1.

UVOD

Polazite u izradi ove Strategije je dostignuti stepen razvoja Tehnikog fakulteta

u Bihau, Bolonjska deklaracija od 19. juna 1999, Sorbonska deklaracija od 25. maja
1998. godine, te struktura obrazovnog studija na nekim tehnikim fakultetima u svijetu
kao to su: Mainski fakultet u Aachenu (RhenschWestfalische Technische Hohschule
Aachen), Tehniki fakultet u Trondheimu (Norveka), Fakultet za strojnitvo u
Mariboru, Tehniki fakultet u Rijeci i struktura visokog obrazovanja u Njemakoj,
Velikoj Britaniji i SAD-u. Dakako, analizirano je stanje tehniko-tehnolokog progresa
u svijetu, nove i visoke tehnologije te njihova primjena u budunosti, kao i saznanje da
je stepen razvoja nauke temelj koji omoguuje vrhunsko obrazovanje i visoki nivo
nastave.
Osnovni cilj ove Strategije su stvaranje uvjeta za obrazovanje i usavravanje
strunih i naunih kadrova koji e moi brzo implementirati moderne tehnologije u
vlastitoj praksi, te raditi na njihovom daljnjem usavravanju, to znai educirati studente
za budunost, a ne za prolost ili sadanjost. Pored navedenog strategija programira
zadatke na tragu vrste povezanosti nastavnog i naunoistraivakog rada, te
cjeloivotnog uenja i promovisanja znanja kao najvanije pretpostavke razvoja zemlje.
Kao i svaki program razvoja i ova Strategija nije ulazila u operacionalizaciju i
detalje provedbe naznaenih razvojnih pravaca Tehnikog fakulteta, meutim, ukazala
je kako koncipirati moderne nastavne i naune programe, usmjerenja i odsjeke studija,
laboratorije, te puteve obezbjeenja potrebnog nauno-nastavnog kadra za realizaciju
programiranih promjena i zadataka.
Do sada je ovaj Fakultet, s obzirom na kratko vrijeme postojanja, postigao
znaajne razvojne rezultate od kojih su samo neki: stalno inoviranje programa i planova
studija, uvoenje upravljanja kvalitetom u obrazovnom procesu (QM), definisanje
ECTS sistema bodova, osnivanje instituta i modernih laboratorija, organizovanje
meunarodnih naunih skupova, meunarodna saradnja, itd. To potvruje i izrada ove
Strategije koja bi trebala osigurati bri ulazak Tehnikog fakulteta u Evropu Znanja
ispunjenjem slijedeih ciljeva optepriznatog evropskog sistema visokog obrazovanja.
1. Usvajanje sistema lako razumljivih i uporedivih stupnjeva provoenjem
Diploma Suplementa, da bi se poticala mogunost zaposlenja evropskih graana
i meunarodna konkurentnost evropskog sistema visokog obrazovanja.
2. Usvajanje sistema sutinski baziranog na dva glavna ciklusa, studenta i
diplomiranog studenta. Pristup drugom ciklusu treba zahtijevati uspjeno
zavren prvi ciklus studija, koji bi trajao najmanje tri godine. Stupanj dodijeljen
nakon prvog ciklusa takoer treba da bude primjeren evropskom tritu rada kao
odgovarajui nivo kvalifikacija. Drugi ciklus treba voditi magistarskom i/ili
doktorskom stupnju, kao u mnogim evropskim zemljama.
3. Utemeljenje sistema bodova kao u ECTS sistemu kao prikladnog sredstva za
unapreivanje iroke mobilnosti studenata. Bodovi bi se takoer mogli postii u
kontekstu koji nije visokoobrazovni, kao to je uenje tokom cijelog ivota, ako
ih priznaju univerziteti na koje se to odnosi.
4. Unapreenje mobilnosti prevazilaenjem prepreka uspjenoj primjeni slobodnog
kretanja sa posebnim osvrtom na:
Za studente: pristup povoljnim prilikama za studiranje i obuku, i
odgovarajuim slubama,
 Za nastavnike, naune radnike i administrativno osoblje: priznavanje i
valorizacija perioda provedenih u evropskom sklopu istraivakog rada,
nastave i obuke, bez predrasude u vezi s njihovim ustavnim pravima.
5. Unapreivanje evropske saradnje u osiguranju kvaliteta, s obzirom na razvijanje
uporedivih kriterija i metodologija.
6. Unapreivanje neophodnih evropskih dimenzija, s posebnim osvrtom na razvoj
nastavnih planova, interinstitucionalnu saradnju, planove mobilnosti i
integriranih programa studiranja, obuke i naunog istraivanja.
Za oekivati je da e operacionalizacija ove Strategije jo vie ubrzati dosadanji
uspjean razvoj i nain organizovanja nastavnog i naunog rada na ovome Fakultetu, te
da e stvoriti uvjete koji e kao i do sada uspjeno odgovoriti novim izazovima
tehniko-tehnolokog napretka i potrebi stalnih inovacija u podruju nastavno
pedagokog i naunog rada i oivotvorenje zlatnog trokuta Bolonjske reforme:
Bachelov/Master + ECTS + Osiguranje kvaliteta.

2
 2. TEHNOLOGIJE BUDUNOSTI

TEHNOLOGIJA

Ako tehnologiju shvatimo kao veliki motor,

silni akcelerator, onda znanje moemo shvatiti kao
njegovo gorivo. Doli smo na raskre procesa
ubrazanja u drutvu, jer se motor svakim danom
sve obimnije i obimnije napaja.

ALVIN TOFLER

Da bi se na dui rok mogla izraditi Strategija modernog obrazovanja inenjera razliitih

usmjerenja koji e se u budunosti educirati na Tehnikom fakultetu u Bihau,
neophodno je, bar u skicama, ukazati na budue tehnologije kao i na to u kom e se
smjeru kretati razvoj postojeih tehnologija. U ovom poglavlju bie rijei upravo o
tehnologijama budunosti kao to su:

1. Informacione
2. Komunikacione
3. Energetske
4. Nanotehnologije
5. Superprovodljivost
6. Genetiki inenjering
7. Bionika
8. Novi materijali
9. Virtualna realnost
10. CIM tehnologije
11. Robotika
12. Informatizacija proizvodnih tehnologija
13. Nove proizvodne tehnologije
14. Nove edukacione tehnologije

Meu najistaknutijim teoretiarima budueg tehnolokog razvoja kao to su: Danijel

Bel (Daiel Bell), Herman Kan (Hermann Khan), Alvin Tofler (Alvin Toffler), Alen
Turen (Alain Touraine), Zbignjev Bzezeinski (Zbignew Brzezinsky), Kenet Boulding
(Kenneth Boulding), Andre Gorc (Andre Gorz) i Adam Saf (Adam Schaff), postoji
potpuni konsenzus o odluujuoj vanosti nove tehnoloke revolucije u ukupnoj
drutvenoj transformaciji koja vodi ka naprednoj socijalnoj formi. Po njima, nove
tehnologije iniciraju promjene u svim drutvenim sferama, ali istovremeno i drutvo
preuzima sve veu kontrolu nad tehnolokim rastom, pokuavajui da ogranii
negativne efekte po prirodnu okolinu. U tom smislu svi autori veliku vanost pridaju
uvoenju novih energetskih izvora i drugim ekolokim pitanjima.

Danijel Bel tehnologiju posmatra u okviru ''drutvene strukture'' koja zajedno sa

kulturom i politikom ini osnovne drutvene oblasti. Specifinost nove tehnoloke sfere

3
on vidi u sistematskom razvoju istraivanja (research and development) i stvaranju
novih, nauno baziranih industrija, kao to su, elektronika, optika, polimeri i sl. Ova
nova tehnologija u ijem centru je teorijsko znanje dominira proizvodnim sektorom,
smatra Danijel Bel, obezbjeujui dalji napredak drutva:

''Napredak drutva postaje zavisan od teorijskog rada koji kodifikuje postojea znanja i
ukazuje na put empirijske realizacije. Zapravo, teorijsko znanje postaje strateki izvor,
aksialni princip drutva, a univerziteti, istraivaki centri i intelektualne institucije, gdje
se teorijsko znanje sakuplja, postaju aksialne strukture naprednog drutva''.

Ova nova ''intelektualna tehnologija'' je karakteristina za drugu polovinu XX vijeka

isto kao to je mainska karakterisala industrijski period, smatra Danijel Bel. Za njega,
nova tehnologija je specifina po svom ''naporu da definie racionalnu akciju i da
identifikuje znaenje tog unapreenja'', dok joj je cilj ''ni manje ni vie, nego da ostvari
alhemiarski san: san o upravljanju masovnim drutvom''. Pri tom on ipak ne smatra da
e doi do potpune automatizacije koja bi pred ljude postavila samo problem slobodnog
vremena.

Herman Kan svoju viziju linearnog progresa ovjeanstva opravdava upravo

nesumnjivom ekspanzijom novih tehnologija koje dobijaju sve iru primenu. On uoava
da je u prolosti trebalo mnogo vie vremena za uvoenje neke tehnologije, dok je u
sadanjim razvijenim drutvima taj rok radikalno smanjen, pa se nove tehnologije
direktno ukljuuju u proces proizvodnje, odnosno usluga. U vezi s tim Herman Kan
koristi pojmove ''synergism'' i ''serendipity'', kojima oznaava simultana unapreenja i
napretke do kojih dolazi primjenom novih tehnologija u prvom sluaju, odnosno
sluajne, neoekivane koristi i inovacije u nekoj drugoj oblasti od one kojoj je
tehnoloko rjeenje bilo namijenjeno u drugom sluaju.

Kenet Bolding tehnologiju vidi '' na strani nade'' sutranjice. Razvojem elektronike i
njenom sve irom primjenom, smatra on, podstuie se ukupan razvoj drutva i eliminiu
negativne posljedice ''grubih'' tehnologija. Na taj nain bi trebalo da bude omoguen
obrnuti proces od dosadanjeg procesa entropije, odnosno ''antientropija'' kojom bi se
koncentrovale difuzne materije iz vazduha i okeana. Kao i Bel, i Bolding kao
najizrazitiju karakteristiku novog ''postcivilizacijskog'' drutva navodi
institucionalizaciju istraivanja i razvoja, to rezultira u velikim promjenama u sferi
znanja i tehnologije i, posredno, prelasku privrede iz primarnog i sekundarnog u
tercijarni sektor.

Zbignjev Bzezinski ide jo dalje u pridavanju odluujue vanosti novim

tehnologijama kao osnovnim determinantama drutvene promjene savremenih
razvijenih drutava, oznaavajui ova drutva kao ''tehnotronska'' (od ''tehnologija'' i
''elektronika''). On smatra da izmeu industrijske i nove forme postoji potpuna
distinkcija, kao i izmeu industrijske i agrarne:

''Postindustrijsko drutvo postaje ''tehnotronsko'' drutvo: drutvo koje je oblikovano

kulturno, psiholoki, drutveno i ekonomski, eks-panzijom tehnologije i elektronike
posebno u oblasti kompjutera i komunikacija. Industrijski proces nije vie osnovna
determinanta drutvene promjene strukture i vrijednosti. U industrijskom drutvu
tehniko znanje je bilo usmjeravano prvenstveno u jednu specifinu oblast: ubrzanje i
unapreenje proizvodnih tehnika. Drutvene posljedice su bile samo uzgredni produkt

4
ovog monog koncepta. U tehnotronskom drutvu nauno i tehniko znanje se, pored
toga to unapreuje proizvodni proces, brzo iri na skoro sve aspekte drutvenog
ivota''.

Slijedei ideje Norberta Vinera (Norbert Wiener), Bzezinski smatra da su pronalasci

kompasa, baruta i tampanja, u petnestom vijeku, bili inicijalni faktori budue
industrijske revolucije. Izvodei analogiju, Bzezinski kao savremeni funkcionalni
ekvivalent kompasu vidi istraivanje svemira, ekvivalent barutu bi bila nuklearna fisija,
a tampanju televizija i druga savremena sredstva masovnih komunikacija. Na osnovu
ovoga on zakljuuje da se posljedica nove, tehnotronske revolucije ogledaju u svim
drutvenim oblastima: ekonomiji, politici i kulturi.

Za Alvin Toflera jednu od osnovnih karakteristika nove, ''superindustrijske

civilizacije'', odnosno ''treeg talasa'' predstavlja opte drutveno ubrzanje, dok se kao
glavna sila ovog ubrzanja pojavljuje upravo tehnologija, jer ona ''sama sebe razvija''.
Tofler, dakle, smatra da tehnologija omoguava da bude sve vie tehnologije, to i
dovodi do opte drutvene akceleracije. Meutim, kao i Danijel Bel, i on postavlja u
neraskidiv odnos tehnologiju i nauku, pri emu se nauka nalazi u samom centru
tehnologije:

''Ako tehnologiju shvatimo kao veliki motor, silni akcelerator, onda znanje moemo
shvatiti kao njegovo gorivo. Doli smo na raskre procesa ubrzanja u drutvu, jer se
motor svakim danom sve obilnije i obilnije napaja''.

Rezultat savremene drutvene transformacije Alen Turen vidi u drutvu u kojem ne bi

bilo oskudice ni siromatva upravo zahvaljujui snanom razvoju nauke i tehnologije.
On stoga ovo drutvo smatra tehnokratskim, jer bi se kao vladajui sloj pojavio sloj
naunika i strunjaka. To je etapa u koju upravo ulaze i kapita-listika i socijalistika
drutva, a zajednika im je karakteristika naglaenost metoda planiranja i usmjeravanja,
smatra Turen, pa se zato i opredjeljuje za naziv ''programirano drutvo''.

Kao osnovu svoje teorije postindustrijskog drutva, Andre Gorc, postavlja specifini
dualizam koji bi se ogledao u svim drutvenim sferama. U ekonomskoj oblasti bi
paralelno egzistirala heteronomna, industrijska proizvodnja robe iroke potronje i
autonomna proizvodnja u komunama za zadovoljavanje linih potreba. Razvoj
tehnologije bi, po Gorcu, omoguio masovnu industrijsku proizvodnju (ime bi bile
zadovoljene osnovne ivotne potrebe) ali, takoe, i ''banalizaciju'' mnogih poslova koji
bi svima bili dostupni. Pored toga, dolo bi do reorganizacije rada, skraivanja radnog
vremena, proizvodnje ''trajne obue i odjee'', to bi uticalo i na ujednaavanje ivotnih
stilova, pa i na izmjenu sistema vrijednosti.

Adam Saf, savremene nauno-tehnike promjene uzima kao ''drugu industrijsku

revoluciju'' koja povlai za sobom i ukupnu drutvenu transformaciju. Pri tom, autor
polazi od tri osnovna elementa ove nauno-tehnike revolucije: prvi je
mikroelektronika; drugi se odnosi na rjeenje ''genetskog koda''; a trei je nuklearna
energija, ali ona, jo neosvojena, na bazi fuzije. Saf analizira drutvene feneomene koji
nastaju kao posljedica ovih tehnolokih promjena, a prvenstveno zamjenu radne snage i
gubitak radnih mjesta uslijed racionalisanja i dispozicija u kvalifikacionoj strukturi
radnog stanovnitva, odnosno ''strukturalnu nezaposlenost''. To je za Safa kljuni

5
fenomen, interpretacija koja ini okosnicu svih njegovih analitiko-prognostikih
iskaza, podjednako u svim drutvenim sferama, ekonomiji, politici i kulturi.
Dakle, veina autora ovog usmjerenja tehnologiju vidi kao osnovni zamajac drutvene
transformacije, pri emu se ukazuje na circulus vitiosus izmeu tehnologije i razvoja
drutva jer, kao to tehnoloki izumi i inovacije dovode do drutvenih promjena, tako i
nova drutvena klima omoguuje stvaranje novih tehnolokih unapreenja. Meutim,
autori istovremeno skreu panju na potrebu za kontrolom tehnolokog napretska, to je
potpuno nov pristup u odnosu na industrijski period rasta proizvodnje bez obzira na
posljedice. Tako je za Bela ova vrsta kontrole jedna od osnovnih dimenzija
postindustrijskog drutva. On smatra da je potrebno formiranje odreenih dravnih
organa koji bi se bavili ovim pitanjima, dajui, u osnovi, jednu optimistinu viziju
drutva u kojem e biti ogranieni negativni efekti tehnolokog napretsk. Takoer, i
Herman Kan ukazuje na potencijalne opasnosti naglog tehnolokog razvoja:

''Negativan odnos prema tehnolokom progresu i ekonomskom rastu moe postati vrlo
uticajan i snaan kako nae drutvo postaje postindustrijsko. Moe se izvesti stav da je
prijetnja katastrofom dovoljno izgledna, tako da moramo ograniiti i kontrolisati
tehnologiju ak i po cijenu progresa i rasta''.

Meutim, Kan ne zastupa Belovo stanovite o potrebi drutvene kontrole, smatrajui da

e nova tehnoloka rjeenja sama po sebi amortizovati neeljene efekte. On, pri tom,
koristi pojmove (''synergism'' i ''serendipity'') kojima oznaava fenomene simultanog
unapreenja, odnosno neoekivane inovacije.
Ni Alvin Tofler ne pristaje na ograniavanje tehnolokog ubrzanja ''u ime sumnjivih
ljudskih vrijednosti'', ve, naprotiv, preporuuje to bri tehnoloki napredak koji bi bio
preduslov za rjeavanje ne samo ekonomskih, ve i svih drugih ivotnih problema.
Meutim, iako odbacuje bilo kakvu institucionalnu, dravnu kontrolu na ovom planu,
Tofler se zalae za razliite vidove drutvene samokontrole, koja bi postojala na svim
nivoima, poev od samih proizvoaa, pa do nadnacionalnog nivoa.

S druge strane, Gorc je vrlo kritian prema novim tehnologijama, ali ipak uvia njihovu
neophodnost jer se na taj nain omoguuje zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba,
dok bi se u komunalnim jedinicama, uz minimalne uticaje na prirodu, zadovoljavale sve
druge line potrebe.

U vezi s novom tehnolokom bazom, u ovom teorijskom usmjerenju se ukazuje i na

potrebu za prelaskom na tzv. ''alternativne izvore energije'', jer se fosilna goriva ubrzano
iscrpljuju, a imaju i izraen negativan ekoloki aspekt. Tako bi se civilizacija koja je
izrazito oslonjena na jedan neobnovljiv energetski izvor (naftu), transformisala u
civilizaciju koja se oslanja na viestruke, obnovljive izvore. U tom smislu, najee se
razmatraju energije, kao i energije plime i oseke, vjetra, biomase i nuklearne fuzije.
Ovakva promjena energetske osnove bi, smatra veina postindustrijskih autora, pored
trajnog rjeenja ovog pitanja doprinjela i znaajnom smanjenju daljeg ugroavanja
prirodne okoline.

Dakle, moe se zakljuiti da postindustrijski autori smatraju da su tehnoloke

revolucije predstavljale inicijalni faktor nastanka svih dosadanjih drutvenih formi u
razvoju ovjeanstva, ali da je to najizrazitije upravo u savremenom razvijenom, tzv.
postidnustrijskom drutvu, odnosno da nova tehnoloka osnova direktno proizvodi
promjene u svim drutvenim oblastima ovog modela, a posebno u oblasti obrazovanja.

6
To je razlog zbog koga smo se pozabavili oekivanim tehnolokim promjenama, kako
bismo na objektivan nain mogli koncipirati strategiju dugoronog razvoja Tehnikog
fakulteta.

2.1. Informacione tehnologije

U budunosti se najbre promjene oekuju u oblasti informatikih tehnologija, i to kako

u njenom hardware-skom tako i u software-skom dijelu. Njima e u ovom dijelu
strategije koji se odnosi na oekivane tehnoloke promjene biti i posveena najvea
panja. Mnogi autoriteti, ovo dananje doba, s tehnikog stanovita, s pravom nazivaju
INFORMATIKO DRUTVO.
Sa aspekta osavremenjavanja obrazovanja najvea oekivanja su u daljem razvoju i
implementaciji INTERNETA u svim dijelovima obrazovnog sistema.

2.1.1. INTERNET globalna mrea

Najrasprostranjenija promjena informacionih tehnologija je u vidu Globalne mree

poznatije pod nazivom INTERNET i zato emo u nastavku detaljnije objasniti ovaj
fenomen.

2.1.1.1.Civilizacijske pretpostavke na nastanak INTERNETA

Da bi se ostvarila globalna povezanost kakvoj smo danas svjedoci, svijet je morao da

proe kroz posljednju nauno-tehniku, tj. informatiku revoluciju kojom je zapoet
vrtoglavi razvoj raunara, satelitske i modemske komunikacione tehnologije
omoguavajui da poruke-slika i zvuk, tekst ili program u djeliu sekunde otputuju sa
kraja na kraj planete, i to po cijeni koja je pristupana svakom ovjeku sa iole
normalnim prihodima.
Uporedo sa sredstvima komunikacije napredovali su i raunari: prije oko dvije decenije
oduevljavali smo se kada bi ondanje udo tehnike, kompjuter koji je prije liio na
igraku, uspio da nakon vieminutnih muka iscrta krunicu na ekranu. Danas procesor u
prosjenom kunom raunaru izvrava krajnje sloene trodimenzionalne proraune u
trenutku, a kraj napretka ove tehnologije, ak ni teorijski, nije na vidiku.
Razumije se, osim tehnike strane napretka, pretpostavka INTERNETA bila je i
ogromna koliina informacija koju je civilizacija do sada proizvela i kojoj se svakog
dana pridodaju nove. Podataka, makar i samo naunih, ima toliko da je bez sadanje
tehnologije jednostavno nemogue ak i obavjestiti se o njima a nekamoli prouiti ih.
Internet pak omoguava brzo pretraivanje i obavjetavanje o svemu i svaemu, najprije
preko specijalizovanih ''sajtova'', potom i od svih aktivnih uesnika. Ukoliko je mogue
doi do odreenog podatka, internet e ga, na ovaj ili onaj nain, i pruiti. I u sadanjem
civilizacijskom trenutku, kao i toliko puta ranije, dolazi do proimanja poruke i novog
medija lijepo je kraj kamina na svom radnom stolu od hrastovine listati Enciklopediju
Britaniku. No, ako desetine njenih tomova zauzimaju kubni metar prostora i tee kao
dak cementa ( a pritom i kotaju), medij ove poruke ne omoguava da se njome lako
manipulie. Kompakt disk sa cjelokupnim sadrajem enciklopedije, pak, staje u dep,
lako se pregleda, umnoava, itd. Ako cijena diska i ovdje ostaje ograniavajui inilac,
na Internetu to vie nije sluaj nedelju dana besplatnog probnog koritenja Britanike
omoguie dovoljnu koliinu podataka za svakoga, a ni godinja pretplata na koritenje
nije pretjerano skupa.

7
Uticaj Interneta na sadrinu i oblik poruke, razumije se, ini je dublji od pukog
materijalnog okvira ''hipertekst'' koji u sebi sadri vizuelne i zvune podatke, kao i
ugraene ''linkove'' veze ka drugim hipertekstovima, ve je poeo da strukturno
mijenja medije koje obuhvata, knjievnost nariito, no to je posebna i opirna tema.

2.1.1.2.Internet i ovjekove moi

Da li je Internet sredstvo optenja koje unapreuje ovjeka i poveava stepen razvoja

njegove svijesti, znanja i slobode ili je pak ona prikriveno totalitarna, manipulatorska
pojava koja depersonalizuje ljude i pretvara ih u puke ovisnike dodatke tastaturi i
ekranu?. Na to pianje odgovor bi trebalo potraiti u istoriji Interneta, odnosno u
poznatim razmiljanjima o odnosu medija i ovjekovih ula.
Iako je svoj pohod ka mega-popularnosti zapoeo u univerzitetskoj sredini, Internet je
nastao za potrebe amerike vojske kao pokuaj da se premoste tekoe oko
komunikacije nuklearnih baza pod (sovjetskim) atomskim napadom, pa je tek poslije
preinaen za potrebe akademske komunikacije. Ideja je bila jednostavna: u linearnoj
vezi informacija putuje sa kraja na kraj samo dokle je kanal neprekinut. Kada doe do
prekida, gubi se mogunost da se odri meusobna veza svih vorova i veza pada. U
sluaju komunikacije putem Interneta, poruka biva podijeljenja na dijelove, '' pakete''
koji bilo kojim od raspoloivih puteva putuju do odredita i tamo se sastavljaju. U
situaciji oteenja dijelova komunikacionih kanala, paketi trae alternativni put, ime je
poveana sigurnost i efikasnost a smanjen troak komunikacije.
Godine 1969. Internet je puten u civilni promet, i za nepunih 20 godina broj stalno
prikljuenih raunara porastao je sa etiri (4) na pet miliona (5.000.000), a broj
korisnika je dostigao oko trideset i pet miliona. Sad, postavlja se pitanje da li neto to
je bilo izvorno vojno moe da potpuno promijeni sutinu i pone da slui u sasvim
drugaiju svrhu od prvobitne namjene. Na svu sreu, mnogo je naunih i tehnikih
dostignua koja su prola kroz takav preobraaj, pa ni Internet ne mora da po ovom
pitanju bude izuzetak.
Vojna briga o neprekinutosti komunikacija pretvorila se u mogunost primanja i slanja
informacija koju je teko kontrolisati i ograniiti, pa bi tako uvijek trebalo imati na umu
da je ovdje rije o sasvim novom i drugaijem sredstvu optenja. Premda se preteno
odvija putem telefonskih linija, i premda se informacije prenose na nain slian
televiziji (veliki, areni ekran sa mnotvom slika, animacija, zvukova i tekstova), razlika
je ipak temeljna. Najprije, kvantitativno, raznolikost i obim sadraja koje ona moe da
ponudi jednostavno su ogromni; ovi sadraji, potom, nisu oblikovani iz jednog, pa ak
ne ni iz vie centara (moi) nego bukvalno od svih uesnika odnosno vorova Interneta.
Internet, dakle, nije pasivna, ograniena na puko primanje sadraja i biranje unaprijed
odreenih programa poput televizije ili radija, ve otvorena, dostupna svakom miljenju
i komentaru koji se na njoj pojavi. Izmijenjena priroda Interneta ini je stoga
neprocjenjivo dragocjenom: trenutna povezanost svakog ovjeka sa svakim ovjekom
odnosno sa mnotvom drugih ljudi obezbjeuje do sada nezabiljeen protok ideja i
tehniki krajnje oteava svaku namjeru o cenzuri. Barem za sada na osnovu nekih
sadanjih nasrtaja na Internet nije sasvim izvjesno to donosi sutranjica.

2.1.1.3. Budunost Interneta

Internet moe da bude ugroen najprije tehnikim ogranienjima ''megabitska'' bomba

informacija moe da je uini nepreglednom a broj korisnika koji eksponencijalno raste
moe da dovede do zaguenja komunikacionih kanala. Iskustvo pokazuje da tehniki

8
problemi na kraju ipak bivaju prevazieni, pa je vjerovatno da ovo nee predstavljati
nepremostiv problem. Osim tehnike, meutim, postoji i ideoloko-politika opasnost,
ini se daleko ozbiljnija.
Zbog svoje prirode i bezgranine raznolikosti i otvorenosti, naime, Internet nije politiki
korektan, jer, izmeu ostalog, nije kontrolisan i samim tim vjerno oslikava strukturu
nae stvarnosti: na njemu se mogu zatei podaci o receptima, o posljednjim
istraivanjima na polju ljudske genetike, o vremenu, o modi, o Danteu, koarci ali i
politiki sumnjiva i provokativna miljenja sve do (istina rijetkih) rasistikih ideja, do
uputstava za spravljanje eksplozivnih naprava i do pornografskih sadraja. Upravo je to
opravdanje sve ee, ozbiljnijih i organizovanijih pokuaja vlada mnogih (zapadnih)
zemalja da se nametnu razna ogranienja tipa amerike Uredbe o postojanosti,
njemakog nasrtaja na (pseudo) teroristike holandske sajtove ili engleske harange na
finske djeije pornografe. Da li je rije o istinskoj zabrinutosti za moralno zdravlje
korisnika, Interneta i svojih podanika, ili je u pitanju neto mnogo dublje, to zadire u
pokuaj stavljanja pod kontrolu trenutno jedinog slobodnog medija, ostaje da se vidi.
injenica koja moe da umiri jeste da je za sada Internet pokazao krajnju odlunost da
sprijei svaki pokuaj nasrtanja na sebe i time se pokazao i kao ni u kom sluaju
zanemarljiva politika snaga. Ubijeeni smo da e se Internet i dalje usavravati i sve
vie koristiti za naune, ekonomske, trgovake i svake druge svrhe ljudskog
interesovanja.

2.1.1.4. Kompjuteri budunosti

Napredak naeg drutva ve vie od 150 godina diktiraju elektroni. Iako e oni i
ubudue nastaviti da nam slue kao prenosnici elektrine energije, ini se da se njihovoj
primjeni, prvenstveno u raunarima a i u ostalim tehnikim ureajima, polako blii kraj.
Na scenu dolaze fotoni.
Razlozi za ovu smjenu generacija postaju svakim danom sve vie evidentni. Elektron je
jednostavno prevelik, prespor i prevru. Danas u procesorima veze od 0,25-mikrometara
(mikrona) polako zamjenjuje one od 0,18, a slijedei korak je 0,13 mikrona. Pored
injenice da je proizvodnja jo tanjih veza sve skuplja, bie gotovo nemogue izbjei
preskakanje elektrona izmeu susjednih veza. S druge strane, foton gotovo da nema
masu i moe da nosi vie podataka u jednom snopu zavisno od frekvencije, i to bez
zagrijavanja . Na kraju, fotoni su nabre estice poznate ovjeku jer, naravno, putuju
brzinom svjetlosti.

Sa ovom injenicom na umu, ljudi iz kompanije ''Frogdesign'' koji se bave

projektovanjem superraunara skoili su kroz vrijeme deset godina unaprijed i sklopili
prosjenu konfiguraciju personalnog raunara budunosti.
Kod ovog je raunara svaki dio koji se trenutno oslanja na elektrone zamijenjen
optikim pandanom. Naravno, elektronski prekidai e i dalje ostati vaan dio raunara.
Rezultat ovog spoja je pouzdaniji, jeftiniji i mnogo manji raunar nego oni koje
poznajemo danas, zapravo dizajneri predviaju da e ovi raunari prije liiti na frizbi
nego na sadanje raunare. Naravno, ono to svakog korisnika najvie zanima,
performanse raunara, dostii e nivo dananjih superkompjutera. Raunar takve snage,
toliko jeftin da e svako moi da ga priuti i toliko mali da ete moi da ga nosite svuda
sa sobom, postae nezamjenjiva alatka u ivotu svakog modernog ovjeka. To znai da
na poslu neete imati drugi kompjuter, ve samo spustite sopstveni raunar na sto i on je
ve povezan s Internetom.

9
Upravljaki interfejs ovog raunara bie va glas i desktop. Povrina samog stola (engl.
desktop) bie veliki touch screen koji e zamijeniti dananje monitore, tastature i
mieve. Pored toga to e prepoznavati glas, ovi raunari e imati i vlastiti sintetizator
glasa, tako da e moi da vam proitaju pristigle poruke ili da vas upozore na termine iz
podsjetnika. Da ne biste morali da brinete za bezbjednost svojih podataka na samom
kuitu stajae biometriki senzor za oitavanje otisaka prstiju.

Da biste mogli da sastavite ovaj raunar budunosti potrebne su vam komponente iz

budunosti. Veina ovih komponenti postoji ve sada, ali su trenutno preskupe za
prosjenog korisnika. Pored toga skoro su jo uvijek u takvom stadijumu razvoja da ak
i kada biste mogli da ih kupite njihovim spajanjem napunili biste cijelu sobu, a jo
uvijek ne biste imali eljene performanse.
Tako, recimo, hard diskovi koji e se koristiti u ovakvim raunarima ve postoje, ali u
laboratorijama. Hologramski diskovi e se u slobodnoj prodaji pojaviti ''mnogo'' prije
potpuno optikih kompjutera, a do 2010. godine bie dovoljno jeftini da se ugrauju u
sve raunare.

Za deset godina dananje procesore zamijenie oni sa optoelektronskim integralnim

kolima. Ova kola su kombinacija elektronskih i optikih dijelova. Prekidai u procesoru
su od silicijuma, ali oni vie nee biti povezani metalnim vezama nego e komunicirati
optikim putem. Tako e se otkloniti osnovna mana dananjih procesora predugo
ekanje na nove podatke za obradu. Otklanjanjem metalnih veza koji se zagrijavaju i
sprjeavaju poveanje takta, brzina procesora prei e ak 100GHz. Za razliku od
sadanjih procesora koji su etvorougaoni, procesor u raunaru budunosti imae izgled
pravilnog estougla. Dok je etvrtasti oblik dananjih procesora rezultat potrebe za
minijaturizacijom i maksimalnim iskoritenjem silicijumske ploe, naredne generacije
bie estougaone da bi svaki dio procesora mogao to bre da komunicira sa ke
memorijom koja e ga okruivati poput prstena. Veoma proste verzije optoelektronskih
integralnih kola postoje ve sada, ali su jo uvijek daleko od stepena koji je potreban za
proizvodnju procesora sa eljenim specifikacijama. Po trenutnim procjenama, ovakvi
procesori e se pojaviti tek za deset godina. Na usavravanju optoelektronike najvie
rade kompanije ''Scientific-Atlanta'' i ''Nortel'', a u ''Lucentu'' pokuavaju da naprave i
optike prekidae, tj. potpuno optiki procesor. Da ova vrsta procesora predstavljaa
budunost pokazao je veliki ''Intel'', kada je kupio dansku kompaniju ''Giga'', jednog od
najveih svjetskih proizvoaa optoelektronskih kola.

