393

PRIKAZ

Luka Nerali*

OBILJEAVANJE OSAMDESETOGA ROENDANA

PROF. DR. SC. LJUBOMIRA MARTIA

U ovom su prilogu sadrana izlaganja na skupu odranom 10.

travnja godine 2002. na Ekonomskom fakultetu Zagreb, u povodu
osamdesetoga roendana prof. dr. sc. Ljubomira Martia, istaknutoga i
zaslunoga dugogodinjeg umirovljenog profesora Ekonomskog
fakulteta Zagreb. Isto su tako navedeni naslovi radova prikazanih istim
povodom u dvije sekcije na 9. Meunarodnoj konferenciji iz operacijskih
istraivanja, 2. listopada 2002. u Trogiru.

Uvod

Fakultetsko vijee Ekonomskog fakulteta Zagreb na sjednici odranoj u

prosincu godine 2001. prihvatilo je prijedlog L. Neralia i Katedre za matematiku
da se formira Meunarodni odbor za obiljeavanje osamdesetoga roendana dr.
sc. Ljubomira Martia, istaknutog znanstvenika i redovitog profesora Ekonomskog
fakulteta Zagreb u mirovini. U odbor su izabrani prof. dr. sc. Sharma Soumitra -
dekan Ekonomskog fakulteta Zagreb, prof. dr. sc. Sanjo Zlobec (McGill University,
Montreal, Canada), prof. dr. sc. Jadranka Skorin-Kapov (SUNY at Stony Brook,
USA), prof. dr. sc. Majda Basti (Ekonomsko-poslovna fakulteta, Maribor,
Slovenija), prof. dr. sc. Tihomir Hunjak (FOI, Varadin), prof. dr. sc. Branko Reli
(EF Zagreb), doc. dr. sc. Vinja Vojvodi-Rosenzweig (EF Zagreb) i prof. dr. sc.
Luka Nerali (EF Zagreb). Odbor je pripremio obiljeavanje osamdesetoga
roendana prof. Martia u dva dijela jedan je dio odran 10. travnja godine 2002.

* L. Nerali, dr. sc., redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Zagreb.

 L. NERALI: Obiljeavanje osamdesetoga roendana prof. dr. sc. Ljubomira Martia
394 EKONOMSKI PREGLED, 54 (3-4) 393-404 (2003)

na Ekonomskom fakultetu Zagreb, a drugi na 9. Meunarodnoj konferenciji iz

operacijskih istraivanja KOI 2002 u Trogiru 2. listopada godine 2002. U ovome
su lanku navedena izlaganja lanova Odbora na skupu u Zagrebu i na kraju je dat
popis radova izloenih u dvije sekcije posveene prof. Martiu u Trogiru.
Na skupu odranom na Ekonomskom fakultetu Zagreb 10. travnja 2002. godine
okupilo se oko 80 sudionika obiljeavanja osamdesetoga roendana prof. Martia,
s Ekonomskog fakulteta i izvan njega. Nazone je u ime Ekonomskog fakulteta
Zagreb pozdravio dekan, prof. dr. sc. Sharma Soumitra. Zatim su govorili L. Nerali,
M. Basti, V. Vojvodi-Rosenzweig i T. Hunjak, ija izlaganja navodimo. U ime
Ekonomskog fakulteta Split nazone je pozdravila N. Plazibat-Tomi. Prof. dr. sc.
Lj. Marti takoer je odrao krae izlaganje. Sudionici su razgledali prigodnu
izlobu radova prof. dr. Lj. Martia, koju je pripremio B. Reli uz pomo suradnika
knjinice Ekonomskog fakulteta Zagreb. Nakon skupa odran je prigodni koktel.

