se nalaze na poloajima vlasti
mogu promicati uinkovitost tako to e povjeri-
ti odgovornost za odreene poslove sposobnim
ljudima. Naprimjer:
General moe razliite dunosti povjeriti razli-
itim vojnicima da bi uspjeno vodio rat.
Ravnatelj vae kole moe uitelje upuivati u
razliite razrede ovisno o tome u kojim razredi-
ma i predmetima najuspjenije pouavaju.
5. Osiguravanje nunih usluga. Vlast se moe kori-
stiti za osiguravanje nunih usluga. Naprimjer:
Mi ovlaujemo potu da isporuuje poiljke.
Mi dajemo sudovima i ustanovama za primje-
nu zakona ovlasti da odravaju red i zakon.
6. Poboljavanje kvalitete ivota. Vlast se moe
koristiti da se zatiti i pobolja nain na koji ljudi
ive. Naprimjer:
Zakoni vas mogu zatititi od opasne hrane i li-
jekova, neiste vode, zagaena zraka i opasnih
otpadaka.
Zakoni o sprjeavanju buke mogu poveati
uitak vaeg boravka u kui.
PRIJELOM_26_08_2010.indd 41
Nedostaci
1. Zlouporaba moi. Ljudi na vlasti mogu zloupora-
biti svoj poloaj i mo. Naprimjer:
lanovi gradske vlasti mogu koristiti svoj polo-
aj nepravedno tako to e biti pristrani prema
svojim prijateljima ili ljudima koji su poduprli
njihov izbor.
Policijski slubenici mogu nepravedno i ne-
razumno uhiivati ili pretresati ljude i njihove
kue.
2. Potreba za oprezom. Kada ljudima damo vlast,
moramo uloiti vrijeme i trud da bismo bili sigurni
da e oni ispravno obavljati povjerene dunosti.
Naprimjer:
U poslovnim se aktivnostima odreuju ravna-
telji i nadzornici kako bi osigurali da zaposleni-
ci ispunjavaju svoje obveze.
Graani imaju obvezu biti informirani o tome
kako vlada ispunjava svoje obveze. Organi-
zirane skupine esto troe vrijeme i novac da
bi pratile kako se tijela vlasti koriste poreznim
novcem, kako primjenjuju zakone protiv one-
ienja okolia, ili kako se policija odnosi pre-
ma graanima koji su osumnjieni za krenje
zakona.
3. Nedostupnost. Mnogim ljudima i ustanovama u
Hrvatskoj povjerena je vlast da ispunjavaju razliite
obveze. S obzirom na veliinu i sloenost nae vlasti
na lokalnoj i dravnoj razini katkad je prava osoba
za razgovor o odreenom problemu nedostupna
(teko je s njom uspostaviti vezu). Naprimjer:
Predsjednik drave ima jako puno problema s ko-
jima se mora baviti tako da moda nee imati
vremena uti vaa pitanja.
Obitelj kojoj je potreban prihvatljiv smjetaj mo-
da e morati obii mnogo vladinih ureda prije
nego to dobije pomo.
Ako smatrate da va kolski sustav ne dobiva do-
voljno novca, moda niste sigurni kome se tre-
ba obratiti radi rjeavanja ovog problema.
4. Ograniavanje slobode i drugih prava. Svaka
uporaba vlasti ukljuuje i odreeno ograniava-
nje slobode. Naprimjer:
Roditelji vas mogu zaduiti da obavite kune po-
slove koje ne elite raditi.
Prometni propisi vas mogu sprijeiti da vozite e-
ljenom brzinom.
41
27.8.2010 13:06:41
 5. Ekonomski ili financijski nedostaci. Potreban je
novac da bi se izdravali ljudi i ustanove koji se
nalaze na poloaju vlasti kao to su oni na vaoj
lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Napri-
mjer: Ljudi plaaju porez da bi se osigurale plae
za slubenike koji provode zakon, suce i nastavni-
ke.
Ljudi plaaju porez da bi se izdravale oruane sna-
ge i da bi se platila sredstva nuna za obranu zemlje.
Koje su prednosti i nedostaci najvaniji?
Veoma je vano procijeniti prednosti i nedostat-
ke uporabe vlasti. Prije nego to se donese odluka o
zakonima ili o postupcima ljudi koji su na poloaju
vlasti, moramo odluiti koje su posljedice uporabe
vlasti najvanije za nas. Jesu li nam prednosti vanije
od nedostataka? Ili nam se ini da nedostaci nadilaze
prednosti?
Miljenja ljudi o ovim pitanjima mogu biti razli-
ita. Naprimjer, pretpostavimo da se poveao broj
kraa blizu vae kole. Pretpostavimo da su neki vla-
snici trgovina uspjeli nagovoriti vaeg ravnatelja da
uenicima zabrani izlazak iz kole za vrijeme velikog
odmora. Svi bi se sloili da je jedan od nedostataka
ovog pravila ograniavanje slobode uenika. Pred-
nost moe biti smanjenje uenikih kraa u trgovi-
nama. Moda e neki ljudi smatrati da je vanije sma-
njiti broj uenikih kraa u trgovinama u usporedbi s
nedostatkom ograniavanja slobode uenika. Drugi
se moda nee sloiti s time. Kao to vidite, veoma
je vano uzeti u obzir razliita stajalita kad se pro-
cjenjuju prednosti i nedostaci vlasti. Vjebe kritikog
razmiljanja
Razmatranje prednosti i nedostataka prilikom
zauzimanja stajalita o pitanjima vlasti
Pretpostavimo da dravno zakonodavstvo razma-
tra zakon koji e poticati uenike da ostanu u sred-
njoj koli do mature. Dio zakona predvia da e ue-
nici, ako napuste srednju kolu prije mature, izgubiti
vozaku dozvolu.
42
PRIJELOM_26_08_2010.indd 42
Radite u malim skupinama. Svaka od skupina tre-
ba predstavljati jednu od organizacija:
Odbor za zatitu uenikih prava
Policijski odjel
Udrugu roditelja nastavnika
Agenciju za zapoljavanje
Razradite stajalita o predloenom zakonu sa sta-
jalita svoje organizacije. Koristite se pitanjima koja
slijede kao pomo u iskazivanju vaeg stajalita. Na-
kon toga pripremite se iznijeti svoje stajalite i o nje-
mu razgovarati s uenicima iz vaeg razreda.
Pitanja za razmatranje
1. Kakvo bi stajalite mogla zauzeti vaa skupina o
predloenom zakonu?
2. Koje je prednosti i nedostatke utvrdila vaa skupi-
na?
3. Koji su interesi utjecali na ocjenu prednosti i ne-
dostataka koje je utvrdila vaa skupina?
Primjena lekcije
1. to vi mislite? Kakvo biste vi stajalite zauzeli o za-
konu koji bi oduzeo vozake dozvole uenicima
koji napuste kolu? Napiite pismo uredniku bra-
nei svoje stajalite u pogledu prednosti i nedo-