Optika e ubrzati jo jedno usko grlo dananjih raunara magistralu. Dok su trenutno
najbri procesori ve probili barijeru od 1 GHz, krajnje brzine magistrala se kreu od
133 MHz kod AMD-ovog Athlona. Optika magistrala e bez problema raditi na taktu
procesora 100 GHz. Za brzinu magistrale vezana je i brzina RAM memorije. Raunari
e imati veliki ke od ultrabrzog magnetnog RAM-a, dok e osnovna sistemska radna
memorija biti optiki tj. holografski RAM. Kod dananje memorije od silicijumskih
elemenata osvjeavanje, zbog konstrukcije, traje predugo. S druge strane, magnetni
RAM ine mali naelektrisani molekuli. Osvjeavanje ove memorije vri se
jednostavnim elektrinim impulsom i dostizae brzinu od 100 GHz. Sama brzina
magnetne memorije omoguie da se u raunare stavlja ak 1 GB (da, gigabajt!) kea.
Naalost, magnetna memorija je jo uvijek u eksperimentalnom stadijumu razvoja, na
njoj rade samo u dravnim laboratorijama amerike vlade i, naravno, u IBM-u. Iako su
ljudi iz ''Velikog plavog'' do sada postigli najbolje rezultate na ovom polju, njihove su

10
procjene da e do komercijalno pristupane magnetne memorije najvjerovatnije morati
da se eka vie od deset godina.
Oekuje se da e standardne konfiguracije imati i vie od 256 GB potpuno optikog,
odnosno holografskog RAM-a. Holografski RAM u principu funkcionie slino
holografskim hard diskovima, ali je mnogo bri i skuplji. Ovakva memorija takoe ve
postoji u univerzitetskim laboratorijama. Procjenjuje se da e se u narednih osam
godina, nakon viestrukog poveanja brzine i kapaciteta, vee kompanije zainteresovati
za serijsku proizvodnju.
Poto e kompjuteri budunosti biti zasnovani na fotonima, a ne na elektronima kao
dananji, troie mnogo manje elektrine energije. Ovi raunari e pored
konvencionalnog napajanja imati i okruglu litijumsku bateriju ugraenu u obod kuita,
koja e pruiti nekoliko nedelja rada bez prikljuivanja na elektrinu mreu. ''Hawlett-
Packard'' je najavio da e do 2007.godine imati ovakve baterije.

to se tie ekrana, sem velikih displeja od preko 30 ina koji e biti ugraeni u stolove i
zidove u kuama i na radnim mjestima, trebae vam pregledni prenosivi monitor. Veliki
ekrani bie ili paneli od tenog kristala pobuenog fotonima ili nova generacija plazma-
displeja. Ovakva rjeenja mogu se oekivati od kompanija kao to su ''Sony'', ''Toshiba''
i ''IBM''. Prenosni monitori nee biti veliki kao sadanji displeji na notebook
raunarima, nego mnogo sitniji. Ovi mali displeji nose se poput naoala i stvaraju u oku
prirodno veliku sliku, kao da gledate ekran od nekoliko metara. ''Shrap Electronics'' je
najdalje odmakao na polju kolor LCD tehnologije, a pored mikrodispleja u posljednje
vrijeme mnogo ulau i u primjenu optoelektronike.
Na kraju se postavlja pitanje koja e kompanija napraviti ovakav raunar?. Ako
pogledamo trite komponenti za raunare, jo uvijek postoje estoke borbe za primat i
standarde. Kako oekivati od konkurentnih kompanija da sarauju? Trenutno postoje tri
velika igraa na polju optikih komponenti, ''Lucent Technologies'', ''Cisco Systems'' i
''Nortel Networks'' i najvee borbe na tritu odvijae se izmeu ovih kompanija. U elji
da se ne iszgubi korak sa ''velikim momcima'', osnovana je koalicija ''Optical Domain
Service Interconnect'' koja se zalae za izgradnju otvorenog sistema. To bi im
omoguilo da prave komponente koje bi bile kompatibilne sa sva tri velika proizvoaa.
Ova koalicija broji ve preko 130 ''malih'' kompanija od kojih neke mogu da se pohvale
godinjim prihodima od preko dvadeset milijardi dolara. Bez obzira koja strana
prevagne, potencijalni kupci moi e, kao i uvijek, samo da profiliraju od sukoba
izmeu proizvoaa.

Kako godine budu odmicale, sve vie komponenti potrebnih za ovaj raunar izlazie iz
laboratorija i nalaziti mjesto na tritu. Moda se ovakav raunar, kao jedinstvena
cjelina, nee pojaviti jo izvjesno vrijeme. Meutim, vremenom ete sigurno sve svoje
stare komponente postepeno zamjenjivati sve novijim i novijim, usavrenijim i
usavrenijim... i tako sve dok jednog dana daleke 2010. godine ne shvatite da ve radite
na kompjuteru budunosti!

2.2. Komunikacione tehnologije

Telefoni veliine runog zgloba koji rade bilo gdje u svijetu, od gornjih pritoka
Amazona do visokih prijelaza Himalaja, godinama su bili stvar fikcije. Za nekoliko
godina oni bi mogli postati stvarnost, a u neto veem i ogranienijem obliku, oni e biti
tu jo prije. Celularni telefoni ve su tako mali da staju u dep koulje, a tako su jeftini

11
da ih kompanije poklanjaju da bi privukle muterije; skok iz depa na runi zglob
vjerovatno e se desiti za godinu ili dvije.
to se tie univerzalnog pristupa, problem je vie u domenu jurisdikcije i ogranienosti
vazdunih talasa, nego u tehnologiji. Nita manje nego est internacionalnih
konzorcijuma pregovara sa pojedinim dravama oko prava za obezbjeenje telefonskog
servisa za cijeli svijet, i oni su svi spremni da potroe stotine miliona dolara za to.
Novac e najveim dijelom otii na veliki broj satelita: barem jedan satelit bio bi vie ili
manje iznad svih vremenskih zona, omoguavajui pozivima da prolaze bez potrebe za
icama ili lokalnim prijemnim stanicama. Takvi telefoni bili bi standardna oprema za
meunarodni biznis, naravno, ali bi oni takoe omoguili brz i relativno jeftin nain
uspostavljanja telefonskih servisa u nerazvijenim regijama.
Indija bazirana na Afro-Azijskoj satelitskoj komunikaciji, prednjai sa sistemom koji
bi trebao biti potpuno operativan za tri godine. Ostatak svijeta imae svoj sopstveni
sistem u otprilike isto vrijeme, a za deceniju ili dvije, fraza ''nije u vezi'' mogla bi postati
arhaina.
Nema sumnje dananji eksponencijalni razvoj telekomunikacija najveim dijelom
generiran je razvojem kosmikih tehnologija koje su i pored svih povremenih zastoja u
stalnom usponu.

2.3. Energetske tehnologije

Moda je najvei izazov koji se postavlja pred tehnologiju to da rasisti nered koji je
tehnologija napravila a jedan od najgorih je zagaenje koje stvaraju automobili. Prva
kompanija koja je dizajnirala pristupana kola koja ne prljaju atmosferu, potui e sve
svoje konkurente. Godinama su istraivanja bila usmjerena na elektrina kola, ali ovi
napori imaju jednu fatalnu manu; niko nije pronaao bateriju koja bi istovremeno bila i
dovoljno jaka i jeftina da obavi potreban posao a nema ni garancije da je takva baterija
uopte mogua.
Zato su se mnogi inenjeri okrenuli ka novoj mogunosti: elije punjene hidrogenom.
isto je kao elektrina kola, a mnogo blie da budu usavrena. Slino je raketnoj maini
koju pokree eksplozija energije koja se oslobaa kad se kombinuju hidrogen i oxigen.
Ali radije nego da mijea gasove i puta ih da eksplodiraju, elija za gorivo ih dri
odvojeno sa polupropustljivom membranom. Reakcija se jo uvijek moe odvijati, ali
samo vrlo sporo, stvarajui elektricitet, toplotu (oko 800C) i vodenu paru. Usprkos
zastraujuem sjeanju na smrt u plamenu Hindenburgovog cepelina 1937.g. koji je bio
punjen hidrogenom, ovaj gas nije nita eksplozivniji od benzina. Gorivo je vrlo lako
proizvesti: hidrogen se moe dobiti iz vode uz pomo elektriciteta, ili koristei toplotu
izvui ga iz prirodnog gasa ili ak iz gradskog otpada. Ako je energetska oprema za
proizvodnju hidrogena ista glavni kandidat je elektricitet dobijen iz solarnih elija
itav ciklus od ekstrakcije do korienja bie potpuno bezopasan za okolinu. Tri velika
USA proizvoaa automobila, njemaki Daimler-Benz i japanski Mazda i Nissan nali
su da je ova tehnologija dovoljno primamljiva, pa oni svi rade na razvoju kola na
hidrogenski pogon.

2.4. Nanotehnologija

Istraivai u IBM-u bili su zapanjeni kad su otkrili krajem 1980-tih da tip elektronskog
mikroskopa izmiljen da bi se prouavala svojstva atoma moe doslovno podii
minijaturne graevinske blokove, jedan po jedan, i pomjeriti ih. Da bi to dokazali,
naunici su uzeli 35 atoma Xenona, zavrtjeli ih unaokolo i oitali na infinitezimalnoj

12
vagi, van IBM-a. Sline majstorije bile su uskoro sasvim obine stvari: IBM je napravio
mapu svijeta u odnosu jedan prema deset-trilionitih od siunih grumenia zlata, a
naunici sa Stanforda smanjili su prvu stranicu Prie o dva grada 25.000 puta. Otprilike
u isto vrijeme inenjeri su zapoeli eksperimente sa tehnikom koja je koriena za
urezivanje jo manjih strujnih kola u silikonske ipove. Vrlo brzo zatim, oni su urezivali
malene ureaje i rotore takoe i postizali da oni rade. To moe liiti na neobine
trikove, ali dalekovidi naunici gledaju na to kao na prve korake prema potpuno novoj
nauci nazvanoj nanotehnologija koja pravi materijale i maine na molekularnoj ili
ak atomskoj vagi. Potrebne sprave jo ne postoje, ali proroci nanotehnologije
insistiraju da e moda za samo nekoliko godina roboti veliine elije kruiti kroz
ljudsko tijelo skidajui naslage masnoe sa zidova krvnih sudova, superkompjuteri
oponaati malene organizme, a eljezare praviti legure kakve se metalurzi nisu usuditli
ni da sanjaju, i to atom po atom.

2.5. Visoko-temperaturna superprovodljivost

Ogromna koliina energije propada u toku provoenja energije kroz ice. Fenomen
otpora, vrsta frikcije koja se deava na atomskom nivou, garantuje da se neto od struje
namijenjene za pokretanje elektrinih motora ili paljenje svjetla umjesto toga konvertuje
u beskorisnu toplotu. Superprovodnici su jedina vrsta materijala otporna na ovaj
problem: oni mogu voditi struju bez bilo kakvog otpora.
Do 1986. g. jedini superprovodnici koje je nauka poznavala radili su samo na
temperaturama blizu apsolutne nule (-2730C) i zbog toga ih je trebalo hladiti sa skupim i
za rad tekim tenim helijem. Tada su naunici pronali novi tip keramikih
superprovodnika (predhodni su bili od metala) koji su radili na mnogo blaoj
temperaturi od 1800C i mogli su se hladiti sa mnogo jeftinijim tekuim nitrogenom.
ak ni tada niko nije mogao zamisliti kako da se radi sa lomljivim tronim materijalom.
Ali naunici iz nacionalne laboratorije Los Alamos iz SAD, objavili su da su uspjeli da
stvore visoko-temperaturni superprovodnik u obliku tanke, fleksibilne trake koja moe
da prenosi 1200 puta toliko struje obina ica bakrena i to bez ikakvog otpora. Japanski
laboratoriji nisu mnogo zaostali u razvoju sline tehnologije. To znai da su razne
aplikacije koje su potpuno futuristiki zvuale kad su naunici govorili o
superprovodljivosti, odjednom postale sasvim mogue. Tu spadaju superefikasni
elektrini vodovi, mali, ali snani elektrini motori, vozovi koji lebde na jastucima
elektromagnetne energije i runi skeneri koji e omoguiti doktorima da zavire u
ljudsko tijelo.

2.6.Genetiki inenjering

Od kako su molekularni biolozi prvi put 1970-tih nauili kako da reu i povezuju
DNA*, primjena je izgledala skoro bezgranina. Bakterija je preinaena da djeluje kao
mala manufakturna radionica koja proizvodi takve supstance kao to je inzulin, hormon
ljudskog rasta i BST hemikalija koja regulie proizvodnju mlijeka kod krava. Biljke
od krompira do kukuruza i pamuka obogaene su novim genima koji pruaju zatitu od
bolesti i tetoina. U prolih nekoliko godina doktori su uspjeli da poprave potencijalni
nedostatak smrtonosnih enzima kod nekih ljudskih subjekata. I skoro svake nedjelje,
izgleda, doktori pronalaze gen odgovoran za neku bolest, od raka dojke do Lou
Gehrigove bolesti.
__________
*) DNA dezoksiribonukleinska kiselina

13
Ali to je tek poetak. to istraivai dublje prekopavaju po ljudskom genu, oni ne
pronalaze samo defektne gene (infomacija koja se danas koristi uglavnom za screening
testove), ve poinju da shvataju i kako da ih poprave. elije raka koje su zaboravile
kako da prestanu da rastu, bie re-edukovane. Tako isto e biti i sa elijama koje su
zaboravile kako da nastave da rastu, kao to su elije odgovorne za rast kose kod elavih
ljudi. Genetski inenjering e takoe odigrati ulogu u fiksiranju negenetskih oteenja.
Nervne elije, na primjer, koje se obino ne popravljaju same, mogu se preoblikovati da
to rade ak i kad su u pitanju posljedice povrede kimenog stuba ili bolesti mozga kao
to je Alzheimerova bolest.
I najzad, genetske manipulacije mogu nainiti duboke promjene u nainu na koji se
svijet hrani. Proizvodnja hrane teko odraava korak sa populacijom i brzo gubi bitku.
Ali novi, ultra-visoki prinosi hrane kao to je ria sada se dizajniraju u poljoprivrednim
genetikim laboratorijama i skoro sigurno stvaraju drugu Zelenu revoluciju. Kreativnim
prodorom u poljoprivredi i borbi protiv bolesti, manipulacija DNK vodi poboljanju
ljudskog zdravlja.

2.7. Bionika

Potpuno vjetako ljudsko bie je jo daleko. Usprkos ambicioznim matanjima nekih

kompjuterskih naunika, niko ne zna kada, i da li e ikada, biti mogue napraviti
bioniki um. Osim mozga, biomedicinski inenjeri su na bliskom putu da stvore
potrebne dijelove za zamjenu veeg dijela ljudskog tijela. Vjetaki udovi, na primjer,
bili su samo mehanike naprave koje su samo povrno liile na prave udove. Ali u
protekloj deceniji, naunici su napravili vjetaku ruku koja je doslovno vezana na
nervni sistem nosioca i tako spretna da moe manipulisati tipkama saksafona. Sada je
jedna amerika kompanija Sabolich Prosthetic and Research Center, napravila ruku koja
koristi senzore pritiska i temperature da bi izrazila i osjeanja.
Druga ula takoe izazivaju domiljatost bioniara: slijedei uspjeh unog implatata koji
konvertuje zvuk u impulse koji idu u mozak, ameriki naunici testiraju vjetako oko
koje ini istu stvar sa svjetlou. Ako slijepu osobu budemo mogli povezati sa malom
kamerom implantiranom u onu duplju, osoba e moi da vidi barem grubu sjenku i
bie sposobna da primi video signal sa bilo kog izvora, ukljuujui porodini kamkoder
ili satelitsku antenu.
Pored ovih unapreenja injenica da inenjeri irom svijeta rade na zamjeni skoro svih
dijelova tijela koe, kostiju, krvi, zglobova i unutranjih organa tada zamisao o
najveim dijelom proizvedenom ljudskom biu odjednom ne izgleda tako strano
daleko.

2.8. Novi materijali

Mnoge moderne tehnologije ne bi postajale da nisu pronaeni novi materijali o kojima

priroda nije ni sanjala. Bez legure titanijuma i elika i kompozita grafit-epoksi nebi bilo
supersoninih mlaznjaka; bez lanih silikona, kompjuteri bi jo bili veliki kao kua; bez
plastike, veliki broj proizvoda bio bi tei, manje trajan i skuplji.
21. vijek nastavie da koristi sve ove prodore nauke, ali nauka koja se bavi
unapreenjem materijala nee se skoro zaustaviti. Dok automobilski inenjeri sada
koriste aluminium u mainama da bi smanjili teinu, uskoro e koristiti keramiku koja
e biti ak i laka i otpornija na temperaturu. To e omoguiti mainama da rade na

14
vioj tempraturi i zbog toga e biti efikasnije i istije. Styropjena kao keramika pjena
bez teine, ali efikasna u zatiti od toplote zamijenie plastinu pjenu gdje god se trai
izolacija male teine.
Najuzbudljivije od svega je perspektiva da e naunici otkriti tajne biolokih materijala
koji e moi ispuniti sve o emu su ljudi sanjali. Paukova nit fleksibilna, ali jo pet
puta vra nego elik analizira se u laboratorijama univerziteta u Vaingtonu i
Vajomingu. Abalonske koljke, tanke ali vrlo jake daju Prinstonskim inenjerima
rjeenje za dizajniranje vjetakih koljki sa slinim svojstvima. Naunici u Evropi i
Japanu otkrivaju nove naine za korienje Chitina, glavnog sastojka u oklopu rakova i
insekata, u proizvodnji zavoja, biodegradirajue hrane, omota i odjee.
Poto su dvadeseti vijek potroili na poboljanje prirode, inenjeri bi mogli
provesti slijedeih 100 godina doputajui prirodi da unaprijedi tehnologiju.

2.9. Virtual Reality (VR) prava stvarnost

Termin se u posljednje vrijeme dosta zloupotrebljava: u svom nastroijem znaenju

prava stvarnost (VR) znai stvaranje vjetakog okruenja tako ubjedljivog da se ne
moe razlikovati od stvarnosti. Po ovoj definiciji ima vrlo malo primjera istinske VR.
Jedan od njih je simulaciona oprema za obuku pilota: ona je toliko realistina da se
obuenim pilotima ponekad dozvoljava da lete sa putnicima prvi put kad upravljaju
pravim avionom. Ali ak i kad je VR samo djelimina, ona moe predstavljati vrlo
monu tehnologiju. Istraivai predvoeni dr Davidom Viningom sa Bowman Gray
Medicinskog fakulteta iz Sjeverne Karoline, pronali su nain da koriste CAT skener da
bi dobili trodimenzionalnu sliku pacijenta iznutra. Brzo smjenjivanje ovih slika
omoguava doktorima da ''lete'' kroz tijelo, to im omoguava da pronau tumor lake
nego to bi to uinili konvencionalnim X-zracima. Psiholozi sa Emory Univerziteta i
Tech Univerziteta u Dordiji uspjeno su koristili virtualni stakleni lift da bi lijeili
ljude od straha od visine. VR programi omoguavaju arhitektima da pokau klijentima
kompletnu zgradu, prije izlijevanja i kapi betona, a dizajneri kompjuterskih igara stalno
stvaraju jo realistinije elektronske svijetove za one koji vole uzbuenja. ak i ove
impresivne majstorije uskoro e izgledati zastarjelo. Naunici iz M.I.T. Media Labs;
Carnegie Mellon University's Robotics Institute i desetine drugih laboratorija irom
svijeta eksperimentiu sa virtualnim kacikama i naoarima koji uvode korisnika u neki
virtualni svijet, a kako kompjuterska mo postaje sve jeftinija, tehnologija e ui u
svakodnevni ivot. Za desetak godina ljudi e ii na potpuno realistine virtualne
odmore u druge zemlje, ili ak druge svjetove. Nauie da rade sa sofisticiranim
mainama ak i ne dotiui ih. A njihova djeca igrae video igre koje e uiniti da
dananji hitovi kao Sonic the Hedgehog i Super Mario Brothers izgledaju isto toliko
uzbudljivi kao nijemi filmovi.

2.10. CIM tehnologije

Bez materije nita ne postoj, bez energije
nita se ne zbiva, bez informacija nita
nema smisla.
A.R. Oettinger (1984.)

U zadnjih 15 godina ostvarene su velike i brze promjene u svim podrujima

ovjekove djelatnosti. Promjene su uvjetovane treom tehnolokom revolucijom koja je
iz temelja izmijenila dosadanja shvatanja i odnose u industrijskoj proizvodnji i u svim

15
djelatnostima ovjeka. Sve se ove promjene deavaju uz veoma brzu operacionalizaciju
i aplikaciju teoretskih znanja i primijenjenih istraivanja u konkretne tehnologije i
tehnoloke procese.
Moderna proizvodnja se zasniva na primjeni savreminih obradnih sistema,
informacijskih tehnologija, raunara i softvera sa aplikacijama i simulacijama
proizvodnog procesa i sistema.
to je proizvodnja sloenija, to je potreba za primjenom informacijskih sistema vea, jer
nije mogue zapamtiti sve proizvodne informacije i podatke, ve ih je potrebno drati na
jednom mjestu (banka podataka) i sa njima valjano upravljati pomou razvijenog
raunarskog sistema.

Upotreba informacijskih sistema osigurava i omoguava:

brzo prenoenje podataka i informacija,
dostupnost informacija i podataka svim kojima su potrebne,
donoenje odluke u pravo vrijeme i prema najnovijim podacima,
velika fleksibilnost u procesu rada,
transparentan pregled podataka o materijalu, tehnologiji obrade, tehnoloki i drugi
podaci izrade, itd.
Informacijski sistemi su vrlo vana komponenta u industrijskom preduzeu koje
je zasnovano na konceptu CIM (Computer Integrated Munufacturing raunarom
integrirana proizvodnja). CIM je najvei stepen informatizacije jednog modernog
preduzea, ija je strategija potpuna integracija svih informacijskih, organizacijskih,
hardverskih (proizvodna oprema, raunari) i softverskih komponenata u zajedniki
proizvodni sistem, te racionalno i upravljanje u pravo vrijeme djelovanjem svih
integriranih komponenti proizvodnog sistema.
Znanje je postalo glavni faktor poveanja proizvodnje i njene modernizacije, te
stvaranja trine prednosti. U odnosu na znanje ni jedna zemlja pa ni industrija ili
pojedinac nemaju prirodnu prednost. Prednosti su u naslijeenim uvjetima, eljom za
uenjem, motiviranosti, koritenju znanja za napredak.
Dakle intelektualni kapital i znanje su danas najvea vrijednost jedne tvrtke. U
poslovno-proizvodnim sistemima promjene su velike i mogu se prikazati sljedeim:
brze promjene tehnologija i tehnolokih procesa,
informatike tehnologije i promjene ine mnoga prethodna znanja zastarjelim i teko
uspjeno primijenjivim na starim osnovama,
iz 1990. godine 50% znanja nije upotrebljivo u 2000. godini,
od 100% sadanjeg znanja init e 1% znanja u 2050. godini,
dolazi do svih moguih globalizacija, pa u odreenoj mjeri zahvaljujui
INTERNETU i uenju na daljinu i globalizaciji znanja,
informatika revolucija prerasta u nauno-tehnoloku-informatiku revoluciju,
i pored svega razlike izmeu razvijenih i nerazvijenih postaju sve vee.

2.10.1. Elektronska razmjena informacija

Prelazak na raunarski upravljanu tvornicu podrazumijeva digitalizaciju svih

informacijskih tokova i formiranje zajednike baze podataka, kao osnove za
informacionu integraciju svih kompjuteriziranih aktivnosti u poduzeu. Tradicionalna
podjela poduzea na organizacione cjeline postaje neprihvatljiva sa aspekta integracije
u jedinstveno upravljani sistem, naroito kada se eli postati konkurentan na tritu i u
pravo vrijeme reagirati na sve promjene u podruju poslovanja. U razvoju EDI-
Electronic Data Interchange (Elektronska razmjena podataka) ukljuene su sve velike

16
organizacije (Ekonomska komisija za Europu-UN/ECE, ISO, Meunarodna
elektrotehnika komisija (IEC), Meunarodna telekomunikaciona unija (ITU) i veliki
broj svjetskih kompanija iz industrije, transporta, bankarstva, financija, itd., te neke
akademske institucije. U prilogu ovome ide i najvea raunarska mrea INTERNET
(globalna integracija).
Elektronska razmjena podataka (EDI) je novi koncept poslovanja poduzea, koji je
pravu ekspanziju doivio 80-tih godina prolog stoljea kada su nastali i ISO standardi
vezani za generisanje EDI poruka. Za sada postoje razliiti standardi vezani za EDI.
Najrasprostranjeniji je UN/EDIFACT (United Nation EDI for Administration,
Commerce and Transport-9735).
Klasian nain poslovanja papirnom dokumentacijom nakon nakon puno godina
primjene ustupa mjesto elektronskoj razmjeni podataka koja ima prednosti:

- smanjenje uea ovjeka pri nastajanju greke,

- smanjenje trokova obrade,
- smanjenje broja ljudi, potrebnog vremena i koliine papira,
- bra i bolja informiranost i razmjena podataka,
- poveanje kvalitete, pouzdanosti i produktivnosti roba i usluga, itd.

2.10.2. Informacijske tehnologije u proizvodnom i poslovnom sistemu

Kompjutorski bazirane tehnologije ili tehnologije podrane raunalom znatno

mijenjaju tehnoloki profil industrije prerade metala.
Informatizacija proizvodnih i poslovnih sistema:
rjeava probleme efikasnosti industrijske proizvodnje,
ini kvalitetni skok proizvodnje (projektiranje, modeliranje, kontrola, upravljanje,...)
postie se ekonominost novih tehnolokih rjeenja i revitalizacija postojeih,
smanjuju se proizvodni i ukupni trokovi,
osigurava nadzor i upravljanje tokovima u projektiranju i proizvodnji.

Raunalom integrirana proizvodnja (CIM) povezuje sve vitalne funkcije poslovnog

sustava. Kompjutorski integrirana proizvodnja moe se promatrati u dva okruenja:
CIM koncept koji obuhvaa (CAD, CAPP, CAM i CAQ) integraciju tokova informacija
u konstrukciji, planiranju proizvodnje, proizvodnji i kontroli i CIB (Computer
Integrated Business) koncept koji ukljuuje: trokove, financije, nabavu, marketing, te
ostvaruje integraciju izmeu poduzea.
Strategija uvoenja i realizacije CIM sistema je ovisna od tipa proizvodnje i
poduzea, CIM modela, tehnolokog i informatikog nivoa u poduzeu, raspoloivih
kadrova i njihovog znanja te motivacije za novim tenjama i napretkom.
U implementaciji CIM strategije ima primjenu i umjetna inteligencija:
Ekspertni sistemi koji imaju veliku primjenu u podruju industrijske prakse:
- konstruiranje,
- dijagnoze; stanje greke i njenog uzroka u tehnikim sistemima,
- interpretaciji fizikalnih podataka,
- instrukcija; za prenoenje i uvjebavanje znanja,
- konfiguracije tehnikih sistema; ureaj za obradu podataka,
- konsultacijsko podruje primjene,
- dokazivanje aksioma u raznim naunim oblastima, itd.
Umjetne neuronske mree (Artifical Neural Networks ANN imaju primjenu ANN-
a u CIM konceptu organiziranja proizvdonje, prepoznavanju uzoraka (izbor

17
 elemenata potrbnih za montau sklopa), robotskoj viziji, identifikacije dinamike
sistema, voenju dinamikih sistema, (alatne maine, roboti, transportne trake, itd.)
te voenje procesa u realnom vremenu i postizanje visoke tanosti obrade.
Teorija neizrazitih skupova (fuzzy set theory) u CIM konceptu neizrazito
upravljanje upotrebljava se u voenju robota i fleksibilnih montanih elija.

2.10.3. Struktura i podjela CIM-tehnologija

Podruje voenja proizvodnje raunalom obuhvaa cijeli niz klasinih i novih

tehnologija na kojima se bazira suvremena proizvodnja. Postoji niz razliitih
klasifikacija i podjela podruja po skupinama ovisno o njihovim znaajkama. Jedna od
modernih pristupa je podjela u tri osnovna podruja:

1. Hard automation (CIM u uem smislu) je raunalom povezivanje pojedinih

segmenata proizvodnje unutar poduzea:
- tehnologije podrane raunalom
- obradni sistemi (alatni strojevi), proizvodnu opremu (CNC, FMS, ACC)
- upravljanje i upravljake jedinice
- fleksibilni proizvodni sistemi
- fleksibilni montani sistemi
- robotika i manipulatori
- automatizirani transportni sistemi
- senzorika i senzori za raspoznavanje
- raunalska struktura i programibilni logiki kontrolori (PLC).

2. Soft automation (CIM u proirenom smislu) je raunalom podrano informacijsko

povezivanje cijelog poduzea:
- C-aplikacije (CAD,CAPP,CAM, CAQ)
- PPS
- CIM suelja/standardi (IGES, SET, PDES, STEP)
- komunikacijske strukture i mree (EDI, LAN)
- artificial intelligence.

3. Integration /Strategy (CIM u irokom smislu):

- Istraivanje i razvoj
- kvalifikacije i kolovanje
- intergralno gospodarenje
- organizacija
- tehnoloki marketing
- strategije.

Primjenom tehnologija podranih raunalom postie se porast kvalitete proizvoda od

2-5 puta, produktivnost kapitalne opreme se povea za dva puta kod manje sloenih
proizvoda, odnosno preko deset puta za tehnoloki vrlo sloene proizvode. Takoer,
pouzdanost i nadzor procesa znatno je poboljana, a sposobnost i produktivnost
inenjera u pripremi i analizi procesa i sistema poraste od 3-30 puta ovisno o stupnju
educiranosti, itd.

18
 Primjena modernih proizvodnih sustava u proizvodnji je imperativ tehnoloki
razvijenih zemalja, to pokazuje neprekidni porast primjene CIM sustava u SAD u od
10% godinje.

2.11. Robotika

ovjek od postanka u cilju zadovoljenja svojih sve veih potreba iskoritava

prirodne resurse (sirovine i energiju), razvija proizvodne tehnologije, a u novije vrijeme
i informatike. U nastojanju da pobolja uvjete ivljenja otkriva nove tehniko-
tehnoloke i druge spoznaje i usavrava ve postojee to vodi znanstveno-tehnolokom
progresu. Ovo je omoguilo razvoj i stvaranje suvremenih proizvoda to je utjecalo na
razvoj tehnologija, automatizacije i modernih, sad ve inteligentnih tehnikih sistema.
Dugotrajni tehnoloki i sveukupni razvoj i stalna elja za novim otkriima i
nastojanjima da se resursi, zakoni prirode i nova otkria usmjere u opu korist
ovjeanstva dovele su do sadanjeg visokog stupnja tehnolokog razvitka.
Suvremeni inteligentni sistemi su svoj razvoj i primjenu ekali vie od 250
godina od pojave prvih strojeva. Njima je predhodio razvoj: alatnih strojeva (prvi
tokarski stroj, 1717. V. Britanija), automatskog upravljanja (razboj za pletenje pomou
buene limene ploice, 1808. Joseph M. Jacquard, Francuska), obradnih automata (prvi
jednovreteni tokarski automat 1873-80.), raunarske tehnike (prvi elektronski digitalni
raunar (1943-46. dr. John W. Mauchly i dr. J. Presper Eckert), numerikog upravljanja
(1947. u SAD, John Parsons prvi put u povijesti numeriki upravljao strojem),
programskih jezika (prvi programski jezik APT za mainsko programiranje razvijen
1958. na M.I.T. u SAD), numeriki i kompjuterski upravljanih alatnih strojeva (1952. na
M.I.T. predstavljen prvi NC stroj, a 1954. u primjeni, 1972. prvi CNC stroj), specijalnih
mehanizama sa est stepeni slobode, poznat kao Stjuartov mehanizam, to je postala
osnova za razvoj nove generacije alatnih strojeva, brzih robota i rekonfigurabilnih
tehnolokih sistema (1960. D. Stewart), razvoj fleksibilnih obradnih sistema (1968.
D.N.T. Williamson, razvijen i prikazan prvi fleksibilini obradni sistem), razvoj
fleksibilnih proizvodnih sistema (1978.), nastanak automatizirane tvornice dobivene
povezivanjem vie obradnih sistema (tvornica CIM, 1986/87), pa sve do osamdesetih
godina ovog stoljea kada nastaju moderni inteligentni japanski proizvodni sistemi i
tvornice bez ljudi.
Moe se rei da je pretea dananjeg modernog robota prvi automat-android
(slian ovjeku) dobiven pomou fine-satne mehanike koji se proizvodio u svrhu zabave
u Francuskoj i Njemakoj u 18 stoljeu, te prvi industrijski robot koji je nastao 1960, a
naao je iru primjenu krajem sedamdesetih godina.
Inteligentne maine i sistemi razliitog nivoa sloenosti su danas sve prisutniji
za obavljanje razliitih procesa. Inteligentne maine sisteme kao to su: roboti,
tehnoloke elije i slino ine stub CIM-sistema (Computer Integrited Manufacturing)
koji predstavlja temelj svake koncepcije fabrike budunosti. Industrijski roboti su
automatizovani sistemi koji koriste raunar kao inteligentni dio upravljanja.
Definiciju robota reprogramabilne i multifunkcionalne mehanike strukture
daje Internacionalna organizacija za standarde: ''Robot je maina koja se sastoji od
mehanizama sa vie stepeni slobode kretanja, a sposoban je da vri manipulaciju sa
alatom, radnim predmetom ili nekim drugim sredstvom''. Komercijalna primjena
industrijskih robota sa raunarskim upravljanjem kompjuterizovanih industrijskih
robota poinje 70-tih godina XX vijeka. Automatizacija procesa i maina nalazi
primjenu prvenstveno kod izvoenja proizvodnih procesa i upravljanjem mainama a

19
manje kod drugih takoer vanih proizvodnih aktivnosti kao to su: posluivanje radnog
mjesta, pozicioniranje radnog komada i slino.
Industrijski roboti nalaze primjenu za:
- posluivanje radnog mjesta,
- dranje materijala u radnoj poziciji u raznim fazama izrade i operacioni
transport,
- tehnoloke operacije (tipini primjeri ove kategorije su postali
zavarivanja, bojenja, bruenja, lemljenja, lijepljenja, ienja, poliranja,
itd.),
- automatsku montau i
- predprocesnu, procesnu i poslijeprocesnu kontrolu.
Industrijski roboti su idealni za poslove koji se smatraju tekim i nepogodnim za
ljude. Koriste se za poslove koji se ponavljaju vie puta i kao takvi se smatraju
monotonim. U onim procesima gdje se trai visok kvalitet i velika produktivnost
takoer se koriste industrijski roboti.
Savremena industrijska proizvodnja u veini svojih grana uspjeno koristi robotske
sisteme. Kada je u pitanju pokretljivost pojedinih lanova robota mogunost izvoenja
razliitih putanja, sposobnost dosezanja u bilo koju taku manipulacijskog prostora sa
postizanjem odreene orijentacije, moe se rei da su mogunosti primjene robota u
proizvodnji praktino neograniene. Ono to ograniava primjenu robota u pojedinim
operacijama jeste pitanje ekonominosti. Nije rentabilno da jedna robotska struktura
velikog volumena radnog prostora, velikih brzina i snage, obavlja radne zadatke za koje
u potpunosti ne iskoriteva svoje sposobnosti. Iz tog su razloga dizajnirani proizvodni
raznovrsni industrijski roboti specijalno za odreenu vrstu radnih zadataka. Jedna od
bitnih razloga primjene robotskih sistema u industriji jeste i humanizacija rada,
pogotovo na poslovima tetnim po ljudsko zdravlje (rad u zagaenoj sredini, praini,
visokoj temperaturi, rad na monotonim i zamatajuim poslovima). Roboti nalaze
primjenu ne samo u industriji, ve i u drugim oblastima ivota. Roboti se koriste u
bolnicama za pomo bolesnicima, za lijeenje odnosno kirurke zahvate, u domainstvu
za obavljanje raznih poslova kao to su ienje stana, pranja posua itd. Glavna
podruja primjene oko 66800 u Njemakoj instaliranih robota prikazani su na slici.