Radna biografija prof. dr. sc. Ljubomira Martia

Prof.dr. sc. Ljubomir Marti roen je 4.travnja godine 1922. u Kninu. Osnovnu
kolu pohaao je u rodnome mjestu, a gimnaziju u ibeniku i Kninu. Studij
matematike zapoeo je godine 1945., a zavrio godine 1949. na Prirodoslovno-
matematikom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. U prosincu 1949. izabran je za
asistenta na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Doktorsku disertaciju
pod naslovom O jednoj generalizaciji mreastog skupa obranio je 22. veljae
1957. na Prirodoslovno-matematikom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Idue
godine izradio je habilitacioni rad Prilog ekonometrijskoj analizi distribucije linih
dohodaka i odrao habilitaciono predavanje pod naslovom Mjere elastinosti u
ekonomici. Poto je bio habilitiran, izabran je za docenta. Akademsku godinu
1961/62. proveo je na sveuilitima Northwestern, Chicago i Stanford, Palo Alto
kao stipendist Fordove fondacije. U oujku godine 1963. izabran je za izvanrednog,
a u lipnju godine 1967. za redovitog profesora za predmete Matematike metode
za ekonomske analize i Operacijska istraivanja. U isto zvanje ponovno je
izabran godine 1976. i 1981., a takoer i 1986. za polje Matematika i znanstvenu
disciplinu Operacijska istraivanja. U mirovinu je otiao godine 1992.
Pored predavanja na dodiplomskom studiju iz predmeta Matematike metode
za ekonomske analize i Operacijska istraivanja, koje je uveo na Ekonomskom
fakultetu u Zagrebu, on je predavao i na poslijediplomskom studiju toga Fakulteta
predmete Matematike metode za markoekonomske analize, Metode
programiranja i optimizacije i Kvantitativne metode za financijske i raunovod-
stvene analize. Drao je predavanja na poslijediplomskim studijima Pravnog,
L. NERALI: Obiljeavanje osamdesetoga roendana prof. dr. sc. Ljubomira Martia
EKONOMSKI PREGLED, 54 (3-4) 393-404 (2003) 395

Elektrotehnikog, Poljoprivrednog i Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveui-

lita u Zagrebu. Predavao je takoer i na ekonomskim fakultetima u Beogradu,
Ljubljani, Subotici, Kragujevcu, Dubrovniku i Rijeci. Na smjeru praktine
matematike Prirodoslovno-matematikog fakulteta uveo je predmet Programiranje
i teorija igara i taj je predmet niz godina predavao.
lan je Meunarodnog ekonometrijskog drutva i HDOI. Bio je viegodinji
lan redakcije asopisa Statistika revija, i redakcije odnosno savjeta asopisa
Ekonomska analiza i savjeta asopisa Glasnik matematiki. Bio je zajedno sa
prof.dr. sc. Vadnalom jedan od pokretaa savjetovanja o upotrebi metoda
operacijskih istraivanja u radnim organizacijama koja su savjetovanja odrana na
Bledu na svretku ezdesetih i na poetku sedamdesetih godina dvadesetoga stoljea.
U programskom odboru jugoslavenskog simpozija iz operacijskih istraivanja SYM-
OP-IS, koji je niz godina odravan u Herceg Novom, bio je aktivan dugogodinji
lan.
U okviru Instituta za matematiku Sveuilita u Zagrebu zapoeo je s radom
godine 1966. Seminar za programiranje i teoriju igara. Taj seminar kontinuirano
od poetka pa jo i danas vodi prof.dr. sc. Lj. Marti - sada u okviru Matematikog
odjela Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu.
Prof.dr. sc. Lj. Marti bio je niz godina predsjednik Katedre za matematiku i
Odjela za kvantitativne metode Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Takoer je bio
predsjednik Komisije za postdiplomske studije i doktorate i lan drugih komisija i
odbora.
etiri je puta nagraen nagradom za znanstvene radove Mijo Mirkovi
koju dodjeljuje Ekonomski fakultet u Zagrebu. U godini 1989. nagrada Mijo
Mirkovi dodijeljena je prof. dr. sc. Lj. Martiu za knjigu Mjere nejednakosti i
siromatva. Sveuilite u Zagrebu u povodu 320 obljetnice dodijelilo je godine
1989. priznaje prof. dr. sc. Ljubomiru Martiu, zaslunom profesoru Ekonomskog
fakulteta. Iste je godine prof. Marti dobio Republiku nagradu za ivotno djelo.

Znanstvena djelatnost prof. dr. sc. Ljubomira Martia

Prvi znanstveni radovi prof. dr. sc. Ljubomira Martia bili su iz teorije skupova
i graninog podruja i teorije i moderne algebre. Zanimaju ga jo i teorija
vjerojatnosti i matematika statistika. Od godine 1958. definitivno se opredijelio
za primijenjenu matematiku. Otada se bavi nekim problemima iz primijenjene teorije
vjerojatnosti, ekonometrije, matematikog programiranja i operacijskih istraivanja.
Budui da je prof. dr. sc. Lj. Marti napisao i objavio ukupno 80 radova, od
toga vei broj u uglednim znanstvenim asopisima, stranim i domaim, istaknut
 L. NERALI: Obiljeavanje osamdesetoga roendana prof. dr. sc. Ljubomira Martia
396 EKONOMSKI PREGLED, 54 (3-4) 393-404 (2003)

