Milainovi1,A.,ia,2.,Vikovi,R.

3

KRATAKOSVRTNANOVETEHNOLOGIJETRANSMISIJEKODPUTNIKIH
AUTOMOBILA

Rezime: Iako mehanika transmisija predstavlja najjednostavnije i jo uvijek

najeeprimijenjenorjeenje,posljednjihgodinaevidentanjetrendjepoveanja
ugradnjeautomatsketransmisijeuvozila.Kakobisezadovoljilispecifinizahtjevi
kupaca,kaotosuvisokaefikasnostpotronjegorivailisportskikaraktervonje,
na tritu postoji vie raspoloivih tipova automatske transmisije. U radu su
prikazanitipovi,performanseiosnovniprincipiradaautomatskihtransmisijakod
putnikihvozila.

1. UVOD

Osnovni zadatak transmisije kod vozila je konverzija raspoloive snage motora
saglasno potrebama kretanja vozila i karakteristikama ostalih sklopova sistema
prenosa snage. Svako motorno vozilo postavlja pred transmisiju specifine
zahtjeve, te se stoga tip transmisije razlikuje u smislu konstrukcije i sa njom
povezanih karakteristika. Bez obzira na konstrukciju, pred svaku transmisiju se
postavljajusljedeizahtjevikojemoraispuniti:
omoguavanje postizanja najboljih vunih karakteristika i karakteristika
potronjegorivavozila,prizadatojkarakteristicimotora,
laganokomandovanje,
beumanradpriukljuivanjubilokogstepenaprenosa,
minimalnopotrebanprostorpotrebanzainstaliranjei
minimalnitrokoviproizvodnje.
Prema [1] kod putnikih automobila transmisija se, prema osnovnoj
konstrukciji,klasifikujena:
manuelnutransmisiju,
automatizovanumanuelnutransmisiju,


1
Doc.drAleksandarMilainovi,MainskifakultetBanjaLuka,StepeStepanovia75,
milasinovic@gmail.com
2
Doc.droreia,MainskifakultetBanjaLuka,StepeStepanovia75,djordje@urc.rs.ba
3
Mr.RadovanVikovi,ADBoksit,Milii

77
Milainovi,A.,ia,.,Vikovi,R.

automatskutransmisiju:
transmisijusadvostrukomspojnicom,
konvencionalnu automatsku transmisiju (sadri hidrodinamiki
pretvaraobrtnogmomentaiplanetarnutransmisiju),
hibridnipogoni
kontinualnavarijabilnatransmisija.
Danas su u motornim vozilima aktuelne uglavnom samo dvije vrste
transmisije i to: jo uvijek  neprevaziena manuelna, te automatska transmisija.
Iako se moe pomisliti da bi nagli razvitak tehnologije kome svjedoimo mogao
bitiuzrokeventualnesmjenegeneracija,tojouvijeknijesluaj.Naime,manuelna
transmisija je jednostavna, samim time i jeftina, te iz tog razloga ona jo uvijek
dominiraevropskimtritemmotornihvozila.
Sadrugestrane,mnogiproizvoai,saciljempreuzimanjaprimatanatritu,
pokuali su da ponude alternativu u vidu automatske transmisije. Za razliku od
manuelne, gdje stepene prenosa bira neposredno voza, kod automatske
transmisije promjena stepena prenosa se vri automatski, u zavisnosti od uslova
vonje. Od svog pronalaska (prva polovina dvadesetog vijeka) do danas,
automatska transmisija je prela dug put adaptacije i usavravanja. U dananje
vrijeme,kadaelektronikapruzimaprimatiuautoindustriji,manuelnatransmisija
polako ustupa mjesto, ipak neto savremenijim i efikasnijim rjeenjima u vidu
nekogautomatskogoblikaprenosa.
U narednim odjeljcima daje se pregled nekoliko tipova automatske
transmisijekojesuraspoloivenatritu.

2. AUTOMATIZOVANAMANUELNATRANSMISIJA

Automatizovana manuelna transmisija (engl. automated manual transmissions 

AMT) pojavila se na tritu krajem devedesetih godina prolog vijeka. Ovaj vid
transmisije predstavlja nadogradnju konvencionalne manuelne transmisije kroz
pojednostavljenje operacije promjene stepena prenosa i poveavanje
ekonominostiprirukovanju.
Kod automatizovane manuelne transmisije oba procesa, prekid toka snage i
promjena stepena prenosa, izvravaju se aktuatorima koji primaju upravljake
signale preko ruica na toku upravljaa koje predstavljaju ruicu mjenjaa ili u
sluajupoptunoautomatizovanihoperacijaprekoupravljakejedinicetransmisije.