20
 2001
Japan a/ 272
Rep N.Koreja /a 125
SAD 52
Evropska Unija 81
Njemaka 127
Italija 102
vedska 89
Finska 67
Francuska 63
panija 62
Beneluks 51
Austrija 48
Danska 38
Velika Britanija 34
Australia 31
Norveka 21
Portugal 8
eka Repulika a/ 8
a/ svi tipovi industrijskih robota

140

120
Broj komada (jedinica)

100

80

60

40

20

0
SAD

Evropska Unija

Finska

Austrija
vedska

Francuska

Beneluks

Danska
Italija

panija
Njemaka

Velika Britanija

Slika 2.1. Broj robota na 10.000 zaposlenih u proizvodnoj industriji 2001 god.

21
 2000 2001
Francuska 520 540
Njemaka 820 890
Italija 850 960
Japan 1700 1600
panija 620 670
vedska 540 550
Velika
Britanija 430 520
USA 890 700
Sources: UNECE and IFR.

1800
1600
1400
Broj komada (jedinica)

1200
1000
800
600
400
200
0
Francuska Njemaka Italija Japan panija vedska Velika USA
Britanija

2000 2001

Slika 2.2. Broj robota na 10000 proizvodnih radnih sati u tvornicama motornih vozila

Automatizirati se ili propasti je stav koji postoji ve niz godina u tehnoloki

razvijenim zemljama, a to je nemogue postii bez robota i robotizacije.
Roboti imaju i sve vie e imati elno mjesto u automatizaciji i robotizaciji mnogih
ovjekovih djelatnosti: u proizvodnji, montai, manipulaciji, pozicioniranju,
digitalizaciji, fleksibilnoj i inteligentnoj proizvodnji. Roboti e u budunosti sve vie
postajati sastavni dio ivota ovjeka jer e nalaziti primjenu u domainstvu, u
administrativnom radu, u medicini, u zamjeni ovjeka, to danas ve ine u modernim
tehnolokim i proizvodnim procesima.
Uz kompjeterski upravljane obradne sisteme u savremenoj proizvodnji koriste se roboti
i manipulatori, iji je zadatak da zamjene ovjeka na poslovima koji su monotoni, gdje
postoji opasnost po zdravlje ili je rad potrebno obaviti u vrlo kratkom vremenu (izmjena
alata ili obratka). Trend rasta primjene robota je najvei kod tehnoloki najrazvijenijih
zemalja, tako je u Japanu instalirano preko 50% svih postojeih robota u svijetu, emu
puno doprinosi svijest i razumijevanje menadmenta tvornica i sindikata, jer
instaliranjem robota ne gube se radna mjesta u odnosu na zemlje zapada gdje se izgube
najmanje tri i vie radnih mjesta po jednom robotu ukljuenom u tehnoloki proces.

22
2.12. Informatizacija proizvodnih tehnologija

Od 70-ih godina pa sve do danas, nakon vie stoljea dominacije klasinih

tehnologija zapoeo je novi ciklus tehnolokih promjena, koji obuhvata klasine
tehnologije podranae raunalom, te nove tehnologije i tehnike i nove oblike primjene
sistema znanja. Posebno je znaajna implementacija informacijskih tehnologija
(CAD,CAPP,CAM,) u proizvodne tehnologije u cilju njihova inoviranja i
modernizacije.
Tehnologije podrane raunalom znatno mijenjaju tehnoloki profil industrije
prerade materijala. Pri tome je osnovni uvjet postignuti ekonominost novih
tehnolokih rjeenja u okviru jednog proizvodnog sistema, to se izraava kroz
proizvodne trokove, odnosno cijenu proizvoda. Tehnologije podrane raunalom
podrazumijevaju upravljenje tokovima u projektiranju: proizvoda, tehnolokih procesa,
proizvodnje, kontrole kvaliteta, itd.. Primjenom CAD sistema poraste produktivnost
preko 250%, dok primjenom CAD/CAPP sistema porast je vei od 350% i
CAD/CAPP/CAM sistema preko 450% ovisno o vremenu i intenzitetu implementacije.
Primjenom tehnologija podranih raunalom postie se povienje kvalitete
proizvoda 2-5 puta, pouzdanost proizvodnih operacija 40-70%, produktivnost kapitalne
opreme 2-3 puta, sposobnost inenjera u pripremi i analizi procesa i sistema 3-30 puta.
Ostali pokazatelji kao vrijeme isporuke, trokovi projektiranja, trokovi osoblja i
drugi smanjuju se 20% i vie.
Informatizacija poslova konstruiranja ili konstruiranje podrano raunarom
(CAD Computer Aided Design) je osnovni preduvjet primjene
informatizacije u proizvodnim tehnologijama jer je CAD ulazni format za sve
naredne korake primjene raunara u tehnolokom inenjerstvu. Sistem CAD
osigurava osnovne podatzke za projektiranje i planiranje tehnologije obrade,
izradu upravljakog softvera za upravljanje CNC mainama, simulaciju procesa
obrade, optimiranje oblika i poboljanje tehnologinosti proizvoda, planiranje
upravljanja kvalitetom izrade, te integraciju svih navedenih poslova
(CAD/CAPP/CAM/AQ).
Informatizacija planiranja i projektiranja procesa obrade (CAPP Computer
Aided Process Planning) ili planiranje procesa podrano raunarom ima sve vee
znaenje u modernoj pripremi proizvodnje. Sistem CAPP omoguuje
vievarijantna rjeenja tehnologija i postupka obrade, izbor najpovoljnijeg
rjeenja, minimizaciju vremena izrade i odreivanje trokova izrade jo u fazi
projektovanja tehnologije, te njihovu simulaciju (tehnoloku, trokovnu).
Dakako, informatizacija poslova tehnolokog planiranja procesa omoguuje
korisnicima da u kratkom vremenu mogu ponuditi svoje usluge potencijalnim
kupcima i tako u pravo vrijeme sudjelovati na trinoj utakmici. Bez razvijenih
CAD/CAPP sistema u budunosti, a ve i sada ne moe se uspjeno razvijati i
unapreivati proizvodnja koja mora biti profitabilna i konkretno sposobna.
Informatizacija upravljanja procesom proizvodnje ili raunarom podrana
proizvodnja (CAM Computer Aided Manufacturing) je temelj upravljanja u
procesima izrade uz primjenu savremenih obradnih sistema (CNC Computer
Numerical Control) i fleksibilnih proizvodnih sistema (FMS Flexible
Manufacturing Systems). Sistemi NC/CNC/CAM su pojam moderne
proizvodnje bez koje nema profitabilnosti niti konkurentnosti, pa ni samog
opstanka. Sistem CAM/CNC se odnosi na sve moderne proizvodne tehnologije
koje poivaju na modernim i savremenim obradnim sistemima. Proizvodne

23
 tehnologije podrane raunarom nude fleksibilnost, kvalitet proizvoda, optimalni
izbor reima i postupka obrade uz mogue najnie trokove.
Informatizacija poslova planiranja proizvodnje i upravljanja (PPC Production
Planning and Control) se odnosi na primjenu raunara u planiranju programa
proizvodnje i koliine proizvoda, planiranju materijala, terminiranju kapaciteta,
lansiranju naloga, nadzoru i praenju tokova materijala, proizvoda i rokova
izrade te distribuciji na trite.
Informatizacija poslova upravljanja kvalitetom (CAQ Computer Aided
Quality) ili raunarom podrani kvalitet je odlika moderne proizvodnje.
Informatizacija poslova odravanja (CAM Computer Aided Maintenance) ili
raunarom podrano odravanje je u savremenoj proizvodnji osnovni preduvjet
optimalnog iskoritenja proizvodnih kapaciteta. Takoer postoji i TPM (Total
Productive Maintenance) totalno produktivno odravanje uz primjenu raunara.
Informatizacija inenjerskih poslova (CAE Computer Aided Engineering) ili
raunarom podrano inenjerstvo je osnov poveanja produktivnosti i kvaliteta
inenjerskih poslova.
Informatizacija poslova ispitivanja i testiranja (CAT Computer Aided Testing)
je uvoenje i primjena raunara u procedure testiranja proizvoda i procesa.
Informatizacija u inenjerstvu uz primjenu softvera (CASE Computer Aided
Software Engineering).
Informatizacija poslova logistike (CAL Computer Aided Logistic) ili
raunarom podrana logistika, itd.

2.13. Proizvodne tehnologije

Drava bez proizvodnje je siromana i osuena je na

podreen poloaj, a njezin narod na izumiranje i
nestanak.
Bez tehnologije nema proizvodnje, bez prozivodnje
nema napretka ni budunosti, bez budunosti nema
opstanka. RIM-99

Za malu zemlju, kao to je Bosna i Hercegovina, vano je stalno podizati svijest o

vanosti znanosti, obrazovanja i razvoja proizvodnje bitnih pretpostavki za ukupni
razvoj i napredak zemlje. Proizvodne tehnike i tehnologije su generike tehnike bitne za
razvoj niza drugih djelatnosti ovjeka i za opi napredak ovjeanstva. Bez moderne
proizvodnje ne moe se nita novo uraditi, pa niti disketa, raunalo i niz drugih
proizvoda bez kojih bi ivot ovjeka postao puno tei, pa i njegov opstanak.
Zbog toga i u dalekoj budunosti e postojati proizvodne tehnologije i one e kao i u
prolosti i sadanjosti biti glavni temelj opstanka ovjeka.

ovjek od postanka u cilju zadovoljenja svojih sve veih potreba iskoritava

prirodne resurse (sirovine i energiju), razvija proizvodne tehnologije, a u novije vrijeme
i informacijske. U nastojanju da pobolja uvjete ivljenja otkriva nove tehniko-
tehnoloke i druge spoznaje i usavrava ve postojee to vodi znanstveno-tehnolokom
progresu. Ovo je omoguilo razvoj i stvaranje proizvoda to je utjecalo na razvoj
tehnologija, tehnolokih procesa i proizvodnih sistema. Dugotrajni tehnoloki i
sveukupni razvoj i stalna elja za novim otkriima i nastojanjima da se resursi, zakoni
prirode i nova otkria usmjere u opu korist ovjeanstva dovele su do sadanjeg
visokog stupnja tehnolokog razvitka.

24
 Svako suvremeno drutvo u tehnologiji vidi jednu od glavnih poluga sadanjeg i
budueg tehno-ekonomsko razvoja, zbog ega je veliki interes svake zemlje da
modernizira postojee tehnologije i da otvori razvojne procese za primjenu novih-
visokih tehnologija. Znaaj se tehnologije najbolje moe shvatiti iz dugo godina
poznatog miljenja da su hrana, energija i sirovine kljuni faktori u razvoju jedne
zemlje, sada se ispred toga postavlja tehnologija.
Dobar primjer znaaja tehnologije najbolje se moe sagledati iz razvoja modernog
Japana, koji je primjenom vrhunskih tehnologija viestruko nadoknadio nedostatak
prirodnih resursa. Japanski proizvodni i izvozni bum od poetka 60. godina 20. stoljea
pokazao je da se dva stoljea stara ekonomska teorija od Adama Smitha (1776.
specijalizacija rada ), Eli Whitneya (1799. izraunavanje trokova) i Davida Richarda
mora preispitati. Do tada vaee pravilo da drave i poduzea u njima imaju
konkurentsku sposobnost utemeljenu na jeftinim prirodnim resursima (enegija, sirovine
i hrana), jeftinom radu i koritenju jeftine infrastrukture, vie ne stoji.
Prema tome, nivo primijenjene proizvodne tehnologije je glavno strateko
razvojno pitanje jedne zemlje, jer svoju ekonomsku dominaciju razvijene zemlje temelje
na tehnologiji i primjeni znanja u irem smislu. Suvremena prizvodnja se temelji na
primjeni naprednih proizvodnih tehnologija i implementaciji informacijskih.

Najrazvijenije zemlje imaju veoma visoko uee moderne metalne industrije, koja
ukljuuje i strojogradnju, u ukupnoj privrednoj strukturi zemlje, posebno u strukturi
izvoza, to pokazuju podaci da Japan izvozi 55-65% proizvoda industrije prerade metala
u odnosu na ukupni izvoz, SAD 35- 40%, zemlje EU oko 30%. Europska Unija (EU)
ostvaruje skoro 38%, a SAD ve niz godina oko 20% nacionalnog bruto proizvoda
(NBP) iz rada klasine industrije (nije ukljuena proizvodnja nosaa zvuka i slini
visoko sofisticirani proizvodi) ili Njemaka 35%, kao i Austrija.

Uee ukupne industrije u ukupnoj privredi u EU iznosi 38%. Metalna industrija u

ukupnoj preraivakoj industriji sudjeluje u Austriji, Italiji, panjolskoj, Finskoj s vie
od 30%.
Amerika prizvodna strategija temelji se na smanjenju trokova, poboljanju kvalitete i
ulaganju u istraivanje i razvoj s naglaskom da se brzinom odvijanja ciklusa inovacije
postie trina prednost.
Temelji amerike moderne proizvodnje poivaju na automatizaciji,
komjuterizaciji i robotizaciji i vrhunskim proizvodnim tehnologijama. Konkurentnost na
tritu se postie kvalitetnim, jeftinim i atraktivnim proizvodom, to omoguuje dobro
postavljena i primijenjena strategija razvoja proizvoda.

Tehnoloki razvoj, novi trendovi u proizvodnji, te razvoj automatizacije procesa i

sustava utjee i na znaajne promjene broja zaposlenih u pojedinim granama privrede
(tablica 1.).

25
Tablica 1. Raspodjela zaposlenih u glavnim podrujima privrede
Poljoprivreda
Godina Rudarstvo Industrija Usluge-servis
Graditeljstvo
1900 38 % 34 % 28 %
1920 30 % 39 % 31 %
1940 25 % 34 % 41 %
1960 15 % 39 % 46 %
1980 11 % 28 % 61 %
1990 8% 27 % 65 %
2000 7% 26 % 67 %

2.13.1. Klasine proizvodne tehnologije

Klasine proizvodne tehnologije jo uvijek imaju primjenu u klasinom i/ili

moderniziranom stanju. Osnovni oblici klasinih tehnologija su:
- Tehnologije obrade skidanjem strugotine sa irokim spektrom postupaka obrade
nastale znatno prije pojave prvih alatnih strojeva (1717.) i danas imaju veliki znaaj
u obradi materijala.
- Tehnologije plastine obrade imaju sve vei porast primjene u tehnoloki razvijenim
zemljama od prosjeno 10% godinje (Njemaka, SAD, Japan) zbog bolje
iskoristivosti materijala, fenomena hladnog ovravanja, skraenja vremena izrade
i manje potronje energije.
- Tehnologije zavarivanja u moderniziranom i automatiziranom stanju imaju znatnu
primjenu u podruju nerazdvojivih spojeva i navarivanja tvrdih slojeva.
- Tehnologije termike obrade kod odreenih proizvoda ine i 80% ukupnih
proiuzvodnih trokova.
- Tehnologije lijevanja u svrhu dobivanja preciznih odljevaka imaju znatnu primjenu
u proizvodnji specijalnih izradaka.
- Tehnologije metalnog praha i sinterovanja imaju sve veu primjenu i kod proizvoda
gdje su ranije primijenjivane druge tehnologije, pa ak i kod elemenata izloenih
sloenom dinamikom optereenju. Uz primjenu lasera za oblikovanje konture
koriste se na principu dodavanja metala, a ne oduzimanja to je sluaj kod
tehnologija skidanjem strugotine. Takoer, imaju primjenu i kod brze izrade
prototipva (Rapid Prototyping)
- Tehnologije povrinske obrade slue za postizanje visokih kvaliteta obradnih
povrina, pa ak i porast vrstoe i tvrdoe hladnim povrinskim deformisanjem.
- Tehnologije spajanja i montae se moderniziraju i automatiziraju jer vrijeme
montae kod nekih proizvoda iznosi i do 35% ukupnog vremena izrade.

2.13.2. Fleksibilne proizvodne tehnologije

Fleksibilne tehnologije u industriji povoljno utjeu na ostvarivanje ciljeva

savremenog drutva kroz poveanje proizvodnosti, kvaliteta i asortimana proizvoda, te
smanjenje proizvodnih trokova, to e povoljno utjecati na trinu konkurentnost i
pogodnije uvjete kupovine.
Osnove opeg napretka ini tehnoloki razvoj koji se prvenstveno odnosi na razvoj
mikroelektronike, genetski inenjering, fleksibilne tehnologije, inteligentne proizvodne

26
sisteme, implementaciju znanja i informatikih tehnologija u sve faze pripreme i
realizacije proizvodnje.
Za fleksibilne tehnologije i isto takva proizvodnju potrebno je ostvariti niz
pretpostavki od kojih su neke:
- fleksibilna oprema i tehnoloka felksibilnost,
- strojna i organizacijska fleksibilnost proizvodnog procesa i ire,
- sposobnost brzog prelaska na proizvodnju novih proizvoda,
- upravljaka fleksibilnost i dijagnostika stanja,
- priprema kadrova i programa studija za nove tehnologije i vidove proizvodnje, itd.

2.13.3. Nove i nekonvencionalne tehnologije

Obrada skidanjem strugotine

Nove tehnologije obrade skidanjem strugotine, poznate pod nazivom

nekonvencionalni postupci obrade, baziraju na koritenju razliitih oblika energije:
kemijske, elektrine, svjetlosne, toplinske, elektronske, ultrazvune, laserske, itd. Prema
osnovnoj utroenoj energiji ovi postupci obrade mogu biti:
Kemijski postupci obrade: kemijska obrada CM (Chemical Machining),
elektrokemijska obrada ECM (Electro Chemical Machining).
Mehaniki postupci obrade: obrada ultrazvukom USM (Ultrasonic Machining),
obrada abrazivnim mlazom AJM (Abrasiv Jet Machining).
Toplinski postupci obrade: obrada elektroerozijom EDM (Electric Disharge
Machining), obrada mlazom elektrona EBM (Electron Beam Machining), obrada
laserom LBM (Laser Beam Machining), obrada plazmom PJM (Plasma Jet
Machining), obrada ionskim mlazom IBM (Ion Beam Machining).
Kombinirani postupci obrade: elektroerozijsko-kemijska obrada EDM-ECM,
elektroerozijsko-kemijsko-mehanika obrada EDM-ECM-MM, ultrazvuno-
elektrokemijska obrada USM-ECM.
Osnovna karakteristika novih tehnologija u obradi skidanjem strugotine, je da ne
postoji izravan kontakt izmeu alata i obratka, kao i mogunost koncentracije velike
koliine energije po jedinici povrine. Ovim postupcima se omoguuje izrada vrlo malih
otvora veliine od 100 m do 0,1m i u tvrdim materijalima, koje ranije nije bilo
mogue obraivati.
Nove tehnologije u obradi skidanjem strugotine pored tehnolokih prednosti kod
obrade materijala vee tvrdoe i vrstoe imaju i ekonomsku opravdanost, jer je vrijeme
obrade znatno krae.
Primjenom laserske tehnologije trokovi se mogu smanjiti do 50% u odnosu na
konvencionalne postupke obrade, to ovisi od oblika proizvoda i uvjeta obrade.
Konvencionalne metode za izradu sloenih alata su jako skupe i nedovoljne tonosti,
tako je konvencionalna obrada 2,5 puta skuplja, a izrada traje 3,5 puta dulje u odnosu na
elektroerozijsku obradu, itd. Primjena novih-visokih tehnologija isto tako je najvea kod
najrazvijenijih, to pokazuje primjer laserske proizvodnje, gdje dominiraju Japan sa
51%, SAD sa 24% i Europske zemlje (Njemaka, Francuska, vedska, ...) sa 25%.

Obrada plastinim deformiranjem

Osnovna tendencija razvoja novih tehnologija u obradi deformiranjem jeste

dostizanje veih brzina deformiranja. Konvencionalne metode obrade deformiranjem

27
imaju brzinu deformiranja do 10 m/s, dok nove visokobrzinske tehnologije deformiranja
imaju brzinu od 100-300 m/s. U tehnoloki razvijenim zemljama ( Njemaka, USA,
Japan) godinji porast u primjeni ovih tehnologija iznosi vie od 10%. Vei tehno-
ekonomski rezultati u proizvodnji su nezamislivi bez znatnije zastupljenosti ovih
tehnologija. Osnovne su tendencije u razvoju novih deformacijskih tehnologija: vee
brzine deformiranja uz ispunjenje uvjeta fleksibilnosti alata, bolja iskoristivost energije i
materijala obratka, poboljanje tribolokih uvjeta plastinog oblikovanja i tonosti
obrade, razvoj novih postupaka (laser, ultrazvuk, impulsne metode, obrada
eksplozivom, tekuim fluidom, super plastino oblikovanje, itd.) i primjena tehnologija
oblikovanja podranih raunalom (CAD, CAM, CAPP) razvoj softvera i ekspertnih
sistema, metoda modeliranja i simulacije procesa i sistema.
Neke su od novih deformacijskih tehnologija:
Visokoenergetske impulsne metode obrade brzine deformiranja od 10-300 m/s ili
brzine deformacije od 103-104 s-1. Visokoenergetskim impulsnim metodama
(elektro-magnetne impulsne metode, elektro-hidrauline impulsne metode) oblikuju
se materijali koji se nebi mogli obraditi konvencionalnim metodama.
Visokobrzinska obrada (brzina deformacije do 5103 s-1): hidrauliko istiskivanje,
hladno valjanje navoja, zupanika, obrada u uvjetima elektroplastinosti, laserska
obrada, obrada u zoni ultrazvuka, itd.
Nove tehnologije obrade deformiranjem podrane raunalom u podruju
konstruiranja (CAD), planiranja procesa obrade (CAPP) i upravljanje procesom
obrade (CAM). U obradi deformiranjem primjena metoda umjetne inteligencije
zapoela je poetkom 80-ih godina. Prema podacima iz 1988. godine bilo je
razvijeno 935 ekspertnih sistema za veoma razliita podruja primjene, od ega su
bila 42 sistema za podruje strojarstva, 21 za podruje proizvodnih tehnika i samo 3
u podruju deformiranja.
Nove tehnologije u obradi deformiranjem jo su nedovoljno razvijene i
primijenjene. Meutim, tendencije porasta su velike, prije svega za primjenu lasera u
obradi lima, gdje treba: izvriti prilagoavanje proizvoda laserskoj obradi, izbor
odgovarajuih laserskih sistema, definiranje optimalnih parametara procesa, rijeiti
rukovanje obratkom u procesu rada, izraun ekonominosti rada, itd.
Primjenom novih tehnologija obrade deformiranjem u hladnom stanju smanjuju se
trokovi po proizvedenom komadu do 45%, dok je smanjenje utroka energije ak do
90% u odnosu na obradu kovanjem u toplom stanju.

Tehnologije povrinske obrade

Prema istraivanjima u SAD povrinske tehnologije spadaju u tehnologije 21

stoljea na kojima e poivati razvoj industrije. To su plazma postupci, depozicije
prevlaka tipa: dijamatskog sloja za rezne alate izloene velikim brzinama rezanja, kubni
nitrid za visoke rezne osobine alata, tvrde prevlake (CVD i PVD), viekomponentne
prervlake i vieslojne prevlake.
Poetkom 80-ih godina nastala je nova disciplina u podruju tehnologije toplinske
obrade inenjerstvo povrina, to znai stavljanje povrinskih slojeva u cilju zatite
metala od djelovanja okoline (korozija, erozija, oksidacija) ili zatita od procesa
troenja. Primjenom povrinske obrade poraste povrinska tvrdoa materijala od 2-10
puta. Poznatiji su postupci povrinskog otvrdnjavanja u ioniziranom plinu, odnosno u
plazmi, implantaciji iona, snop lasera, CVD-kemijsko taloenje iz plinske faze
(Chemical Vapour Deposition), PVD-fizikalno taloenje iz plinske faze (Physical
Vapour Deposition) i TD postupci. Vijek trajanja strojnih elemenata, alata i drugih

28
strojnih dijelova izloenih troenju znatno raste primjenom novih tehnologija
povrinske obrade. Alat za tokarenje presvuen TNC prevlakom ima preko 500% vee
vremensko trajanje u odnosu na klasini alat. Tvrde TiN prevlake (2,5 m) znaajno
poveavaju trajnost reznih dijelova alata za probijanje i prosijecanje.

Visokobrzinske obrade

Visokobrzinske obrade sve vie se koriste ne samo za smanjenje vremena obrade

ve i za postizanje vee koliine skinutog materijala u jedinici vremena, bolji kvalitet
obraene povrine i manje sile procesa obrade. Brzina obrade je jedan od najvanijih
parametara procesa obrade, to se moe definirati izrekom to bre to bolje, koja
posebno vai kod razvoja modernih obradnih sistema, gdje je osnovni cilj poveanje
produktivnosti procesa obrade.
U odnosu na konvencionalnu metodu kopirnog glodanja mogue je primjenom
visokobrzinske obrade (VBO) smanjiti vrijeme obrade i vie od 50%. U industrijskoj
praksi racionalizacija vremena izrade alata primjenom VBO skrauje vrijeme izrade za
oko 25-50%.
Usporedba vremena izrade kalupa primjenom NC konvencionalnog postupka obrade
i visokobrzinske obrade pokazuje smanjenje vremena obrade za oko 100 %. Kod
kopirnog glodanja mogue je primjenom visokobrzinske obrade smanjiti vrijeme obrade
za vie od 50% u odnosu na konvencionalnu obradu.

2.14. Nove edukacione tehnologije

Eksponencijalni razvoj informatikih i komunikacionih tehnologija omoguio je

sasvim novi kvalitet u razvoju edukacionih mogunosti u usvajanju novih znanja.
Posebno znaajno mjesto u sektoru edukacionih tehnologija predstavlja
INTERNET. Dananje mogunosti Interneta su viestruke, a u edukacionom smislu
njegov najvei kvalitet predstavljaju baze podataka do kojih je mogue doi na principu
ON-LINE metode. Internet danas predstavlja najveu biblioteku kojoj je mogue
pristupiti sa svog radnog stola. Ono to predstavlja poseban kvalitet, u odnosu na
klasinu biblioteku, sadran je u injenici da je mogu istovremeni pristup raspoloivim
bazama podataka putem Hiper teksta veoma transparetno. Sve to umnogome doprinosi
kvalitetnijem nastavnom a posebno nauno-istraivakom procesu na fakultetima.
Daljim razvojem beinog prenosa signala i poveanjem brzine obrade podataka
koritenjem kompjutera nove generacije znaajno e poveati i mogunosti Interneta. U
ovom momentu teko je i predvidjeti ta e nam sve omoguiti Internet u budunosti.
Sve prognoze idu u prilog injenici da e za mnoge oblasti jedini tok informacija u
budunosti biti Internet i da je u tom smislu ''ugroena'' i sama knjiga u klasinom
smislu.
Umberto Eko je organizirao meunarodnu konferenciju na temu budunost knjige i
referati sa te konferencije tampani su u izdanju CU BERKELEY (1996) pod naslovom:
The Future Book.
Jedna od posebnih mogunosti koritenja Interneta u edukacione svrhe je UENJE
NA DALJINU. Ovaj metod edukacije ve je veoma rasprostranjen u tehnoloki
razvijenim zemljama. Na Tehnikom fakultetu u Bihau ostvareni su poetni rezultati
na ovom planu i u budunosti potrebno je ovoj tehnologiji usvajanja i prenoenja znanja
dati jo vei znaaj.
Prezentacija fizikih fenomena putem VIRTUALNE REALNOSTI u budunosti e
imati sve veeg znaaja, radi toga potrebno je u skorijoj budunosti formirati laboratorij

29
za virtualnu realnost. Pomou ove tehnologije uz pomo savremenog hardware-a
mogue je na relativno jeftin nain studentima predstaviti fizike fenomene u takvoj
formi koja e doprinijeti brem usvajanju novih znanja. Ova tehnologija uz pomo
metode MATLAB-a i SYMULING-a omoguuje i sasvim novu vizualnu predodbu
razliitih tehnikih problema i interpretaciji fizikih fenomena na nain pogodan
generaciji studenata koji se koluju u okruenju koje povezuju nove-visoke tehnologije
masovne upotrebe. Koritenjem ovih tehnologija na interaktivan nain omoguuje da
student postane sutinski subjekt edukacionog procesa.
Radi potpunijeg koritenja novih edukacionih tehnologija bilo bi potrebno
obezbjediti posebnu software-sku i hardware-sku podrku. U tom smislu predlae se
formiranje laboratorije za MATLAB i SYMULING sa licenciranim softverima iz
vlastitih softverskih paketa, mogunost izgradnje i za pojedine tehnike discipline koje
se izuavaju na Tehnikom fakultetu u Bihau.
Da bi praktino svaki student bio u poziciji da nova znanja stie i putem novih
edukacionih tehnologija potrebno je obezbjediti odgovarajui standard, koji se u prvom
redu sastoji u tome da na svakih 8 (osam) studenata dolazi jedan kompjuter.
Izdavaku djelatnost Fakulteta treba unaprijediti u smislu veeg koritenja
savremenih tehnologija i savremenih mogunosti audio-vizuelnog interpretiranja
programskih sadraja.

30
 3. STANJE I RAZVOJ EDUKACIJE NA TEHNIKIM FAKULTETIMA
U SVIJETU

Ulaganja u znanost, razvoj i

nove tehnologije osiguravaju
najvee nade za budunost.
Bez znanja nema uveanja
ljudskih mogunosti.

3.1. Vanost znanosti za razvoj edukacije

ovjeanstvo je krajem 20. stoljea vrsto zakorailo u drutvo znanja, gdje e

se i svaki daljnji razvoj temeljiti na znanju. Znanost i tehnologija biti e najvaniji
pokretai razvoja svakog drutva, jer e se na njima osnivati zadovoljenje drutvenih
potreba.
Dakako, razvoj novih proizvoda, procesa i usluga koji e biti zasnovani na
znanosti, razvoju i tehnologiji biti e glavni pokretai ekonomskog rasta i pokretai
zapoljavanja. Nova radna mjesta e se otvarati u sektoru modernih i visokih
tehnologija i modernih proizvoda gdje e biti vei stupanj ugraenih ili implementiranih
znanja, te u sektoru usluga i servisiranja proizvoda.
Tehnoloki razvoj, novi trendovi u proizvodnji i drutvu, te razvoj
automatizacije procesa i sistema utjecao je na znaajne promjene broja zaposlenih u
pojedinim granama privreivanja. Kod modernih tehnologija i proizvoda smanjuje se
utroak direktnog ivog rada (vrijeme rada na stroju i slino), a poveava se uee
intelektualnog indirektnog rada (vrijeme pripreme, projektiranja, inoviranja,
implementacije znanja itd.), to je prikazano u tablici 3.1.

Tabela 3.1. Utroeni direktni ivi rad i intelektualni rad znanja u cijeni jednog proizvoda

Godina Direktni ivi rad Intelektualni

% rad znanja %
1948 73 27
1963 48 52
1978 28 72
2000 8 92

Znanje, razvoj i nove tehnologije su temelji razvoja svakoga drutva i tijesno su

povezani u odnosu na obrazovanje, posebno visoko. Stoga fakulteti i instituti su mjesta
otkrivanja i irenja novih spoznaja i vizije budunosti. Razvijene, manje razvijene i
nerazvijene zemlje svijeta znaju da je osnova svakog drutvenog razvoja znanost i
znanje nacije. Meutim, samo razvijeno drutvo posebno brine o znanju i obrazovanju.
Tako je kongres SAD-a 1998. usvojio deklaraciju Unlocking Our Future (''Otvaranje
nae budunosti''), o jo snanijem i veem dravnom stimuliranju znanstvenih
istraivanja, posebno fundamentalnih, primijenjenih i razvojnih. Rezultat ove
deklaracije je udvostruenje izdvajanja za znanstvena istraivanja i eksperimentalni
razvoj u SAD.
Dakle, najvie zakonodavno tijelo najrazvijenije zemlje svijeta, gdje je 50% inenjera i
visoko strunih kadrova dolo izvana, donosi dokument o znanstvenoj politici, istiui

31
prioritet znanstvenog razvitka. Drava, dakle unapreuje i titi znansot i sistem
obrazovanja koji je osnova znanja. Drava smatra da je optimalnom razvoju znansti
potrebno prilagoditi cijeli obrazovni sistem: trai se razvoj kolstva i kolskih programa
koji e biti okrenuti budunosti i koji e jednako tako pospjeiti znatielju i inovativnost
uesnika i studenata i tako stalno uveavati fond steenih znanja. I zemlje EU-e
poveavaju dravna ulaganja u znanost i obrazovanje.

Tablica 3.2. Izdvajanje za znanost u nekim razvijenim zemljama u 1979. godini

Drava USD/stanovnik
vedska 684
SAD 675
Japan 660
Njemaka 471
Finska 450
Francuska 449
Norveka 403
Danska 378
Irska 323
Kanada 315
Austrija 302
Italija 237
Slovenija 167
panjolska 120
Hrvatska 13

U Budimpeti je 1999. godine, na svjetskoj konferenciji o znanosti, prihvaena

''Deklaracija o znanosti i upotrebi znanja''. U njoj se poziva na sklapanje novog
drutvenog dogovora o upotrebi znanosti i znanja za mir, razvoj i napredak.