emo nekoliko, po naoj procjeni, najvanijih iz svakog od podruja njegove

znanstvene djelatnosti.
Rad Quelques theoremes sur lultrafiltre, objavljen godine 1954. u Glasniku
matematikom, fizikom i astronomskom iz podruja je teorije skupova. U njemu
se daju definicije ultrafiltra i autor dokazuje njihovu ekvivalenciju. Dalje je pokazano
da ultrafiltar kao jedinstven pojam postoji samo na konanim skupovima, a na
beskonanim skupovima postoje dva tipa ultrafiltra: trivijalni i netrivijalni. Isto je
tako dokazano i sedam teorema o ultrafiltru.
Vani prilozi prof. Martia dani su u doktorskoj disertaciji pod naslovom O
jednoj generalizaciji mreastog skupa. Tu se zamisao G. Birkhoffa, da se mreasti
skup generalizira prema slabljenju aksioma idempotentnosti i apsorpcije, ostvaruje
u dvije etape. U prvoj se etapi istrauju posljedice oslabljenja jednoga od tih dvaju
aksioma. U drugoj etapi ispituju se strukture koje proizlaze iz simultanog oslabljenja
tih aksioma. Na kraju se razmatraju u tom smislu generalizirani slobodni mreasti
skupovi. Kratak izvadak iz disertacije objavljen je u poznatom asopisu francuske
akademije znanosti Comptes Rendus de lAcademie des sciences, godine 1957.
pod naslovom Sur les generalisations du treillis libre.
Od radova iz ekonometrije spomenimo habilitacioni rad Prilog ekono-
metrijskoj analizi distribucije linih dohodaka, kojim je dr. Lj. Marti habilitirao
na Ekonomskom fakultetu godine 1958. U tome je radu originalni doprinos prof.
Martia poseban nain jednostavnog izraunavanja indeksa koncentracije na osnovu
kumulativnih postotaka broja nosilaca dohotka i kumulativnih postotaka agregata
dohotka. Rad sadri i neke druge rezultate, jednako kao i analizu distribucije linih
dohodaka na jednom konkretnom primjeru.
Zatim je potrebno istaknuti rad A Geometrical Note on New Income Inequ-
ality objavljen u uvenom asopisu Economerica godine 1970. U njemu je geo-
metrijski pokazana veza izmeu novih mjera nejednakosti u distribuciji dohotka
koje je uveo maarski ekonometrist E. Frigyes. Taj je rad zbog njegova znaaja
preveden na maarski jezik i ponovno objavljen u poznatom maarskom asopisu
SZIGMA godine 1971.
Rezultati dugogodinjeg istraivakoga rada prof. Martia na problematici
metodologije kvantificiranja pokazatelja nejednakosti distribucije dohotka, mjerenja
socijalne ugroenosti dijelova stanovnitva i nejednakosti meu siromanima
sadrani su u knjizi Mjere nejednakosti i siromatva, u izdanju Birotehnike,
Zagreb, godine 1986. Tu se razmatraju mjere relativne nejednaksoti pronaene i
upotrebljene u razdoblju od godine 1905. do 1985. Ne ulazei u detalje, istaknimo
samo da je prof. Marti predloio jedan alternativni indeks siromatva.
Od radova iz matematikog programiranja i operacijskih istraivanja prvi je
rad u Hrvatskoj upravo knjiga Linearno programiranje u poljoprivredi, koju je
prof. Marti napisao zajedno sa dr. sc. F. Kamenekim, a koju je izdao godine
L. NERALI: Obiljeavanje osamdesetoga roendana prof. dr. sc. Ljubomira Martia
EKONOMSKI PREGLED, 54 (3-4) 393-404 (2003) 397