stataka predloenog zakona.
2. Napravite nacrt zakona za koji vjerujete da bi po-
taknuo mlade ljude da maturiraju u srednjoj koli.
Nabrojite prednosti i nedostatke zakona i objasni-
te zato biste poduprli taj zakon.
3. Koja pravila postoje u vaoj obitelji? Morate li doi
kui do odreenog vremena? Je li vam doputeno
gledati televizijski program prije nego to zavrite
zadau? Izaberite dva ili tri pravila koja vrijede u
vaoj kui i u dnevniku objasnite prednosti i ne-
dostatke svakog pravila.
27.8.2010 13:06:41
 14. LEKCIJA
Od ega se sastoji dobro
odreen poloaj vlasti?
Cilj lekcije
Ova vas lekcija upoznaje s intelektualnim alatom korisnim pri procjeni poloaja vlasti i ustanova koje
obnaaju tu vlast. Nauit ete se koristiti ovim sredstvima pri procjeni i predlaganju naina za poboljanje
poloaja vlasti.
Upamtite pojmove
dunosti
ovlasti
povlastice
ogranienja
humani postupci
intelektualni alat za procjenu
Procjena poloaja vlasti
Saznali ste da ljudi na poloajima vlasti svaki dan
utjeu na va ivot. Roditelji, nastavnici, ravnatelj ko-
le, donose odluke i poduzimaju postupke koji mogu
utjecati na va ivot. Nau lokalnu, gradsku i dravnu
upravu vode ljudi izabrani na poloaje vlasti. To obu-
hvaa razliite poloaje kao to su: prometnik, poli-
cajac, sudac, lan upravnog vijea i predsjednik. Mi,
narod, dajemo velike dunosti i ovlasti mnogima od
tih ljudi. Nadamo se kako e biti sposobni da u okviru
svojih ovlasti to bolje ispune zadatke koje smo im
povjerili.
Neka od najvanijih pitanja, s kojima se suoava-
mo kao graani, odnose se na poloaje vlasti u na-
em sustavu.
Ljudi imaju razliita miljenja o tome jesu li neki
poloaji vlasti dobro odreeni, imaju li previe ili pre-
malo ovlasti.
Jedno je sigurno. Ljudi na poloajima vlasti jako
utjeu na nae ivote pa je vano planirati i proci-
jeniti kakve trebaju biti njihove dunosti, ovlasti,
povlastice i ogranienja. Ako ne razmislimo o tome
kako se osmiljava poloaj vlasti, mogu slijediti pro-
blemi koji ugroavaju osnovne ustavne slobode.
PRIJELOM_26_08_2010.indd 43
Koje primjere loe osmiljenog poloaja vlasti iz
prolosti ili sadanjosti moete navesti? Zato bi to
moglo biti vano pri procjeni poloaja vlasti?
Vjeba kritikog razmiljanja
PROSUIVANJE POGREAKA U
ODREIVANJU NEKOG POLOAJA VLASTI
Sljedei tekstovi opisuju nekoliko poloaja vlasti.
Svaki od njih ima u sebi neto loe. Proitajte i odgo-
vorite na pitanja.
Ustav drave Pomutnje kazuje da onaj koji je na
elu mora donositi sve zakone, dijeliti potu, istiti
ulice, hvatati pse lutalice, voditi sve sudske procese
i TV-programe.
1. Ima li prema vaem miljenju predsjednik drave
Pomutnje premalo ili previe ovlasti?
2. U dravi Perpetua svi su doivotno lanovi parla-
menta. Ne mogu biti opozvani bez obzira na to
to su uinili.
3. Kad je ravnateljica kole imenovala Luku Matia
za redara, dala mu je pune ovlasti nad uenicima
po hodnicima. Rekla je kako moe od njih zahtije-
vati da uine to god on eli.
4. Tek izabrani gradonaelnik grada Agorafobije nije
doputao graanima da mu se obraaju ni pisme-
no ni izravno. Zakljuavao bi se u sobu i iskljui-
vao telefon.
5. Gradsko je vijee zaposlilo est prometnika da
nadziru brzinu kretanja vozila, ali nisu dobili na
uporabu automobile, motore ni zvidaljke.
6. Veliki inkvizitor bio je ujedno i sudac. Posao mu je
bio da odlui tko je kriv, a tko ne. esto bi muio
optuene da bi iz njih izvukao priznanja. Neduni
43
27.8.2010 13:06:41
 ljudi priznavali su krivnju samo da izbjegnu mu-
enja.
to vi mislite?
1. to ne valja u svakom od ovih poloaja vlasti?
2. Razmislite o svakom nedostatku. to ti nedostaci
govore o moguem poboljavanju poloaja vlasti?
Kako moemo odrediti opseg i ogranienja vlasti?
Prethodna vam je vjeba mogla predoiti mogu-
e poremeaje do kojih dovodi loe odreen poloaj
vlasti. Kako moemo sprijeiti te probleme? Sljedeih
osam pitanja moete iskoristiti da procijenite opseg i
ogranienja odreenog poloaja vlasti. U malim sku-
pinama, koristei se intelektualnim alatom, razmotri-
te pitanja. Odgovorite i iznesite razredu.
Koji poloaj vlasti treba procijeniti?
Koji su ciljevi poloaja vlasti?
Je li za ispunjenje tih ciljeva uope nuan poloaj
vlasti?
Koje su dunosti, ovlasti, povlastice i ogranienja
poloaja vlasti?
Koje su posljedice mogue kod tako odreenog
poloaja vlasti?
Koje su prednosti i nedostaci tog poloaja vlasti?
Je li dobro odreen da ispuni svoj cilj?
Ima li odgovarajuu mo, ali ne pretjeranu?
Mogu li se ljudi koji ga obnaaju nadzirati?
Je li taj poloaj vlasti suvie optereen dunostima?
44
PRIJELOM_26_08_2010.indd 44
Ima li dovoljno sredstava da se ispune zadaci te
dunosti?
Je li dostupan javnosti i kritici?
Treba li se koristiti ispravnim i humanim postupci-
ma pri uporabi moi?
Treba li tititi prava poput slobode i privatnosti?
Je li odreen tako da ljudi ele pomoi u ispunja-
vanju njegovih zadaa?
Kako moete izmijeniti poloaj vlasti da biste
ispravili neki nedostatak?
Treba li poloaj vlasti ostati takav kakav jest ili ga
treba izmijeniti ili ukinuti?
to vi mislite?
Koliko ovi intelektualni alati (upitnici za procjenu,
rasprava i sl.) mogu koristiti pri procjeni poloaja
vlasti?
Zato je vano znati procijeniti poloaj vlasti?
Vjeba
Izaberite jedan poloaj vlasti iz televizijskog pro-
grama ili iz novina, asopisa ili neke knjige. Kori-
stei se intelektualnim alatom za procjenu, pro-
cijenite taj poloaj.
Napiite krai sastavak opisujui to se moe do-
goditi u zemlji u kojoj poloaj predsjednika nije
dobro odreen.
27.8.2010 13:06:41
 15. LEKCIJA
Kako biste procijenili ovaj
poloaj vlasti?

Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji vjebati ulogu lana povjerenstva koji razmatra vlast kapetana broda. Procijenit ete taj
poloaj koristei se intelektualnim alatom koji ste upoznali u prethodnoj lekciji.
Kad zavrite ovu lekciju, moi ete objasniti i obraniti stajalite koje ste zauzeli prema vlasti kapetana
broda.

Upamtite pojmove Povijesne pretpostavke

rad u skupinama
voenje rasprave
vlast kapetana broda
Vjeba kritikog razmiljanja
PROCJENJIVANJE POLOAJA VLASTI
Slijedi odlomak iz knjige Obini mornar... Richar-
da Henrya Danea. Govori se o pustolovinama mla-
doga mornara. Problem koji opisuje mornar u prii
Bievanje na brodu vjerojatno nije jedini takav pri-
mjer. Zato je Pomorsko povjerenstvo eljelo procije-
niti vlast koju imaju kapetani na brodu.
Nastavnik e vas podijeliti u skupine i svakoj sku-
pini dodijeliti jednu od uloga:
pripovjedaa, kapetana, mornara Sama,
mornara Johna, Pomorskog povjerenstva
Neka svaka skupina proita Povijesne pretpostav-
ke, Opis radnog mjesta, priu i Dodatak te ispuni
tablicu s intelektualnim alatom. Potom e skupine
koje imaju uloge sroiti izjavu za Pomorsko povje-
renstvo i izabrati predstavnika koji e to iznijeti. Svi
lanovi skupine trebaju znati kako odgovoriti na mo-
gua pitanja povjerenstva. Za to e vrijeme skupina
koja predstavlja Pomorsko povjerenstvo razmisliti o
pitanjima koja e postaviti svakoj skupini i odabrati
predstavnika da vodi raspravu. Nakon izlaganja svih
skupina povjerenstvo treba razmotriti polje i ogra-
nienja vlasti kapetana broda i odluiti o moguim
izmjenama ili ukinuu tog poloaja. Povjerenstvo
mora objasniti svoju odluku razredu.
Godine 1840. Pomorsko je povjerenstvo odluilo
ispitati probleme koji se dogaaju na brodovima i
donijeti odluku o tome to poduzeti. Nedavno je jo
jedan problem iznesen pred povjerenstvo na teme-
lju prie koju je napisao jedan mornar. Pria postavlja
pitanja o ogranienjima vlasti kapetana broda.
Pomorsko e povjerenstvo voditi raspravu kako bi
procijenilo poloaj kapetana broda i saslualo prijed-
loge za mogue poboljanje tog poloaja. Kao po-
mona sredstva za taj zadatak proitajte:
opis radnog mjesta kapetana broda iz morna-
rove prie "Bievanje na brodu",
tablicu s intelektualnim alatom koja e vam
pomoi da procijenite poloaj vlasti i predloi-
te izmjene.
Da ste lan Pomorskog povjerenstva, zapitajte se
koje biste informacije trebali imati prije predlaganja
izmjena u poloaju vlasti kapetana broda?
Kapetan broda: Opis radnog mjesta
Dunosti i ovlasti. Kapetan broda ima dunost i
mo initi sljedee:
nadgleda upravljanje na brodu,
odluuje o smjeru broda,
zaduuje ljude za odreene poslove na brodu,
rjeava razmirice meu mornarima,
kanjava mornare koji kre propise,
odluuje o posebnim povlasticama mornara
(npr. tko ima slobodan dan nakon pristajanja),
pie izvjea vlasnicima broda,
dnevno biljei podatke o kretanju broda,

45

PRIJELOM_26_08_2010.indd 45 27.8.2010 13:06:41

 predstavlja vlasnike broda u svakoj stranoj luci.
Povlastice. Kapetan broda ima sljedee povlastice:
plau od vlasnika broda i postotak zarade od
putovanja,
posebnu odoru,
privatnu kabinu,
posebno spremljenu hranu.
Ogranienja:
preuzimanje rizika za uspjeh putovanja,
povreda teritorijalnih voda strane zemlje,
donoenje presude smrtne kazne mornarima
koji su prekrili pravila.
Izvadak iz prie Bievanje na brodu
Kapetan naeg broda neprestano je gubio strplje-
nje i bjesnio. Prijetio je batinanjem kuharu koji je is-
pustio ogrjev na palubi. Razljutio se kad je prvi asnik
tvrdio da moe vezivati vorove bolje od kapetana.
Najvie se ljutio na visokog Sama. Sam je imao teko-
a pri izgovoru i bio je spor. Ali je bio dobar mornar
i dosta se trudio. Kapetan ga jednostavno nije volio.
Jednog subotnjeg jutra, uo sam ga kako vie na ne-
koga.
Ne mii se, sad si moj, viknuo je kapetan. Hoe
li ikad vie govoriti meni iza lea?
Nikad nisam, odgovorio je Sam.
Pitao sam te neto drugo. Hoe li mi ikad vie
govoriti iza lea?
Nikad nisam, odgovorio je Sam.
Odgovori na moje pitanje ili u te izbievati. Ka-
petan je bio gotovo izvan sebe od bijesa.
Ja nisam rob, rekao je Sam.
Onda u te ja natjerati da bude, rekao je kape-
tan. Popeo se na palubu i doviknuo prvom asniku:
Zavei ovoga! Nauit u ja sve vas tko je gospodar
na brodu. asnik je odveo Sama na palubu. Sam se
nije opirao.
Zato hoete bievati tog ovjeka, gospodine?
pitao je mornar John kapetana. Kapetan se okrenuo
i naredio da i Johna okuju.
Prvi je asnik ve vezao Sama, svukao mu jaknu i
ogolio lea. Kapetan je stajao nekoliko koraka dalje
da bi mogao dobro zamahnuti. U ruci je drao debe-
li, vrsti konopac.
46
PRIJELOM_26_08_2010.indd 46
Nisam to mogao gledati. elio sam ga zaustaviti,
ali malo njih bi mi se pridruilo. Izgubili bismo i optu-
ili bi nas za pobunu. ak i kad bismo pobijedili, dr-
ali bi nas za gusare i teko kaznili kad bi nas uhvatili.
Mornar nema prava, mora initi ono to asnik kae,
ili e biti pobunjenik, ili gusar.
Zamahnuvi iz sve snage, kapetan je udario po
leima jadnoga Sama. Vie puta ga je udario konop-
cem.
Hoe li mi ikada vie govoriti iza lea? vikao je
kapetan.
Sam nije odgovarao. Kapetan ga je jo tri puta uda-
rio. Potom ga je odvezao i poslao na pramac broda.
Sad ti, obratio se Johnu i skinuo mu okove. Prvi
je asnik vezao Johna, a kapetan se pripremio da ga
biuje.
Zato me hoete kazniti, gospodine? pitao je
John. Jesam li vam ikada otkazao poslunost? Jesam
li bio lijen ili prijek?
Ne, odgovorio je kapetan. Kanjavam te jer po-
stavlja pitanja.
Zar to ne smijem? pitao je John.
Ne! Nitko ne smije uiniti nita dok mu ja to ne
kaem.
Poeo je bievati Johna. Odmakao se da bi jae
zamahnuo. I to je vie udarao, vie je bjesnio. Bio
sam ukoen. Nisam vie mogao gledati. Napokon je
prestao, a asnik je odvezao Johna. Kapetan se okre-
nuo prema nama.
Sad ste vidjeli! Sad znate tko sam ja! Ja sam robo-
vlasnik a vi moji robovi. init ete to kaem ili u vas
sve bievati!
Dodatak
Oni koji budu slijedili moju priu zapamtit e da
sam bio svjedok veoma okrutnom iivljavanju nad
mojim drugovima na brodu; i sama me je rije bie-
vanje uasavala. Ali, kad se radi o zabrani kazne, o
njezinu ukinuu jednom i zauvijek, oklijevam.
Ne bih elio preuzeti upravljanje brodom kad bih
znao i kad bi moji drugovi znali da nemam mogu-
nosti za intervenciju. Napokon, treba zatititi i sebe i
sve pod svojim zapovjednitvom.
Uvijek e biti situacija u kojima se ne bih znao sna-
i, a ni za njih preuzeti odgovornosti.
27.8.2010 13:06:41
 Primjena lekcije
1. Moete li se prisjetiti okolnosti koje su zahtijevale
uporabu apsolutne vlasti? Zato je to bilo potreb-
no?
2. Pozovite u razred nekoga tko je na poloaju vla-
sti (policajca, suca, odvjetnika, javnog branitelja
ili gradonaelnika). Neka ta osoba govori o du-
nostima, ovlastima, povlasticama i ogranienjima
vlasti svojeg poloaja.