3.2. Stanje edukacije na tehnikim fakultetima u svijetu

Znanost i obrazovanje moraju

postati dravni prioriteti.

U posljednjih 15 godina visokokolska nastava na tehnikim fakultetima je

modernizirana primjenom savremenih nastavnih sredstava, proirenjem laboratorijsko-
eksperimentalne baze i implementacijom informatikih tehnologija i raunarske tehnike
u nastavne procese. Dakako, stalno se i intenzivno radi na inoviranju nastavnih
programa, sadraja i usmjerenja studija kako bi zavreni studenti dobili potrebna znanja
za budunost i za budui nauno-tehniki razvoj. U tehnoloko razvijenim zemljama
posebna se panja poklanja tehniko-tehnolokom i informatikom obrazovanju, jer je
spoznato da je znanje i glavni pokreta sveukupnog razvoja. Zbog toga postojei
nastavni programi na tehnikim fakultetima u svijetu, iako izmeu pojedinih postoje i
znatne razlike, su koncipirani pored fundamentalnih sadraja studija na: novim
tehnologijama, novim materijalima, metodama i sistemima umjetne inteligencije,
fleksibilnim i robotiziranim sistemima, modeliranju, optimizaciji i simulaciji procesa i
sistema, inenjerskoj ekonomiji, tehnolokom menadmentu, timskom radu,
industrijskoj praksi, eksperimentalnom radu i primjeni informatikih tehnika.

32
Dakako, sve se vie poklanja panja fleksibilnosti u nastavnim programima i strukturi
studija sa obaveznim i izbornim predmetima studija.
Poto novi elektronski mediji, komunikacije putem Internet-a, brojni softveri i
raunarske tehnike, sve vie od studenata, pa i od nemalog broja nastavnika i
istraivaa oblikuju i formiraju pretraivae, a ne istraivae mnogi tehniki fakulteti
ponovno veliku panju poinju poklanjati eksperimentalnim istraivanjima,
laboratorijskom i eksperimentalnom radu.
Dakle, nove tehnike i informatike tehnologije su nezamjenjive u modernizaciji
visokokolske nastave, razvoju i napretku ovjeanstva, uvoenju moderne, profitabilne
i konkurentske proizvodnje.
Meutim, ni ove tehnologije ne mogu same osigurati prodorno obrazovanje i
privredni razvoj, ve to mogu postii u optimalnom skladu sa drugim znanstvenim i
tehnolokim disciplinama. To potvruju i rijei predsjednika IBM-J.R. Opel-a koji
kae: ''Proizvodne tehnike i tehnologije su osnova razvoja nae civilizacije.
Projektiranje proizvoda i tehnologija primjenom kompjutera, robotike i planiranje
procesa zahtijeva veu panju u obrazovnim planovima u odnosu na postojee. Zato
postoji urgentna potreba za modernim obrazovnim programima koji kombiniraju
industrijske, tehnoloke i druge inenjerske discipline i nauku o kompjuterima''.

3.2.1. Obrazovanje i struktura studija na tehnikim fakultetima

Struktura studija na pojedinim tehnikim fakultetima u svijetu se razlikuje.

Osnovna razlika je u godinama studija i sticanju akademskog zvanja nakon zavrenog
sveuilinog dodiplomskog studija. Tako u nekim zemljama (Slovenija, Hrvatska,
Bosna i Hercegovina, istone zemlje i neke zapadne) nakon uspjeno zavrenog
petogodinjeg studija stie se zvanje diplomirani inenjer (Bacholer of engineering) ili
magistar inenjer (Master of engineering) u Norvekoj, vedskoj, itd., dok se u
Njemakoj stie zvanje dipl.in. koji ima mogunost upisa na doktorski studij. Dakle,
postoje znatne razlike koje govore da je na sistem rigorozniji i ''tei'' u postizanju
strunih i znanstvenih zvanja, a i vremenski dulje traje.
Zbog postojeih razlika u strukturi i godinama studija na tehnikim fakultetima i u
pojedinim zemljama daju se krai pregledi sistema kolovanja.

3.2.1.1. Struktura obrazovnog sistema u Norvekoj

Norveka je po broju stanovnika priblino jednaka Bosni i Hercegovini, iako je

povrinom znatno vea. Stoga je usporedba s tom zemljom dobar pokazatelj poloaja
BiH u odnosu na razvijene europske drave.
Norveka ima najobrazovanije stanovnitvo u Europi. Srednje i visoko
obrazovanje ima 21% odraslih, a 4% od njih poslijediplomski stupanj. Broj
postdiplomaca (u nas slino magistara) poveao se za 50% od 1990. do 1995. Doktorat
godinje stekne preko 600 osoba. Norveka zapoljava 27000 istraivaa od kojih su
20% doktori.

33
 KOLED - AKADEMIJA UNIVERZITET

DOKTORSKI STUDIJ
GODINE KOLOVANJA

4
3
2
3 - 4 godine
1

2 DIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

1
2 godine 1.5 - 2 godine

7
6
5 REG. KAND. MR. 4 godine CAND. MR.
4 FAKULTETSKI
VISOKA KOLA STUPANJ
3 3-5 godina
2
2-3 godine 4.5 6.5 godina
1

4
RADNO ISKUSTVO
3 2 godine
OPE ZNANJE + PRIPREMA ZA UNIVERZITET
2 OPE ZNANJE 3 godine
2 godine
1 VIA SREDNJA KOLA

9 NIA SREDNJA KOLA

8
7 3 godine

7
6 6 OSNOVNA KOLA
5 5
6 godina, 7 godina od 1997*
4 4
3 3
2 2
1* 1
Slika 3.1. Strukturni dijagram obrazovanja u Norvekoj

3.2.1.2. Struktura obrazovnog sistema na tehnikim fakultetima u Hrvatskoj

Hrvatska je po broju stanovnika priblino jednaka Bosni i Hercegovini, ima 4

sveuilita (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) i 7 veleuilita (dva u Zagrebu, po jedan u
Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Karlovcu i Poegi).
Osnovno i srednje kolovanje traje 12 godina (8 + 4), srednje 3-4 godine, veleuilini
studij (struni) 2-3 godine, sveuilini 5 godina, magistarski 2 godine i doktorski studij
(bez magistriranja) 3 godine.

34
Za reprezentanta visokokolske nastave u Hrvatskoj je odabran Tehniki fakultet u
Rijeci koji je osnovan 1960 godine. Na fakultetu postoji nekoliko nivoa obrazovanja, od
kojih su (slika 2.):
1. Sveuilini dodiplomski studij organiziran u tri smjera:
- Strojarstvo
- Brodogradnja
- Elektrotehnika,
sa trajanjem 9 semestara.
a. Strojarstvo sa 7 usmjerenja:
- konstruktivno
- brodostrojarsko
- termoenergetsko
- proizvodno
- elektrotrojarstvo
- motori i motorna vozila*
- oklopnitvo i topnitvo*.
b. Brodogradnja sa
- projektiranje i konstrukcija broda,
- tehnologija i organizacija brodogradnje,
- raunarsko inenjerstvo u brodogradnji.
c. Elektrotehnika sa 2 usmjerenja:
- elektroenergetska postrojenja i
- automatizacija postrojenja i mehatronike

Nakon zavrenog studija na sveuilinom dodiplomskom studiju i odbranjenog

diplomskog rada student stie struno zvanje: dipl. inenjer.

2. Postdiplomski znanstveni studij strojarstva i brodogradnje sa 6 smjerova:

- Proizvodno strojarstvo,
- Termoenergetika,
- Raunarska mehanika,
- Projektiranje i gradnja plovnih objekata,
- Konstruiranje u strojarstvu,
- Osiguranje kvalitete i voenje tehnikih sustava.

Za sticanje magistra znanosti studij traje 2 godine sa 315 sati predavanja u 3 semestra
nakon ega slijedi izrada magistarskog rada.
_________
* za potrebe HV-e
Za sticanje doktora znanosti nakon zavrenog i odbranjenog magistarskog rada slijedi
jo 1 semestar sa 90 sati predavanja i nakon toga izrada doktorske disertacije. Doktorat
znanosti se moe postii i bez izrade magistarskog rada upisom na doktorski studij u
trajanju 3 godine, odnosno 5 semestara sa fondom predavanja od 585 sati i poloenih 9
nastavnih predmeta, te nakon toga izradom doktorske disertacije (slika 3.).

35
 God. Sem.
DOKTOR. DOKTOR.
6 DISERT. DISERT.
20
DOKTOR.
5 STUDIJ

SVEUILINI I VELEUILINI TEHNIKI STUDIJ

DOKTOR-
19 MAG. RAD
4 SKI
MAGISTA STUDIJ
3
-RSKI
2 STUDIJ
18
1

10 DIPLOMSKI RAD
9 SVEUILINI
17
8 STUDIJ
16 7
6 (diplomirani
DIPLOMSKI RAD
15 5 inenjer)
4 VELEUILINI
14
3 STUDIJ
13
2
1

12
11
10 SREDNJE OBRAZOVANJE
9

8
7
6
5 OSNOVNO OBRAZOVANJE
4
3
2
1

Slika 3.2. Strukturni dijagram obrazovanja na tehnikim fakultetima

Sveuilini struni studij izvodi se na tri smjera u trajanju 3 godine, odnosno 5

semestara:
- smjer strojarstva
- smjer brodogradnje
- smjer elektrotehnike

36
a. Struni studij strojarstva ima u 4. i 5 semestru 4 usmjerenja:
- konstruiranje,
- tehnoloki procesi,
- ekonomske i organizacijske osnove poduzetnitva,
- energetika u procesnoj industriji.
Studij strojarstva ima 30 nastavnih predmeta, od kojih 25 stalnih i 5 izbornih predmeta,
te struna praksa u 4. i 5. semestru i na kraju diplomski rad.
Struktura obrazovnog sistema u Hrvatskoj na tehnikim fakultetima je prikazana na
slici.
b. Struni studij brodogradnje ima 26 nastavnih predmeta od kojih je 7 izbornih, te
struna praksa i diplomski rad.
c. Struni studij elektrotehnike.

Nakon izraenog i odbranjenog diplomskog rada student dobiva struno zvanje:

inenjer.

3.2.1.3. Struktura obrazovnog sistema u Njemakoj

Za analizu strukture tehnikog obrazovnog sistema u Njemakoj odabran je

Mainski fakultet u Aachenu Rajnsko Vestfalskog Tehnikog koleda (Rheinsch
Westfalische Technische Hohschule Aachen). Ovaj prestini tehniki koled, gdje
studenti pored svih tehnikih usmjerenja studiraju i druga znanstvena podruja
(drutvene i prirodne znanosti), ostvoren je 1870. godine kada je poeo studij
politehnikog usmjerenja. Broj studenata je prosjeno oko 40 hiljada, od ega je oko
10% izvan Njemake. Mainski fakultet Tehnikog koleda u Aachenu broji od 7.000
8.000 studenata po emu je meu najveim, ako ne i najvei mainski fakultet na
svijetu. Njemaka danas ima vie od 300 visokokolskih institucija koji su priblino u
rangu naih univerziteta. Mainski fakultet ima 17 instituta, od kojih je najvei Institut
za alatne maine i proizvodno mainstvo, na kojem radi 185 profesora i asistenata i 340
laboranata i administrativno-tehnikog osoblja.
Struktura studija na Mainskom fakultetu
Studija ima 7 smjerova i ukupno 15 usmjerenja: Manufacrturing
Technology (Proizvodne tehnologije); Engineering Desing (Konstruktivno
mainstvo); Process Engineering (Procesno mainstvo); Plastics
Engineering (Mainstvo plastinosti); Turbomachinery/Jet Propulsion
(Turbo maine/mlazni pogon); Fundamentals of Mechanical Engineering
(Ope mainstvo); Automative Engineering (Mainstvo automatizacije).
Svaki smjer studija ima 18 obaveznih-bazinih predmeta u prve dvije
godine Studija i 17-19 predmeta u 3 i 4 godini studija od kojih su tri
predmeta izborna,
Nakon svih poloenih ispita radi se diplomski rad u vremenu tri mjeseca,
koji je najee podprojekt znanstveno istraivakog instituta ili rad odreen
po osnovi suradnje privrede i fakulteta.
Odbrana diplomskog rada je javna pred tri profesora lana komisije.

37
 3
4

1
2
5
6
7
8

1
2
3
4
God. Sem.

24

27
23
23
29
8-11

21-26
24-32
as.
PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
19 predmeta ISPITI

KONSTRUKTIVNO MAINSTVO
19 predmeta

PROCESNO MAINSTVO

38
17 predmeta

MAINSTVO PLASTINOSTI
19 predmeta

TURBOMAINE/MLAZNI POGON
17 predmeta

obavezni bazini predmeti

ZAJEDNIKA NASTAVA

(ukupno 18 inenjerskih predmeta)

OPE MAINSTVO
DIPLOMSKI RAD (diplomirani inenjer)

17 predmeta

Slika 3.3. Struktura studija na Mainskom fakultetu u Aachenu

MAINSTVO AUTOMATIZACIJE
18 predmeta

smjerovi
 Broj godina DR. ING

DOKTORAT
(3-5 godina istraivanja)
5
Diplomirani inenjer

Tema diplomskog rada

ISPITI
4
NAPREDNI STUDIJ:

Specijalne inenjerske teme

Napredne teoretske teme INDUSTRIJSKA
3 PRAKSA
PROJEKTI
20-30 kredit sati/semestar
(kontinuirana)

2
ISPITI (srednjeg ranga)

OSNOVNI STUDIJ: INDUSTRIJSKA

PRAKSA

1 Via matematika
Bazna nauka/znanja (obavezna)
4 mjeseca
Bazine inenjerske teme
25-30 kredit sati/semestar

INDUSTRIJSKA PRAKSA (obavezno)

2-6 mjeseci

Slika 3.4. Struktura programa studija na RajnskoVestfalskom Tehnikom

Univerzitetu (Visoka kola)

39
 Njemaka SAD
Velika Britanija
Doktorat PhD PhD
nauka program program
18 24

17 DIPL.IN Magistar Magistar

Univerzit-
eta
16 22
DIPL.IN Dipl. Ing. Univerzit-
strunog 4 godine et
15 studija Univerzit-
(Bachelor etski Dipl. Ing.
of studij 3 godine
14 20
Engineeri Koled
ng)*
13
Opa
12 18 srednja
Struna kola Srednja Srednja
godine starost srednja kola kola
kolovanja kola

Slika 3.5. Usporedba visokog obrazovanja u Njemakoj, Vel. Britaniji i SAD-u

UMJETNOST 4,5
7
MEDICINA 4,5
6,3
EKONOMIJA 4,5
6,3
MAINSTVO 4,5
7
ELEKTROTEHNIKA 4,5
7
GRAEVINARSTVO 4,5
6,6
ARHITEKTURA 4,5
6,3
FIZIKA 4,5
6,3
GEOLOGIJA 4,5
7
INFORMATIKA 4,5
6,3
HEMIJA 4,5
6,5
broj godina0

0 1 2 3 4 5 6 7 8

Slika Nominalno trajanje studija prema programima studija i stvarno prosjeno

trajanje studija na TU u Aachenu

40
3.2.1.4. Struktura obrazovnog sistema na tehnikim fakultetima u Sloveniji

Za reprezentanta visokokolske nastave u Sloveniji odabran je Mainski fakultet u

Mariboru iji poeci seu od 1959. godine. Na fakultetu postoji nekoliko nivoa
obrazovanja, od kojih su:
a) Univerzitetsko obrazovanje sa 3 odsjeka:
Mainstvo sa 7 smjerova u trajanju 9 semestara:
- Energetika i procesno mainstvo
- Konstrukcija i gradnja maina
- Proizvodno mainstvo
- Okolino inenjerstvo
- Konstrukciono mainstvo (inenjersko oblikovanje)
- Poduzetniko inenjerstvo
Tekstilno inenjerstvo sa 4 smjera u trajanju 8 semestara:
- Tekstilne tehnologije
- Eko-tekstilno inenjerstvo
- Inenjerstvo odjevanja
- Inenjerski menadment
Gospodarsko inenjerstvo u trajanju 8 semestara
- Mainstvo

Nakon zavrenog studija dobiva se zvanje: univerzitetski dipl. in. (mainstva, tekstila i
gospodarstva).

b) Postdiplomsko obrazovanje sa tri usmjerenja u trajanju 2 godine sa 600 sati:

- mainstvo,
- tekstilne tehnologije
- tehnika zatita okolia.
Nakon zavrenog studija dobiva se zvanje magistar znanosti ili doktor znanosti.

c) Visokokolsko strukovno (struno) obrazovanje sa dva odsjeka:

Mainstvo sa tri smjera:

- Konstrukcija i gradnja maina
- Energetsko i procesno mainstvo
- Proizvodno mainstvo
Tekstil sa dva smjera
- Tekstilne tehnologije
- Konfekcijske tehnologije
Nakon zavrenog studija dobiva se zvanje: dipl. inenjer (mainstva, tekstila).

d) Postdiplomsko obrazovanje sa dva usmjerenja:

- Mainstvo,
- Tekstilno inenjerstvo
Nakon zavrenog studija dobiva se zvanje: specijalist za (mainstvo, tekstil).

41
 God. Sem. as.
DIPLOMSKI RAD (univ. diplomirani inenjer)
ISPITI

4,5 9 25-28

ENERGETSKO I PROCESNO MAINSTVO

KONSTRUKCIJA I IZGRADNJA MAINA

PODUZETNIKO INENJERSTVO
KONSTRUKTIVNO MAINSTVO
PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
PROIZVODNE TEHNOLOGIJE

OKOLINO INENJERSTVO
KONSTRUKCIJA MAINA
6+16=22 predmeta

MEHATRONIKA
8 24-27

20 predmeta
22 predmeta

23 predmeta

22 predmeta

22 predmeta
23 predmeta
PROCESNO

22 predmeta

20 predmeta
4

usmjerenja
7 25-27
3

6 24-26

26
2,5
5 ZAJEDNIKA NASTAVA
25
2 4 25 obavezni bazini predmeti
3 25
1 2 25 (ukupno 21 predmet)
1

Slika Struktura studija na odsjeku Mainstvo Mainskog fakulteta u Mariboru

3.2.1.5. Razvoj strunih studija u Europi

Vijee Europe provelo je istraivanje u 21 zemlji srednje i istone Europe i

ustanovilo kako je iroko organizirano struno obrazovanje postalo vie ili manje,
minimalni standard u tranzicijskim drutvima. Meutim, utvrene su i brojne prepreke.
U reformi visokog obrazovanja u Hrvatskoj naglaen je problem nedostatka
potrebnih resursa novanih i kadrovskih, te prostora i opreme. U dananjim se
raspravama o potrebi za samostalnim razvojem strunih studija u Hrvatskoj, esto vidi
nepoznavanje trenda razvoja strunih studija u Europi, posebice u posljednjih deset
godina na podruju zemalja srednje i istone Europe.
U Njemakoj je sustav visokog obrazovanja podijeljen na sveuiline studije i
studije istog statusa kao sveuilita (Gesamthochschulen) visoke kole (Hochschule),
muzike i likovne kolede i strune visoke kole (Fachhochschule). Od ukupno 304
visokokolske ustanove, ak 210 ili 70% ine Hochschule i Fachhochschule.
Fachhochschule su usmjerene stjecanju praktinog znanja, a zavravaju diplomskim

42
ispitom nakon ega se dobiva tituala ''diplomirao'' s kraticom ''FH''. Oko 40% svih
studenata u Njemakoj su studenti strunih studija.
U Maarskoj su od svih visokokolskih programa najproireniji upravo
programi strunih studija i to dvogodinji i trogodinji programi. Od 89 institucija
visokog obrazovanja 59 su visoke kole (Fioskula). I u drugim zemljama Europe
situacija je slina.
U Austriji, uz sveuilita i umjetnike akademije, od kolske godine 1994/95.
godine postoji sustav visokih strukovnih kola (Fachhochshullehrgang), koje nude 43
razliita studijska programa iz podruja ekonomije, turizma, inenjerstva,
telekomunikacija, uprave i dr. Studiji traju najmanje 3 godine (6 semestara), uz veliki
broj sati praktine nastave. Studij se zavrava diplomiranjem, nakon ega se stie naziv
''Magistar'' (FH) ili ''Diplomirao''. FH priznat je u zemljama Europske unije.
U Irskoj je struni studij organiziran u Regional College i dr.
Direktor Odjela za obrazovanje, kulturu i sport Vijea Europe, gosp. Raymond Weber,
uputio je 1998. godine pismo u kojem naglaava: ''Struni studiji tj. obrazovanje,
programi su kojih je funkcija osposobiti ljude za rad, a koji pokrivaju podruje izmeu
srednjokolskog i sveuilinog obrazovanja, danas doivljava dinamine promjene tako
da im je u godinama to dolaze nuno posvetiti posebnu pozornost. Diljem Europe ovaj
sektor kao vaan most izmeu srednjekolskog obrazovanja i svijeta rada, izmeu
strunog i akademskog obrazovanja, izmeu poslije srednjekolskog i vieg
obrazovanja. U srednjoj i istonoj Europi taj sektor daje znaajan doprinos
udovoljavanju brzo rastuih potreba za kontinuiranom edukacijom poslije srednje
kole, kao i s obzirom na nagle promjene u potrebama na tritu rada, time to mladim
ljudima osigurava alternativan put prema viem obrazovanju''.
Ovaj citat dovoljno govori o vanosti koju razvoju strunog visokokolskog
obrazovanja (''Tertiary proffessional education'' ili ''Higher professional education''),
pridaju europske zemlje i koliko je prihvaanje i razvijanje ovih studija jedna od vanih
pretpostavki ulaska BiH u europske integracije.
U Sloveniji se sveuilita od slobodne asocijacije samostalnih fakulteta
integriraju u jedinstvena sveuilita, a za strune studije osnivaju se samostalne
ustanove visokog obrazovanja na kojima obrazovanje traje 3-4 godine. Oko 25% svih
studenata u Sloveniji (slino kao i u Hrvatskoj) su studenti strunih studija.
U Hrvatskoj se visokokolski studiji organiziraju na 86 javnih visokih
uilita, podijeljenih na sveuiline i strune studije. Struni studiji izvode se na sedam
veleuilita (dva u Zagrebu, po jedno u Poegi, Karlovcu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku).
Zatim osam javnih i tri privatne kole. U kolskoj godini 1999./2000. na strunim
studijima studiralo je cca 25.000 studenata ili cca 25% od ukupnog broja (99.343
studenata).
Brojni politiari i strunjaci iz europskih zemalja dijele miljenje da su
procesi proirenja raznolikosti strunih studija i rast ovog dijela visokokolskog
obrazovanja, nuni posebno u zemljama u tranziciji, a u cilju zadovoljavanja sve
sloenijih zahtjeva gospodarstva i trita rada u cjelini (Council of Europe 1998.).
Navedeni primjeri iz Europskih zemalja dovoljno ilustriraju razgranate
strune studije u brojnim europskim zemljama. Broj studenata koji upisuju strune
studije se poveava.
U dokumentima OECD-a posveenim razvoju visokog obrazovanja, spominje se da je
ranije samo iznimno na strunim studijima studiralo 50% studenata jedne generacije,
dok to danas postaje pravilo, a da je u nekim zemljama ovaj postotak izmeu 60-80%
studentske generacije (OECDE, 1998.).
Pokazatelji govore o rastu zapoljavanja diplomiranih studenata strunih studija.

43
3.2.2. Znanstveno istraivaki rad i instituti na tehnikim fakultetima

Pred svaki se fakultet postavlja problem organizovanja nastavno obrazovnog

procesa, to se uvijek manje ili vie uspjeno realizuje. Meutim, pitanje organizovanja
znanstvenog rada, kao temelja razvoja i obrazovnog procesa daleko je sloenije i
zahtijevanije u pogledu istraivake opreme, potrebnih sredstava i programa
istraivanja.
Skromna financijska sredstva i male mogunosti za ostvarivanje vlastitih
prihoda razlog su slabe opremljenosti laboratorija, zastarjelosti opreme, nedostatak
suvremene literature i sredstava za meunarodnu razmjenu na domaim tehnikim
fakultetima.
Znanstveno istraivaki rad na tehnikim fakultetima se realizira u podruju
fundamentalnih, primijenjenih i razvojnih istraivanja. Dobro postavljena znanstvena
politika u pojedinim zemljama skladno i uspjeno razvija sva tri vida istraivanja kao i
integrirana istraivanja koja imaju odreenu misiju a sadravaju fudamentalna,
primijenjena i razvojna istraivanja.
Moderan sistem znanosti ukljuuje univerzitete i visoke kole, institute:
znanstvenoistraivake i razvojno istraivake, znanstvena drutva, akademije, virtualne
institute i istraivako-razvojne centre iz industrije i proizvodnje u rjeavanju
prioritetnih znanstveno istraivakih zadataka. Snano meudjelovanje univerziteta i
znanstvenih instituta s privredom ostvaruje se u tehnoloko razvijenim zemljama kroz:
znanstveno-tehnoloke parkove, ugovore o istraivako-razvojnoj djelatnosti izmeu
univerziteta, instituta i privrede, te stalnim savjetnikim ugovorima izmeu vodeih
znanstvenika i privrede. Dakako, sve vie snani univerzitetski centri, fakulteti i instituti
preuzimaju svoj dio odgovornosti za razvoj i napredak svoje zemlje, kroz neposrednu
suradnju u definiranju strategija razvoja, implementaciju novih tehnologija u industriji,
proizvodnji i uslunim djelatnsotima. Jaki tehniki fakulteti i njihovi instituti potiu
poduzetniki duh i poduzetniku kulturu i tokove uz saradnju sa dravnim organima i
institucijama stvaraju povoljno ozraje (klimu) za sveukupni drutveni i tehnoloki
napredak zemlje.
U tehnoloki naprednim zemljama postoji snana veza izmeu tehnikih fakulteta i
privrede, posebno industrije i proizvodnje, to se za neke od njih moe prikazati u
sljedeim:
U Norvekoj industrija financira istraivanja 50%, drava 43% i inozemne
institucije 7%. Industrija financira 75% primijenjena istraivanja, od kojih se
50% izvodi na fakultetima. Znanstvena i razvojna istraivanja koja provode
fakulteti, instituti i industrija bitna su za norveki privredni i drutveni
razvoj.

U Finskoj visokostruno obrazovanje daju politehnike, dok znanstveno

visoko obrazovanje daju univerziteti. Njihova je odgovornost da finska
istraivanja i obrazovanje dostignu visoki meunarodni znaaj. Broj
zaposlenih u istraivanju i razvoju iznosi vie od 6000. Nacionalni prioriteti
su obrazovanje, istraivanje i tehnoloki razvoj, gdje je nezamjenjiva uloga
tehnikih fakulteta i instituta. Visokoobrazovna i moderno educirana radna
snaga u finskim poduzeima privlai inozemne investitore. Visok nivo
ugraenih znanja osim informatikih i telekomunikacaionih tehnologija je u
tradicionalno jake industrijske grane: umarstvo, metalna industrija,

44
 strojarska i automobilska, proizvodnja raunara, uredske opreme, potroaka
elektronika i automatizacija u industriji.

U Francuskoj se snano podupire pretvaranje rezultata istraivanja u

tehnoloke inovacije, to je kljuni element u svjetskom natjecanju. Takoer,
tenja je da znanstvena istraivanja sve vie moraju biti orijentirana tako da
pridonose odrivom razvoju. Prednost se daje povezivanju istraivanja i
proizvodnog sektora, tako da se istraivaki rezultati upotrijebe za dobrobit
privrednog razvoja. Radi se na stvaranju velikih zajednikih istraivakih
laboratorija koje e povezati fakultete i dravne institute. Francuska se u
okviru svoje europske uloge zalae za stvaranje europskog podruja znanosti
i inovacija. U suradnji s Europskom znanstvenom fondacijom (European
Science Foudation) Europska Komisija nastoji osnovati Europsku
Akademiju znanosti i tehnologije (European Academy of Scince and
Technology) kao krovno i neovisno tijelo koje e savjetovati Europsku
Komisiju i Europski parlament o vanim pitanjima iz podruja znanosti,
istraivanja i razvoja.

U paniji je donesen Dravni plan znanstvenih istraivanja, tehnolokog

razvoja i inovacija za period 2000 2003. godine, gdje su osnovna naela:
da znansot pridonosi poboljanju konkurentnosti, poveanju nivoa znanosti i
tehnologije u proizvodnji, poboljanju upotrebe rezultata istraivanja,
poveanju nivoa znanstvenog i tehnolokog znanja drutva. Prioritetna
podruja istraivanja u narednom periodu su: biomedicina, biotehnologija,
informatike tehnologije, znanost o materijalima, proizvodi, proizvodnja i
industrijski dizajn, proizvodne tehnologije, itd.

U Njemakoj je napravljena mrea Fraunhofer-Gesellschaft jedinica. Ovdje

se navode dvijetakve jedinice u Berlinu i tutgartu. Institut za proizvodne
tehnologije i projektovanje na Tehnikom univerzitetu u Berlinu primjenjuje
nove metode projektovanja u inenjerstvu na bazi CAD tehnologija i
istraivanja propulzivnih tehnologija od kojih su proizvodne tehnologije od
izuzetnog znaaja. Ovaj institut je otvoren 1986 godine i tada je primio ak
400 postdiplomanata. Univerzitet u tutgartu u okviru Fakulteta za
tehnologiju ima slijedee institute: Institut za industrijsku tehnologiju i
poslovanje fabrikom, Institut za proizvodne tehnike i automatizaciju, Institut
za deformacione tehnologije, Institut za alatne maine i Institut za
upravljanje alatnim mainama i tehnologijom. Takoer su koritena
odreena saznanja Tehnikog univerziteta iz Klautala i Tehnikog
univerziteta iz Graca. Univerzitet u Trondhajmu (Norveka), Visoka
tehnika kola ima Institut za proizvodno mainstvo, gdje su izvrili
integraciju dvije institucije i to, Fondacije za nauna i industrijska
istraivanja i Visoke tehnike kole. Laboratorije za proizvodno mainstvo
su u okviru ove dvije institucije (CAD/CAM, CIM, Proizvodni sistemi,
Fleksibilni proizvodni sistemi, Proizvodne tehnologije, Robotika).

Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu ima osam zavoda: Mehanike

konstrukcije (mehanika, elementi strojeva i konstrukcije), Strojarstvo (nauka
o toplini, termotehnika i procesna tehnika, transportna sredstva), Energetska

45
 postrojenja (turbo strojevi, termoenergetska postrojenja), Automatika i
mjerna tehnika (mjerenja i mjerna tehnika, automatika), Materijali (materijali
i toplinska obrada), Tehnologija (ljevarstvo, obrada deformiranjem,
zavarivanje, alatni strojevi, polimeri i drvo, zatita materijala, projektiranje
proizvodnih procesa), Organizacija rada (priprema proizvodnje, unapreenje
proizvodnje, sociologija i ekonomika), Brodogradnja i pomorska tehnika. U
okviru navedenih zavoda imaju 32 laboratorije.

Fakultet za strojnitvo iz Maribora ima sedam instituta: Institut za proizvodno

strojarstvo, Institut za tehnologiju materijala, Institut za konstrukcije i
gradnju maina, Institut za tekstil i hemiju, Institut za energetsko i procesno
mainstvo, Institut za mehaniku i Institut za tekstilne i konfekcijske procese.
Institut za proizvodno mainstvo ima 10 laboratorija odnosno tehnolokih
centara: Laboratorija za planiranje proizvodnih sistema, Laboratorija za
optimizaciju i automatizaciju proizvodnje, Laboratorija za rezanje-struganje,
Laboratorija za fleksibilne obradne sisteme, Laboratorija za tehnoloko
mjerenje i kvalitet proizvoda, Laboratorija za upravljanje i regulacionu
tehniku, Laboratorija za robotizaciju, Laboratorija za mainske sigurnosne
naprave, Centar za instrumentarij i tehnologiju, Tehnoloki centar za
tehnoloke inovacije. Institut za tehnologiju materijala ima Laboratoriju za
deformacijsko preoblikovanje i Laboratoriju za materijale. Institut za
konstrukciju i gradnju maina ima 5 laboratorija: Laboratorija za mainske
elemente i konstrukcije, Laboratorija za tehniki software, Laboratorija za
raunarsko konstruiranje, Laboratorija za transportne ureaje i Laboratorija
za zavarivanje. Institut za energetsko i procesno mainstvo ima 5
laboratorija: Laboratorija za termoenergetske maine, vozila i tehnika
mjerenja, Laboratorija za turbo maine, Laboratorija za toplotnu tehniku,
Laboratorija za pojave u tenosti i otpore i Laboratorija za termodinamiku i
tehniku hlaenja. Institut za mehaniku ima 4 laboratorije: Laboratorija za
elasto-plasto mehaniku, Laboratorija za fiziku, Laboratorija za matematiku i
Laboratorija za optimiranje mehanikih sistema.

3.3. Osnovni pravci razvoja edukacije na tehnikim fakultetima u svijetu

''Od svih dobrih stvari na

svijetu, znanje je najbolje.
Ono se ne moe kupiti ni
prodati i niko ga ne moe
oteti ili pokloniti. Ono
zauvijek ostaje nae kada ga
jednom steknemo''.
Hitapradea

Edukacija na tehnikim fakultetima se kree u pravcu velikih promjena to je rezultat

realnih potreba koje trai trite kadrova za modernu proizvodnju, privreivanje i
usluge. Fakulteti su duni uz pomo dravnih institucija vlasti studentima pruiti sistem
visokog kolstva u kojem e imati najbolje uvjete i pronai na temeljima fleksibilnosti
nastavnih programa podruja u kojima e se istaknuti i pokazati najbolje rezultate.
Otvoreni Europski prostor visokog obrazovanja donosi mnotvo pozitivnih perspektiva i
mogunosti uz puno potovanje naih razliitosti, ali i zahtjeva da se uklone prepreke i
razvije okvir za nastavu i uenje koje e potaknuti pokretljivost i suradnju.