1961. Ekonomski institut Hrvatske u Zagrebu. Nakon toga, godine 1963., takoer
u izdanju Ekonomskog instituta Hrvatske u Zagrebu izala je knjiga prof. Martia
Teorija linearnog programiranja. Iste godine izlazi i knjiga Matematike metode
za ekonomske analize, I. svezak, udbenik za istoimeni predmet, koji sadri
diferencijalni, integralni i matrini raun s odreenim primjenama u ekonomici. U
to je vrijeme na Ekonomskom fakultetu, na dodiplomskom i poslijediplomskom
studiju uveden i predmet Operacijska istraivanja. Zatim se godine 1966.
pojavljuje II. svezak udbenika Matematike metode za ekonomske analize. U
prvom dijelu te knjige dana je teorijska osnova za metode linearnog programiranja.
Zatim se formuliraju i razmatraju standardni, kanonski i opi problem linearnog
programiranja, te izlau i dokazuju teoremi dualiteta, ezgistencije rjeenja i tzv.
princip oslabljene komplementarnosti. Takoer su navedeni i problem ishrane i
problem transporta i linearni model proizvodnje formulirani u terminima linearnog
programiranja. Preostali dio knjige posveen je metodama rjeavanja problema
linearnog programiranja, zatim problemima distribucije i transporta i cjelobrojnom
programiranju i primjenama. Drugo izdanje te knjige pojavilo se godine 1972., a
tree 1979., s odreenim proirenjima.
U knjizi Primjena matematikih metoda u ekonomskoj analizi iz godine
1972. jedan je dio posveen takoer linearnom i razlomljenom programiranju. Tu
se razmatraju optimalni proizvodni programi, linearni modeli transporta i
razlomljeno linearno programiranje. Pored toga, posebno poglavlje sadri uvod u
teoriju strategijskih igara.
Svakako je potrebno istaknuti knjigu prof. Martia Nelinearno programi-
ranje. Odabrana poglavlja, koja je izala 1973. u seriji Organizacija i ekonomika
poduzea u izdanju Informatora Zagreb. U njoj su obraena nova podruja
matematikog programiranja s primjenama u ekonomici. Tu je najprije sadran
izbor iz teorije, metoda i primjene kvadratnog programiranja, a posebna je pozornost
posveena ekonomskim interpretacijama i primjerima upotrebe kvadratnog
programiranja u planiranju proizvodnje i u regresionoj analizi. Zatim su tu etiri
rada iz razlomljenog programiranja, linearnog i nelinearnog, s odreenim primje-
nama.
Nakon toga, u Zborniku radova Ekonomskog fakulteta Zagreb izaao je godine
1975. lanak prof. Martia Viekriterijalno programiranje, u kojem su prikazani
razliiti pristupi problemu viekriterijalnog programiranja. Naime, to je problem
programiranja sa dvije ili vie funkcija cilja, odnosno programiranja po vie kriterija
optimalnosti istodobno. U to je vrijeme na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na
inicijativu prof. Martia grupa lanova Seminara za matematiko programiranje
zapoela istraivati probleme viekriterijalnog programiranja. Cilj je bio obavijestiti
ljude iz znanosti i prakse o novim idejama i rezultatima u matematikom programi-
ranju i o mogunostima njihove primjene, kritiki procijeniti ono to je dotada
naeno i tome dodati po koji prilog. Rezultati toga rada objavljeni su u knjizi
 L. NERALI: Obiljeavanje osamdesetoga roendana prof. dr. sc. Ljubomira Martia
398 EKONOMSKI PREGLED, 54 (3-4) 393-404 (2003)

Viekriterijalno programiranje u redakciji prof. Martia, koja je objavljena godine

1978. u Zagrebu u izdanju Informatora. U toj je knjizi prof. Marti napisao veliki
dio, s odreenim originalnim prilozima.
Sljedea knjiga prof. Martia Kvantitativne metoda za financijske i rauno-
vodstvene analize u izdanju Informatora, Zagreb, godine 1980. takoer sadri,
izmeu ostaloga, priloge iz primjena metoda programiranja, ovoga puta u investicij-
skom odluivanju. Tu se problem optimalne investicijske odluke razmatra kao
problem cjelobrojnog programiranja. Naime, razmatra se izbor investicionih
projekata prema kriteriju njihove sadanje neto-vrijednosti, uz ograniena sredstva
za investicije i pretpostavku da su projekti neovisni. Osim toga se za rjeavanje
tako formuliranog problema cjelobrojnog programiranja razmatraju metode cjelo-
brojnih formi, djelominog nabrajanja i grananja i ograivanja. Tu je jo i model s
prijenosom neiskoritenih sredstava i problem izbora projekta po vie kriterija,
kao to su vrijeme povratka investicijskih sredstava, sadanja neto vrijednost i
interna stopa rentabilnosti.
Na kraju, od ostalih radova spomenimo jo neke, objavljene u Zbornicima
radova Konferencija iz Operacijskih istraivanja. Prvu Konferenciju iz OI
organizirao je Ekonomski fakultet Zagreb 21. godine 1991. U Zborniku radova s te
Konferencije nalazi se rad prof. Martia Bikriterijalno programiranje u regresijskoj
analizi. U ostalim Zbornicima s Konferencija iz OI od godine 1992. do 1996. u
organizaciji HDOI osnovanog godine 1992. na Ekonomskom fakultetu Zagreb,
nalaze se radovi posveeni problemima l1 i l2 regresije i samo dualnim linearnim
programima i nekim njihovim primjenama. Bibliografija radova prof. Martia
moe se nai u Marti, Nerali (2000.), str. 25-32.

Izlaganje prof. dr. sc. M. Basti

Spotovani gospod profesor Marti, spotovani kolegi in kolegice!