Intelektualni alati za procjenu poloaja vlasti

Pitanja Odgovori

1. Koji poloaj vlasti procjenjujete?

2. Koja je svrha tog poloaja?

3. Je li taj poloaj nuan i zato?

4. Koje su dunosti, ovlasti, povlastice i ogra-

nienja tog poloaja?

5. Koje bi mogle biti posljedice obnaanja tog

poloaja?

6. Koje su slabosti u nainu kreiranja poloaja?

Razmotrite:
broj dunosti
izvore
prednosti i ogranienja
pouzdanost
nadzor zlouporabe vlasti
zahtjeve za ispravnim postupcima i po-
tovanje vanih vrijednosti

7. Kakve biste izmjene predloili? Kakve bi bile

prednosti i nedostaci tih izmjena?

8. Mislite li da poloaj treba ukinuti, izmijeniti

ili prihvatiti? Objasnite.

47

PRIJELOM_26_08_2010.indd 47 27.8.2010 13:06:41

 16. LEKCIJA
to treba razmotriti pri procjeni
pravila?

Cilj lekcije
Isto kao to je potrebno procijeniti je li osoba dovoljno kvalificirana za odreeni poloaj vlasti, potrebno
je procijeniti pravila koja treba potovati. Neki ljudi smatraju kako sama injenica da neki zakon ili pravilo
postoji znai da za to postoji valjan razlog ili da koristi nekoj svrsi.
Ova vas lekcija uvodi u neke od intelektualnih alata koji su korisni za procjenu pravila i zakona. Kad za-
vrite lekciju, moi ete se koristiti ovim alatom prilikom procjene pravila i predlagati naine na koji se oni
mogu poboljati.

Upamtite pojmove Nakon to ste razmislili kako se moe ispraviti taj

mjerila
obiljeja
Vjeba kritikog razmiljanja
IZRADA MJERILA ZA PROCJENU
PRAVILA
Pravila koja slijede trebaju pomoi ljudima iz Bre-
zova da sauvaju vodu. Svako od tih pravila sadri
barem jednu slabost. Razmiljanje o tome kako mo-
ete poboljati ta pravila pomoi e vam da odredite
neka mjerila za procjenu pravila. Proitajte pravila i
potom odgovorite na pitanja koja slijede.
Samo one osobe koje ive u Brezovu due od pet
godina smiju zalijevati svoje travnjake.
Prava na preostale koliine vode ne mogu se opo-
zvati osim ako to nije posebno odobreno propisima
o izmjenama.
Svatko mora podmiriti svoj raun za vodu najka-
snije do petnaestog dan u tekuem mjesecu.
Svatko tko koristi previe vode morat e platiti kaznu.
Povjerenstvo za potronju vode moe u svakom
trenutku, danju i nou, ui u bilo iju kuu da bi pro-
vjerilo cure li vodovodne instalacije.
Tijekom sljedee godine nitko se ne smije koristiti
vodom u bilo koje svrhe.
to vi mislite?
Odgovorite na sljedea pitanja za svako od pravila:
Koji je nedostatak ovog pravila?
nedostatak, zavrite sljedeu reenicu: Dobro bi
pravilo trebalo...
Kako moemo odluiti to odreeno pravilo ini
valjanim?
U prethodnim vjebama trebali ste procijeniti
neka od pravila i razmisliti o tome kako se mogu po-
boljati. Radei na tim zadacima, napravili ste popis
karakteristika ili obiljeja koja dobra pravila trebaju
imati. Vjerojatno va popis sadri neke od sljedeih
karakteristika, naprimjer:
Dobro bi pravilo trebalo biti:
pravedno,
jednostavno za shvaanje,
dobro formulirano da bi moglo ostvariti svoj cilj,
jasno sa stajalita to se oekuje,
napravljeno tako da nije nepotrebno u suprotnosti
s vrijednostima kao to su privatnost i sloboda,
mogue za praenje.
Kad procjenjujete pravilo, korisno je vidjeti sadri
li ove karakteristike. Drugim rijeima, postavljajui
pitanja koristite se jednim od intelektualnih alata za
procjenu pravila i zakona. Drugi intelektualni alati
kojima se moete koristiti navedeni su u tablici.
Vjebe kritikog razmiljanja
PROCJENA PRAVILA
Ova e vam vjeba dati priliku da se koristite in-
telektualnim alatom kako biste procijenili odreeno
pravilo. Radei u malim skupinama, proitajte priu

48

PRIJELOM_26_08_2010.indd 48 27.8.2010 13:06:41

 i odgovorite na pitanja iz tablice s intelektualnim
alatom. Budite spremni svoje odgovore razmijeniti s
razredom.
Rasprava o uenikim ormariima
Neke kole imaju uenike ormarie za uvanje
osobnih stvari knjiga, odjee i dr. Za mnoge nastav-
nike i prosvjetne radnike kola bi bila puno mirnije
i sigurnije mjesto bez uenikih ormaria. Uenici
ne bi kasnili na nastavu, u hodnicima bi bilo manje
buke, a bilo bi jedno mjesto manje za skrivanje stvari
koje nije doputeno donositi u kolu.
U nekim su kolama kolski odbori donijeli novo
pravilo: nema uenikih ormaria. Postojei su ili
uklonjeni ili su zakljuani. U mnogim novim kolama
nisu predvieni ormarii. Ravnatelji novih kola u ko-
jima nema uenikih ormaria hvale novo pravilo.
Meutim, uenici u tim kolama pokazuju manje
entuzijazma. ale se jer moraju cijeli dan sa sobom
nositi udbenike, opremu za tjelesni odgoj, biljeni-
ce i ostalu opremu to katkad tei i do 12 kg. Ue-
nici se ale da im nedostaje i osjeaj odgovornosti
koja proizlazi iz posjedovanja ormaria. Osjeam se
kao malo dijete, mogao bih se vratiti i u prvi razred,
bunio se jedan uenik sedmog razreda. Drugi kau:
Hoemo svoja prava! Uenicima su potrebni orma-
rii!
to vi mislite o pravilu kojim se ukida uporaba
uenikih ormaria?
Primjena lekcije
Zamislite da je va kolski odbor upravo objavio
kako od sljedee jeseni uenicima nee biti dopute-
no nositi kape, jakne i majice s imenima ili slikama
profesionalnih portskih klubova. Koristite se inte-
lektualnim alatom kako biste procijenili predloeno
pravilo. Nakon toga napiite lanak za kolske novi-
ne u kojem ete iznijeti svoje stajalite o predloenu
pravilu.
Razmislite o problemu koji postoji u vaoj koli.
Radite zajedno u skupini s uenicima iz vaeg razreda
da biste razradili pravilo koje e rijeiti taj problem.
Budite spremni odgovoriti na pitanja o jakim strana-
ma i nedostacima propisa koji ste predloili. Nakon
vaeg izlaganja uenici bi u razredu trebali glasovati
o tome podupiru li predloeno pravilo.