46
3.3.1. Bolonjska deklaracija (Magna Charta Universitatum)

Deklaracija je kljuni dokument koji oznaava prekretnicu u razvoju

europskog visokog kolstva. Bolonjska deklaracija nije samo politiki dokument, ve
obaveza sudjelovanja u aktivnom programu na jasno definiranom zajednikom cilju:
- stvoriti europski prostor namijenjen visokom obrazovanju s ciljem poveanja
zaposlenosti i moblinosti graana, te poveanju meunarodne konkurentnosti u
europskom visokom obrazovanju,
- uvoenje novog visokokolskog sistema mora biti dovren do 2010. godine
Unutar prve dekade ovog stoljea navodi se postizanje slijedeih ciljeva:
- Prihvaanje sistema prepoznatljivih i usporedivih akademskih stupnjeva i
uvoenja supplementa diplomi kako bi se podralo zapoljavanje europskih
graana i meunarodna konkurentnost sistema visokog obrazovanja.
- Prihvaanje sistema osnovana na dva ciklusa, uvoenje dodiplomskih i
postdiplomskih sistema. Pristup drugom ciklusu studija zahtjeva uspjeno
zavren prvi ciklus u trajanju od najmanje tri godine sukladno potrebama. Drugi
obrazovni ciklus vodi do stupnja magistra i/ili doktora znansoti, kao to jest ve
u nekim europskim zemljama.
- Uvoenje bodovnog sistema ECTS (Europski sistem prijenosa bodova) u cilju
najire razmjene studenata. Bodovi se mogu postizati i izvan visokokolskog
obrazovanja, ukljuujui i cijeloivotno usavrevanje.
- Podravanje mobilnosti studenata i njihova pristupa studiranju, nastavnika i
istraivaa priznanjem i valorizacijom razdoblja koje su proveli u Europi
istraujui, predavajui ili uei, podravanje europske suradnje i osiguranje
kvalitete, podeavanje potrebne europske dimenzije u visokokolskom
obrazovanju (razvoj nastavnih programa, meu-institucionalna suradnja,
mobilnosti i integracija programa studija, istraivanja).

3.3.2. Pravci razvoja edukacije

1. Modernizacija nastavnih planova i programa dodiplomskog studija u cilju

uvoenja novih predmeta i sadraja iz savremenih podruja novih proizvodnih i
naprednih tehnologija, informatikih tehnologija, inteligentnih sistema, umjetne
inteligencije, oblikovanja i brze izrade proizvoda, metoda modeliranja,
simulacije i optimizacije, te eksperimentalnih metoda i sl. Programi i planovi
moraju biti fleksibilni i sa odreenim brojem izbornih predmeta.
2. Modernizacija izvoenja predavanja i vjebi uvoenjem savremenih
edukacijskih sredstava i tehnikih pomagala, raunalne i softverske tehnike.
3. Osiguranje savremene literature, asopisa i praktikuma vjebi kako bi se
postigao cilj da student nema samo zadatak da ui, ve da studira literaturu i
podruje iz sadraja nastavnih programa.
4. Formiranje modernih laboratorija sa najmodernijom laboratorijskom i mjernom
opremom za izvoenje laboratorijskih vjebi i eksperimentalnih istraivanja
studenata.
5. Ukljuivanje studenata u istraivake projekte i znanstvene teme u okviru kojih
trebaju raditi seminarske i diplomske radove. Preko odgovarajuih organa
Ministarstva za znanost osigurati da svaki fakultet bude nocioc nekoliko

47
 znaajnih istraivakih projekata na kojima bi bili ukljueni svi nastavnici i
asistenti, jer teko je razvijati nastavno-pedagoki rad predavakog kadra, a da
isti nije aktivno ukljuen u znanstveno istraivaki rad.
6. Preko Privrednih komora i poduzea na temeljima obostranog interesa ukljuiti
sve profesore, dr. i mr. u konkretne primijenjene i razvojne projekte bitne za
napredak Regije i drave. Nositelji istraivanja trebaju biti fakulteti, njihovi
instituti i zavodi. Fakulteti i privreda moraju napustiti pasivan odnos i ukljuiti
se i dinamian i koristan sistem saradnje, jer je to uvjet opstanka i jednih i
drugih.
7. Fakultet treba osmisliti i predloiti obrazovne programe za cjeloivotno uenje i
osvjeavanje znanja koje tokom vremena brzo zastarjeva i postaje
neupotrebljivo. Ovo je posebno potrebno imajui u vidu brzi razvoj
informatikih tehnologija i inteligentnih metoda i sistema. Dakle, treba definirati
obrazovni sistem koji e ljudima omoguiti uenje tokom cijelog ivota. Ovo
ostvarenje postalo je ve vaan uvjet privrednog razvitka i opstanka.
8. Postdiplomske studije treba inovirati i modernizirati i pribliiti ih pored
teorijskog i primijenjenom dijelu istraivanja. Gdje god je mogue izbjegavati
samo softversku interpretaciju kao dovoljnu za nivo magisterija i doktorata, ve
istraivanja temeljiti na modernoj eksperimentalno-mjerno-senzorskoj opremi.
To znai pored analitikih i raunarskih metoda primjenjivati i metode
modeliranja, simulacije potvrene primjenom eksperimentalnih metoda i tako
dobivenih rezultata.
9. Kod studenata sve vie razvijati smisao za istraivanje i vlastitu interpretaciju
problema i ukljuivati ga u aktivno razmiljanje. Teiti da student postane
istraiva, a ne samo pretraiva to danas nudi moderna elektronska
komunikacija. Dakle, postoji opasnost da odgojimo pretraivae, a ne istraivae
ukoliko na vrijeme ne inoviramo ne samo programe nego i organizaciju rada i
metodologiju znanstvenih i strunih istraivanja i radova.

48
 4. ISTRAIVANJE I RAZVOJ NA FAKULTETU

4.1. Uvod

Fakultetsko postojanje se bazira na jedinstvu naunog i nastavnog procesa kao

nezaobilaznoj vrijednosti. Fakultetski nastavnici istovremeno su naunici, jer se
Fakultet bez naune aktivnosti svodi na deskriptivnu, ponekad i interpretativnu kolu, s
velikom opasnou sadrajnog i procesualnog zastranjenja.
Fakultet kao ustanova gaji i proizvodi akademske vrijednosti koje se na opoj ljestvici
drutvenih vrijednosti tradicionalno postavljaju visoko. Velikim dijelom pozitivne se
akademske vrijednosti zasnivaju na pokretakoj snazi koju daju naune aktivnosti.
Fakultetska batina, fakultetska nezavisnost, fakultetska pouzdanost siguran je jamac za
podizanje i odgoj novih narataja intelektualaca, vrsnih profesionalaca, kvalitetnih
nosilaca drutva budunosti.

4.2. Sadanje stanje istraivanja

Nauna istraivanja izvan su sistemskog pristupa fakultetske organizacije i zasnovana

su na individualnom projektnom pristupu. Projektni pristup odrava i osigurava
minimalni razvoj akademskih jezgara, zbog ega se na Fakultetu susree mozaina slika
brojnih malih naunih jezgara. Stalni opi nedostatak jeste nesigurno i suboptimalno
finansiranje naunih istraivanja, ime je uveliko ogranien sistemski i
planski pristup istraivanjima.
Stanje istraivake opreme i laboratorija krajnje je nezadovoljavajue tako da
metodologija naunog istraivanja drastino zaostaje prema tehnolokim pomacima u
pojedinim naunim podrujima.
Odnos prema privrednim i drutvenim procesima u pruanju strunih, razvojnih i
primijenjenih istraivanja, rjeenja i ekspertiza naelno je odreen slabo propulzivnom
ekonomijom i estim drutvenim obrtima. Razvoj struka i fakultetski doprinos razvoju
struka limitiran je tim vanjskim iniocima. Osim slabosti privrede, u ponaanju drutva
na dravnoj razini moe se prepoznati stihijski pristup, ponekad voluntarizam prema
struci, nauci i Fakultetu. Nepostojanje strategije, te jo vie manjkavim provoenjem
zacrtanih smjernica, trajno se stvara i odrava nepovoljna klima za preuzimanje
kreativne uloge Fakulteta prema privredi i drutvu.
Istovremeno nauna istraivanja u zrelim drutvima ubrzano preuzimaju pokretaku
ulogu cijelih novih podruja, ili pak revitaliziraju tradicionalne struke i podruja ivota.
Veliki zahtjevi za visokostrunim profesionalcima ponekad pokreu negativne
migracijske trendove ime Fakultet postaje inkubator za razvoj drugih sredina i
drutava.
Isto tako, iskljuenost Fakulteta iz evropskih integracijskih tokova i nedae ratnih i
poratnih drutvenih uvjeta tokom proteklih deset godina pridonijele su stagnaciji uloge
Fakulteta u drutvu.
Dio naune i strune fakultetske javnosti jo uvijek izraava elemente autarhinosti i
ideologijske obojenosti. Pozivanje na nacionalnu posebnost ponekad slui kao uporite i
opravdanje za vlastitu izolaciju te za izbjegavanje usporedivosti i nezavisne mjerljivosti.

49
4.3. Opi ciljevi istraivanja:

- pojaanje naunog i strunog stvaralatva sadrajem, kvalitetom i obimom,

- sistemska ugradnja i promoviranje meunarodnih mjerila akademske
prepoznatljivosti u prosuivanju fakultetske naune aktivnosti
- pojaanje saradnje Fakulteta s javnim naunim institutima
- osiguravanje uvjeta za minimalnu naunu aktivnost fakultetskih nastavnika
- uravnoteeni razvoj naunih polja i grana s obzirom na postojei manjak ili viak
naunika i strunjaka te pojedinih podruja
- institucijski podsticaji projektima prijenosa znanja prema privredi te projektima
neposredne primjene znanja.

4.4. Strateki ciljevi istraivanja i razvoja

Senat integrisanog Fakulteta mora preuzeti odluivanje o zaposlenikim pitanjima i

zaposlenikoj politici unutar standardne univerzitetske autonomije.
Autonomno odluivanje o izboru i unapreenjima na razini Senata ne samo da moe
pokrenuti stvarnu strunu i naunu kompetitivnost ve moe pokrenuti i fakultetsko
shvaanje odgovornosti prema svojoj misiji i prema drutvu. Realizaciju naunih i
strunih projekata Fakultet e pospjeiti odreenim administracijskim zahvatima. U
poreenju s meunarodnim naunim i strunim projektima Fakultet mora autonomno
odluivati o dodatnim podsticajnim mjerama za njihovo ostvarivanje. U skladu s
koncepcijom jedinstva naunog i nastavnog rada valja osigurati optimalne uvjete
(ukljuujui finansiranje) za neposredno ukljuivanje studenata, posebno
postdiplomanata, u nauna i struna istraivanja.
Fakultet e od drave zahtijevati ukidanje carine i poreza na potroni nauni i struni
materijal i infrastrukturne elemente (hemikalije, instrumente, software itd.).Tim inom
drava bi odustala od tretiranja nauke i strunog razvoja kao potronje te dala ansu
neposrednim pozitivnim povratnim uincima fakultetske nauke i struke na razvoj
drutva.
Radi izbjegavanja negativnih uinaka male sredine valja uspostaviti sistem
meunarodnih recenzija (recenziranje projekata i programa). Fakultet e izraditi
Strategijske smjernice meunarodne fakultetske saradnje u podruju nauke, nastave i
prijenosa znanja. Takva postupanja, mjere i dokumenti imaju za cilj pojaanje
mobilnosti nastavnika i saradnika, poveanje akademske razmjene (sadrajno, razvojno
i u postupcima) te promovisanje meunarodne prepoznatljivosti fakulteta i sredine. U
punoj mjeri treba iskoristiti rad i dosadanja iskustva Centra za interdisciplinarne
postdiplomske studije Tehnikog fakulteta u Bihau, a vremenom
unaprijediti i proiriti rad ovog znaajnog Centra. Fakultet e se zaloiti za integrisanje
javnih naunih instituta u Fakultet radi proirenja baze ve izgraenih akademskih ljudi
i akademskih sadraja te radi neposrednog akademskog dobitka u naravi prostora i
funkcionirajuih laboratorija. Fakultet je voljan prihvatiti naune institute uz ove uvjete:
- prihvaanje uvjeta fakultetskog ivota i rada od naunog instituta,
- prihvaanje obaveze nadogradnje vlastite nastavnike djelatnosti i sudjelovanja u
dodiplomskoj nastavi iznad minimalnih optereenja,
- prihvaanje upravno-organizacionih i vlasnikih odnosa integrisanih Fakulteta,
- da su obezbjeena budetska sredstva za normalno funkcionisanje naunog
instistuta.

50
Tehniki fakultet se treba zaloiti za sistemsko osiguravanje (minimalnih) naunih
budeta za svakog univerzitetskog nastavnika. Takav minimalni fakultetski budet
pojedinci bi komplementirali s vlastitim ostvarenim projektima.
Unutar integrisanog Fakulteta treba utvrditi preklapanje, viak ili nerazvijenost
pojedinih podruja, polja i grana te uvesti podsticajne mjere odnosno mjere
preusmjeravanja.

51
5. INSTITUT TEHNIKOG FAKULTETA

5.1.U V O D

Moderna visokokolska nastava mainstva, a pogotovo nastava modernizirana

primjenom novih proizvodnih i informatikih tehnologija nije mogua bez
odgovarajuih laboratorija, praktikuma i savremene opreme. U tehniki
razvijenim sredinama tehniko-tehnolokom obrazovanju poklanja se velika
panja. Spoznaja da je znanje najznaajnija proizvodna snaga i pokreta
privrednog razvoja govori o potrebi da se nivou tehnikog znanja posveti vea
panja. Znaaj mainstva (proizvodnih tehnika, kibernetike, procesne tehnike
i automatizacije)n je u stvaranju novih vrijednosti ne samo u industriji
prerade i obrade materijala, ve i za razvoj drugih privrednih grana.
Mainstvo, danas, obuhvaa iroki dijapazon razliitih tehnika i tehnikih
sistema ukljuujui i nove inteligentne proizvodne sisteme, koji se najveim
dijelom projektuju i grade u okviru mainske proizvodnje, ali se primjenjuju
i u drugim organiziranim sistemima (poljoprivreda, rudarstvo, saobraaj,
procesna industrija, medicina, itd.).
Dinamian razvoj, u posljednjih dvadeset godina, inenjerskih nauka
proizvodnog mainstva, informatikih tehnologija, raunarske tehnike i drugih tehnikih
disciplina u tehnoloki razvijenim zemljama uslovljava velike tehnoloke promjene i
kod skupine manje razvijenih zemalja kojima pripada i R BiH. Potreba revitalizacije
procesa obrazovanja, modernizacije i revitalizacije tradicionalne industrije neminovno
zahtijeva osnivanje novih centara za razvoj i primjenu nauke i struke. Da se tom cilju
tei pokazuje i primjer osnivanja Tehnikog fakulteta u Bihau koji je u sastavu
Univerziteta u Bihau. Pred svaki novi fakultet se postavlja problem organizovanja
nastavno-obrazovnog procesa, to se uvijek manje ili vie uspjeno realizuje. Meutim,
pitanje organizovanja naunog rada, kao temelja razvoja i obrazovnog procesa daleko je
sloeniji i zahtijevniji u pogledu istraivake opreme, potrebnih sredstava i programa
istraivanja. Da se mislilo i na ovaj znaajan segment sveukupnog nastavno-obrazovnog
i naunoistraivakog procesa pokazuju Pravila fakulteta, gdje je lanom 21 odreno da
se naunoistraivaka djelatnost fakulteta ostvaruje putem posebne radne jedinice
Institut Tehnikog fakulteta Biha.
Razvojem Instituta Tehnikog fakulteta moi e se realizirati svlijedei poslovi:
Tehnoloko-ekonomska studija sa konstrukcijom finansiranja
Glavni mainsko-tehnoloki projekat
Izvedebeni energetski projekata
Odluke o obezbjeenju finansijskih sredstava i dokumentacija za izgradnju
objekta
Izbor izvoaa radova i ugovaranje radova i opreme
Montaa opreme i putanje u rad
Tehniki pregled i upotrebna dozvola

5.2.OSNOVNE PODLOGE ZA IZRADU KONCEPTA INSTITUTA

Za izradu koncepta Instituta TFB koritene su podloge, od kojih su osnovne:

52
 Pravila Tehnikog fakulteta Biha Univerziteta u Bihau u kojima je odreena
nastavnonauna djelatnost (plan nastave) i naunoistraivaka djelatnost koja se
ostvaruje putem Instituta TFB.
Pravila o radu Instituta TFB u kojima je odreena osnovna djaltnost Instituta.
Nastavni plan i program studija prvog i drugog stepena Tehnikog fakulteta u
Bihau, gdje su navedeni sadraji predavanja i vjebi sa fondom sati za odreene
predmete.
Podaci o slinim institutima i laboratorijama uu svijetu (Njemaka, Austrija,
Norveka, Hrvatska i Slovenija), te stanje opreme i laboratorija na nekim mainskim
fakultetima u R BiH.

Prema tome, pri predlaganju razvojne koncepcije Instituta TZFB koriteni su podaci iz
Pravila TFB i Pravila Instituta TFB, kao i odreena saznanja iz strukture i organizovanja
jednog broja domaih i stranih naunoistraivakih institucija i organizacija.

5.3.POLAZNE PRETPOSTAVKE ZA PROJEKTOVANJE MODELA

INSTITUTA

Eksplozivni razvoj tehniko-inenjerskih nauka, posebno mainskog inenjerstva, novih

proizvodnih i informatikih tehnologija uslovljava potrebu uvoenja znaajnih novina u
koncepciji organizovanja Instituta, definisanju istraivakih usmjerenja, sadraja rada,
te broja zavoda i laboratorija.
Polazne pretpostavke za projektovanje modela Instituta su svako dva osnovna uvjeta
koja proizilaze iz Pravila o radu Instituta TFB i Pravila fakulteta:
Zavod za ispitivanje materijala i Zavod za mjerenje su odreeni lanom 8. Pravila o
radu Instituta, to znai da je njihovo postojanje odreeno,
Planiranje ostalih zavoda i laboratorija nalazi svoje uporite u lanu 21. Pravila
fakulteta gdje se u okviru Instituta mogu formirati zavodi i laboratorije za ua
podruja naunoistraivakog rada.
Ostale pretpostavke i uslovi proizilaze iz potrebe da Institut bude savremena nauno-
istraivaka organizacija ne samo u podruju naunog rada ve i nastavno-obrazovnog.
Poznato je da su zavodi i laboratorije naune sredine od izuzetnog znaaja ne samo za
razvoj strunog i istraivakog rada ve i obrazovnog procesa.
Na temelju takvih saznanja definiraju se slijedea polazita za projektovanje modela
Instituta:
Studij proizvodnog mainstva sa smjerom proizvodne tehnike i kibernetike i
smjerom procesne tehnike treba laboratorijski podrati organizovanjem Zavoda za
proizvodne tehnike i kibernetiku i Zavoda za procesnu tehniku, termotehniku i
hidrauliku,
Grupu fudamentalnih predmeta: Eksperimentalna fizika, Tehnika mehanika,
Otpornost materijala, Mehanizmi, Mainski elementi, bitnih za studij mainstva
treba laboratorijski podrati organizovanjem Zavoda za mehaniku i mainske
konstrukcije,
Ostvariti bogatu kompjutersku osnovu svih zavoda i laboratorija bez obzira na
njihovu osnovnu programsku orijentaciju i djelatnost rada,
Laboratorijska baza je osnova obrazovanja u mainskom inenjerstvu, tako da
laboratorijska oprema, prostor, organizacija laboratorija i zavoda mora biti takva da
istovremeno zadovlji potrebe u podruju naunoistraivakog i nastavno-
obrazovnog rada

53
Djelatnost zavoda i laboratorija, prost i opremu treba tako programirati da sadri i
zadovolji slijedea osnovna podruja rada:
Nastavno-obrazovni rad u fazi pripreme i izvoenja vjebi,
Izrada seminarskih, diplomskih radova i drugih oblika radova, kako bi na ovaj nain
studenti sistemski i organizovano ulazili u istraivaki rad,
Naunoistraivaki rad, izrada magistarskih i doktorskih radova, izrada istraivakih
projekata i studija, istraivanje i razvoj novih postupaka obrade i tehnologija,
Struno-proizvodni i razvojni rad za potrebe proizvodnih i drugih organizacija,
projektovanje procesa, ureaja i obradnih sistema, atestiranje proizvoda, mjerenje i
kontrola proizvoda,
Ostali sadraji rada: informativni kursevi i seminari revitalizacije znanja i
permanentnog obrazovanja, organizovanje nauno-strunih skupova, specijalistikih
seminara za ua usmjrenja i odrena inenjerska podruja.

5.4. OSNOVNI CILJEVI RAZVOJA I OSNIVANJA INSTITUTA

Tehniki fakultet nije samo mjesto nastavno-obrazovnog rada ve i sredite generiranja

istraivakih projekata koji povezuju iroku strukturu industrije i drugih
naunoistraivakih organizacija, ime strateki utie na razvoj Unsko-Sanskog
Kantona i R BiH. Uspjeno i kvalitetno nije mogue realizovati ni jedan od navedena
dva osnovna zadatka fakulteta bez snane istraivake baze koju je jedino mogue i
ispravno organizovati u okviru laboratorija i zavoda. Osnivanjem TFB stvorena je puna
perspektiva za razvoj obrazovanja, nauke i struke u skladu sa potrebama sredine i ireg
okruenja, dok se osnivanjem Instituta stvaraju temeljni uslovi za kvalitetnije
obrazovanje studenata, povezivanje nauke i prakse, te za bri i kvalitetniji akok u
tehnoloki razvijeni svijet. Osnovni ciljevi osnivanja Instituta su:
formiranje laboratorija i zavoda bez kojih ne moe u tehnoloki razvijenim
sredinama da postoji ni jedan tehniki fakultet, a posebno ne fakultet proizvodnog
mainstva gdje su u zadnjih dvadeset godina ostvareni najvei prodori u novim
proizvodnim tehnologijama i informatikim tehnologijama upravljanja procesom
proizvodnje,
stvaranje laboratorijske i istraivake baze u cilju integracije nastavno-obrazovnog i
naunoistraivakog rada, saradnja sa industrijom i stvaranje potrebnih uvjeta za
organizovan naunoistraivaki i struni rad,
stvaranje uslova za intenzivan laboratorijski rad studenata koji je nezamjenjiv u
osavremenjavanju obrazovnog procesa, izradi seminarskih, diplomskih,
magistarskih i doktorskih radova,
razvoj kreativnih naunoistraivakih kadrova potrebnih za modernu proizvodnju, te
za revitalizaciju postojee proizvodnje kao i za implementaciju novih tehnologija pri
emu treba posebno tragati za talentima iz reda studenata u cilju formiranja nove
generacije naunih radnika za podruje proizvodnog i procesnog inenjerstva
neophodnih za budue promjene u industriji,
stvaranje multidisciplinarnih timo strunjaka i istraivaa u Institutu i strunih jezgri
u proizvodnji sposobnih za samostalno rjeavanje i voenje veoma sloenih
razvojnih programa i revitalizaciju konkretnih razvojnih projekata u industriji,
stvaranje institucionalnih veza izmeu fakulteta, instituta i istraivako-razvojnih
centara u privredi kako bi se oivio etverokut: obrazovanje-nauka-razvoj-
proizvodnja,

54
 da stvara i primjenjuje nova nauna znanja i tehnologije u domaoj industriji
osposobljavajui je za meunarodnu konkurenciju i saradnju.

5.5. OSNOVNA DJELATNOST INSTITUTA

Naunoistraivaka djelatnost na Tehnikom fakultetu u Bihau odvija se kroz Institut

koji je samostalna naunoistraivaka jedinica u okviru Fakulteta. Djelatnost Instituta
tako je koncipirana da se kroz Institut ukljue svi saradnici (nastavnici, asistenti,
tehniko osoblje) fakulteta kao i saradnici iz drugih organizacija u cilju unapreenja i
razvoja naunoistraivakog rada i rjeavanja struno-proizvodnih problema to bi
trebalo biti prilog primjeni dostignua naule i tehnike u praksi.
Programski zadaci Instituta su slijedei:
organizacija i obavljanje naunoistraivakog rada u skladu sa naunim
dostignuima u svijetu, potrebama razvoja drutva i privrede,
usavravanje i razvijanje metoda naunoistraivakog rada, sistematsko
usavravanje i praenje kadrova za samostalan naunoistraivaki rad,
organizacija stalnih i povremenih oblika strunog usavravanja i diseminacije znanja
(savjetovanja, simpoziji, seminari, kursevi i dr.),
suradnja sa drugim institutima i naunoistraivakim organizacijama na realizaciji
naunoistraivakih projekata, izvoenju odgovarajuih istraivanja, organizacija
nauno-strunih skupova te sudjelovanje u programima naunoistraivakog rada,
izrada investicionih elaborata, programa, studija i projekata za nove i postojee
proizvodne pogone, fabrike i sisteme,
izrada tehniko-tehnolokih programa revitalizacije postojee proizvodnje,
proizvoda, tehnologije i implementacije novih tehnologija i tehnolokih rjeenja u
proizvodnji,
projektovanje i konstrukcija novih maina, obradnih sistema, alata i ureaja, njihova
izrada, atestiranje, plasman i putanje u pogon,
projektovanje tehnolokih procesa, proizvodnih i organizacionih sistema,
projektovanje i ispitivanje proizvodne, transportne, procesne i energetske opreme,
ispitivanje i atestiranje proizvoda, prototipova i izdavanje odgovarajue
dokumentacije (atesti, certifikati i drugo),
projektovanje, upravljanje i osiguranje kvaliteta u proizvodnji,
obavljanje periodinih i drugih pregleda i ispitivanje sredstava za rad sa stanovita
produktivnosti, zatite na radu, buke i vibracija,
vrenje raunarskih, tamparskih i knjigovezakih usluga za potrebe
naunoistraivakog, strunog i nastavnog rada,
obavljanje laboratoriskih usluga (ispitivanja materijala sa i bez razaranja, mjerenje
naprezanja i optereenja, ispitivanje obradivosti materijala, zatita materijala,
procesna mjerenja, ispitivanje konstrukcija),
obavljanje proizvodnih usluga,
obavljanje i drugih poslova i zadataka u skladu sa zakonima (Zakon o univerzitetu,
Zakon o naunoistraivakoj djelatnosti i drugi).

55
5.6. ORGANIZACIJA INSTITUTA

Organizacija Instituta odreena je jednim dijelom iz postavljene organizacije fakulteta

(lan 13 do lana 27 Pravila fakulteta), drugim dijelom iz potreba odravanja vjebi
studenata i treim dijelom zbog razvoja naunoistraivakog rada na fakultetu, veze sa
proizvodnim organizacijama i drugim ustanovama. Institut TFB ima zajedniku slubu,
pet zavoda i u okviru zavoda odgovarajui broj laboratorija. Zajednika sluba se sastoji
od: optih, materijalno financijskih, tehnikih poslova, raunarskog centra i biblioteke.

5.6.1. Struktura zajednikih slubi zavoda i instituta

U tabeli 1. data je struktura zajednikih slubi i broj radnih mjesta koja bi se

popunjavala ovisno o potrebi i razvoju poslova Instituta.

Tabela 1. Struktura zajednikih slubi Instituta TFB

r/b ORGANIZACIJSKA RADNO MJESTO Br. rad.

JEDINICA mjesta
Referent optih poslova 1
Referent za saradnju sa privredom 1
1. Opti poslovi Referent nabave 1
Referent izdavake djelatnosti 2
Portir, telefonista 2
2. Finansijski poslovi Referent finansijskih poslova 1
Referent plana i analize 1
3. Tehniki poslovi Referent tehnikih poslova 1
Odravanje zgrade 1
4. Raunarski centar Sistem inenjer 1
Programer-operator 3
5. Biblioteka i Referent biblioteke i informatiar 1
informatika
Zajednike slube ukupno 16

5.6.2. Organizaciona ema Instituta

Zavodi su formirani na temelju lana 21. Pravilnika fakulteta, gdje se u okviru Instituta
mogu formirati zavodi i laboratorije za ua podruja naunoistraivakog rada, te lana
8. Pravilnika o radu Instituta. Naunoistraivake jedinice osnivaju se odlukom
Upravnog odbora fakulteta, kojim se utvruje djelatnost rada, organizacija uz
predhodnu analizu elaborata o opravdanosti osnivanja.
Zavodi su formirani po principu loginih nastavnih, naunih i tehnolokih cjelina s
osnovnim zadatkom da zadovolje pedagoke, strune i naunoistraivake potrebe.
Svaka laboratorija moe samostalno obaviti pedagoke i naunoistraivake zadatke
(vjebe studenata, seminari, praktini radovi, eksperimenti iz podruja naunih
disciplina, atestiranje i projektovanje procesa, ureaja i alata, itd), te glavninu irih
poslova uz saradnju sa ostalim laboratorijama. Prema tome zavodi i laboratorije ine
jedinstvenu cjelinu. Ovim se eljela pojednostaviti organizacija i rukovoenje
Institutom, kao i praenje rezultata rada svakog zavoda, svake laboratorije i svakog
pojedinca.

56
Postojanjem laboratorija u okviru zavoda, zavodi dobivaju istraivaku opremu,
djelatnost, kadrove i programirane radne zadatke, a da pri tome nije naruena cjelovitost
Instituta. Svi manje sloeni zadaci se obavljaju pojedinano ili timski u okviru jednog
zavoda, odnosno jedne laboratorije, dok se sloeniji zadaci obavljaju timski, pri emu se
timovi formiraju na nivou Instituta.
Ukoliko Institut, ne raspolae odgovarajuom opremom ili odreenim profilom
strunjaka, po pravilu koristi druge naunoistraivake ili druge organizacije, a u
istraivake timo ukljuuje strunjake i istraivae iz drugih instituta,
naunoistraivakih organizacija (projektne, razvojne, proizvodne i sl.).
Ovakvom organizacijom rada Institut je sposoban da rjeava i najsloenije istraivake,
razvojne, projektne i druge zadatke, koji prevazilaze mogunosti Instituta, bilo da su
vezani za nauno-struni kadar ili za specijalnu istraivaku opremu. Organizaciona
ema Instituta prikazana je na slici 1.

5.7. PREGLED ZAVODA, LABORATORIJA I NAUNIH DISCIPLINA

Djelatnost fakulteta obuhvata naunonastavni i naunoistraivaki rad. Naunonastavni

rad organizuje se kao dodiplomski (inenjeri, diplomirani inenjeri) i postdiplomski
(specijalisti mainstva, magistri i doktori nauka) studij.
Naunoistraivaka i druga djelatnsot obavlja se u zavodima fakulteta. Zavodi su tako
formirani da pokrivaju jednu (Zavod za ispitivanje materijala i Zavod za mjerenje i
mjernu tehniku) ili vie srodnih naunih disciplina (Zavod za proizvodne tehnike i
kibernetiku, Zavod za procesnu tehniku, termotehniku i hidrauliku i Zavod za mehaniku
i mainske konstrukcije). U okviru zavoda su laboratorije i odgovarajue naune
discipline. U laboratorijama postoji nauni, struno-tehniki i pomoni kadar. Struktura
zavoda Instituta i broj radnih mjesta po zavodima prikazan je u tabeli 2.

Tabela 2. Struktura zavoda Instituta TFB

Br. Naziv Zavoda Radno mjesto Br.rad.mj

ef zavoda 1
Nastavnici 2
1. Zavod za ispitivanje materijala Asistenti 2
Laboranti 2
Vanjski saradnici 6
ef zavoda 1
Nastavnici 9
2. Zavod za proizvodne tehnike i Asistenti 8
kibernetiku Laboranti 5
Vanjski saradnici 20
ef zavoda 1
Nastavnici 1
3. Zavod za mjerenje i mjernu Asistenti 1
tehniku Laboranti 2
Vanjski saradnici 5
ef zavoda 1
Nastavnici 7
4. Zavod za procesnu tehniku, Asistenti 5
termotehniku i hidrauliku Laboranti 3
Vanjski saradnici 11

57
 Zavod za tehniku mehaniku i ef zavoda 1
mainske konstrukcije Nastavnici 5
5. Asistenti 5
Laboranti 2
Vanjski saradnici 8
ef zavoda
Nastavnici
6. Zavod za informatiku Asistenti
Laboranti
Vanjski saradnici
ef zavoda
Nastavnici
7. Zavod za ispitivanje graevinskih Asistenti
materijala Laboranti
Vanjski saradnici
ef zavoda
Nastavnici
8. Zavod za ispitivanje tekstila i Asistenti
odjee Laboranti
Vanjski saradnici
ef zavoda
Nastavnici
9. Zavod za dizajn Asistenti
Laboranti
Vanjski saradnici

Slika 1. Organizaciona ema Instituta TFB

Pregled Zavoda i njihovih laboratorija, naunih podruja koja oni pokrivaju i broja
osoblja koje u njima radi dat je u tabeli 3.