V veliko ast mi je spregovoriti ob ivljenjskem jubileju profesorja Martia

vsaj iz treh razlogov ker ga spotujem in cenim kot velikega znanstvenika in
loveka ter kot svojega mentorja, ki mi je veliko pomagal na moji raziskovalni
poti. Zato bi danes elela osvetliti tisti del profesorjevega ustvarjalnega mozaika,
ki se nanaa na njegov vpliv na razvoj operacijskih raziskav v Sloveniji in e posebej
na Ekonomsko-poslovni fakulteti v Mariboru.
Pomemben mejnik v razvoju in poznavanju operacijskih raziskav v Sloveniji
je bilo nedvomno Blejsko posvetovanje o uporabi metod operacijskih raziskav v
delovnih organizacijah v letu 1968. Veliko zaslug za to, da je bilo e prvo tovrstno
L. NERALI: Obiljeavanje osamdesetoga roendana prof. dr. sc. Ljubomira Martia
EKONOMSKI PREGLED, 54 (3-4) 393-404 (2003) 399

posvetovanje uspeno in odmevno, imata njegova idejna vodja prof. Marti in prof.
Vadnal. Na tem posvetovanju obravnavane teme in prikazane mone aplikacije
metod OR v praksi so vzbudile zanimanje in eljo po njihovem temeljitejem
poznavanju tako pri mladih raziskovalcih kot pri ljudeh v praksi. Profesorjeva knjiga
Matematike metode za ekonomske analize jim je bila pri tem v pomo in vzpod-
budo. Z naraajoim zanimanjem za OR so bili podani pogoji za razvoj in zaetek
podiplomskega tudija iz operacijskih raziskav na Ekonomski fakulteti v Ljubljani,
kjer so pridobivali znanje bodoi profesorji OR, ki so predmet OR kaj hitro uvedli
tudi v predmetnik dodiplomskega tudija ekonomije kot tudi v dodiplomske
tudijske programe drugih fakultet in visokih ol. Profesorjev sloves, ki si ga je
ustvaril s svojimi objavljenimi deli in odmevnost seminarja, ki ga je vodil in na
katerem sta sodelovala tudi dva naa sodelavca prof. Indihar in prof. Kavkler, so
prispevali k odloitvi tedanjega vodstva mariborske Ekonomsko-poslovne fakultete,
da je kar 5 svojih asistentov poslalo na podiplomski tudij na Ekonomsko fakulteto
v Zagrebu, kar je e intenziviralo in poglobilo odnose med obema fakultetama. Iz
blejskega posvetovanja se je razvilo posvetovanje SYMOPIS in potem KOI, kjer
se nadaljuje na blejskem posvetovanju zaeto sodelovanje med raziskovalci iz
Hrvake in Slovenije.
S svojim znanjem in sposobnostjo usmerjanja ljudi pri njihovem raziskovalnem
delu je bistveno pripomogel k raziskovalni rasti kar tirih sodelavcev katedre za
kvantitativne ekonomske analize na Ekonomsko-poslovni fakulteti. Pod njegovim
mentorstvom so nastala tri magistrska dela, in sicer s podroij dinaminega
programiranja, diskretne optimizacije in iz statistike ter tri doktorske disertacije s
podroja dinaminega programiranja in njegove aplikacije v praksi, s podroja
vekriterijalnega programiranja in s podroja stohastinega programiranja. Profesor
Marti je bil odlien mentor. Cenili smo ustvarjalno svobodo, ki nam jo je dovoljeval
pri naem raziskovalnem delu, njegovo korektnost in nenehno vzpodbujanje nae
kreativnosti. Tudi profesorjeva sposobnost organiziranja njegovega dela na fakulteti
tako, da se je lahko optimalno posvetil svojemu znanstvenemu delu, je bila in je e
na nedosegljiv ideal.
Profesorjeve knjige in lanki so bili v pomo avtorjem pri pisanju ubenikov
iz operacijskih raziskav. Pregled razpololjive literature v slovenskih strokovnih
knjinicah pokae, da so profesorjeva dela e vedno aktualna.
Profesor Marti, dovolite, da se v imenu nas vseh, ki ste nam pomagali na
nai raziskovalni poti zahvalim, da smo imeli ast in privilegij, da ste nam kot
izjemen in priznan znanstvenik bili pripravljeni pomagati pri trasiranju naih
raziskovalnih potiin premagovanju teav in ovir, ki so pri tem nastopile. Hvala za
Vae vzpodbude, kadar nae delo ni napredovalo tako hitro, kot smo si eleli in
hvala, ker ste nas spremljali kot poroevalec ob naih izvolitvah na nai karierni
poti. Ob Vaem jubileju Vam elimo e mnogo ustvarjalnih zdravih let v drubi
Vam ljubih sopotnikov.
 L. NERALI: Obiljeavanje osamdesetoga roendana prof. dr. sc. Ljubomira Martia
400 EKONOMSKI PREGLED, 54 (3-4) 393-404 (2003)

Ob tej priliki mi gospod profesor dovolite, da Vam podarim knjigo, ki prikazuje

najrazlineje slovenske izdelke, ki so nastajali tako v preteklosti kot v sedanjosti,
in so plod ustvarjalnosti slovenskega loveka.

