Granina stanja definicije:

Dokazati da slijedea granina stanja nisu dostignuta:

- gubitak ravnotee konstrukcije ili tla promatranih kao kruto tijelo (EQU)
Equilibrium-Ravnotea (Primjer: Prevrtanje gravitacijskog betonskog zida na
podlozi od vrste stijene)

- slom ili neprihvatljivo velike deformacije

konstrukcije(betonske,metalne,drvene ili zidane) ili njenog elementa
ukljuujui temelje, ipove, sidra,potporne zidove ,kod kojih vrstoa bitno
doprinosi ostpornosti(STR) Structural-Konstrukcija(Primjeri:slom pri jakom
savijanju AB dijafragme,izvijanje sipova u jako mekom tlu,klizanje blokova
obalnog zida na horizontalnim slojevima meu blokovima,poputanje eline
ipke geotehnikog sidra pri zatezanju,propadanje podlone ploe sidra kroz
sloj prskanog betona zatitne potporne konstrukcije,slom ipova od
horizontalnog optereenja)
- slom ili neprihvatljivo velike deformacije tla pri kojoj vrstoa tla ili stijene
bitno doprinosi otpornosti (GEO) Geotechnical-Geotehniki (Primjeri: Slom tla
ispod temelja,slom tla oko horizontalno optereenog ipa,veliko slijeganje
ipova,naginjanje potpornog zida,upanje sidra iz tla,slom ili propadanej tla
iznad tunelskog iskopa,klizanje i odron tla,znaajno poputanje oslonca luka
mosta i slom dna graevinske jame u mekom tlu)

- gubitak ravnotee konstrukcije ili tla usljed djelovanja pornog pritiska

(izdizanje) ili druga vertikalna djelovanja zateue sile (UPL) Uplift-Uzgon
(Primjeri: Izdizanje lagane podzemne konstrukcije pod pritiskom uzgona
podzemne vode,izdizanje i probijanje slabo propusnog sloja tla na dnu
graevinske jame od uzgona podzemne vode u niem vodonosnom
sloju,upanje temelja dalekovodnog stuba)

- hidrauliki slom usljed prevelikog hidraulikog gradijenta tj interna erozija tla

uzrokovana hidraulikim gradijentima (HYD) Hydraulic heave-Hidrauliko
izdizanje (Primjeri: Hidrauliki slom u pjeskovitom dnu graevinske jame usljed
vertikalnog strujanja vode prema dnu jame,interna erozija pjsekovitog tla od
strujanja vode u nasipu i stvaranje erozijskih kanala)
EC7 iz dva dijela:
1) EN 1997-1 Geotehniko projektovanje Dio 1: Opa pravila
2) EN 1997 2 Geotehniko projektovanje Dio 2: Istraivanje i ispitivanje tla
Sadraj EN 1997-1 Geotehniko projektovanje Dio 1: Opa pravila:
-Osnove geotehnikog projektovanja
-Geotehniki podaci
-Nadzor pri izvoenju
-Opaanje i odravanje
-Nasipi, snienje vode, poboljanje tla i armiranje
-Plitki temelji
-Temelji na ipovima
-Sidra
-Potporne konstrukcije
-Hidrauliki slom
-Opa stabilnost
EN 1997-1 Geotehniko projektovanje Dio 1: Opa pravila, spadaju i:

prilozi (9 komada) parcijalni i korelacijski faktori

-Dodatne informacije za projektne pristupe 1, 2 i 3
-Proraun graninih pritisaka na vertikalne stijene
-Analitiki postupak prorauna nosivosti tla
-Poluempirijski postupak prorauna nosivosti tla
-Postupak prorauna slijeganja
-Procjena nosivosti stijene
-Granine vrijednosti deformacija konstrukcija i pomicanja temelja
-Popis provjere za nadzor nad izvoenjem i monitoring ponaanja konstr.