78
 Kratakosvrtnanovetehnologijetransmisijekodputnikihautomobila

Automatizovana transmisija (slika 2.1) zahtijeva elektronsko upravljanje

spojnicom(engl.electronicclutchmanagementECM)irealizovanajeprekodva
elektrohidraulikasklopa,jedansluizaprekidtokasnage(iskljuivanjespojnice),
a drugi za promjenu stepena prenosa (mijenjanje brzina). U zavisnosti od
korienogreimavonjeelektriniupravljakisignalisemogugenerisatidirektno
odvozaaprekokomandinatokuupravljaa(iliruicimjenjaa)poluautomatski
reim rada ili potpuno automatski kada centralna procesorska jedinica preuzima
komandunadpromjenomstepenaprenosa.

Slika2.1.Automatizovanamanuelnatransmisija(b)kaododatnorjeenjeza
manuelnutransmisiju(a)

Automatizovanamanulenatransmisijakombinujevisokuefikasnostmanuelne
transmisije sa lakoom rada potpuno automatske transmisije. Za korisnika,
najvearazlikauodnosunakonvencionalnuautomatskutransmisiju,leiumanje
komfornom mijenjanju stepena prenosa, a koji je vezan za princip rada koga
karakterieprekidtokasnagepripromjenistepenaprenosa,kaoikodmanuelne
transmisije. Postojali su pokuaji da se promjena stepena prenosa vri bez
potpunogodvajanjaspojnice,naovajnainseneprekidaupotpunostitoksnage,
aliovakvarjeenjanisudoivjelaserijskuproizvodnju.Automatizovanamanulena
transmisija sa est i vie brzina i sa veim ukupnim prenosnim odnosom
predstavlja pogodnu konstrukciju transmisije za male putnike automobile i
komercijalna vozila ija teina ne prelazi 3.5 tone. Visoki nivo efikasnosti

79
Milainovi,A.,ia,.,Vikovi,R.

transmisije se moe kombinovati sa strategijom promjene brzina u cilju

optimizacijepotronjegoriva.
Izvrni organi (aktuatori) koji vre prekid toka snage i promjenu stepena
prenosamogubitielektrohidraulikiilielektromehaniki.Hidraulikiaktuatorisu
uprincipuskuplji,alipostiuveesilepripromjenistepenaprenosaiimajukrae
vrijeme promjene stepena prenosa. Elektromehaniki izvrni organi koriste
elektromotorekaoaktuatoreikoristesezamanjetransmisijeijiobrtnimoment
neprelazi250Nm.
Osnovnekarakteristikeautomatizovanemanuelnetransmisijesu:
kompaktnakonstrukcija,
visokaefikasnost,
znatnoviikomforvonjeuporeenjusamanuelnomtransmisijom,
konkurentnijacijenauporeenjusapotpunoautomatskimtransmisijama,
jednostavan princip rada, te mogunost relativno jednostavnog
podeavanjazarazliitemotore,tipoveinamjenevozila,
razliite strategije programiranog upravljanja za postizanje optimalne
potronjegorivaisnage.
Kaotojevildljivosaslike2.2,ovajvidtransmisijejeveomaslianmanuelnoj,
uprkospostojeemmoduluupravljanjaimehanizmuautomatskogaktuatora.


Slika2.2.AutomatizovanamanuelnatransmisijaEasytronicproizvoaaGeneral
Motors


80
 Kratakosvrtnanovetehnologijetransmisijekodputnikihautomobila


Slika2.3.AutomatizovanatransmisijaproizvoaaSequentronicproizvoaa
DaimlerChrysler
Automatska manuelna transmisija nala je primjenu kod automobila koji
imaju sportsku dimenziju. Prva primjena vee se za 1989. godinu i Ferrarijev
modelF355F1kojiseugraivaouFormulu1.AlfaRomeoje1999.godinepoeo
da ugrauje ovu transmisiju u serijske modele automobila (Alfa 156 i Alfa 147)
pod nazivom Selespeed. Fiat, takoe, u svoje automobile ugrauje AMT
transmisiju pod nazivom Selespeed. BMW na tritu nudi svoje sportske modele
podoznakomSMG(engl.SequentialManualGearbox).PostojetrigeneracijeSMG
tehnologije, prva iz 1997. godine koja se ugraivala u model M3, druga iz 2000.
godine,takoeseugraivalauM3modeleitreaiz2005.godine,augraujeseu
modeleM6.AudiautomatskumanuelnutransmisijunudiusvommodeluR8pod
komercijalnimnazivomRtronic.Toyotakoristikomercijalninazivsekvencionalna
manuelna transmisija SMT (engl. Sequential Sanual Transmission) u svojim
modelima MR2 od 2001. godine. Lexus je u svom kupeu LFA ugradio ovu
transmisijupodoznakomASG(2010.godine).