O nastavnoj i pedagokoj djelatnosti

prof. dr. sc. Ljubomira Martia
(V. Vojvodi-Rosenzweig)

Nastavna djelatnost prof. dr. sc. Lj. Martia zapoela je godine 1949. na
Ekonomskom fakultetu - Zagreb, kada je izabran za asistenta prof. dr. Vladimira
Vrania. Godine 1958. izabran je za docenta, 1963. za izvanrednog profesora i
1967. prvi put za redovitog profesora Ekonomskog fakulteta Zagreb, u isto je zvanje
biran takoer i 1976., 1981., i godine 1986. U tome zvanju ostaje do odlaska u
mirovinu godine 1992.
Odlaskom prof. dr. sc. V. Vrania s Ekonomskog fakulteta Zagreb godine
1956., prof. Marti preuzima vodeu ulogu u pionirskom pothvatu kreiranja
nastavnih programa iz matematike na dodiplomskom studiju Ekonomskog fakulteta
Zagreb, gdje 1960. uvodi predmet Matematike metode za ekonomske analize.
Godine 1963. izdaje udbenik Matematike metode za ekonomske analize I. dio.
Istodobno godine 1963. poinje predavati Linearno programiranje na PDS
matematike na PMF-u Zagreb. Iste godine predaje Linearno programiranje na PDS
automatizacije Elektrotehnikog fakulteta Zagreb. Godine 1965. poinje predavati
Operacijska istraivanja na PDS EF- Zagreb, i uvodi predmet, nositelj je i izvodi
nastavu iz Programiranja i teorija igara na PMF- Matematiki odjel do k.g.
1969.-1970.
Na seminaru Meusektorska analiza i linearno programiranje Ekonomskog
instituta, Zagreb sudjeluje kao predava godine 1963., a na PDS-u Ekonomika
poljoprivrede na Poljoprivrednom fakultetu Zagreb predaje izabrane teme iz
Linearnog programiranja. Kao rezultat toga rada godine 1966. izalo je prvo izdanje
knjige Matematike metode za ekonomske analize II. dio. Iste godine, 1966.
osniva seminar za programiranje i teoriju igara s prof.dr. V.Vraniem, postaje njegov
voditelj i to ostaje do danas. Prvi lanovi seminara bili su A.Boduli, M.Fili,
I.Gjenero, V.Hitrec, B.Kronfeld, I.Matuli, B.Minichreiter-Klemeni, .Paue,
I.Pavli i S.Poli.
U godinama koje slijede utjee na poveanje fonda sati iz matematike na
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pri emu obogauje nastavne programe, time
na I. i II. godini studija nastaju predmeti Matematika za ekonomiste I., Matematika
za ekonomiste II., Matematika za ekonomiste, Poslovna matematika I., Poslovna
matematika II..
L. NERALI: Obiljeavanje osamdesetoga roendana prof. dr. sc. Ljubomira Martia
EKONOMSKI PREGLED, 54 (3-4) 393-404 (2003) 401