Tabela 3. Pregled zavoda, laboratorija i naunih disciplina

B Naziv zavoda Nauna disciplina Naziv laboratorije Br. Br.

znanstv. pom. i
r. osob. t. osob.
1 2 3 4 5
1 Zavod za Klasini materijali; Laboratorija za
. ispitivanje Klasini i novi materijali, mehaniko
materijala Novi materijali ispitivanje metala
Laboratorija za
mehanika
ispitivanja 5 2
nemetala
Laboratorija za
metalografska 6*

58
 ispitivanja i
termiku obradu
2 Zavod za Alatne maine; Obrada Laboratorij za
proizvodne deformacijom i alatne tehnologije
tehnike i maine; Fleksibilni struganja i obradne
kibernetiku proizvodni i transportni sisteme
sistemi; Laboratorij za
Alatne maine I,II; tehnologije
Tehnologija deformacija; zavarivanja 18 5
Fleksibilni transportni Laboratorij za
sistemi; Organizaciono- automatizaciju i
informacioni sistemi; robotiku
Organizacija fleksibilnih
Laboratorij za
proizvodnih sistema,
raunarske
Upravljanje kvalitetom; 20*
tehnologije
Operaciona istraivanja u
CAD/CAP/CAM i
proizvodnim sistemima
upravljanje
CIM; Menadment;
proizvodnjom
Projektiranje pomou
raunala; Robotika;
Fleksibilni proizvodni
sistemi; Metode
CAD/CAM
3 Zavod za Mjerenje Laboratorij za
mjerenje i mjerenje, kontrolu i
mjernu atestiranje 3
tehniku proizvoda
Laboratorija za 5 2
mjerenje
naprezanja i
deformacija
konstrukc.
4 Zavod za Alternativni izvori Laboratorija za
procesnu energije; mehanika termotehniku i
tehniku, fluida; Termodinamika; termoenergetska
termotehniku Loita i pei; Toplotni postrojenja
i hidrauliku difuzioni aparati; Pumpe,
kompresori i ventilatori; Laboratorija za
Mehanike operacije i mehaniku fluida i
ureaji: Osnovi hidrauline maine
tehnolokih procesa i
postrojenja; Tehnika Laboratorija za 13 3
hlaenja; Postrojenja hemijska
hemijske industrije, postrojenja i 11*
procesna mjerenja
Postrojenja prehrambene
industrije; Ekonomika
energije i zatita okoline;
projektovanje opreme i
postrojenja;

59
5 Zavod za Eksperimentalna fizika; Laborat. za eksp.
tehniku Tehnika mehanika I, fiziku
mehaniku i Tehnika mehanika II,
mainske Konstruisanje pomou Labor. za tehn. 11 2
konstrukcije raunara CAD; mehaniku i
Otpornost materijala; otpornost 8*
Mainski elementi;
Vibracije; Konstruisanje; Laboratorij za
Mehanizmi mehanizme, main.
elemente i
konstrukc.
6 Zavod za
informatiku
7 Zavod za
ispitivanje
graevinskih
materijala
8 Zavod za
ispitivanje
tekstila i
odjee
9 Zavod za
dizajn

5.8. PODLOGE ZA IZRAUNAVANJE FONDA SATI RADA LABORATORIJA

I ZAVODA

5.8.1. Nastavno-nauni rad

Ukupni fond sati vjebi sastoji se iz auditornih, laboratorijskih i grafikih vjebi. Na

laboratorijske vjebe koje se izvode u laboratorijama zavoda odnosi se 20-80% ukupnog
fonda sati vjebi. Proraun optereenja laboratorija izvodi se pojedinano za svaku od
laboratorija. Polazni podaci za proraun optereenja laboratorija u podruju
nastavnonaunog rada su:
Nastavni predmeti i broj sati vjebi za svaki predmet. Potreban broj laboratorijskih
sati za odravanje vjebi odredi se prema izrazu:
Tv = k(t1g1 + t2g2 + ....+)

Gdje su:
k koeficijent iskoritenja ukupnog fonda sati laboratorijskih vjebi
(k = 0,2 do 0,8)
t1 = broj sati vjebi u semestru prema programu nastave za odgovorajui
predmet,
g1 = broj grupa studenata u odreenom semestru za odgovarajui
predmet.
Potrebno vrijeme za pripremu laboratorijskih vjebi odredi se prema tabeli 4.
Ovisno od broja grupa i broja sati vjebi u semestru, tako da je:
Tpv = k t1 kg1 + k t2 kg2 + ... +
Gdje je:

60
 Kg1 - koeficijent ovisan od broja grupa (tab.4), npr. za dvije grupe kg =
1,6 ili 160%.

U tabeli 4. prikazan je primjer odreivanja potrebnog vremena pripreme vjebi za

nastavni predmet sa 30 sati vjebi i broj grupa od 1 do 7.

Tabela 4. Vrijeme pripreme vjebi

I II III IV V VI VII
Broj sati vjebi (h) 30 30 30 30 30 30 30
Vrijeme pripreme u % po 100 60 30 15 10 0 0
grupi vjebe
Ukupno vrijeme pripreme u 100 160 190 205 215 215 215
% za broj grupa od 1 do 7
Vrijeme pripreme u satima po 30 18 9 4,5 3 0 0
grupi vjebe (h/grupi)
Ukupno vrijeme pripreme u 30 48 57 61,5 64,5 64,5 64,5
satima za broj grupa od 1 do
7

Broj grupa studenata dobije se na osnovu planiranog broja upisanih studenata u

odreenu godinu studija i broja studenata u jednoj grupi. Broj studenata u jednoj
grupi laboratorijskih vjebi odreen je nastavnim programom i iznosi 10 studenata
po jednoj grupi, tako da je broj grupa odreen prema tabeli 5.

Tabela 5. Broj grupa laboratorijskih vjebi studenata u odreenom semestru

Semest I II III IV V VI VII VIII IX

.
Br.grup 10 10 6 6 4 4 3 3 3
a

Potreban broj sati za seminarske i diplomske radove studenata odreuje se posebno za

svaku laboratoriju, a iznosi 5 do 10% od ukupnog godinjeg fonda sati odreene
laboratorije.

5.8.2. Nauno istraivaki rad

Potreban fond sati rada za programirane zadatke iz podruja naunoistraivakog rada

trebalo bi se odrediti na osnovu:
Broja specijalistikih, magistarskih i doktorskih radova i njihove potrebe za
koritenjem laboratorijske opreme,
Istraivakih zadataka, projekata i studija i broja potrebnih sati za eksperimentalni
dio istraivanja,
Samostalnih istraivakih zadataka i programa istraivanja.

Programirani zadaci se poznaju u realnom vremenu rada Instituta, ali ne i u vrijeme

projektovanja, to znai da se fond sati rada odredi na temelju preostalog broja sati, koji

61
se dobije kada se od ukupnog raspoloivog fonda sati oduzme broj sati potreban za
vjebe studenata, seminarske i diplomske radove.

5.8.3. Struno-razvojni rad

Potreban broj sati koritenja laboratorije u podruju struno-razvojnog rada odredi se na

osnovu konkretnih zadataka, kao to su: projektovanje, konstruisanje, ispitivanje,
atestiranje, izrada odreene dokumentacije, laboratorisjke usluge, organizovanje
strunih seminara i skupova, itd. Kako se ovi zadaci obino poznaju u vrijeme rada
Instituta, a ne i u vrijeme projektovanja to se fond sati rada odreuje posebno za svaku
laboratoriju na osnovu preostalog broja sati i procjene potrebnih sati.

5.8.4. Ostali sadraji rada

Pored nastavnonaunog, naunoistraivakog i struno-razvojnog rada laboratorije i

zavodi mogu imati i druge tzv. Neplanirane sadraje (usluge drugim organizacijama u
iznajmljivanju opreme, remont istraivake i druge opreme, podeavanje opreme, itd)
koji iznose do 10%.

5.9.ZAVOD ZA TEHNIKU MEHANIKU I MAINSKE KONSTRUKCIJE

5.9.1. Osnovna djelatnost zavoda

Zavod za mehaniku i mainske konstrukcije organizira svoju djelatnost u okviru tri

laboratorije:
Laboratorija za eksperimentalnu fiziku
Laboratorija za mehaniku i otpornost
Laboratorija za mehanizme, mainske elemente i konstrukcije.
Svaka laboratorija predstavlja naunonastavnu i tehniku cjelinu u okviru pripremnog
dijela studija.
Osnovni sadraj rada Zavoda sastoji se od izvoenja laboratorijskih vjebi za potrebe
predmeta: Eksperimentalna fizika, Tehnika mehanika, Otpornost materijala, Mainski
elementi, Mehanizmi, Vibracije, Konstruisanje pomou raunara, Metode konstruiranja
CAD/CAM, Optimizacija i numerike metode, te seminarski i diplomski radovi
studenata. U podruju naunoistraivakog rada Zavod izvodi fudamentalna i
primjenjena istraivanja, izrauje projekte, studije i analize primjenjujui savremene
matematike, numerike i eksperimentalne metode. Takoer izvodi analize naprezanja,
koncentracije naprezanja, optimizaciju mainskih elemenata, dinamike vibracije,
konstruiranje pomou raunara.

5.9.2. LABORATORIJA ZA EKSPERIMENTALNU FIZIKU

5.9.2.1. Osnovna djelatnost

Eksperimentalne analize i laboratoprijske vjebe za studente prvog i drugog stepena

studija mainstva. Laboratorija sarauje u multidisciplinarnim istraivanjima sa drugim
laboratorijama i zavodima u podruju fudamentalnih i primjenjenih istraivanja.

5.9.2.2. Nastavno-nauni rad

62
 Laboratorija za eksperimentalnu fiziku koristi se za odravanje laboratorijskih vjebi
studenata iz slijedeih predmeta:
- Eksperimentalna fizika, drugi stepen, I s.
- Eksperimentalna fizika, prvi stepen, I s.

5.9.2.3. Nauno-istraivaki rad

Fundamenatalna i primjenjena istraivanja iz podruja Eksperimentalne fizike.

5.9.2.4. Struni rad

Saradnja sa privrednim organizacijama i drugim ustanovama.

5.9.2.5. Laboratorijska oprema

Prenosni komplet za mjerenje vibracija i zvuka, tip 3511, sa 1 kompl.
priborom, Bruel-Kjaer
Utreaj za mjerenje zvunog nivoa, tip 2203 sa filterom 1616 i 2 kompl
kalibratorom zvunog nivoa 4230 Bruel-Kjaer
Digitalni frekventni analizator zvuka sza akustina ispitivanja i
istraivanja sa kompjuterom tip 2131, pisaem 2312 i ploterom 1 kompl
2308, Bruel-Kjaer
Ureaj za mjerenje zvune snage 1 kompl
Laboratorijski stol 2 kom
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 520 MB disk, VGA color 1 kom
Printer Epson LQ 1070+ 1 kom

5.9.3. LABORATORIJA ZA TEHNIKU MEHANIKU I OTPORNOST

5.9.3.1. Osnovna djelatnost

U podruju nastavnonaunog rada izvode se vjebe za studente prvog i drugog stepena
studija mainstva iz predmeta: Tehnika mehanika i Otpornost materijala. Fudamentalna
i primjenjena istraivanja naprezanja, dinamike i kinematike, mainskih elemenata,
koncentracije naprezanja, primjena numerikih metoda pri analizi naprezanja.
Interdisciplinarna primjena mehanike u medicini, ergonomiji, biomehanici, itd.

5.9.3.2. Nastavno-nauni rad

Laboratorija za mehaniku i otpornost materijala koristi se za odravanje laboratorijskih
vjebi studenata iz slijedeih predmeta:
- Tehnika mehanika I, I s.
- Tehnika mehanika II, II s.
- Otpornost materijala, II s.
- Tehnika mehanika I, prvi stepen, I s.
- Tehnika mehanika II, prvi stepen, II s.
- Otpornost materijala, prvi stepen, II s.

5.9.3.3. Nauno-istraivaki rad

Istraivanja u ortotropnim i anizatropnim materijalima metodama fotoelastinosti.
Optimizacija mainskih elemenata sa stajalita dinamike i vibracija. Primjena
numerikih metoda kod analize naprezanja. Izrada projekata i studija iz analize
naprezanja i deformacija metodama ravninske i prostorne fotoelasticimetrije.

63
5.9.3.4. Struni rad
Izrada projekata, studija i analiza za potrebe industrije i drugih organizacija. Seminari i
diseminacija znanja.

5.9.3.5. Laboratorijska oprema

Ureaj za odreivanje momenta inercije, 4 kom

Ureaj za odreivanje trenja 3 kom
Ureaj za odreivanje teita i sredita mase 2 kom
Dinamometri za mjrenje optereenja i naprezanja HBM 3 kom
Precizna vaga 1 kom
Stroj za balansiranje AM-10-15/38 VEB, Thukinger 1 kompl.
Industriewerke
Fotoelasticiometrijska mjerenja u ravninskoj i prostornoj 1 kompl.
fotoelistaciometriji za modelska ispitivanja i ispitivanja u
realnim konstrukcijama:
Polariskop TIEDMANN, A-340 sa kompletnim priborom 1 kompl
Optiki polariskop Photolastic, M-081 sa priborom 1 kompl.
Ureaj za izotravanje i umnoavanje izokroma 1 kompl.
Optiki ureaj za koso osvjetljavanje 1 kompl.
Ureaj za izradu ravninskih foto-elastinih modela 1 kompl.
Refleksioni polariskop Tiedmann sa priborom 1 kompl.
Laboratorijski stol 2 kom.
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 520 MB disk, VGA color) 1 kom.
Printer Epson LQ 1070+ 1 kom.

5.9.4. LABORATORIJA ZA MEHANIZME, MAINSKE ELEMENTE I

KONSTRUKCIJE

5.9.4.1. Osnovna djelatnost

Laboratorijske vjebe studenata prvog i drugog stepena studija mainstva, seminarski i
diplomski radovi, naunoistraivaki projekti, analize i studije naprezanja i optimizacije
mainskih elemenata.

5.9.4.2. Nastavno-nauni rad

Laboratorija za mehanizme, mainske elemente i konstrukcije se koristi za odravanje
laboratorijskih vjebi iz slijedeih predmeta:
Mainski elementi elementi, prvi stepen, III s.
Mainski elementi, III s.
Konstruisanje, VI s.
Mehanizmi, VI s.
Vibracije, IV s.
Optimizacija i numerike metode, IV s.
Konstruisanje pomou raunara CAD, prvi stepen, I s.
Konstruisanje pomou raunara CAD, I s.

64
 Metode konstruisanja CAD/CAM

5.9.4.3. Nauno-istraivaki rad

Istraivanje naprezanja mainskih elemenata i njihova optimizacija. Izrada
magistarskih i doktorskih radova. Izrada naunoistraivakih projekata.

5.9.4.4. Struni rad

Projektovanje i konstruisanje mainskih elemenata, ureaja, prenosnika i drugih
mainskih elemenata za potrebe industrije.

5.9.4.5. Laboratorijska oprema

Prenosni komplet za mjerenje vibracija i zvuka sa priborom tip 1 kompl.

3511, Bruel Kjaer
Mjera hrapavosti Tester T-5000, Hommelwerke 1 kom
Digitalni osciloskop 1182, SD 24 TDR, Tektronix 1 kom
Tenzometar tip 1516 sa priborom, Bruel-Kjaer 1 kom
Pisa nivoa tip 2305, Bruel-Kjaer 1 kom
Korelator i analizator SAI-42-A Honeywell 1 kom
Kalibrator tip 5351 SN, Klag Swiss 1 kom
Pojaalo tip 5001 SN, Klag Swiss 1 kom
Akcelerometar tip 808 A, Klag Swiss 1 kom
Dvokanalni magnetofon tip 7001, Bruel-Kjaer 1 kom
Analizator statistike raspodjele tip 4420, Bruel Kjaer 1 kom
Ureaj za mjerenje profila bregastih osovina, Carl Zeiss 1 kom
Razni modeli mehanizama 16 kom
Ureaj za statiko i dinamiko ispitivanje kliznih leaja 1 kom
Prednaposnki ureaj za ispitivanje zupanika 1 kom
Ureaj za ispitivanje punih prenosnika 2 kom
Ureaj za ispitivanje spiralnih i drugih opruga, Probat SF 2o1 sa 1 komplet
raunarom, Wolpert
Maina za statiko i dinamiko ispitivanje opruga Probat SF 1288, 1 komplet
na pritisak, zatezanje i savijanje, Wolpert
Sistem za dinamiko i statiko balansiranje maina, prenosni 1 komplet
komplet 5786(34513), Bruel-Kjaer
Vibratorski sistemi sa izmjenjivim glavama za pobudu 1 komplet
konstrukcija i za modelska ispitivanja, tip S 1445-1780 N, Bruel-
Kjaer
Laboratorijski stol 2 kom
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 520 MB Disk, VGA color) 2 kom
Ploter Roland DXY 800 1 kom
Matrini printer A3 1 kom

65
5.10. ZAVOD ZA ISPITIVANJE MATERIJALA

5.10.1. Osnovna djelatnost zavoda

Zavod za ispitivanje materijala svoju djelatnost izvrava u okviru tri laboratorije:

Laboratorija za mehanika ispitivanja metala
Laboratorija za ispitivanje nemetala
Laboratorija za metalografska ispitivanja i termiku obradu

5.10.2. LABORATORIJA ZA MEHANIKA ISPITIVANJA METALA

5.10.2.1. Osnovna djelatnost

Eksperimentalne analize, mehanika ispitivanja metala i laboratorijske vjebe za

studente prvog i drugog stepena studija mainstva. Laboratorija sarauje sa drugim
laboratorijama i zavodima, posebno sa Zavodom za proizvodne tehnike i kibernetiku u
podruju prerade metala i Zavodom za mehaniku i mainske konstrukcije u podruju
materijala za mainske konstrukcije.

5.10.2.2. Nastavno nauni rad

Laboratorija se koristi za odravanje laboratorijskih vjebi studenata iz predmeta:

- Klasini i novi materijali, prvi stepen, I s.
- Klasini materijali, I s.
- Novi materijali, V s.

5.10.2.3. Nauno-istraivaki rad

Istraivanja i mehanika ispitivanja klasinih i novih materijala. Usavravanje metoda

ispitivanja materijala. Izrada magistarskih i doktorskih radova, seminari, simpoziji i
diseminacija znanja iz podruja materijala. Izrada naunoistraivakih projekata.
Istraivanje troenja matzerijala i triboloke metode.

5.10.2.4. Struno-razvojni rad

Saradnja sa privrednim i drugim organizacijama po pitanju mehanikog ispitivanja

metala, atestiranja i izdavanja odgovorajuie dokumentacije. Supstitucija materijala u
cilju utede ili vie kvalitete proizvoda. Obavljanje laboratorijskih usluga za potrebe
privrede i drugih korisnika. Izrada tehniko-tehnolokih projekata revitalizacije
postojeih metalnih materijala kroz supstituciju i primjenu novih materijala.

5.10.2.5. Laboratorijska oprema

Hidraulina kidalica ZWICK 1475, 200 kN 1 kom

Ureaj za ispitivanje ilavosti 1 kom
Ureaj za ispitivanje tvrdoe DIA-Testor 7021,7521,Wolpert 1 komplet
ukljuujui i Wolpert software, ispitivanje tvrdoe: Vickers,
Brinell, Rockwell(Amsler Otto Wolpert_Werke GMBH)
Univerzalna kidalica Zwick 1474, 250 kN, sa raunarom PC i 1 komplet
Zwick software za obradu podatak

66
 Ureaj za ispitivanje na savijanje BA-III EH,PROBAT-Wolpert 1 kom
Kidalica za dinamiko zamaranje materijala 5900 kN 1 komplet
Laboratorijski stol 2 kom.
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 52 MB disk, VGA color) 1 kom
Printer Epson LQ 1070+ 1 kom

5.10.3. LABORATORIJA ZA ISPITIVANJE NEMETALNIH MATERIJALA

5.10.3.1. Osnovna djaltnost

Mehaniko ispitivanje nemetalnih materijala (plastine mase, polimeri, beton, kamen,

drvo, itd) za potrebe industrije, projektnih i drugih organizacija. Laboratorijske vjebe
studenata iz grupe predmeta: Klasini materijali, Klasini i novi materijali i Novi
materijali i to dijela koji se prema programu nastave odnosi na nemetalne materijale.
Vei dio rada ove laboratorije treba da se odnosi na usluge graevinskoj operativi s
obzirom na potrebu ispitivanja graevinskih i drugih nemetalnih materijala.

5.10.3.2. Nastavno-nauni rad

Laboratorija se koristi za odravanje laboratorijskih vjebi studenata iz predmeta:

- Klasini i novi materijali, prvi stepen, I s.
- Klasini materijali, I s.
- Novi materijali, V s.

5.10.3.3. Nauno-istraivaki rad

Usavrasvanje metoda ispitivanja materijala. Izrada naunih radova, diseminacija znanja

iz podruja nemetala. Izrada naunoistraivakih projekata, studija analiza.

5.10.3.4. Struno-razvojni rad

Saradnja sa privrednim organizacijama u podruju ispitivanja nemetalnih materijala,

atestiranje i supstitucija klasinih materijala novim. Izrada tehniko-tehnolokih
projekata i elaborata. Ispitivanje svojstava i rjeavanje strune problematike primjene
materijala.

5.10.3.5. Laboratorijska oprema

Kidalica 500 kN 1 kompl.

Ureaj za mjerenje tvrdoe 1 kom
Instrument za mjerenje poroznosti POROTEST, Erichsen 1 kom
Ureaj za ispitivanje materijala na drobljenje 1 kom
Ureaj za ispitivanje otpornosti na troenje Bauschinger 1 kom
Ureaj za ispitivanje betona smicanjem po Casagrandu 1 kom
Ureaj za ispitivanje na torziju nemetala 1 kom
Ureaj za ispitivanje na udar nemetala 1 kom
Ureaj za dinamiko ispitivanje nemetala 1 kom
Ureaj za ispitivanje nemetela na povienim temperaturama 1 kom
Laboratorijski stol 2 kom
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 520 MB disk, VGA color) 1 kom

67
 Printer Epson LQ 1070+

5.10.4. LABORATORIJA ZA METALOGRAFSKA ISPITIVANJA I TERMIKU

OBRADU

5.10.4.1. Osnovna djelatnost

Metalografska ispitivanja metala za potrebe industrije, izrada diplomskih, magistarskih,

doktorskih i seminarskih radova. Odravanje laboratorijskih vjebi studenata iz grupe
predmeta: Klasini materijali, Klasini i novi materijali i Novi materijali, i to dijela koji
se odnosi na strukturnu grau materijala i termiku obradu. Ispitivanje postupaka
termike obrade i svojstava termiki obraenih metalnih proizvoda.

5.10.4.2. Nastavno-nauni rad

Laboratorija koja se koristi za odravanje laboratorijskih vjebi studenata iz predmeta:

- Klasini i novi materijali, prvi stepen, I s.
- Klasini materijali, I s.
- Novi materijali, V s.

5.10.4.3. Nauno-istraivaki rad

Metalografska ispitivanja metala sa usavravanjem metoda i postupaka ispitivanja.

Izrada magistarskih i doktorskih radova, seminari, simpoziji i diseminacija znanja iz
podruja materijala. Izrada nauno-istraivakih projekata iz podruja termike obrade i
strukture materijala.

5.10.4.4. Struno-razvojni rad

Saradnja sa privrednim i drugim organizacijama iz podruja ispitivanja strukture metala

i termike obrade, atestiranja i izdavanja odgovorajue dokumentacije. Supstitucija
materijala u cilju utede ili vie kvalitete proizvoda. Obavljanje laboratorijskih usluga za
potrebe privrede i drugih korisnika. Izrada tehniko-tehnolokih projekata revitalizacije
postojeih metalnih materijala kroz supstituciju i primjenu novih materijala.

5.10.4.5. Laboratorijska oprema

Ureaj za indukciono kaljenje Peddinghaus 1 kompl.

Pe za plinsko cementiranje Borel, sa regulacijom ugljinog 1 kompl.
potencijala Carbomaag
Vakumska pe Ipsen 1 kompl.
Elektronski mikroanalizator JXA-50A 1 kompl.
Scanning fluorimetar 1 kom.
Oprema za Spectograf PG-2 Zeiss 1 kompl.
Elektronski procesor za obradu i pohranjivanje podaka analiza 1 kompl.
Metalografski mikroskopm Neophot, Carl Zeiss 1 kompl.
Ureaj za mehaniko bruenje i poliranje uzoraka 1 kompl.

68
 Ureaj za odrezivanje uzoraka Minocesor 2 1 kompl.
Ureaj za elektrolitiko poliranje uzoraka Elypovist 1 kompl.
Visokovakimski ureaj za naparanje HBA 1 1 kompl.
Raunar PC Pentium (Ram 16 MB, 520 MB disk, VGA color) 1 kom.
Printer Epson LQ 1070+ 1 kom.
Kada za kaljenje u tenosti 1 kom.
Laboratorijski stol 2 kom

5.11. ZAVOD ZA PROIZVODNE TEHNIKE I KIBERNETIKU

5.11.1. Osnovna djelatnost zavoda

Zavod za proizvodne tehnike i kibernetiku programiranu djelatnost organizira u okviru

slijedeih est laboratorija:
Laboratorija za tehnologije struganja i obradne sisteme
Laboratorija za tehnologije deformiranja i obradne sisteme
Laboratorija za tehnologije zavarivanja
Laboratorija za proizvodne sisteme i organizaciju
Laboratorija za automatizaciju i robotiku
Laboratorija za raunarske tehnologije CAD/CAPP/CAM i upravljanje
proizvodnjom
Svaka od laboratorija predstavlja nauno-nastavnu i tehnoloku cjelinu u okviru smjera i
Zavoda proizvodne tehnike i kibernetike. U okviru zavoda i njegovih laboratorija izvode
se laboratorijske vjebe studenata, eksperimenti i ispitivanja iz seminarskih i diplomskih
radova, kao i organizirani oblici permanentnog obrazovanja.
Naunoistraivaka djelatnost laboratorija Zavoda obuhvata tehnologije skidanjem
strugotine, deformacijom, zavarivanjem, obrade u toplom i hladnom stanju,
konvencionalne i nove tehnologije, ukljuujui i fleksibilne, kompjuterske tehnologije-
CIM, sisteme automatizacije i robotizacije, informacione sisteme, upravljanje
kvalitetom proizvoda, menadment, itd., to su temelji moderne i profitabilne
proizvodnje. Takoer, naunoistraivaka djelatnost ukljuuje realizaciju irokog
spektra naunoistraivakih zadataka u podruju proizvodnih tehnika i kibernetike.
Struno-razvojni i proizvodni rad podrazumjeva veoma iroku saradnju sa industrijom
prerade metala i nemetala, metalopreraivakom industrijom, industrijom prerade
drveta, industrijom iroke potreonje, vojnom industrijom i drugima.

5.11.2. LABORATORIJA ZA TEHNOLOGIJE STRUGANJA I OBRADNE

SISTEME

5.11.2.1. Osnovna djelatnsot

Organizira i izvodi laboratorijske vjebe studenata i laboratorijska ispitivanja iz

podruja seminarskih i diplomskih radova. Laboratorija sarauje sa industrijom prerade
metala u podruju naunoistraivakog i struno-proizvodnog rada. Organizira seminare
i diseminaciju znanja iz novih i nekonvencionalnih postupaka obrade, te izradu
magistarskih i doktorskih radova.

5.11.2.2. Nastavno-nauni rad

69
U nastavno naunom procesu organizira se i izvode laboratorijske vjebe studenata iz
predmeta:
Alatne maine I, V i VI s.
Alatne maine, prvi stepen, III s.
Fleksibilni proizvodni sistemi, IX s.
Fleksibilni proizvodni i transportni sistemi, III s.

5.11.2.3. Nauno-istraivaki rad

Realizacija nauno istraivakih zadataka u skladu sa tehnolokim razvojem tehnologije

obrade struganjem u svijetu, potrebama razvoja i unapreenja domae proizvodnje.
Transfer strane tehnologije i njena implementacija u proizvodnji. Saradnja sa drugim
nauno istraivakim organizacijama po pitanju koritenja istraivake opreme, kadrova
i zajednikog sudjelovanja na istraivakim projektima. Usavravanje i razvoj kadrova
kroz specijalistike, magistarske i doktorske radove organizuje diseminaciju znanja,
seminare i naune skupove.

5.11.2.4. Struno-proizvodni i razvojni rad

Projektovanje tehnolokih procesa obrade, alata i obradnih sistema. Izrada tehniko-

tehnolokih programa i projekata revitalizacije tehnologije i proizvodne opreme i
implementacija novih tehnologija u proizvodnji. Organizovanje strunih skupova i
seminara.

5.11.2.5. Laboratorijska oprema

CNC univerzalni strug USCI-EMAG 1 kompl.

CNC strug EMCO turn 360 1 kompl
Trokomponentni mjera sile rezanja Sandvik 1 kompl.
Oprema za modalnu analizu (Schlumberger i Buel-Kjaer) alatnih 1 kom.
maina
Oprema za ispitivanje habanja alata radioaktivnim metodom 1 kompl.
Optika podiona glava 1 kompl
CNC glodalica MH 400 P, Maho 1 kompl.
Stubna builica Maho 1 kompl.
Brusilica za kruno bruenje 1 kompl
Kratkohodna rendisaljka 1 kompl.
Brusilica za otrenje alata 1 kompl.
FMS modul EMCO turn 360 sa portalnim ureajem, traverzom i 1 kompl.
upravljakom jedinicom SINUMERIK
Vertikalni obradni centar EMCO-VMC-300 1 kompl.
Mjerna oprema za mjerenje dimenzija 2 kompl.
Mjerna oprema za mjerenje hrapavosti obraene povrine 1 kompl.
Hidraulina trana pila 1 kom.
Garniture reznih alata 8 kompl.
Visoki regali za alate 5 kom.
Radni stolovi 6 kom.
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 520 MB disk, VGA color) 1 kom.
Printer Epson LQ 1070+ 1 kom.

70
5.11.3. LABORATORIJA ZA TEHNOLOGIJE DEFORMIRANJA I OBRADNE
SISTEME

5.11.3.1. Osnova djelatnost

Laboratorijske vjebe studenata, seminarski i diplomski radovi iz podruja tehnologije

deformisanja, maina i alata. Istraivanja procesa obrade, novih metoda i postupaka
obrade, tribolokih procesa obrade deformiranjem, alata i obradnih sistema. Transfer
stranih tehnologija i njena implementacija u proizvodnji uz zahtjeve profitabilnosti,
primjene i razvoja domaih znanja. Organizacija nauno-strunih skupova, seminara i
drugih oblika diseminacije znanja. Usavravanje kadrova kroz izradu magistarskih i
doktorskih radova. Saradnja sa privredom i drugim organizacijama po pitanju
unapreenja procesa, razvoja proizvodnje i obradnih sistema.

5.11.3.2. Nastavno-nauni rad

Laboratorija organizira i izvodi laboratorijske vjebe studenata iz predmeta:

Tehnologija deformacija, V s.
Alatne maine II, VII s.
Obrada deformacijom i alatne maine, prvi stepen, III s.
Fleksibilni proizvodni sistemi, IX s.

5.11.3.3. Nauno-istraivaki rad

Razvijanje proizvodnih tehnika obrade deformiranjem alata i obradnih sistema.

Istraivaki projekti, studije i analize unapreenja domae proizvodnje i implementacija
novih i revitaliziranih tehnologija. Organizovanje seminara, naunih skupova iz
podruja transfera novih tehnologija i primjene visokih tehnologija. Usavravanje
kadrova kroz specijalistike, magistarske i doktorske radove.

5.11.3.4. Struno-proizvodni i razvojni rad

Projektovanje procesa obrade, proizvodnih i organizacionih sistema, konstrukcija alata i

novih obradnih sistema. Izrada tehniko-tehnoloke dokumentacije revitalizacije
proizvoda, tehnologije, proizvodne opreme. Izrada investicionih elaborata.
Organizovanje diseminacije znanja, strunih skupova i seminara.

5.11.3.5. Laboratorijska oprema

Laboratorijska hidraulina presa za hladnu obradu, tip PP 315, 1 kompl

SACK-Kiesselbach
Maina za simultano ispitivanje dubokog izvlaenja lima, 1 kompl
Erichsen
Ekscentar presa tip B, 500 kN, Willy Helmerding GmbH 1 kompl
Sistem za mjerenje utroene energije plastinog oblikovanja;
klizna glava SK 12 momentni dava T3, mjerni sistem tip BLM 1 kompl
(mjerni transmiter MT, baterijska kutija, prijemo pojaalo EV
2510 A), optiki dava, HBM

71
 Sistem za mjerenje optereenja deformacionih maina:UPM-100, 1 kompl
UMH-moduli, DMC 9012 A-digitalni mjerni pojaiva, DMV-
modul, HBM
Software paket BEAM za DMC 9012 A i BEAM/UPM 100 2 kom.
software paket za BEAM i UPM, HBM
Raunar, tip MC (machintosh) II CX/2F40 sa procesorima MC 1 kompl
68030 i MC 68882, 16 MB RAM i disketa 2,5'', software paket za
raunar
Skener, Hewlett-Packard 1 kom
Mjerni davai sile i pritiska, HBM 6 kom
Printer Epson LQ 1070+ 1 kom
Plastomjer za mjerenje plastinosti materijala, Seteram 1 kom
Ureaj za elektro-hemijsko nanoenje deformacionih mrea 1 kompl
Ureaj za mjerenje debljine kod probe lima VBM 1063/EFS3- 1 kompl
SU/MT, F. Vollmer,
Ureaj za mjerenje ovalnosti plastino oblikovanih profila 1 kompl
VUD/VGM 81 E/SU/FS5, F. Vollmer
CAD/CAM software za plastino oblikovanje (savijanje, duboko 5 kom
izvlaenje, kovanje, valjanje, izvlaenje profila),
Univerzalna laboratorijska linija sa tri tehnoloka modula za
istraivanje procesa valjanja, izvlaenja i kombiniranih procesa
plastinog oblikovanja, tip ULL 3/150 (davai sile, snage, 1 kompl
momenta, brzine, kompjutersko upravljanje, raunar i ploter)
krajinametal - HBM Siemens
Specijalni software za modeliranje alatnih mainaa 1 kom
Fleksibilna presa, Domeco Besancon 1 kom
Radni stol 5 kom
Visoki regali za alate 4 kom
Garniture standardnih alata 5 kompl.

5.11.4. LABORATORIJA ZA PROIZVODNE SISTEME I ORGANIZACIJU

5.11.4.1 Osnovna djelatnost

Organiziranje i izvoenje laboratorijskih vjebi iz predmeta: Organizaciono

informacioni sistemi, Organizacija fleksibilnih proizvodnih sistema i Upravljanje
kvalitetom. Saradnja sa privrednim i drugim organizacijama u podruju
naunoistraivakog i struno-proizvodnog rada. Organizacija svih oblika
permanentnog obrazovanja i usavravanja.

5.11.4.2. Nastavno-nauni rad

Laboratorija organizira i izvodi laboratorijske vjebe iz predmeta:

Organizaciono informacioni sistemi, VII s.
Organizacija fleksibilnih proizvodnih sistema, VII s.
Upravljanje kvalitetom, IX s.

5.11.4.3. Nauno-istraivaki rad

72
Istraivanja i studije iz podruja proizvodnih sistema i organizacije fleksibilne
proizvodnje. Analiza stanja proizvodnih procesa, projektovanje novih proizvodnih,
informacionih i fleksibilnih sistema i njihova realizacija. Usavravanje kadrova kroz
disemninaciju znanja i izradu magistarskih i doktorskih radova. Istraivanje
organizacionih struktura i utjecaji na realciju sistem-okolina, analiza meuzavisnosti i
simulacija procesa.

5.11.4.4. Struno-razvojni rad

Izrada projekata, analiza i studija unapreenja organizacije proizvodnje, upravljanje

kvalitetom i razvojem informacionih sistema. Saradnja sa privrednim i drugim
organizacijama. Istraivanje parametara efektivnosti, operativne gotovosti, pouzdanosti
i funkcionalne podobnosti proizvodnih sistema na osnovu slike stanja realnih sistema
proizvodnje.