Intelektualni alat za procjenu propisa i pravila

Pitanja Odgovori

1. Koji propis treba procijeniti?

2. Koja je svrha tog propisa?

3. Je li propis potreban ili ima i boljih naina

da se postigne isti cilj?

4. Kakvi mogu biti uinci tog propisa?

5. Koje su prednosti, a koji nedostaci tog

propisa? Je li propis:
korektan,
razumljiv,
dobro formuliran,
jasan,
sastavljen tako da nije u suprotnosti s
drugim vrijednostima kakve su privatnost
i sloboda,
prihvatljiv.
6. to vi mislite? Treba li zadrati takav
propis, treba li ga izmijeniti ili ukinuti?
Zato?

49

PRIJELOM_26_08_2010.indd 49 27.8.2010 13:06:41

 17. LEKCIJA
Zato dijeliti pitanja pravde u
tri kategorije?
Cilj lekcije
Lekcija vas upoznaje s trima tipovima problema vezanim za pravdu i daje priliku da ih preispitate i razgo-
varate o njima. Nakon zavretka lekcije moi ete svrstati pitanja pravde i objasniti vrijednost te podjele
Upamtite pojmove
distributivna pravda
korektivna pravda
proceduralna pravda
prednosti
nedostaci
Vjeba kritikog razmiljanja
RAZMATRANJE PITANJA PRAVDE
Svaka od sljedeih situacija prikazuje razliitu vr-
stu problema koji se tie pravde. Podijelite se u sku-
pine, itajte i razgovarajte o situacijama i odgovorite
na pitanja koja slijede. Potom zakljuke iznesite cije-
lom razredu.
Pretpostavite da ste lan koarkakog kluba. Tre-
ner vas dri na klupi, a u igru uvodi svoje prijatelje
koji nisu tako dobri igrai kao to ste vi.
Pretpostavite da se vraate iz kole kui s prija-
teljem i da vas napadnu, istuku i opljakaju lanovi
neke bande. Potom njih uhite, ispituju, okrive, osude
uvjetno na est mjeseci, ali i ne zatvore.
Pretpostavite da je netko provalio u vau kolu ti-
jekom vikenda i unitio kolsku imovinu. Premda ni-
ste sudjelovali u provali, jedan je od svjedoka rekao
da je jedan provalnik bio vrlo slian vama. Pozvani
ste na razgovor kod ravnatelja koji vas je ispitivao.
Potom je ravnatelj pozvao vae roditelje i neke od
vaih prijatelja koji su govorili u vau obranu. Ravna-
telj se ispriao i poslao vas natrag u razred.
to vi mislite?
1. to je ispravno, a to neispravno u svakoj od ovih
situacija?
2. Jeste li imali slina iskustva ili ste im bili svjedok?
50
PRIJELOM_26_08_2010.indd 50
3. Po emu je svaka od ovih situacija slina onome
to se dogaa u vaoj okolini?
4. Koje obiaje, propise ili zakone poznajete koji bi
trebali omoguiti pravednost ili ispravnost u situ-
acijama koje su sline navedenima?
5. Imaju li pitanja pravednosti u navedenim situaci-
jama slinosti? Razlikuju li se? Objasnite.
Zato dijelimo pitanja pravde u tri kategorije?
Korisno je podijeliti pitanja pravde u tri tipa ili ka-
tegorije: pitanja distributivne pravde, korektivne
pravde i proceduralne pravde. Iako se ovo moe i-
niti sloenim, pomae nam jer se na svaku kategoriju
primjenjuje razliit niz ideja ili intelektualnih alata.
Izloit emo vam intelektualne alate koji su ko-
risni pri razmatranju i upotrebi svake od kategorija
pravde. Prije toga trebate nauiti razlikovati tri tipa
pitanja vezanih za pravdu.
Distributivna pravda: Kad nas zanima ispravnost
naina na koji je neto podijeljeno izmeu nekoliko
ljudi ili skupina, bavimo se pitanjem distributivne
pravde. Stvar koja se distribuira ili dijeli moe biti do-
bit, npr. plaa za rad, odnosno pravo na govor ili glas.
Ali moe biti i optereenje pristojba, osiguranje ili
kune obveze. Kako podjela kunih poslova moe
postaviti pitanje distributivne pravde?
Korektivna pravda: Kad se radi o ispravnosti reak-
cije na neku nepravdu, pogreku ili uvredu, radi se o
korektivnoj pravdi. Korektivna pravda moe zahtijeva-
ti od neke osobe da vrati neto to je ukradeno, plati
odtetu ili snosi odgovornost i odreenu kaznu.
Proceduralna pravda: Kad se radi o ispravnosti
naina na koji se prikupljaju informacije ili o isprav-
nosti naina na koji se donosi odluka, govorimo o
problemu proceduralne pravde. Proceduralna prav-
27.8.2010 13:06:41
 da bavi se ispravnou procedura ili metoda koje se
koriste za prikupljanje informacija ili donoenje od-
luka, a ne samim informacijama ili odlukama.
Kako bi nain voenja sudskog procesa mogao posta-
viti pitanje proceduralne pravde?
Definiranje tipova problema
1. Koje su tri kategorije pitanja pravde i koje su nji-
hove definicije?
2. to vi mislite? Zato treba ovako podijeliti pita-
nja koja se tiu pravde?
Vjeba kritikog razmiljanja
UTVRIVANJE TIPOVA PITANJA
KOJA SE TIU PRAVDE
Podijelite se u male skupine. Proitajte svaki od
navedenih primjera i utvrdite da li postavlja problem
distributivne, korektivne ili proceduralne pravde. Po-
tom odgovorite na pitanja:
1. Nakon natjecanja tri su uenika s najuspjenijim
izlaganjima dobila nagrade.
2. Na kraju godine ef je trgovine nagradio trgovce
koji su prodali najvie proizvoda.
3. Neke su drave u prolosti imale zakone koji su
ograniavali pravo glasa samo na mukarce i to s
odreenim imetkom.
PRIJELOM_26_08_2010.indd 51
4. Na sadanji sustav poreza na zaradu zahtijeva od
onih koji vie zarauju da plate vei porez od dru-
gih
5. Rudi i Sanja morali su ostajati u koli nakon nasta-
ve pet dana da bi zavrili svu domau zadau koju
nisu napisali.
6. Kad se ustanovilo da novi model automobila ima
greku koja vonju moe uiniti opasnom, sud je
naloio proizvoau da ponovo preuzme i popravi
sve automobile.
7. U nekim se zemljama kraa kanjava smru ili odsi-
jecanjem ruke.
8. Ako tko iz nehaja ozlijedi drugoga, moe platiti od-
tetu za lijeenje i druge trokove. Ali ako je ozljeda
namjerno uzrokovana, poinitelj moe platiti i do-
datnu odtetu u obliku kazne.
9. Nadzorniku parka rekli su da su tri djeaka pretukla
manje dijete. On je pozvao Sama i njegove prijate-
lje i naredio im da napuste park ne dopustivi im
da mu kau kako nisu bili u parku kad se nezgoda
dogodila.
10. Kad je Borko bio uhien zbog provale, sudac mu je
dodijelio branitelja.
11. Danas, nakon donoenja nekih vanih odluka, vije-
a za obrazovanje odravaju javna sasluanja. Sva-
ko tko eli da bude sasluan u vezi s problemom
koji se razmatra, moe doi i govoriti na sastanku.
to vi mislite?
1. to je ispravno ili neispravno u svakoj od ovih situa-
cija?
2. Jeste li prisustvovali slinim situacijama ili ih proma-
trali?
Vjeba
1. Ukratko opiite situaciju koju ste promatrali ili u njoj
sudjelovali, a koja je postavljala problem distributiv-
ne, korektivne i proceduralne pravde.
2. Gledajte vijesti na televiziji i izdvojite izvjetaje o pro-
blemima koji obuhvaaju distributivnu, korektivnu i
proceduralnu pravdu. Objasnite to u razredu.
3. Pronaite u novinama i asopisima tekstove o situ-
acijama koje obuhvaaju distributivnu, korektivnu
i proceduralnu pravdu i donesite isjeke u razred.
51
27.8.2010 13:06:41
 18. LEKCIJA
to je odgovornost?