3. TRANSMISIJASADVOSTRUKOMSPOJNICOM

Transmisija sa dvostrukom spojnicom (engl. Dual Clutch Transmission  DCT)

razvijena je davne 1940. godine sa originalnom namjerom da se teka
komercijalna vozila opreme sa tehnologijom koja omoguuje vonju bez prekida
toka snage. Meutim, serijska proizvodnja nije postignuta. 80tih godina prolog
vijeka Porsche i Audi ponovo razmatraju ovaj koncept i razvijaju transmisiju sa
dvostrukom spojnicom namijenjenu sportskim automobilima. Ni ova transmisija

81
Milainovi,A.,ia,.,Vikovi,R.

nije bila pogodna za serijsku proizvodnju, jer kvalitet upravljanja sistemima jo
uvijeknijebionazadovoljavajuemnivou.
Prvu transmisiju sa dvostrukom spojnicom namijenjenu putnikim
automobilima uveo je u serijsku proizvodnju njemaki gigant Volkswagen tokom
2003.godine.Originalnaterminologijazatransmisijusadvostrukomspojnicomje
DSG(njem.Direktschaltgetriebes).Ciljovogmodelabiojekombinovanjeprednosti
manuelneiautomatsketransmisije.


Slika3.1.Transmisijasadvostrukomspojnicom

Dakle, DSG predstavlja sve ono to su proizvoai ranije traili od svojih
eksperimentalnih sklopova: automatsku transmisiju sa karakteristikama
manuelene. DSG transmisija se izdvaja kao najbolja alternativa manuelnoj i
automatskojtransmisiji,buduidaposjedujekarakteristikeimanuelne(visoknivo
efikasnosti, raspon prenosnih odnosa koji je slobodno raspoloiv u irokim
granicama, sportska dinamika vonje i zadovoljstvo u vonji) i automatske

82
 Kratakosvrtnanovetehnologijetransmisijekodputnikihautomobila

transmisije (jednostavnost rukovanja i automatska promjena bez prekida toka

snage).
Kao to se iz samog naziva vidi, rije je o transmisiji koja posjeduje dvije
spojnice,toipredstavljarazlogvelikeefikasnostiovogsistemainjegovoguspjeha
na tritu. Konstrukcionim rjeenjem sa dvije spojnice se znaajno smanjuje
vrijemepotrebnozaprelazizjedneudrugubrzinu.Radiseoprvomautomatskom
mjenjau,kojinepogorava,vepoboljavaperformanse,jersestepeniprenosa
ukljuujudirektno,bezstankeibezprekidatokaprenosasnage.Nadalje,DSGje
prva prava automatska transmisija s boljim performansama i niom potronjom
odklasine.
Prije objanjenja samog principa funkcionisanja ove transmisije, potrebno
identifikovatinjenesastavnekomponente:
Za razliku od konvencionalne manuelne transmisije, glavno vratilo je
podijeljeno na dva koaksijalna vratila, pri emu svako vratilo ima svoju
spojnicu. Spojnice su koncentrino rasporeene zbog kompaktnosti, tako
da jedna spojnica prenosi obrtni moment preko unutranjeg, a druga
spojnicaprekoupljegvratila.
Naunutranjemvratilunalazesetrizupanika:zaprvu,treuipetubrzinu,
doksenaupljnjemvratilunalaze,takoe,trizupanika:zadruguetvrtui
estu brzinu. Svi ovi zupanici su kruto vezani za unutranje, odnosno
upljevratilo.Obavratilasusnabdjevenasasenzorombrojaobrtajakojise
koristikaoulazniparametarzacentralnuprocesorskujedinicutransmisije.
Takoe, za razliku od konvencionalne manuelne transmisije, ova
transmisijeimadvaposrednavratilakojasenalazesjedneisdrugestrane
glavnog dvodjelnog vratila. Zupanici smjeteni na ovim vratilima nisu
krutovezanizavratilonegoseslobodnoobruokonjega,apostajuaktivni
(poinjudaprenoseobrtnimoment)tekkadasesinhronaspojnicapomjeri
prema zupaniku i kruto spoji zupanik sa vratilom. Za razliku od
mehanikihmjenjaakojiimajuHhodigdjesepromjenastepenaprenosa
vri pomou viljuke, kod DSG transmisije elektronika upravlja radom
hidraulikihaktuatorakojivrepromjenustepenaprenosa.
Obje vielamelaste spojnice aktiviraju se hidrauliki i njihova konstrukcija
je slina konstrukciji spojnica koje se sreu kod automatske transmisije.
Koncentrine spojnice dobijaju pogon od doboa koji je preko glavine
krutovezanzazamajaciprenosiobrtnimomentsazamajcanadobo.