5.11.4.5. Laboratorijska oprema

Video tehnika za snimanje i analizu procesa obrade 1 kompl

Profesionalna video kamera SONI BVP-30 1 kompl
Simulacija software procesa proizvodnje 2 kom
Mjerni sistemi za analizu i studiju vremena rada 2 kom
Sistem za obuhvatanje proizvodnih podataka, modularna 1 kompl
struktura-Kienzle 1620
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 520 MB disk, VGA Color) 1 kom
Printer Epson LQ 1070+ 1 kom
Radni stolovi 5 kom

5.11.5. LABORATORIJA ZA AUTOMATIZACIJU I ROBOTIKU

5.11.5.1. Osnovna djelatnost

Laboratorijske vjebe studenata, seminarski i diplomski radovi iz podruja

automatizacije i industrijske robotike. Istraivaki i razvojni rad i saradnja sa
privrednim i drugim organizacijama.

5.11.5.2. Nastavno-nauni rad

Laboratorija priprema i izvodi vjebe studenata iz predmeta:

Robotika, VII s.
Elektrotehnika i elektronika, prvi stepen III s.
Elektrotehnika i elektronika, III s.
Fleksibilni transportni sistemi, VIII s.

5.11.5.3. Nauno-istraivaki rad

Razvoj tehnika i sistema automatizacije. Istraivanje i primjena robotike u proizvodnim

sistemima. Razvoj fleksibilnih i transportnih sistema. Usavravanje kadrova kroz
specijalistuike, magistarske i doktorske radove.

73
5.11.5.4. Struno-razvojni rad

Projektovanje sistema automatizacije, implementacije robotike u industriji, razvoj

fleksibilnih transportnih sistema. Uvoenje automatizacije u procese proizvodnje i
montae.

5.11.5.5. Laboratorijska oprema

Regulacijski objekat sa kombiniranim pneumatskim i elektrinim 1 kom.

upravljanjem
Upravljaki sistem FESTO-FPS 1 kompl.
Procesno raunalo za obradu procesnih podataka i voenje 1 kom
procesa
Elementi automatizacije (cilindri jednostranog i dvostranog 1 kompl
djelovanja, ventili, memorijske jedinice taktnog stepena, elementi
za vezu
Univerzalni mjerni instrumenti 4 kom
Mjerni mostovi, Thompsonov most, Wheastoneov most 2 kom
Glavni razvodni ormar sa galvanskim odvojenim izvorom najanja 1 kom
Osciloskop 1 kom
Izvori promjenljivih frekvencija 2 kom
Regulacioni transformatori 2 kom
Istosmjerni elektromotor za glavno kretanje alatne maine 1 kom
Asinhroni elektromotor za glavni pogon alatnih maina 1 kom
Tranzistorski regulatori brzine, MIKROVERT-D-servo pogon 2 kom
BGS3,
Potpuno digitalizirani pogonski sistem 1 kom
Pogonski sistem sa strujnim pretvaraem 1 kom
Programbilni automat za razliite nivoe automatizovanog 1 kom
upravljanja alatnih maina (procesor, ulazni i izlazni modul,
upravljaki program)
Inteligentni AC-glavni pogon sa asinhronim motorom 1 kompl
Radni stolovi 2 kom
Visoki regali za komponente 3 kom
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 52 MB disk, VGA color 1 kom
Printer Epson LQ 1070+

5.11.6. LABORATORIJA ZA RAUNARSKE TEHNOLOGIJE

CAD/CAPP/CAM I UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM

5.11.6.1. Osnovna djelatnost

Laboratorijske vjebe studenata, seminarski i diplomski radovi. Seminari disemninacije

znanja za potrebe privrednih i drugih organizacija. Istraivanje i razvoj CIM sistema i
uvoenje u proizvodnji

5.11.6.2. Nastavno-nauni rad

U okviru laboratorije CIM izvode se laboratorijske vjebe iz predmeta:

74
 Projektiranje pomou raunara, prvi stepen, III s.
Menadment, prvi stepen, IV s.
CIM, IX s.
Operaciona istraivanja i teorija informatike u proizvodnom sistemu, IX s.

5.11.6.3. Nauno-istraivaki rad

Istrauje i primjenjuje raunarske tehnologije CAD/CAPP/CAM sa ciljem razvoja

kompjuterskog integrirane proizvodnje, kao temelja moderno organiziranih poslovnih
sistema. Razvija i primjenjuje operaciona istraivanja i informatiku u tehnolokim i
proizvodnim sistemima,. Te proizvodni i tehnoloki menadment.

5.11.6.4. Struno-razvojni rad

Projektovanje upravljanja procesom proizvodnje pomou raunara, sistema informatike

i menadmenta. Revitalizacija postojeih sistema upravljanja u proizvodnom sistemu.
Uvoenje CIM sistema u proizvodnju.

5.11.6.5. Laboratorijska oprema

Programsko radno mjesto RAMP za pripremu programa za 1 kompl

numeriko upravljanje alatnih maina, Hanywell
Diseminacioni praktikum za CAM tehnologiju (EMCO), CNC
strug, CNC glodalica, builica, robot RM 591, magacin 1 kompl
pripremaka, magacin izradaka, upravljaki modul za: robot CAM
1, glodanje MCAM, struganje TCAM
Programska radna mjesta za diseminaciju znanja, EMCO CNC, 1 kompl
pet programskih mjesta
EMCO DRAFT CAD/CAM visokih performanci konstruiranja i 1 kompl
tehnolokog sistema za struganje i glodanje
Radni stolovi 4 kom
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 520 MB disk, VGA color) 1 kom
Printer Epson LQ 1070+ 1kom

5.11.7. LABORATORIJA ZA TEHNOLOGIJE ZAVARIVANJA

5.11.7.1 Osnovna djelatnost

Prema postojeem nastavnom programu studija na tehnikom fakultetu u Bihau ne

postoji nastavni predmet iz predmeta postupaka obrade zavarivanjem. Kako se ova
nastavna disciplina izuava na svakom fakultetu gdje postoji usmjerenje ili odsjek
proizvodnog mainstva i kako nema proizvodnog pogona mainske proizvodnje gdje ne
postoji primjena tehnologije zavarivanja, spajanja ili navarivanja, to je bio dovoljan
razlog da se u okviru Zavoda za proizvodne tehnike i kibernetiku projektuje i
Laboratorija za zavarivanje. S obzirom da se ova laboratorija za sada ne moe koristiti u
nastavno-naunom procesu planira se njeno koritenje u podruju nauno-istraivakog
rada (projekti, studije, specijalizacije, izrada magistarskih i doktorskih radova, itd.),
struno-proizvodnog rada (atestiranje i ispitivanje zavarenih spojeva, projektovanje

75
tehnologije zavarivanja, rjeavanje tekuih tehniko-tehnolokih problema u
proizvodnji, itd.), te obrazovanja i usavravanje zavarivaa (kursevi i seminari). Prema
tome djelatnost laboratorije se programira u podruju:
Permanentnog obrazovanja i usavravanja kroz organizovanje seminara,
diseminacije znanja (procesi obrade, kvaliteta zavarenih spojeva, atestiranje i
ispitivanje),
Nauno-istraivake djelatnosti (izrada specijalistuikih, magistarskih i
doktorskih radova, projekata i studija),
Struno-proizvodnog rada za potrebe proizvodnje (projektovanje tehnologije i
postupaka, ispitivanja, ispitivanje i atestiranje zavarenih spojeva, ispitivanje
strune sposobnosti zavarivaa, ispitivanje opreme za zavarivanje, ispitivanje
zavarljivosti materijala).

5.11.7.2. Laboratorijska oprema

Kabinet za zavarivanje sa kompletnom opremom, broj kabina od 6

do 10
Aparat za zavarivanje pod zatitnom atmosferom-MIG postupak 1 kompl
Aparat za zavarivanje pod zatitnom atmosferom-TIG postupak 1 kompl
Ureaj za ultrazvuno ispitivanje defekta upljina, naprslina u 1 kompl
materijalu, defektoskop UDP-2, ISKRA
Oprema za radiografiju i gamagrafiju za otkrivanje defekta u 1 kompl
unutranjosti materijala
Ureaj za elektrootporno zavarivanje 1 kompl
Ureaj za zavarivanje plazma postupkom 1 kompl
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 520 MB disk, VGA color) 1 kom
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 520 MB disk, VGA color) 1 kom
Printer Epson LQ 1070+ 1 kom

5.12.2. ZAVOD ZA PROCESNU TEHNIKU, TERMOTEHNIKU I

HIDRAULIKU

5.12.2.1. Osnovna djelatnost

Djelatnost zavoda se organizira i izvodi u okviru tri laboratorije:

Laboratorija za termotehniku i termoenergetska prostrojenja
Laboratorija za mehaniku fluida i hidrauline maine
Laboratorija za hemijska postrojenja i procesna mjerenja
Svaka od laboratorija predstavlja nauno-nastavnu i tehniku cjelinu u okviru
zajednikih predmeta proizvodnog odsjeka i smjera procesne tehnike. Osnovna
djelatnost Zavoda je u podruju nastavno-naunog rada (priprema i izvodi vjebe
studenata, seminarske i diplomske radove), nauno-istraivakog rada (istraivanja i
projekti iz podruja rada laboratorija, magistarski i doktorski radovi) i struno-
razvojnog rada (saradnja sa privrednim i drugim organizacijama na projektovanju,
nadzoru i izvoenju postrojenja procesne tehnike).

5.12.2.2. Nastavno-nauni rad

76
U laboratoriji za termotehniku i termoenergetska postrojenja izvode se laboratorijske
vjebe za slijedee predmete:
Alternativni izvori energije, prvi stepen, III s., IV s.
Alternativni izvori energije, VII s., VIII s.
Termodinamika, V s., VI s.,
Loita i pei, VII s., VIII s.
Ekonomika energije i zatita okoline, IX s.,
Tehnika hlaenja, VIII s., IX s.
Projektovanje opreme i postrojenja, IX s.
Toplotni i difuzioni aparati, VII s.

5.12.2.3. Nauno-istraivaki rad

Relaizacija nauno-istraivakih zadataka iz podruja: termotehnike, termoenergetike,

novih izvora energije. Zatite okoline, tehnike hlaenja i projektiranja opreme i
postrojenja. Rezultati istraivakog rada su projekti, studije, specijalistiki i drugi
radovi.

5.12.2.4. Struno-razvojni rad

Projektovanje opreme i postrojenja procesne tehnike. Atestiranje energetskih maina,

termotehnikih aparata i procesne opreme. Saradnja sa privrednim i drugim
organizacijama. Nadzor, odravanje, mjerenje, ekspertize i izvoenje radova.

5.12.2.5. Laboratorijska oprema

Ispitna stanica za istraivanja, ispitivanja i mjerenja elemenata za 1 kompl

koritenje alternativnih izvora energije (sunani kolektori,
akumulatori topline, manje dizalice topline i sl.),
Otvorena kabina za ispitivanje i atestiranje grejnih tijela i 1 kompl
radijatora
Elektronini bezkontaktni instrument za mjerenje i registraciju 1 kompl
temperature, Spectratemp-tip ST 800, Beta
Instrument za mjerenje temperature i brzine u graninom sloju, 1 kom
DISA
Ispitna linija (tunel) za izmjenjivae topline i termika ispitivanja 1 kom
Instrument za mjerenje toplinske vodljivosti, Feinmechanik 1 kom
Kalorimetriski agregat 1 kom
Kalorimetar Junkers 1 kom
Konvencionalni instrumenti: termometri, manometri, higrometri, 15 kom
anemometri, pirometri
Rashladni ureaj 1 kom
Rashladna komora 1 kom
Radni stolovi 2 kom
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 520 MB disk, VGA color) 1 kom
Printer Epson LQ 1070+ 1 kom

5.12.3. LABORATORIJA ZA MEHANIKU FLUIDA I HIDRAULINE

MAINE

77
5.12.3.1. Osnovna djelatnost

Laboratorijske vjebne satudenata prvog i drugog stepena studija iz Mehanike fluida i

Hidraulinih maina. Istraivanja iz podruja mehanike fluida i hidraulinih maina.
Projekti, studije i analize za potrebe privrednih i drugih organizacija. Simulacije
dinamikog ponaanja hidromotora i drugih hidro sistema na raunaru.

5.12.3.2. Nastavno-nauni rad

U laboratoriji za mehaniku fluida i hidrauline maine izvode se laboratorijske vjebe iz

slijedeih predmeta:
Mehanika fluida, prvi stepen IV s.
Mehanika fluida, V s.
Pumpe, kompresori i ventilatori, VII s.

5.12.3.3. Nauno-istraivaki rad

Realizacija nauno-istraivakih zadataka iz podruja mehanike fluida, hidraulinih

maina i ureaja. Rezultati istraivakog rada su specijalistiki, magistarski i doktorski
radovi, istraivaki projekti, ureaji i hidraulini aparati. Simulacije hidromotora i
drugih hidro sistema na raunaru.

5.12.3.4. Struno-razvojni rad

Projektovanje aparata, ureaja, hidrauluinih maina i postrojenja za potrebe privrednih

i drugih organizacija. Nadzor, odravanje, mjerenje i izvoenje radova.

5.12.3.5. Laboratorijska oprema

Centrifugalni ventilator sa prikljunim cjevovodom i mjernom 1 kom

opremom za mjerenje radnih karakteristika ventilatora
Kompresor 1 kom
Ureaj za prikupljanje i obradu mjernih podataka HP 3852 DATA 1 kompl
Acquisition/Control Unit 1, HP 386S/20 Vectra
Razni klasini brzinomjeri 3 kom
Razni klasini mjerai pritiska 3 kom
Termoparovi 3 kom
Vodna centrifugalna pumpa 1 kom
Ureaj za mjerenje karakteriastika centrifugalnih pumpi 1 kompl
Ureaj za snimanje dijagrama klipnih kompresora, Kistler 1 kompl
Zupasta pumpa 2 kom
Krilna pumpa 1 kom
Aksijalna i radijalna klipna pumpa 2 kom
Hidromotor, razni tipovi 4 kom
Nepovratni ventil, razni tipovi 3 kom
Razvodnici, razni tipovi 5 kom
Hidrocilindar 1 kom
Ventili: tlani, strujni, proporcionalni, servo 16 kom

78
 Hidroakumulator 1 kom
Hidroagregat (pumpa-rezvoar-agregat) 1 kom
Motor-pumpa-stanica, tip APS 1 kompl
Visoki regali 2 kom
Radni stolovi 2 kom

5.12.4. LABORATORIJA ZA HEMIJSKA POSTROJENJA I PROCESNA

MJERENJA

5.12.4.1. Osnovna djelatnost

Laboratorijske vjebe studenata iz Postrojenja hemijske industrije, Osnovnih

tehnolokih procesa i postrojenja i Mehanikih operacija i ureaja. Istraivanje i projekti
iz hemijskih procesa, procesnog inenjerstva, postrojenja i ureaja i zatite okoline.

5.12.4.2. Nastavno-nauni rad

U laboratoriji za hemijska postrojenja i procesna mjerenja izvode se laboratorijske

vjebe iz slijedeih predmeta:
Osnovi tehnolokih procesa i postrojenja, VII s., VIII s.
Mehanike operacije i ureaji, VII s, VIII s.
Postrojenja hemijske industrije, IX s.

5.12.4.3. Nauno-istraivaki rad

Realizacija naunoistraivakih zadataka iz podruja hemijskih procesa i postrojenja,

tehnolokih procesa i mehanikih operacija i ureaja.
5.12.4.4. Struno-razvojni rad

Projektovanje ureaja i postrojenja hemijske industrije, atestiranje, prijem opreme i

uvoenje u proces rada.

5.12.4.5. Laboratorijska oprema

Individualni gasoanalizator vodika u zraku sa brojanom 2 kom

indikacijom, tip HS 82, temperatura okruienja sredine u intervalu
40 do +400C
Viekanalni gasoanalizator-signalizator gasa H2S u zraku na
temperaturi okruenja sredine od 40 do +400C i indikacija 2 kom
koncentracije, tip EC 172-GD-K2
Individualni gasoanalizator metana u zraku na temperaturi 1 kom
okruenja sredine od 40 do +400C
Prenosni runi detektor za detekciju i mjerenje zapaljivih gasova 1 kom
Individualni gasoanalizator za odreivanje sadraja kisika u 1 kom
zraku tip OX-82
Prenosni gasosignalizator za identifikaciju i mjerenje O2, H2S, CO 1 kom
i zapaljivih gasova, tip GX-86
Gasoanalizator za detekciju lakozapaljivih i toksinih gasova i 1 kom
kontrolu kisika, tip RM-620

79
 Radni stolovi 2 kom
Visoki regali 1 kom
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 520 MB disk, VGA color) 1 kom
Printer Epson LQ 1070+ 1 kom

5.13. ZAVOD ZA MJERENJE I MJERNU TEHNIKU

5.13.1. Osnovna djelatnost

Laboratorijske vjebe studenata, izrada seminarskih i diplomskih radova. Struna

saradnja s privredom se odnosi na badarenje mjernih sredstava, rjeavanje sloene
mjerne problematike u radnim uvjetima, te kontrolu i atestiranje proizvoda.

5.13.2. LABORATORIJA ZA MJERENJE, KONTROLU I ATESTIRANJE

PROIZVODA

5.13.2.1. Osnovna djelatnost

Laboratorijske vjebe studenata, izrada seminarskih i diplomskih radova. Struna

saradnja s privredom se odnosi na badarenje mjernih sredstavaa, rjeavanje sloene
mjerne problematike u radnim uvjetima, te kontrolu i atestiranje proizvoda.

5.13.2.2. Nastavnonauni rad

U laboratoriji se izvode laboratorijske vjebe iz predmeta:

Mjerenje, VII s.

5.13.2.3. Nauno-istraivaki rad

Istraivaki rad u podruju kvalitete i atestiranja proizvoda, mjerne tehnike i rjeavanja

sloene mjerne problematike proizvodnje.

5.13.2.4. Struno-razvojni rad

Saradnja sa privrednim i drugim organizacijama iz podruja kvalitete i atestiranja

proizvoda i davanja usluga u koritenju mjerne tehnike. Projekti i studije revitalizacije i
modernizacije proizvoda.

5.13.2.5. Laboratorijska oprema

CNCV koordinatna mjerna maina, Opton Feintechnik GmbH-

Carl Zeiss, sa teminalom CNC-UTS, mikroprocesorskim
sistemom i programskim paketima: Program za mjerenje 1 kompl
prostornih povrina RAM, zupanika GON, bregastih osovina
NON, mjerenje krivaja KUM, statistiki program SAM,
univerzalni program UMESS
Ureaj za digitalnu analizu i preradu slike pri mjerenju profilnih 1 kompl
izradaka, Stolberger

80
 Kompletni ureaj sa mjernom glavom i mjernom kamerom, 1 kompl
ogledalom i grafikim prikazom na ekranu za mjerenje tanosti
izrade, OMT Messtechnik GmbH,
Elektronski mjerni sat za mjerenje duina i kontrolu proizvoda, 3 kom
ELI test ELOtest, Kroeplin-MessElektronik
Modularni mjerni centar za kvalitetnu kontrolu zupanika, 1 kompl
vretena, zavojnih elemenata, ventilskih elemenata i slino, Helios-
Schneider-Kern
Laser mikrometar serie 1200, Oriel GmbH 1 kom
Mikrometri za vanjske i unutranje dimenzije dubine, Mahr 4 kom
Granina mjerila za vanjske i unutranje dosjede 6 kom
Univerzalna maina za mjerenje duina, Carl Zeiss Mahr 1 kompl
Ureaj za fino mjerenje otvora u tri take, Holtest 368 i 468, 5 kom
Mitutoyo
Ispitna ploa 107 AG/107 FG od tvrdog granita 1 kom
Mehaniki komparatori 4 kom
Elektrokomparatori 3 kom
Digitalni mjerni ureaji za vanjske i unutranje mjere, Mahr. 2 kom
Ureaj za kontrolu zupanika razliitih modula Mahr 3 kom
Raunar za mjerenje duina, Millitron-P2071, Mahr 1 kom
Perthometer S8P (mjerni stalak, posmini ureaj, mikro ticalo), 1 kom
pribor za mjerenje hrapavosti povrina
Induktivni mjera duina, Mahr 6 kom
Ureaj za badarenje komparatora Mahr 2 kom
Standardna pomina (kljunasta) mjerila za mjerenje duina, 4 kom
Mitutoyo
Mjerni projektor PJ 300H, Mitutoyo 1 kom
Visoki regali 2 kom
Radni stolovi 2 kom
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 520 MB disk, VGA color) 1 kom
Printer Epson LQ 1070+ 1 kom

5.13.3. LABORATORIJA ZA MJERENJE NAPREZANJA I DEFORMACIJA

KONSTRUKCIJA

5.13.3.1. Osnovna djelatnost

Laboratorija nema tano odreenu grupu nastavnih predmeta i fond sati laboratorijskih
vjebi koji bi egzaktno pokazivao djelatnost ove laboratorije u podrujju nastavno-
naunog rada. Meutim, poznata je multidisciplinarnost mjerenja naprezanja,
deformacija i optereenja, manje ili vie kod niza tehnikih disciplina. Tako e ova
laboratorija imati veoma blisku saradnju sa laboratorijom za mehaniku i otpornost,
laboratorijsom za mehanizme, mainske elemente i konstrukcije, laboratorijom za
ispitivanje metala i nemetala, laboratorijom za tehnologije struganja i obradne sisteme,
laboratorijom za tehnologije deformiranja i obradne sisteme, itd. Osnovna djelatnost
laboratorije je sudjelovanje u izvoenju laboratorijskih vjebi studenata iz podruja
mjerenja naprezanja, deformacija i optereenja, te saradnja sa irokim krugom
zainteresiranih organizacija za identifikaciju i odreivanje naprezanja u elinim,
armiranobetonskim i svim drugim konstrukcijama. Takoer, djelatnost laboratorije je u

81
podruju mjerenja naprezanja kod maina, alata, ureaja, postrojenja i svih drugih
elemenata, gdje je bitno utvrditi stvarno naprezanje u procesu optereenja.

5.13.3.2. Nastavno-nauni rad

Koritenje ove Laboratorije u izvoenju laboratorijskih vjebi.

5.13.3.3. Nauno-istraivaki rad

Razvoj poznatih i istraivanje novih tehnika mjerenja, posebno pri mjerenju naprezanja
u procesima obrade, gdje se koriste specijalni senzori koji se esto moraju individualno
oblikovati, jer ne postoje uvijek standardni davai

5.13.3.4. Struno-razvojni rad

Saradnja sa organizacijama gdje postoji potreba mjerenja naprezanja i optereenja

(industrija drveta-velike kranske dizalice, prerada metala-maine, ureaji, saobraaj-
vozila, eljeznica-mostovi, graevinarstvo-eline, krovne i druge konstrukcije, itd).

5.13.3.5. Laboratorijska oprema

Aparatura za mjerenje statistikih i dinamikih optereenja,

digitalno mjerno pojaalo_DMC 9012 A, modul za mjerne trake i 1 kompl
induktivne davae-DMV 55, modul za termoparove-DMV 10,
mjerne trake i pribor Kab 9/00-2/2/2
tampa i ploter Paint Jet sa RS 232 1 kompl
Specijalni software paket BEAM za DMC i software paket Beam 2 kom
za UPM 100
Raunar MCCx/2/F40 1 kom
Prenosni mobilni ureaj za mjerenje sile i momenta, HBM 1 kompl
Visoki regali 1 kom
Radni stolovi 2 kom
Raunar PC Pentium (RAM 16 MB, 520 MB disk, VGA color) 1 kom
Printer Epson LQ 1070+ 1 kom

5.14. RAUNARSKI CENTAR

5.14.1. Osnovna djelatnost

Vjebe studenata iz predmeta:

Raunari, IV s.
Kao i samostalni rad studenata kroz seminarske, diplomske i druge radove. Rad RC za
potrebe Zavoda i Fakulteta u cilju unapreenja njihovog rada. Saradnja na naun-
istraivakim projektima iz podruja mainstva i informatikih tehnologija.
Diseminacija znanja, seminari iz raunarstva za studente i druge zainteresirane.

5.14.2. Nastavno-nauni rad

Vjebe studenata, seminari, radovi studenata u vidu seminarskih i diplomskih radova.

82
5.14.3. Nauno-istraivaki rad

Rad na istraivakim projektima i razvoju programskih paketa i software za odreena

podruja primjene.

5.14.4. Struno-razvojni rad

Saradnja sa zavodima i laboratorijama Instituta TFB, privrednim i drugim

organizacijama.

5.14.5. Raunarska oprema

Dec Alpha 21064 (RAM 64 MB, 275 MHz) 1 kom

PC Pentium (RAM 32 MB; 3,2 GB disk, SVGA 21'' color) 4 kom
PC Pentium (RAM 16 MB; 1,6 GB disk SVGA 17'' color) 4 kom
PC Pentium (RAM 16 MB; 1,6 GB disk, SVGA 15'' color) 8 kom
Scaner Umax Powerlook II 1 kom
Ploter Roland GRX-400 (Ao) 1 kom
Laserski printer HP 4MV (A3, 12 MB, 600 dpi), 1 kom
Laserski printer HP 4V (A4, 4MB, 600 dpi) 2 kom
HP DeskJet 820 Cxi (A4, 600 dpi, color) 4 kom
Raunarski stolovi 17 kom

83
 6. SARADNJA I ODNOS FAKULTETA S OKRUENJEM

Fakultet mora ostvariti jedinstvo nastavnog i naunoistraivakog rada kao jedno

od osnovnih naela-temelja moderne visokokolske organizacije. Pri tome posebnu
panju treba pokloniti stvaranju partnerskih odnosa sa okruenjem: proizvodnjom,
privrednim i neprivrednim institucijama, institutima, razvojnim i istraivakim
centrima, te civilnim i drugim institucijama od ije saradnje ovisi napredak blieg i ireg
okruenja.
Tehniki fakulteti za svoj razvoj i dranje koraka sa tehniko-tehnolokim
progresom moraju dobivati sve vea sredstva iz dravnog prorauna. Meutim, porast
sredstava sve tee je postii jer je sve vea ekspanzija visokokolskih organizacija pa
planirana sredstva iz prorauna postaju nedovoljna. Zbog toga, svi fakulteti, a posebno
tehniki moraju dio sredstava ostvariti i u neposrednoj razmjeni sa privredom i drugim
organizacijama trino orijentiranim. Dakako, pri tom se postavlja pitanje kako postii
trinu orijentaciju sa okruenjem, a da se osigura visoka kvaliteta realizacije nastavnih
programa i sadraja.
Saradnja fakulteta u odnosu na okruenje se moe prepoznati u podruju odnosa s
privredom, kolstvom, istraivako-razvojnim institucijama, javnou.
Uspjenu saradnju Fakulteta i privrede temeljiti na obostranom interesu koji e
pokrenuti s jedne strane razvoj Fakulteta kao nastavno-naune organizacije i s
druge strane osigurati tehnoloki razvoj i konkurentnost proizvodnih i slinih
organizacija na turbulentnom meunarodnom tritu. U tehnoloki razvijenim
zemljama vrsti su temelji ovakve sradnje koja donosi prosperitet i uspjenost i
jednih i drugih.
Dakako, za uspjenu saradnju potrebna je strategija razvoja domae privrede
koja bi odredila glavne pravce razvoja na kojima bi se ukljuio Fakultet. Ovo je
posebno vano u sadanjim uvjetima globalizacije svjetske privrede kada male
nacionalne ekonomije bez vlastitog razvojnog programa podranog visokim
znanjima i modernim tehnologijama imaju malo izgleda na uspjeh.
Domaa privreda mora imati jasne razvojne ciljeve, programe razvoja, vlastite
proizvode, te moderno educirane kadrove gdje Tehniki fakultet treba dati puni
doprinos kroz:
- usmjerena primijenjena i razvojna istraivanja,
- kvalitetno i savremeno dodiplomsko obrazovanje,
- organizovanje cjeloivotnog (permanentnog) obrazovanja i usavravanja,
- diplomske, magistarske i doktorske teme usmjerene vlastitom razvoju,
- transfer novih tehnika i tehnologija,
- inovacijsku djelatnost i primjenu modernih tehnika u razvoju konkurentnih
proizvoda,
- osmiljavanje studentske prakse radi povezivanja teoretskih i praktinih
znanja i sticanja radnog mjesta nakon zavretka studija.
Ministarstva obrazovanja i nauke poticati istraivake projekte i programe s
ciljem:
- programiranja prioritetnih tema na tragu ostvarenja ciljeva privrednog
razvoja,
- odobravanja tema istraivakih projekata koji stimuliraju tehnoloki razvoj i
gdje je zainteresirana privreda,

84
 - stimuliranje odabira tema interesantnih za privredu i koje predlae privreda u
cilju vlastitog razvoja,
- poticanja razvoja podmlatka kroz odobravanje projekata za mlade
istraivae,
- stimuliranje magistara i doktora tehnikih nauka da rade i zapoljavaju se u
privredi,
- jaanje i opremanje naunoistraivake baze s modernom istraivakom
opremom, raunarskom i softverskom tehnikom.
Saradnja Fakulteta sa kolstvom se prije svega odnosi na srednje kole s ciljem:
- edukacije i usavravanja nastavnika kroz programe permanentnog
obrazovanja,
- davanja odreenih priznanja uspjenim nastavnicima koji podstiu darovite
uenike,
- podizanja kvalitete srednjekolskih programa i odreenih programskih
podruja bitnih za tehniki studij,
- definiranje trajnih programa meusobne saradnje.
Predstavljanje Fakulteta u okruenju s ciljem:
- podizanja ugleda i promocije Fakulteta te potrebe i znaaja tehnikih i
tehnolokih nauka u razvoju proizvodnje i privrede,
- usmjeravanja uenika za studij na ovome Fakultetu,
- usmjeravanja privrede i drugih da svoje tehniko i tehnoloke probleme
mogu uspjeno rjeavati kroz saradnju sa zavodima i institutima fakulteta to
e doprinositi njihovom obostranom razvoju.

85
 7. MEUNARODNA SARADNJA

U vrijeme globalizacije vanost komunikacija i saradnje u meunarodnim

okvirima ima sve vee znanenje. Dananji nastavnici i zanstveni radnici su vie nego
ikada svjesni vanosti komunikacija s kolegama iz drugih zemalja.
Takoer, manje razvijeni mogu se sluiti meunarodnim spoznajama i
znanstvenim bazama koje su im dostupne za razvijanje domaih kapaciteta. Svaka
zemlja koja u bliskoj budunosti eli ostvariti aktivnu ulogu na meunarodnom tritu i
u meunarodnim znanstvenim aktivnostima mora stvarati uvjete za ukljuivanje u
meunarodnu saradnju.
Imajui u vidu da znanost nema granica i da ne moe znanost biti nacionalna ve i
uvijek internacionalna, to znai da je izloena meunarodnom uticaju, transferu i
primjeni. Danas, se sve vie stimuliraju meunarodni istraivaki timovi, gdje manje
razvijeni i manje zemlje vide svoj interes da se ukljue u sami ''vrh'' znanstvenih
istraivanja.
Treba istaknuti da lanice EU, kojima tei i BiH, u svojim dokumentima veliku panju
poklanjaju meunarodnoj saradnji. Dakako, tim osnovama i BiH i sve njene institucije,
a posebno visokokolske institucije moraju razvijati aktivnu meunarodnu saradnju.
Za ukljuivanje fakulteta u meunarodnu saradnju mogu se navesti slijedei
prioriteti.
ira razmjena studenata preko organizacije IESTE.
Ukljuivanje u pratee programe EU kao to su TEMPUS, COST
(Cooperation in the field of Science and Technology).
Multilatelarna suradnja u podruju znanosti i tehnologije jeste saradnja sa
meunarodnim organizacijama i programima te saradnja sa odreenim
dravama zasnovana na regionalnoj ili drugoj osnovi.
CEEPUS (Central European Exchange Program for University
Studies/Srednjoeuropski program razmjene za univerzitetske studije).
- CEEPUS je program akademske razmjene studenata i profesora srednje i
istone Europe koji se ostvaruje na temelju viestranog ugovora o
uspostavljanju saradnje u podruju obrazovanja i usavravanja. Sada su
ugovorne stranke u okviru CEEPUS-a: Austrija, Bugarska, eka,
Maarska, Poljska, Ruminija, Slovaka, Slovenija i Hrvatska.
- ESC (European Science Foundation), COST, EUREKA, EMBL i dr.
- Meunarodnu saradnju treba usmjeriti u podruju: - nauke i istraivakog
rada u okviru odreenih projekata, istraivakih tema, koritenja opreme,
softverske podrke i organizovanja meunarodnih naunih skupova iz
odreenih naunih disciplina.
- nastave i prijenosa znanja u razmjeni kadrova, studijskih boravaka, posjeta
studenata itd.
- izdavake djelatnosti i razmjene udbenika te zajedniki pisanih edicija,
asopisa i sl.
- Ovo e promovirati Fakultet na meunarodnoj sceni i doprinijeti e iroj
prepoznatljivosti Fakulteta.
Negativni uinci ''male sredine'' mogu biti pogubni za razvoj i pravo vrednovanje
rezultata pa valja uspostaviti vrijednosni sistem koji e ukljuiti meunarodne recenzije

86
u vrednovanju programa, projekata, napredovanja u zvanja i sticanja doktorata,
izdavake djelatnosti, radova na domaim skupovima i slino.

87
 8. POTREBAN NASTAVNO-NAUNI KADAR

Kvalitet nastavnog kadra je bitna determinanta modernog nastavno-obrazovnog i

nauno istraivakog rada na svim fakultetima, pa tako i na Tehnikom fakultetu u
Bihau. Stanje i kvalitet studija se najvie temelji na kvalitetnom i kontinuiranom radu,
iako ni druge inioce studija (prostorni kapaciteti, opremljenost laboratorija, biblioteki
fond, izdavaka djelatnost i slino) ne treba smatrati manje vanim, jer sve zajedno ini
bitnu pretpostavku savremenog nastavno-pedagokog i nauno-istraivakog procesa.
Zbog toga se pri projeciranju kadrovske osnove polo od slijedeih kriterija:

Broj stalno zaposlenih nastavnika i saradnika je 80% u odnosu na 20% vanjskih

nastavnika i saradnika koji se stalno ili povremeno angairaju u nastavnom
procesu.