Cilj lekcije
Ova vas lekcija upoznaje s koncepcijom odgovornosti i njezinom vanou u dananjem ivotu. Razmo-
trit ete tri situacije koje postavljaju pitanja odgovornosti. Takoer ete razmotriti pitanja odgovornosti u
vaem ivotu.
Nakon zavretka lekcije moi ete odrediti odgovornosti i one kojima ih dugujemo, kao i nagrade i kazne
koje idu uz te odgovornosti

Upamtite pojmove program. Videi da nitko ne prilazi, lopov je udario

odgovornost
nagrada
kazna
zakonik
imbenici
izvor
to je odgovornost?
Odgovornost je dunost ili obveza da se neto ui-
ni ili ne uini. Npr. moete imati odgovornost brinuti
se o mlaem bratu ili sestri, zavriti zadau prije izla-
ska s prijateljima, ne dirati oev alat bez doputenja.
Obino slijede nagrade za ispunjenje odgovornosti,
odnosno kazne za neispunjenje, npr. za pomaganje
u kunim poslovima. Kao to vidite, posljedice su is-
punjenja ili neispunjenja odgovornosti razliite.
Vjeba kritikog razmiljanja
RAZMATRANJE ODGOVORNOSTI
Svaka od sljedeih situacija obuhvaa pitanje od-
govornosti. Razmislite kako biste postupili. Odluite
da li biste prihvatili te odgovornosti i kako biste ih is-
punili. Potom odgovorite na pitanje to vi mislite?
Bila je duboka no u gradu. Veina ljudi zavrila
je s veerom i otila na spavanje. Iznenada se zauo
enski glas: Ne! Pusti me! Svjetla su se upalila i lju-
di pojavili na prozorima gledajui na ulicu. ovjek s
noem u ruci pokuavao je eni oteti torbicu. Ostavi
je, netko je povikao. Lopov se okrenuo da vidi je li
mu tko prilazi, a ena se pokuala otrgnuti. Susjedi
su i dalje promatrali s prozora, kao da gledaju TV-
enu noem i pobjegao s njezinom torbicom. ena
je, krvarei, pala na tlo.
Gospoa N. nije znala to uiniti. Dogodilo se
nekoliko provala u susjedstvu, mislila je da zna tko
je to napravio. Juer je njezin sin kod kue gledao s
prijateljima televiziju. Jedan od djeaka pokazivao je
prijamnik koji je navodno bio dobio. Gospoa N. je
prepoznala televizor ukraden iz susjedove kue.
Izaslanik B. trebao je odluiti kako da glasuje o
predloenome zakonu. Zakon je nalagao tvornicama
da nadziru zagaivanje zraka i vode. Vlasnici tvornica
morali bi uloiti velika sredstva da bi se to ostvarilo,
pa bi mnogi izgubili posao. Radnici stoga ne ele da
izaslanik podupire zakon. Ali drugima u gradu zakon
je odgovarao i bili bi nezadovoljni ako on bude gla-
sovao za zakon. Njegov e glas odluiti o tome hoe
li i dalje biti izaslanik.
to vi mislite?
1. Tko ima odgovornosti u ovoj situaciji?
2. Koje su to odgovornosti?
3. Kome se duguju te odgovornosti?
4. Otkuda te odgovornosti potjeu?
5. to se moe dogoditi ako osoba ili osobe ispune
odgovornosti? A to ako ih ne ispune?
Zato je odgovornost vana?
Razmatrajui i donosei odluku o nekoj specifi-
noj odgovornosti, treba razgovarati o tome zato je
vano da ljudi izvravaju svoje odgovornosti. Tako-
er treba znati neto o izvoru odgovornosti. U iduoj
emo lekciji ispitivati neke od zajednikih izvora od-

52

PRIJELOM_26_08_2010.indd 52 27.8.2010 13:06:42

 govornosti. Najprije ete razmotriti neku od odgo- 5. to se moe dogoditi ako je ne ispunite?
vornosti koju vi imate. 6. Zato je ta odgovornost vana?

to vi mislite? Primijenite naueno

Razmislite o jednoj vanoj odgovornosti koju ima-
te. Potom odgovorite na sljedea pitanja:
1. Koja je to odgovornost?
2. Kome se duguje?
3. Koji je izvor te odgovornosti?
4. Koje su prednosti njezina ispunjavanja?
1. Izradite tablicu u koju ete unositi odgovornosti
koje imate kod kue, u koli i u zajednici. Prikaite
kome tu odgovornost dugujete, izvor te odgovor-
nosti i nagrade ili kazne koje ju prate.
2. Prikupite ilustracije koje prikazuju ispunjavanje
odgovornosti. Isjeke iz novina i asopisa privr-
stite na pano u razredu.

Intelektualni alat za odluivanje o odgovornostima

1. Koje su odgovornosti? Odgovornost 1 Odgovornost 2

2. Koji su njihovi izvori?

3. Koje su nagrade za izvrenje?

4. Kakve su kazne za neizvravanje?

5. Koje su prednosti izvravanja?

6. Koji su nedostaci izvravanja?

7. Koliko je hitno izvrenje?

8. Kakva je njihova relativna vanost?

9. Koliko je vremena potrebno za
izvrenje?

10. Imam li potrebna sredstva?

53

PRIJELOM_26_08_2010.indd 53 27.8.2010 13:06:42

 Intelektualni alat za odluivanje tko je za to odgovoran

1. O kakvom se doga-
aju ili situaciji radi?

2. Koje se osobe mogu

smatrati odgovorni-
ma?
3. Na koji se nain sva-
ka od tih osoba moe
smatrati uzronikom?