EC7 namijenjen:
-rjeavanju svih problema interakcije temeljnih i potpornih konstrukcija sa
tlom ili stijenom,
-odnosi se na sve konstrukcije u graevinarstvu,
-definisanju naina prorauna geotehnikog dejstva na konstrukcije,
-proraunu otpora tla na vanjska dejstva od konstrukcije,
-davanju pravila pri projektovanju za koritenje u standardnoj inenjerskoj
praksi.
Geotehnike kategorije
Minimalni zahtjevi obima i kvalitete geotehnikih istranih radova
odrediti teinu i kompleksnost geotehnikoh projekta
definisane tri kategorije 1 ; 2 ; 3
Geotehnika kategorija 1:
Male i jednostavne konstrukcije:
-lagani objekti sa centrinom silom po stubu manjom od 250kN ili ispod
zida manjom od 100 kN/m
-potporni ili razuporni zidovi nii od 2m
-nasipi nii od 3m ispod prometnih povrina odnosno 1m ispod temelja
-jednospratne ili dvospratne stambene zgrade na plitkim temeljima ili
ipovima
-mali iskopi za drenae

Geotehnika kategorija 2:
Konstrukcije sa kvantitativnim geotehnikim podacima i analizama
mogue primjeniti uobiajne postupke projektovanja i izvoenja
-pojedinani plitki temelji (samci)
-rotilji
-ipovi
-potporni zidovi
-iskopi
-upornjaci i stubovi mosta
-nasipi i zemljani radovi
-geotehnika sidra

Geotehnika kategorija 3:
Sluajevi koji ne spadaju u prve dvije kategorije
Ukljuivanje kvalifikovanog inenjera sa odgovarajuim iskustvom geotehnika
Ubrajamo slijedee konstrukcije:
-zgrade sa izuzetnim optereenjem, viespratni podrumi
-brane, veliki mostovi i tuneli u loem tlu i sa prisustvom vode
-temelji maina sa velikim dinamikim optereenjem
-priobalne konstrukcije
-nuklearne centrale
-industrijski objekti koji koriste opasne hemikalije
-zgrade jae osjetljive na seizmika optereenja
-iskopi u sloenim uslovima (uglavnom u urbanim sredinama)
-konstrukcije na kolapsibilnom tlu

Postupci provjere graninih stanja:

Provjera jednim postupkom ili kombinacijom slijedeih postupaka:
- analitikim i numerikim proraunima
- usvajanjem recepata ili prepisivanjem
- eksperimentalnim modeliranjem i in-situ testiranjima
- metodom opaanja
Projektiranje za plitko temeljenje (EC7)
Opis postupaka projektiranja plitkih temelja esto kod PK:
Granina stanja:
-gubitak globalne stabilnosti
-nosivost temelja
-slom na klizanje
-kombinacija sloma tla i konstrukcije
-slom konstrukcije usljed pomaka temelja
-neprihvatljivo velika slijeganja
-izdizanje temelja usljed bubrenja ili smrzavanja tla
-neprihvatljive vibracije
Projektiranje kontrola:
-odgovarajua Df
-NPV
-mogui pomaci tla usljed toka vode i sl.
-uticaj iskopa na susjedne objekte
-vodonepropusnost
-varijacije NPV kroz due T razdoblje

Projektiranje metode:
a) Direktna metoda
-provedba odvojenih analiza za svako granino stanje
-proraun da je to blii mehanizmu sloma
-provesti odgovarajue proraune slijeganja
b) Indirektna metoda:
-koritenje uporedivog iskustva i rezultata terenskih i
laboratorijskih istranih radova kao i rezultata opaanja
ponaanja tla i konstrukcije
Preskriptivna metoda (prepisivanje):
-uporedba konzervativnih pravila sa naglaskom na kontrolu materijala pri
ugradnji, provedba nadzora . . .

Granina stanja sloma

Globalna stabilnost:
-blizina prirodnih ili vjetakih kosina
-blizina iskopa ili PK
-blizina kanala, rijeka, jezera . . .
-blizina rudarskih aktivnosti i podzemnih konstrukcija
Nosivost temelja:
-granino stanje sloma
-granino stanje klizanja

Slom konstrukcije usljed pomaka temelja:

-vrijednost dop. kontaktnih p da ne doe do prekoraenja slijeganja
-poduzeti mjere pri anuliranju pomaka usljed bujanja tla
Granina stanja upotrebljivosti:
-proraun slijeganja u odnosu na zadane kriterije
-proraun slijeganja uzeti u obzir djelovanje susjednih objekata
Proraun slijeganja:
-trenutno i konsolidaciono slijeganje
-proraunska dubina deformabilnog tla f-ja veliine i oblika temelja,
varijacija krutosti tla po dubini
-po potrebi ukljuiti interaktivno djelovanje konstrukcije i tla
-slijeganje ekscentrino optereenog temelja pretpostavka linearna
raspodjela kontaktnih pritisaka proraun za dvije rubne take sa
nagibom za kruti temelj

Uporedba EC7 i Pravilnika o tehnikim normativima

za temeljenje graevinskih objekata