Normativ rada za VII stepen studija po jednom nastavniku sedmino iznosi: 6

sati aktivnog predavanja, 12 sati priprema predavanja i druge pedagoke
aktivnosti, 2 sata rada sa asistentom, 4 sata konsultacija sa studentima i ispiti, 2
sata unapreenjea nastavnih programa i procesa rada, 6 sati priprema skripti,
udbenika, zbirke zadataka i slino, 3 sata pretraivanje najnovijih informacija iz
podruja struke i 7 sati nauno istraivaki rad.

Normativ rada za VII stepen po jednom saradniku-asistentu sedmino iznosi: 12

sati predavanja-vjebi, 12 sati pripreme vjebi, 2 sata rada sa nastavnikom, 6 sati
konsultacija sa studentima, 2 sata pretraivanja najnovijih informacija iz
podruja struke, 8 sati usavravanja u struci.

Normativi rada za VI stepen studija po jednom nastavniku sedmino iznosi: 6

sati aktivnog predavanja, 14 sati pripreme predavanja i druge pedagoke
aktivnosti, 2 sata rada sa asistentom, 4 sata konsultacija sa studentima ispiti, 1
sat unapreenja nastavnih programa i procesa rada, 5 sati pripreme literature
(skripte, udbenici, zbirke), 2 sata pretraivanja najnovijih informacija iz
podruja struke, 4 sata organizaciono-tehniki poslovi i 4 sata nauno-struni
rad.

Normativi rada za VI stepen studija po jednom saradniku asistentu sedmino

iznosi: 12 sati predavanja-vjebi, 12 sati pripreme vjebi, 2 sata rada sa
nastavnikom, 6 sati konsultacija sa studentima, 2 sata pretraivanja najnovijih
informacija iz podruja struke, 8 sati usavravanja u struci.

8.1. Postojea struktura kadrova na Tehnikom fakultetu

Za postojeih pet odsjeka Tehnikog fakulteta: mainski, tekstilni, drvno-

industrijski, graevinski i elektrotehniki i 10 usmjerenja u nastavni proces ukljueno je
44 nastavnika, 1 predava, 18 viih asistenata i 28 asistenata .

88
 Postojea struktura kadrova

Ukupno
Nastavno ili asistentsko Nauno Radni odnos brojno
zvanje zvanje stanje
Stalni Honorarni
Nastavnik (docent, vanr. Ili dr 2 42 44
redovni profesor)
Predava mr - 1 1
Vii asistent mr 10 8 18
Asistent dipl.ing. 10 18 28

8.2. Projekcija potrebne strukture kadrova za Tehniki fakultet

S obzirom da se predvia osnivanje odsjeka robotika na tehnikom fakultetu e

ukupan broj odsjeka biti est.
a) Potreban broj nastavnika na osnovu nastavnog plana za prvu godinu predvia se
jedinstvena nastava (jedna linija), za drugu godinu prema specifinosti pojedinih
odsjeka predviaju se dvije linije predavanja, dok za treu i etvrtu godinu
(struni dio studija) predvia se odvojena nastava za svaki odsjek.

Formula za obraun potrebnog broja nastavnika je

K S
NN
nA B
gdje je: K broj sati optereenja sedmino
S broj sedmica predavanja godinje
NN sedmina norma nastavnika
B broj sedmica predavanja godinje

30 30 900
NN 5
6 30 180
NN broj nastavnika
30 30 5
NA 15
12 30
S broj grupa

Formula za obraun potrebnog broja asistenata je:

K S B0
NA
nA B
gdje je: nA sedmina norma asistenata
B0 broj odsjeka
NA broj asistenata

II godina
2 30 30
NN 10
6 30

89
 30 30 6
NA 15
12 30

III godina
6 30 30
NN 15
6 30
30 30 6
NA 15
12 30

IV godina
6 30 30
NN 30
6 30
30 30 6
NA 15
12 30

Ukupan broj potrebnih nastavnika i saradnika:

Godina studija Nastavnika Asistenata

I 5 15
II 10 15
III 15 15
IV 30 15
Ukupno 60 60
Ukupno zaposlenih nastavnika i asistenata 120

Iz navedenog se vidi da je za realizaciju predvienog nauno-nastavnog procesa

potrebno 120 nastavnika i asistenata. Ovaj broj naunog kadra obezbjedie se:
a) kroz intenzivnije meunarodne saradnje,
b) boljom organizacijom nauno-istraivakog rada na fakultetu,
c) permanentnim organiziranjem postdiplomskog studija,
d) nastavkom organiziranja nauno-strunih konferencija na fakultetu,
e) podsticanjem uea naunih kadrova na meunarodnim konferencijama,
f) razvojem izdavake politike fakulteta
g) svestranom saradnjom fakulteta sa okruenjem.

Budua struktura kadra:

Ukupno
Nastavno ili asistentsko Nauno Radni odnos brojno
zvanje zvanje stanje
Stalni Honorarni
Nastavnik (docent, vanr. Ili Dr 48 12 60
redovni profesor)
Vii asistent i asistent mr. i 48 12 60
dipl.ing.
Ukupno 96 24 120

90
 9. POLOAJ I ULOGA STUDENATA U OBRAZOVNOM PROCESU NA
FAKULTETU
9.1. Uvod

Osnovni odnos izmeu studenata i ostalih sudionika u procesu visokog obrazovanja

trebao bi biti odnos izmeu partnerstva i uzajamnosti. Partnerski odnos treba omoguiti
da studenti postanu ravnopravni sudionici obrazovnog procesa, koji se pojavljuju kao
nosioci inicijativa i pokretai promjena u akademskoj i iroj zajednici, te da ujedno
postanu odgovorni i kompetentni graani i strunjaci. Takav odnos podrazumijeva
potovanje studenta kao cjelokupne linosti, uvaavanje njegovih potreba, interesa i
prava, demokratinost odnosa, dostupnost svih sudionika i dvosmjernost u
komunikaciji, osiguravanje participacije u odluivanju o bitnim pitanjima vezanim uz
ivot, rad i budunost, mogunost profesionalnog i osobnog savjetovanja i podrke u
uenju i profesionalnom razvoju, podsticanje razvoja graanskih vrijednosti i ostalih
potencijala.

Ishodi takvog partnerskog odnosa jesu: samopotovanje i samopouzdanje studenata u

mogunosti ostvarenja vlastitih potencijala, mogunost zadovoljavanja raznovrsnih
potreba studenata kroz razliite oblike djelovanja na fakultetima, spremnost studenata
za preuzimanje odgovornosti za vlastito uenje i obrazovanje, spremnost studenata za
nastavak saradnje sa fakultetom nakon naputanja fakulteta, motiviranost studenata za
saradnju s nastavnim i naunim osobljem na naunim projektima i projektima vezanim
za unapreenje nastave.

Tekoe u ostvarivanju takvog odnosa proizlaze iz nekih vanjskih i unutranjih

okolnosti: studiji se tretiraju velikim dijelom kao socijalna, a ne kao obrazovna
kategorija, to pridonosi nemotiviranosti dijela studenata i sporom studiranju, teka
materijalna situacija veine studenata i zaokupljenost rjeavanjem
egzistencijalnih potreba, samo deklarativna (ili nikakva) ukljuenost u proces
odluivanja, pasivnost kao posljedica prethodnog obrazovnog (i ostalog) iskustva,
neposjedovanje efikasnih mehanizama i odgovarajuih socijalnih vjetina koje bi
studentima omoguile uspjenije zauzimanje za sebe.

9.2. Strateki ciljevi u ostvarivanju partnerskog odnosa

Strateki koraci u ostvarivanju partnerskog odnosa jesu: sistemsko ispitivanje i praenje

studentskih potreba, ostvarivanje boljih uvjeta za ivot i uenje u okviru fakultetske
zajednice, promjena u kvaliteti komunikacije sa studentima mijenjanjem stavova i
ponaanja ostalih sudionika obrazovnog procesa (nastavnika i administracije),
ugraivanje zatitnih mehanizama kod naruenih odnosa (mogunost pritubi, primjena
medijacije u rjeavanju sukoba, primjena etikog kodeksa i kunog reda na fakultetima),
ukljuivanje studenata u neposredno planiranje obrazovanog procesa na fakultetima i
uvaavanje njihovog miljenja na razliitim razinama odluivanja unutar fakultetske
zajednice, redefiniranje upisnih modela koji e smanjiti upisnu groznicu i prelaze
nakon prve godine.

91
9.3. Mjere za ostvarivanje stratekih ciljeva

Mjere za ostvarivanje partnerskog odnosa jesu: zajedniko pronalaenje rjeenja za

osiguravanje boljeg studentskog standarda, to ukljuuje okretanje vanjskim
korisnicima: privredi i lokalnoj zajednici, izrada standarda za opremljenost prostora za
uenje na fakultetu i u studentskim domovima, prilagoavanje fizike okoline za
studente s posebnim potrebama, poboljanje usluga preko web-a: informiranost
studenata o njihovim pravima i obavezama (rokovi, ispiti, konsultacije),
pojednostavljenje administriranja (prijave ispita, potvrde i sl.), uvoenje sistema
psihosocijalne podrke (npr. kurs kako uspjeno uitiza brucoe ili fakultetsko
savjetovalite za studente), osiguravanje namjenskih sredstava na fakultetima i za
podsticanje samostalnih projekata vezanih za akademska podruja (strune tribine i
skupovi, asopisi, predstave , koncerti, izlobe, struna putovanja ) ili izvan njih (sport,
civilni projekti, umjetniko djelovanje), razvoj modela jedinstvenih ispita za srodna
podruja, uz sredinje rasporeivanje studenata u skladu s postignutim uspjehom i
preferencijama, subvencioniranja udbenika, popusti za raunala.

92
10. UPISNA POLITIKA
10.1. Dinamika i struktura

Strukturu studentske populacije ini odnos izmeu:

dodiplomskih i postdiplomskih studenata,
redovnih i vanrednih studenata,
domicilnih studenata van sjedita fakulteta a iz Kantona, te onih sa drugih
podruja nae zemlje,
brucoa i studenata viih godina studiranja.
Sadanja struktura e se promjeniti jer e se broj studenata do 20%, u odnosu na
sadanji broj studenata, promjeniti otvaranjem vie adekvatnih smjerova.

Dinamika upisa

God.2003. God.2004 God. 2005. God. 2006 God. 2007.

Upis 1 60 70 75 80 85
Upis 2 40 50 55 60 65
Upis 3 40 50 55 60 65
Upis 4 60 70 75 80 85
Upis 5 60 70 75 80 85
260 310 335 360 385

Tehniki fakultet u Bihau e uvesti nove kategorije studenata sa razliitim modelima i

kategorijama. Isto tako Tehniki fakultet u Bihau e biti jo otvoreniji za upis
znaajnijeg broja stranih studenata nakon potpisivanja Bolonjske deklaracije i to ne
samo kao dosad za susjedne zemlje (Hrvatska, Srbija) nego i zemlje Evropske unije.

ZAKLJUCI

1. Radi stalnog praenja tehnolokog razvoja i inoviranja nastavnih programa,

dodiplomskog i postdiplomskog studija, potrebno je svake dvije godine jednu sjednicu
NNV posvetiti ovoj problematici. Ovo posebno zbog toga, to je inovacioni ciklus
mnogih naprednih tehnologija ve sada manji od 3 (tri) godine, a to zahtjeva
organizovano poveanje inovacija i njihovo ugraivanje u programe studija.

2. Radi poboljanja efikasnosti studija i poveanja prolaznosti predlae se izrada

operativnog programa pod naslovom: STUDIJ GODINA ZA GODINU.
Ovim programom je potrebno predvidjeti precizne obaveze kako nastavnika i
asistenata tako i pojedinane obaveze studenata u nastavnom procesu. U tom smislu

93
potrebno je prei na sistem permanentnog provjeravanja znanja putem domaih
zadataka na nain kako je to praksa na univerzitetima u Europi i USA.
Cilj je smanjenje ispitnih rokova i uenje onog gradiva koje se trenutno predaje,
a ne kao to je sada praksa da se ui gradivo koje je ispredavano prije, semestar ili dva i
time gubi osnovna smisao predavanja i vjebi.
Potrebno je da to prije zaivi sistem kredita ime se obezbjeuje i vea
mobilnost studenata tokom studija.

3. Radi obezbjeenja potrebnog nastavno-naunog kadra potrebno je obezbjediti

permanentni postdiplomski studij.
Kroz nauno-tehniku saradnju sa drugim univerzitetima i naunim institutima
potrebno je obezbjediti predpostavke za izradu doktorskih disertacija sa atraktivnim i
savremnim temama po mogunosti koje e biti podrane u okviru odgovarajuih
istraivakih projekata. U ovaj proces morali bi biti ukljueni svi nastavnici i saradnici.

4. Zbog potrebe sistematskog voenja kadrovske politike Fakulteta potrebno je u

to kraem roku izraditi Pravilnik o izboru i napredovanju u sva nastavno-nauna
zvanja.
U tom smislu pripremiti i usvojiti sistem vrijednosti koji e definisati prave
vrijednosne kriterije za vrednovanje relevantnih rezultata u nastavi i naunom radu, a
koji su bitni za napredovanje u struci. U razvijenom svijetu ovi su kriteriji poznati kao
dodatni kriteriji a utemeljeni su na zakonu i detaljno odreuju uvjete za napredovanje
i izloeni su meunarodnim standardima i znatno ih je tee ostvariti nego kriterije
malih sredina koje esto i domae kriterije razvodne.

5. Radi afirmacije Fakulteta kao najvie naune i strune institucije potrebno je

nastaviti sa praksom organizovanja naunih skupova, pri emu je neophodno
obezbjediti sve predpostavke da ti skupovi zaista imaju meunarodni kvalitet i karakter.

6. Da bi se kadrovi na Fakultetu mogli uspjenije baviti nauno-istraivakim

radom i da bi se Fakultet osposobio da prua kvalitetne istraivake usluge u saradnji sa
okruenjem, neophodno je nastaviti zapoetu praksu opremanja laboratorija i Zavoda
(Instituta) savremenom istraivakom opremom.
Svi nastavnici i saradnici imaju obavezu da pored rada na planu edukacije
uestvuju i na planu realizacije nauno-strunih projekata Fakulteta.Oni svojim
ukupnim radom moraju svakodnevno doprinositi izgradnji Fakulteta kao najvie naune,
strune i edukacione institucije.

7. Predlae se formiranje laboratorije iz podruja visokih proizvodnih tehnologija i

inteligentnih proizvodnih sistema kako bi studentima ovoga Fakulteta osigurali
kvaliteno studiranje u uvjetima koje imaju studenti prestinih fakulteta u svijetu.

8. Najpoznatiji mainski i tehniki fakulteti u svijetu sve vie otvaraju centre ili
laboratorije za brzi razvoj i oblikovanje proizvoda (Rapid prototyping) to je temelj
moderne proizvodnje i to ve sada neki domai proizvodni i razvojni pogoni koriste
usluge iz inozemstva. Ovdje se radi o visokim tehnologijama gdje je integrirano
oblikovanje i razvoj proizvoda kroz primjenu raunara, lasera, novih materijala,
digitalizacije i drugih tehnika.

94
9. Za instituciju kao to je Tehniki fakultet u Bihau jako je znaajno da ona ima i
svoju vlastitu izdavaku djelatnost. Ovom segmentu Fakulteta potrebno je u narednom
periodu posvetiti punu panju, koristei pri tome sve mogunosti koje prua nova
tamparska i komunikaciona tehnologija. U sklopu ove djelatnosti potrebno je
obezbjediti predpostavke za permanentno izlaenje asopisa: TEHNIKA REVIJA.
Ovaj asopis morao bi, u dogledno vrijeme, postati jedan od meunarodno priznatih
referentnih asopisa za iru oblast tehnike i tehnologije.

10. Pri svakom otvaranju usmjerenja (odsjeka) osnovno mjerilo treba biti:
- ne samo preslikavanje strane realnosti ve i realno stanje blieg i ireg okruenja
i potreba za inenjerima novih profila,
- mogunost zapoljavanja inenjera novih profila u podruju kolovanje i na
drugim lokalitetima zemlje,
- tehniko-tehnoloki i proizvodni trendovi u razvijenom svijetu i trendovi u
zemlji s obzirom na stanje i potrebu za novim profilima strunih kadrova,
- realne mogunosti u zemlji da se steena znanja koriste u unapreenju
postojeih i razvoju novih proizvoda.

11. Potrebno je to prije analizirati i nakon toga ovisno o potrebi pristupiti

formiranju odsjeka MEHATRONIKA. Savremni razvoj tehnikih znanosti je generirao
i posebno studijsko usmjerenje koje predstavlja spoj mainstva, elektrotehnike,
elektronike i kompjuterskih nauka, a koje se kratko naziva MEHAnika +
ElekTRONIKA = MEHATRONIKA.
Ovo usmjerenje je u uskoj vezi sa razvojem robotike, a koja je kao nauna oblast,
ve sada, razvijena na Tehnikom fakultetu i za koju postoji adekvatan nauni kadar.

12. S obzirom na postojee stanje i trendove u svijetu u razvoju i unapreenju

proizvodnje te posebno u osmiljavanju i voenju razvoja malog i srednjeg
poduzetnitva potrebno je analizirati potrebu otvaranja odsjeka (usmjerenja)
PODUZETNIKOG INENJERSTVA, te predloiti koncepciju ovog studija koje bi
objedinilo i integriralo sticanje znanja iz podruja: proizvodnje, projektiranja naprednih
tehnologija, proizvodnih i modernih obradnih sistema, investiranja, menadmenta,
inenjerske ekonomije, industrijskog inenjerstva, razvoja poduzetnitva, upravljanja
proizvodnjom, voenja poduzea, itd., a odnosilo bi se na razvoj proizvodnih sistema na
temeljima nove proizvodne filozofije to je trend kod tehnoloki razvijenih zemalja i
realna potreba u restrukturiranju privrede u Bosni i Hercegovini. Treba naglasiti da
ovakvo usmjerenje postoji u zemljama razvijene tehnologije i proizvodnje i da pobuuje
veliki interes mladih jer se radi o interdisciplinarnom studiju, a i privreda trai ovaj
profil strunjaka.

13. Radi potpunijeg koritenja novih edukacionih tehnologija bilo bi potrebno

obezbjediti posebnu software-sku i hardware-sku podrku. U tom smislu predlae se
formiraranje laboratorije za MATLAB i SYMULING sa licenciranim software-ima, ali
i nekim, u budunosti, vlastitim rjeenjima. Ova laboratorija bila bi podloga za sve
istraivae na fakultetu koji se u svom radu koriste metodom matematikog modeliranja
i simuliranja pojava i procesa.
Razvoj softverske baze u podruju razvoja, modeliranja, simulacije i
optimizacije procesa te upravljanja proizvodnjom pomou raunara uz primjenu
vjetake inteligencije i koritenja velike skupine softvera

95
14. U cilju vee informatizacije ukupnog nastavno-naunog procesa potrebno je
obezbjediti snaniju hardware-sku podrku. U tu svrhu preporuuje se da se izradi plan
opremanja Fakulteta informatikom opremom pri emu bi cilj bio da se obezbjedi da na
svakih 8 (osam) redovnih studenata bude jedan kompjuter.

15. Program cjeloivotnog uenja programirati i izvoditi kontinuirano u cilju

edukacije strunjaka na novim tehniko-tehnolokim osnovama radi osvjeavanja
znanja i nune prekvalifikacije u novim uvjetima trine ekonomije i moderne
proizvodnje.
Ovdje se misli na sticanje novih znanja iz podruja: naprednih i visokih
tehnologija, primjene raunara, modernog oblikovanja proizvoda, projektiranja procesa
i sistema, voenja poslova pomou raunara, modeliranja, simulacije i optimizacije,
primjene vjetake inteligencije, tehnolokog, proizvodnog i razvojnog menadmenta,
trokova proizvodnje i slino.

16. Treba posvetiti posebnu panju razvoju strunih studija jer je ono postalo vie ili
manje minimalni standard u tranzicijskim zemljama. U Njemakoj oko 40% svih
studenata su studenti strunih studija sa trendom poveanja, dok je u Sloveniji i
Hrvatskoj 25% svih studenata. Strunjaci iz Europske Unije su miljenja da je rast
strunih studija visokokolskog obrazovanja bitan za zadovoljenje sve sloenijih
zahtjeva privrede i trita rada u cjelini, to potvruje i broj zapoljavanja diplomiranih
studenata strunih studija u tim zemljama.

17. Obavezno uvoenje studentske industrijske prakse radi povezivanja teoretskih i

praktinih znanja i sticanja praktinog iskustva potrebnog za dobivanje radnog mjesta
nakon zavretka studija u organizacijama gdje je student proveo praksu. Ovo je iskustvo
i praksa razvijenih zemalja, npr. Njemake gdje je industrijska praksa obavezna u
trajanju od 4 mjeseca u prve dvije godine studija i kontinuirana u viim godinama
studija ili u Sloveniji gdje praksa traje 1 semestar.

18. Ukljuivanje studenata u naunoistraivaki rad na konkretnim zadacima od

interesa za razvoj privrede, gdje treba koristiti i meunarodne konkurse i ponude za
usavravanje na dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi kroz izradu magistarskih i
doktorskih radova.

19. Standard studenata u okviru Fakulteta i Univerziteta treba kvalitetno rijeiti u

irem smislu to podrazumijeva kvalitetni standard studiranja na Fakultetu (nabavka
literature, sudjelovanje studenata u projektima i istraivanjima, industrijska praksa,
koritenje informatike opreme, softvera, biblioteke, sportske aktivnosti, takmienja iz
podruja sticanja znanja, itd.) i izvan Fakulteta to se rijeava u okviru Univerziteta
(smjetaj studenata, ishrana, kreditiranje studenata, poreske olakice na stipendije,
zapoljavanje i drugo).

20. Fakultet treba dati puni doprinos kroz usmjerena primjenjena i razvojna
istraivanja potrebna za razvoj privrede, koja e delegirati zajedno sa privrednim
subjektima i tako ostvarivati svoju jo uspjeniju misiju kako to rade prestini fakulteti
u inozemstvu.
Zbog toga treba raditi na ostvarenju snanog meudjelovanja Fakulteta i njegovih

96
instituta s privredom kroz ugovore o istraivako-razvojnom radu, te stalnim
savjetnikim ugovorima izmeu vodeih znanstvenika i privrede kako se to ostvaruje u
tehnoloko razvijenim zemljama.

21. Saradnja sa okruenjem je od obostranog interesa koja e s jedne strane

pokrenuti razvoj Fakulteta kao nastavno-naune organizacije i s druge strane osigurati
razvoj i tehnoloki napredak privrednih subjekata. Pri tome treba koristiti iskustva u
tehnoloki razvijenim zemljama gdje su vrsti temelji saradnje nauke i prakse. Ovo je
posebno vano u uvjetima globalizacije svjetske privrede kada male ekonomije bez
vlastitog razvojnog programa podranog visokim znanjima i modernmim tehnologijama
imaju malo izgleda na uspjeh. U tom cilju privredu sve vie treba usmjeravati da svoje
tehniko-tehnoloke i druge razvojne probleme moe uspjeno rjeavati kroz saradnju sa
zavodima i institutima ovoga Fakulteta to e doprinositi njihovom obostranom razvoju.

22. Meunarodna saradnja u vrijeme globalizacije nije potreba ve i imperativ

opstanka to e zahtijevati posebno osmiljavanje ove problematike kroz programiran
nastup i rjeavanje u hodu ovisno o mogunostima i realnim potrebama.

23. Financiranje visokog obrazovanja je temeljno pitanje uspjenog rada, pa tako i

ovoga Fakulteta. Pri tome se misli na financiranje nastavno-pedagokog rada koje je
veim dijelom rjeeno. Meutim, financiranje naunoistzraivakog rada koji je sadran
u nastavnom procesu i ini njegovu pravu kvalitetu i nadgradnju nije adekvatno rjeeno.
Zbog toga se predlae njegovo financiranje po kriterijima po kojima se financira i
nastavni proces. Dakle, financiranje naunoistraivakog rada izvodilo bi se po pet
osnova:
- financiranje projekata koje utvruje Univerzitet prema raspisanom konkursu za
odreene tematske cjeline ime se financiraju odreeni projekti a ne naune
institucije,
- financiranje naunih institucija za projekte za koje je zainteresirana drava iz
posebnog fonda odreenog za ove namjene,
- financiranje naunih institucija za projekte za koje je zainteresiran kanton iz
posebnog fonda odreenog za ove namjene na nivou kantona,
- financiranje projekata za koje je zainteresirana privredna komora a odnose se na
unapreivanje proizvodnje to se financira iz posebnog fonda odreenog za ove
namjene na nivou komore,
- financiranje projekata za koje su zainteresirane privredne i druge organizacije
za rjeavanje razvojnih, proizvodnih i drugih zadataka.

97
Literatura

1. Bell, D.: Svijet u 2013. godini, Pregled br. 244, USA ambasada, Sarajaveo, 1988/89.
2. Bollinger, J.: The Factory of the Future-Technological Aspects, 38th CIRP General
Assambly, Tokyo, 1988.
3. Boulding, K.: A Primer on Social Dynamics, Free Press, New York, 1970.
4. Bolonjska deklaracija: Europski prostor visokog obrazovanja (Magna Charta
Universitatum), Bolonja, 19.06.1999.
5. Boievi, J.: Hrvatska razvojna politika za gospodarstvo znanja, Akademija
tehnikih znanosti Hrvatske, Zagreb, 2000.
6. Boievi, J.: Obrazovanje za informacijsko drutvo, Akademija tehnikih znanosti
Hrvatske, Zagreb, 1997.
7. Brzezinky, Z.: Between TWO Ages: Americans Role in the Technotronic Era,
Viking Press, New York, 1970.
8. ati I.: Izobrazba za proizvodnju u informacijskom dobu, Prvi hrvatski inenjerski
sabor, Zagreb, 1998. 49-72.
9. Drucker, P.F.: Post-Capitalist Society, harper Business, A Division of Harper
Collins, Pablisher 1993.
10. Dobovi, D.: Globalni metropolis, Kultura u svijetlu teorije postindustrijskog
drutva, HRS, Beograd, 1998.
11. Doleek, V.: Obnova i informatika era, asopis Slobodne misli 99, br. 2 decembar
1995.
12. Doleek, V.: Razvoj generikih tehnologija i njihovih primjena, Uvodni referat na
treem meunarodnom skupu: Tendencije u razvoju mainskih konstrukcija i
tehnologija, Zenica, 5.-7. oktobar, 1995.
13. Doleek, V.: Postindusrijsko drutvo-budunost koja ve traje,asopis
STEAK, br. 16., travanj, 1995.
14. Doleek, V.: Strategija tehnolokih razvoja, ZEPS 94, savjetovanje, Zenica, 3.-6.
novembar, 1994.
15. Doleek, V.: The Production of The Means of Transportation and Advanced
Technologies, SPS, Sarajevo, maj 1994.
16. Doleek, V.: Nove tehnologije i zatita okoline, ANU BiH, 4.-5. juni, 1993.
Sarajevo
17. Doleek, V.: Bazne strukture fabrika budunosti, Produktika ' 92., Uvodni referat,
Sarajevo, 2.-3. april, 1992.
18. Doleek, V., Karabegovi, I.: Nivo tehnolokog razvoja Bosne i Hercegovine; RIM
2001, Biha, Zbornik radova, str. 3.-24. septembar 2001.
19. Doleek, V., Mati, B.: Uloga univerziteta u regionalnom razvoju, Zbornik radova
International Business forum, Tuzla, 28.04.-2.05.1998.
20. Educational System and Structure in the Norwegian/University of Trondheim,
2001.
21. Freedman, Ch., Jahoda, M.: World Futures-The Great debat; Martin Robertson
and Co., LTD, 1978.
22. Gorc, A.: Zbogom proleterijatu, Beograd, 1982.
23. Higher education in Germany, U.K. and the U.S.A., 2003. Jurkovi, M.: Tehniko-
tehnoloke osnove moderne industrijske proizvodnje (uvodno predavanje), RIM,
25-47. Eds. Jurkovi M. & Karabegovi, I., University of Biha, Faculty of
Technical Engineering, Biha, 2001. ISBN 9958-624-10-9.

98
24. Jurkovi, M., Karabegovi, I.: Nova filozofija proizvodnje i revitalizacija
proizvodnih procesa i sistema, RIM: 3-31, Eds. Jurkovi, M. & Karabegovi, I.
(uvodno prerdavanje), University of Biha, Faculty of Technical Engineering,
Biha, 1999. ISBN 9958-624-06-0.
25. Jurkovi, M.: Tehnologijom do uspjeha, Ekonomist 2(1997)53; 16-19, Sarajevo.
26. Jurkovi, M.: Neminovnost revitalizacije, Ekonomist 2(1997)52; 11-14, Sarajevo.
27. Jurkovi, M., Karabegovi I.: Production reengineering and verification of its
results,
Proc. 6th Int. Research/Expert Conference, TMT-2002, University of Sarajevo and
Universitat Politecnica de Catalunya De Barcelona, 207-210, Neum, 2002.
ISBN 9958-617-11-0
28. Jurkovi, M., Karabegovi, E.: Modernization of Metal Processing Domestic
Industry by CIM Strategy Aplication/Modernizacija domae metalopreraivake
industrije primjenom CIM strategije, RIM-2001, 513-521, Eds. M. Jurkovi & I.
Karabegovi, University of Biha, Faculty of Technical Engineering, Biha
2001,ISBN 9958-624-10-9.
29. Jurkovi, M., apevi, S.:Arhitektura ekspertnog sistema za planiranje procesa,
RIM-2001, 243-250, Eds. Jurkovi M. & Karabergovi, I., University of Biha,
Faculty of Technical Engineering, Biha 2001, ISBN 9958-624-10-9.
30. Jurkovi M., Karabegovi I.: Neki trendovi u razvoju proizvodnog inenjerstva /
Some trends in the development of manufacturing engineering, (keynote paper),
Proc. 4th Int. Research/Expert Conference, 1-10, University of Sarajevo-Faculty of
Mechanical Engineering, Zenica, 2000. ISBN 9958-617-06-4.
31. Jurkovi, M., Karabegovi, I.: Razvoj i oblikovanje novih proizvoda od ideje do
primjene / Development and design of the new products from idea to a application,
Proceedings 1st Int. Conf. DIR98, 245-252, Biha, 1998.
32. Jurkovi, M., Tufeki, D.: Uloga novih proizvodnih tehnologija u revitalizaciji i
modernizaciji industrije prerade metala / The role of new manufacturing
technologies in revitalization and modernization of metal working industry, Proc.
3rd Int. Research/Expert Conference, 71-80, Zenica, 1996.
33. Jurkovi, M.: Nova proizvodna filozofija, obrazovanje i razvoj moderne
proizvodnje, Multidisciplinarno savjetovanje: Sveuilite i budunost tehnikih i
biotehnikih znanosti, Akademija tehnikih znanosti Hrvatske, Zagreb, 14.ll.2002.
34. Jurkovi M.: Visoke tehnologije i inteligentni tehniki sistemi/ Prikaz knjige godine
"Robotika": V. Doleek, I. Karabegovi, Revija slobodne misli/Review of free
thought, 8(2002)38, 121-124. Sarajevo, 2002. ISSN 1512/522X
35. Jurkovi, M., Karabegovi, I., Doleek, V.: Projekt modela razvoja i
organizovanja instituta Mainskog fakulteta u Bihau Univerziteta u Sarajevu,
Biha, 1996. s. 1-65.
36. Jurkovi, M., Karabegovi, I.: Nastavni plan i program Tehnikog fakulteta u
Bihau, Biha, 2001. s. 1-223.
37. Kahn, H.: The Next 200 Years, William Morrow and Co. Inc. New York, 1976.
38. Karabegovi, I.: Transformacija Univerziteta u Bihau, Biha, 2001.
39. Karabegovi, I., Doleek, V., Jurkovi M., (Editors): Informator ECTS-European
Credit Transfer System/Evropski sistem prijenosa bodova, Tehniki fakultet
Univerziteta u Bihau, p. 1-283, Biha, 2002. ISBN 9958-624-11-7.
40. Karabegovi, I., Doleek, V.:Elaborat o osnivanju fakulteta Informatike, Biha,
2003.
41. Karabegovi, I., Jurkovi, M.:Elaborat o prerastanju Mainskog fakulteta u
Tehniki fakultet u Bihau, Biha, 1998.

99
42. Kreso, S.: Finansiranje visokog obrazovanja, Mainstvo 2(1998)2, 35-42, Zenica.
43. J. Lee, Overview and Perspectives on Japanese Manufacturing Strategies and
Production Practices in Machinery Industry, Int. J. Mach. Tools Manufact. Vol.
37, No 10, 1449-1463. 1997.
44. Merchant, M.E.: 20th Century Evolution of Basic Machining technology an
interpretive review, 5th Int.Con. AMST 99,1-9, Udine, 1999
45. Pai, S.: Aktuelni trenutak Bolonjske reforme, Okrugli sto, Univerzitet "Demal
Bijedi",Mostar, 2003, 1-17.
46. Plan institucionalnog razvoja Univerziteta u Bihau za period 2003-2010, Biha,
2003.
47. Prema drutvu znanja-Integracija Sveuilita u Rijeci u Eropski prostor visokog
obrazovanja, Sveuilite u Rijeci, 2001.
48. Program studija Fakulteta za strojnitvo Univerze v Mariboru, Maribor, 2000.
49. Program studija Tehnikog fakulteta Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2001.
50. Struktura studija na Mainskom fakultetu u Aachenu, Rheinsch Westfalische
Technische Hohschule Aachen, 1998.
51. Schaff, A.: Kamo ide taj put?, Globus, Zagreb, 1989.
52. Stani, G.: Nauna i tehnoloka poltika vedske i Norveke, Zveza organizacija za
tehniku kulturu Slovenije, Ljubljana, 1988.
53. Toffler, A.: ok budunosti, Svjetlost, Zagreb, 1975.
54. Toordine, A.: Postindustrijsko drutvo, Globus, Zagreb, 1980.
55. Troeder, C.: Die Intelligente Fabrik, Ind. Anzeiger Nr. 84, 8-11, 1987.
56. Znanost u Hrvatskoj na pragu treeg tisuljea, Zbornik radova, Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2000.
56. World Robotics 2002

100
101