4. Kakvu je dunost
ili obvezu prekrilo ili
propustilo ispuniti po-
naanje te osobe?

5. Kako biste ocijenili

svijest te osobe?
a. osoba je djetinjasta
b. nemarna
c. neuraunljiva
d. svjesna moguih
posljedica

6. Je li ta osoba iz-
gubila kontrolu? Je
li mogla drukije po-
stupiti? Objasnite svoj
odgovor.

7. Koje vrijednosti,
interesi i odgovornosti
opravdavaju ponaa-
nje te osobe? Ili se ne
radi o tome?

54

PRIJELOM_26_08_2010.indd 54 27.8.2010 13:06:42

 19. LEKCIJA
Koji su izvori odgovornosti?

Cilj lekcije
Ova vam lekcija omoguava prouavati nekoliko uobiajenih izvora odgovornosti. Takoer ete imati pri-
liku razmotriti razliite naine na koje ljudi dobivaju odgovornosti jesu li to slobodno izabrali, je li im to
nametnuto od drugih, ili su ih nesvjesno preuzeli.
Kad zavrite ovu lekciju, moi ete odrediti razliite izvore odgovornosti i objasniti kako i zato ljudi preu-
zimaju odreene odgovornosti.

Upamtite pojmove 2. Zadaa. Ponekad ljudi dodjeljuju ili nameu ob-

obveza
ugovor
suglasnost
zadaa
postavljenje
zanimanje
obiaj
graanska dunost
moralna naela
svjestan izbor
Izvori odgovornosti
Odgovornost potjee iz nekoliko izvora. Primjeri
koji slijede potvruju nekoliko uobiajenih naina na
koje ljudi dobivaju odreene odgovornosti.
1. Obeanja. Kad jedna osoba da obeanje drugoj,
ta osoba preuzima odgovornost ili obvezu odra-
ti to obeanje ili odrati svoju rije. Nekad ljudi
jedni drugima daju obeanja u formalnom zakon-
skom obliku i tada takva obeanja nazivamo ugo-
vorima. U drugim prilikama obeanja su posve
neformalna. Trebate znati da kada date obeanje,
vi prihvaate ili dajete suglasnost da ete ispuniti
obeanje ili obvezu.
a) Borko je od svog prijatelja Karla pozajmio
2.000,00 kuna da bi platio popravak automobi-
la. Obeao je vratiti Karlu dug krajem mjeseca
kad bude primio plau.
b) Gospodin i gospoa Majeri potpisali su sa
svojim stanodavcem ugovor o najmu stana na
godinu dana.
veze drugima.
a) Gospodin Smolji je na satu hrvatskog jezika
uenicima zadao da do petka proitaju prvu
polovicu novele.
b) Ravnatelj kole zaduio je gospou Krei, ra-
zrednicu estog razreda, da vodi rauna o redu
u blagovaonici.
3. Postavljenje. U nekim situacijama ljudi mogu biti
izabrani ili postavljeni na poloaje koji nose odgo-
vornost.
a) Zastupnik Hrasti postavljen je za suca Ustav-
nog suda.
b) Trener imi postavio je Pavla tiha za direkto-
ra opreme.
4. Zanimanje. Svako zanimanje ili posao nosi sa so-
bom odreene odgovornosti.
a) Od mehaniara za popravak automobila, Jan-
ka Svibena, oekuje se da dobro popravlja au-
tomobile.
b) Sudac Haramina odgovoran je za voenje pra-
vednih suenja i za donoenje presude prema
kriteljima zakona u skladu sa zakonom.
5. Zakon. Zakon postavlja odgovornost gotovo pred
svakog lana zajednice.
a) Jelena Matkovi treba ii u kolu do svoje pet-
naeste godine ili dok ne maturira u srednjoj
koli.
b) Josipi Lonar odbija se dio njezine plae svaki
mjesec da bi se platili porezi jer je tako predvi-
eno zakonom.
6. Obiaji. Neke obveze proizlaze iz obiaja tradi-
cije ili standardnih postupaka koji se s vreme-

55

PRIJELOM_26_08_2010.indd 55 27.8.2010 13:06:42

 nom razvijaju, a od ljudi u drutvu oekuje se da
ih potuju.
a) eljko Medvedec strpljivo eka u redu da na
njega doe red.
b) Ljubica Bek donijela je svojoj prijateljici dar na
roendansku proslavu.
7. Dravljanstvo. U naoj zemlji ljudi imaju odree-
ne obveze samim time jer su dravljani.
a) Anela Horvat glasuje na izborima jer je to nje-
zina graanska dunost obveza koja proizlazi
iz dravljanstva.
b) Mirko Jambrec redovito je obavijeten o va-
nim pitanjima.
8. Moralna naela. Moralna su naela pravila ili
standardi koji se primjenjuju na temelju naela
ispravnoga i pogrenoga.
a) Svatko se treba prema drugima odnositi s po-
tovanjem.
b) Svatko treba biti pravedan prema ostalima.
Vjebe kritikog razmiljanja
ISTRAIVANJE ODGOVORNOSTI
Radite u parovima. Odgovorite na pitanja koja
slijede. Budite spremni u razredu raspraviti o svojim
odgovorima.
1. Odredite odgovornost koju imate, a koja potjee
iz jednog od navedenih izvora:
56
PRIJELOM_26_08_2010.indd 56
obeanja,
zadae,
postavljenja,
zanimanje,
zakoni,
obiaji,
dravljanstvo,
moralna naela.
2. Od odgovornosti koje ste odredili:
Koje su slobodno ili dragovoljno preuzete?
Koje ste trebali preuzeti?
Koje ste preuzeli bez svjesnog izbora, tj. bez raz-
miljanja o njima?
3. Od odreenih odgovornosti koje dvije smatrate
najvanijim? Zato?
4. Koje nagrade moete dobiti
ako ispunite dvije odgovornosti
koje ste naveli kao najvanije?
Kakve kazne moete snositi ako
ih ne uspijete ispuniti?
5. Koja je vanost ispunjavanja
tih dviju obveza? to se moe
dogoditi ako ljudi ne budu ispu-
njavali takve obveze?
Primjena lekcije
1. Navedite jednu ili dvije od
najvanijih obveza koje drugi
ljudi imaju prema vama. Nakon
toga odgovorite na pitanja koja
slijede za svaku od tih obveza:
Koji je izvor odgovornosti te oso-
be prema vama?
Je li ta osoba preuzela obvezu
dragovoljno? Je li obveza namet-
nuta? Je li osoba preuzela obvezu bez svjesnog
razmiljanja?
Kakve nagrade osoba moe dobiti ako ispuni te
obveze prema vama?
Kakve kazne ta osoba moe snositi ako ne ispuni
obvezu prema vama?
Koja je vanost ispunjavanja obveze? to se moe
dogoditi ako ljudi ne budu ispunjavali takve
obveze?
2. Nacrtajte crte ili napravite kola da biste prikazali neke
od obveza koje imate i pritom naznaite njihov izvor.
27.8.2010 13:06:42
 20. LEKCIJA
Na koji nain moete ispitati
odgovornosti?

Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji uiti o pitanjima koja se koriste prilikom ispitivanja odgovornosti. Ono to ste nauili o
odgovornosti trebate primijeniti na konkretne situacije. Kad zavrite ovu lekciju, moi ete se koristiti nave-
denim pitanjima da biste ispitali razliite odgovornosti.

Upamtite pojmove no da svoju elektrinu kosilicu vratite: (1) prodavau

kod kojeg ste kupili kosilicu ili (2) bilo kojem Stillovu
jamstvo
servisu. Nuno je imati dokaz o kupnji. Ovo vam jam-
prisega stvo daje posebna zakonska prava.

Nagrade i kazne vezane za odgovornost 2. Koje su odgovornosti predsjednika drave?

Gotovo sve obveze nose sa sobom nagrade ili
kazne. Naprimjer, ako ispunite obvezu izvravajui
posao, jedna je od nagrada plaa. Ako ne obavite po-
vjereni posao, moe se dogoditi da ete biti kanjeni
otkazom. Kad istraujete odgovornosti, korisno je
uzeti u obzir nagrade i kazne koje su povezane s nji-
ma. Sljedea vas vjeba upoznaje s tablicom kojom
se moete koristiti da biste ispitali odgovornosti na
promiljen nain.
Vjebe kritikog razmiljanja
ISPITIVANJE ODGOVORNOSTI
Proitajte svaki od odlomaka koji slijedi i odredite
primjere odgovornosti. Nakon toga ispunite tablicu
na kraju lekcije za svaki od odlomaka. Pripremite se
da o svojim odgovornostima razgovarate s ostalim
uenicima u razredu.
1. Kakvu obvezu ovo jamstvo postavlja pred
proizvoaa? A kakvu obvezu pred kupca?
KOSILICA TRAVE STILL, MODEL R 312
Jamstvo od trideset dana
Still daje jamstvo za elektrinu kosilicu trave za
bilo koji nedostatak u materijalu ili u izradi na vri-
jeme od trideset dana od dana kupnje. U jamstve-
nom razdoblju Still e zamijeniti neispravnu kosilicu
s ispravnom ili e popraviti ili zamijeniti bilo koji od
neispravnih dijelova ili vratiti novac. Samo je potreb-
Slom burze u listopadu 1929. godine oznaio je
poetak najgore ekonomske krize u amerikoj po-
vijesti. Kad je Franklin Delano Roosevelt bio izabran
za predsjednika 1932. godine, ekonomske se prilike
nisu poboljale. Za vrijeme svoje izborne kampanje
on je obeao New Deal (Novi posao) za sve Ame-
rikance. Obeao je da e predloiti programe koji e
pomoi nezaposlenima, farmerima i ostalima kojima
je pomo bila nuna. Takoer je obeao da e pomo-
i u sreivanju prilika za napredak posla i industrije.
Birai koji su ga izabrali vjerovali su da e New Deal
pomoi zemlji i da se vrati na put oporavka.
Koje su obveze proistekle iz obeanja Franklina
Roosevelta danih tijekom kampanje?
3. Koje su obveze suca i svjedoka?
Sutkinja Marija Juri promatrala je Branka toka
kako prilazi govornici za svjedoke. Upozorena je kako
je mogue da gospodin tok nee biti svjedok koji
surauje. Takoer joj je bilo poznato da je ve nekoli-
ko puta tijekom ispitivanja mijenjao svoj iskaz.
Sutkinja Juri pozorno je sluala dok je sudski
inovnik provodio postupak prisege za gospodina
toka.
Priseete li asno ili potvrujete li da e svako
svjedoenje koje date u ovom sluaju i pred ovim
sudom biti istina, potpuna istina i nita drugo osim
istina?

57

PRIJELOM_26_08_2010.indd 57 27.8.2010 13:06:43

 Da, odgovorio je gospodin tok.
Sutkinja Juri razmiljala je o obvezama koje ima
kao sudac. Ona je bila duna odravati red i potovati
postupke te pravedno suditi. Ona je rekla: Gospodi-
ne tok, dopustite mi da vas podsjetim, ako ne bude-
te istinito svjedoili pod prisegom, moete biti osu-
eni za lano svjedoenje (laganje pod prisegom).
Kazna je za lano svjedoenje u ovoj dravi od dvije
do etiri godine zatvora.
4. Koje su odgovornosti uenika i radnika?
Maja Leko, koja ide u etvrti razred srednje kole u
Rijeci, vidjela je obavijest na kolskoj oglasnoj ploi.
TRAI SE
PRODAVA ZA POLA RADNOG VREMENA
JAVITE SE U TRGOVINU MICI
Maja je odluila natjecati se za posao tog dana na-
kon kole. Novac joj je bio potreban da vrati pozajmicu
roditeljima, koju je dobila da kupi bicikl s deset brzina.
Nadala se da e na posao potroiti samo nekoliko sati
nakon kole jer je bila obvezna raditi na istraivakom
projektu. Takoer je eljela utorkom poslijepodne biti
slobodna jer je ila na sate glasovira.
Kad je Maja razgovarala s poslovoom, on joj je
objasnio obveze. Morala je biti ljubazna prema kup-
Intelektualni alat za prouavanje odgovornosti
Koje osobe imaju odgo-
vornost?
Koje su to odgovornosti?
Kome su odgovorni?
Koji je njihov izvor?
Kako su preuzete?
Koje su nagrade i kazne
povezane s njima?
58
PRIJELOM_26_08_2010.indd 58
cima, pomoi im da pronau ono to ele, vratiti im
ostatak novca i voditi urednu i tonu evidenciju pro-
dajnih rauna. Radno vrijeme moe se organizirati
tako da bude slobodna utorkom poslijepodne, ali
u svim drugim danima u tjednu na poslu mora biti
od 3:30 do 6:00 poslijepodne. Poslovoa joj je rekao
da mora biti naroito tona jer je osoba koju e za-
mjenjivati jednu majka koja mora biti na vrijeme kod
kue kad joj dolaze mlaa djeca iz kole. Na kraju raz-
govora poslovoa je rekao Maji da je dobila posao.
Po satu je bila plaena 20 kuna.
Primjena lekcije
Intervjuirajte nekoga tko radi u vaoj koli ili mje-
stu, kao to su domar, policajac, trener, ravnatelj,
nastavnik, vrtlar ili tehniar za popravak telefona.
Saznajte koje su njegove glavne obveze na poslu.
Pitajte to bi se dogodilo ako te obveze ne bi bile is-
punjene.
Informacije koje prikupite upiite u tablicu koju
ete izraditi po uzoru na tablicu koja je na kraju ove
lekcije. Objasnite tablicu.
Nacrtajte karikaturu da biste prikazali nagradu
koju bi osoba mogla dobiti za ispunjavanje obveza,
ili kaznu ako obveza nije ispunjena.
27.8.2010 13:06:43