Predmet Operacijska istraivanja na treoj godini dodiplomskog studija

Ekonomskog fakulteta Zagreb doivljava zlatne godine na svretku sedamdesetih,
kada se predaje 150 sati, kao obavezan predmet jednog smjera na Ekonomskom
fakultetu Zagreb. Takav je fond sati omoguio niz tema. Predavanja iz linearnog
programiranja uz ekonomsku interpretaciju optimalnog rjeenja duala, i neki
specijalni problemi, zavrena su u prvom dijelu linearnim viekriterijskim proble-
mom i nalaenjem kompromisnog rjeenja. Drugi dio predavanja povjeren je prof.
dr. B. Minichreiter-Klemeni, koja je nadahnuto predavala dinamiko progra-
miranje, teoriju mree, geometrijsko programiranje i teoriju repova. Kako sam
odlaskom S. urinovi u Ameriku postala asistent na predmetu Operacijska
istraivanja i pohaala predavanja prof. Martia i prof. B.Minichreiter Klemeni
mogla sam, tada iz pozicije asistenta, uiti od izvrsnih nastavnika kako pribliiti i
privui studente Ekonomskog fakulteta u za njih novi pristup realnim ekonomskim
problemima, modelirati te probleme i potom dobijena rjeenja analizirati s
ekonomskim interpretacijama. Takav nain rada rezultirao je velikim brojem
seminarskih i diplomskih radova studenata Ekonomskog fakulteta Zagreb.
Osim irenja ope kulture iz Operacijskih istraivanja na Ekonomskom
fakultetu Zagreb istodobno u radu Seminara za programiranje i teoriju igara sudjeluje
sve vie mladih znanstvenika i istraivaa, oni piu magistarske i doktorske radove,
a mentorim je dr Lj.Marti. Danas djeca prof. Martia rade na fakultetima diljem
Hrvatske, u veini na Ekonomskom fakultetu Zagreb, Ekonomskom fakultetu Split,
FOI Varadin, i u Sloveniji, osobito ih je veliki broj na Ekonomsko-poslovnom
fakultetu u Mariboru. Takoer su neki od njih na istaknutim poloajima, kao na
primjer Igor Jemri, nekad student Ekonomskog fakulteta, pa asistent na Opera-
cijskim istraivanjima, a danas direktor Direkcije za statistiku Hrvatske narodne
banke.
Kod prof. dr. sc. Lj. Martia kao mentora izradili su doktorsku disertaciju:
(a) na Ekonomskom fakultetu Zagreb Lj. Arih, J. Artenjak, Z. Babi, M. Basti,
M. Bojani, V. Duak, P. Filipi, S. Gehrecke, I. Gjenero, Z. Gogala, B. Minichreiter-
Klemeni, L. Nerali, N. Plazibat-Tomi, B. Reli, I. oi i T. Vujkovi; (b) na
Matematikom odjelu PMF-a Zagreb V. Hitrec, T. Hunjak, R. Viher i V. Vojvodi-
Rosenzweig; (c) na FON-u Beograd B. Grani. Zatim, kod prof. Martia kao
mentora izradili su magistarski rad: (a) na Ekonomskom fakultetu Zagreb Z.
Babi, M. Basti, M. Bojani, S. Cvjetkovi-Sikiri, V. Duak, Z. Gogala, T. Hunjak,
I. Jemri, E. Jurun, M. Ledi, G. Leskovar, D. Milojevi, R. Pehar, N. Plazibat-
Tomi, N. Pleli, O. Popovi, B. Reli, B. Rezo, M. Sanjkovi, S. Stani, Lj. Stri
i B. ego; (b) na Matematikom odjelu PMF-a Zagreb S. urinovi-Johri, M.
Fili, B. Grani, G. Leaja, Lj. Maranguni, B. Minichreiter-Klemeni, H. Paagi,
M. Pai, A. Popovi, N. Rijavec, S. Skok, J. Skorin-Kapov, B. Tepe i V. Vojvodi-
Rosenzweig.
 L. NERALI: Obiljeavanje osamdesetoga roendana prof. dr. sc. Ljubomira Martia
402 EKONOMSKI PREGLED, 54 (3-4) 393-404 (2003)

Izrazito je uspjena nastavna i pedagoka djelatnost, zaetnika i, ponavljam,

utemeljitelja i doajena Operacijskih istraivanja na ovim prostorima rezultat
njegovog znanstvenog, nastavnog i pedagokog rada, ali i humanog pristupa svakom
kandidatu ponaosob.
Danas postaje HDOI, KOI i PDS Operacijska istraivanja na Ekonomskom
fakultetu Zagreb, a korijeni su dananjeg uspjeha u sveobuhvatnom radu prof.dr.
Ljubomira Martia. Zahvaljujem mu se u ime svih nas koje je godinama vodio,
kojima je pomagao pa i koje se popravljao i na kraju oblikovao.

Doprinos prof. dr. Ljubomira Martia Seminaru

za matematiko programiranje i teoriju igara
(T. Hunjak)

Prof. dr. Lj. Marti uveo je u ezdesetim godinama dvadesetoga stoljea na

smjeru Praktine matematike na Matematikom odjelu PMF-a u Zagrebu predmet
Programiranje i teorija igara. S tim njegovim interesom svakako je u vezi i
pokretanje Seminara za matematiko programiranje i teoriju igara koji je uveo
godine 1966. u okviru poslijediplomskog studija iz Matematike na Institutu za
matematiku Sveuilita u Zagrebu. Ne znam koliko ima jo seminara koji tako
dugo traju i predmet istraivanja kojih stalno dobiva na znaenju. Takoer ne znam
ni koliko ima znanstvenika koji ih vode tako dugo, jer je prof. Marti jo uvijek
njegov aktivni voditelj dodue, sada uz pomo prof. Neralia. Mnogima od nas
taj je seminar posluio kao prvi filter za ideje koje smo poslije oblikovali u svoje
magistarske radove i doktorske disertacije.
Mislim da se nije teko sloiti s tvrdnjom da je zbog tadanjih skromnih
mogunosti tehnoloke potpore jaz izmeu razvitka matematikih modela i njihove
primjene bio takav da su ga mogli prelaziti samo najvei entuzijasti, a da su napori
potrebni za njegovo prelaenje bili prije obeshrabrujui, nego inspirativni. Bilo bi
od mene pretenciozno da sebi dopustim ocjenjivati rad prof. dr. sc. Lj. Martia, ali
siguran sam da nije pretjerano tvrditi da je prof. Marti imao viziju korisnosti tih
matematikih disciplina, a ta je vizija nadilazila procjene koje su se mogle racionalno
argumentirati. Jedna od posljedica njegovih procjena da vrijedi istraivati u tom
podruju jest i doprinos koji je prof. Marti dao u razvitku Operacijskih istraivanja.
Osim znanstvenoga i strunoga doprinosa koji se moe jednostavno dokazati
pregledom njegovih radova i knjiga iz toga podruja, posebno je vrijedna i drutvena
uloga koju je prof. Marti imao u promociji Operacijskih istraivanja. Od samih
poetaka organiziranja operacijskih istraivaa djelovao je liderski u njihovim
asocijacijama. Mislim da je za sve nas vaan poticaj i potpora koju nam je pruio
L. NERALI: Obiljeavanje osamdesetoga roendana prof. dr. sc. Ljubomira Martia
EKONOMSKI PREGLED, 54 (3-4) 393-404 (2003) 403

kod osnivanja HDOI. Njegova aktivna uloga recenzenta i urednika Zbornika radova
s konferencija HDOI (posljednji zbornik za koji je bio koeditor bio je tiskan 1996.)
znaajno je pridonosila kvaliteti naih konferencija.
I dopustite mi jednu osobnu primjedbu koja, nadam se, nee zvuati suvie
patetino. Naime, prof. Marti je jedan od ljudi koji su znaajno utjecali na
formiranje mojih preferencija u izboru tema kojima sam se bavio u svom dosada-
njem radu. Bio mi je mentor kod izrade magistarskog rada i kod izrade doktorata.
Najvrednije to mi je dao bilo je to da sam stekao samopouzdanje i nauio da mogu
rijeiti problem koji mi se ini tekim. Je li ikome potrebna vea pomo?

Plaketa i sekcije na KOI 2002.

Na 9. meunarodnoj konferenciji iz operacijskih istraivanja KOI 2002. u

Trogiru 2. listopada godine 2002. prof. Martiu dodijeljena je plaketa Hrvatskog
drutva za operacijska istraivanja (HDOI) povodom njegova osamdesetoga
roendana, za zasluge i doprinos u uvoenju i razvitku operacijskih istraivanja u
Hrvatskoj i izvan nje. Takoer su odrane i dvije sekcije posveene prof. Martiu,
njih je organizirao L. Nerali, a u njima su izloeni radovi bivih studenata,
magistranata i doktoranada prof. Martia. U prvoj sekciji, koju je vodio S. Zlobec,
L. Nerali prikazao je radove D. Hunjet, L. Nerali and B. Reli, On Maximization
of the Internal Rate of Return in the Choice of Independent Investment Projects i
D. Hunjet, M. Milinivi, L. Nerali and L. Szirovicza, Production-Transportation
Problem and its Extensions, a S. Zlobec prikazao je svoj rad Saddle-Point
Optimality: a Look Beyond Convexity. U drugoj sekciji, koju je vodio L. Nerali,
izloili su B. ego i B. Reli rad The Models of Credit that Insure Uniqueness of
Effective Interest Rate, a B. Gri izloio je rad Z. Babi and B. Gri,
Attractiveness of Countries in Transition for FDI (Multicriterial Analysis. Budui
da J. Skorin-Kapov nije mogla doi u Trogir, njen rad On Heuristic Solvability
and Applicability of the Quadratic Assignment Problem naalost nije izloen.
 L. NERALI: Obiljeavanje osamdesetoga roendana prof. dr. sc. Ljubomira Martia
404 EKONOMSKI PREGLED, 54 (3-4) 393-404 (2003)

LITERATURA

1. Marti, Lj., L. Nerali, urednici (2000). Razvoj matematikog programiranja

u Hrvatskoj. U povodu 30. godinjice Seminara za programiranje i teoriju
igara na Sveuilitu u Zagrebu 1966-1996. Zagreb: Prirodoslovno-matematiki
fakultet - Matematiki odjel.

Abstract

This paper contains contributions presented at the meeting held on April 10, 2002 at
the Faculty of Economics Zagreb, on the occasion of the 80th birthday of Ljubomir Marti,
Ph. D., distinguished and outstanding retired Professor of the Faculty of Economics Zagreb.
It also contains titles of papers presented on the same occasion in two sessions at the 9th
International Conference on Operational Research in Trogir, October 2, 2002.