83
Milainovi,A.,ia,.,Vikovi,R.

Kako se radi o hidraulikim izvrnim organima koji mjenjaju stepen

prenosaiukljuujujednuodspojnica,sistemmoradaposjedujeipumpu
kojatrebadasnabdijevasistemuljempodpritiskomiomoguicirkulaciju
uljakakobiseodvodilatoplotagenerisanatrenjemkomponentisistema.
Konano, da bi DSG transmisija ispravno funkcionisala neophodan je
sveobuhvatansistemelektronskekontrole.
U sutini, DSG transmisija predstavlja dvije transmisije koja rade
sinhronizovano.Transmisijasadvostrukomspojnicomprikazanajenaslikama3.1.
i3.2.Uistomkuitususmjeteni6stepenimjenjaidvijespojnicekojeposebno
usmjeravajusnagunaneparneiparnestepeneprenosa.Dakle,rijejeosistemu,
praktinosimetrinogtipa,kodkogasuugraenedvijespojnice,povezanesadva
ulazna vratila (jedno vratilo unutar drugog), od kojih jedno slui za kontrolu
neparnihstepeniprenosa(prvi,treiipeti),tezavonjuunazad,adrugozaparne
stepene prenosa (drugi, etvrti i esti). Ulazna vratila su konstruisana tako da je
jednouplje,adrugoprolazikroznjega,paimseoseobrtanjapoklapaju.Kadaje
aktuatorpomjeriosinhronprvebrzinelijevoDSGmjenjasenalaziuprvojbrzini
(spojnica za neparne stepene prenosa je u direktnoj vezi sa motorom), ostali
sinhroni se nalaze u neutralnom poloaju, tako da se obrtni moment prenosi
preko zupanika prve brzine na izlazno vratilo 1, a zatim na zupanik koji je u
direktnojvezisacilindrinimzupanikomdiferencijala.Naizlaznomvratilu1nalazi
se i zupanik druge brzine koji se priprema za prenos obrtnog momenta, dakle
sinhron druge brzine pomjera se u lijevo i spaja zupanik druge brzine kruto sa
izlaznimvratilom1.Ovajzupanikprilagoavabrzinuulaznogvratila2ipriprema
ga da moe da prihvati obrtni moment druge brzine, bez prekida toka snage.
Drugim rjeima, ulazno vratilo 2 postiglo je brzinu vrtnje koju treba da ima za
drugistepenprenosa.Takosepripromjenistepenaprenosa,prvaspojnicaodvaja,
a istovremeno se ukljuuje druga, to rezultuje kontinuiranim ubrzanjem, bez
prekida.Tokomubrzanjaudrugomstepenu,iskljuenaprvaspojnicasepriprema
za zahvat spregnutih zupanika treeg stepena. Harmonijskim kombinovanjem
oba mehanizma, za parne i neparne stepene prenosa, postiu se najbolji
parametri, te se vuna karakteristika motora najbolje pribliava idealnoj
karakteristici(uoblikuhiperbole).
Kompletnoupravljanjespojnicama,kaoicijelimautomatizovanimmjenjaem,
ostvarujesemehatronikimmodulomkojiobjedinjujesvemehanike,hidrauline
i elektronske funkcije. Zahvaljujui principu dvostruke spojnice, DSG je postigao
nevjerovatno kratke vremenske intervale potrebne za prelaz iz jednog u drugi

84
 Kratakosvrtnanovetehnologijetransmisijekodputnikihautomobila

stepenprenosa.Upitanjusumilisekunde(tanije8 ms),takoda,naprimjer, pri

naglom koenju automatika veoma brzo vraa motor u mnogo nii, odnosno
odgovarajuistepenprenosa(recimo,izpeteudrugubrzinu).


Slika3.2.Principradatransmisijesadvostrukomspojnicom

Kao osnovne karakteristike transmisije sa dvostrukom spojnicom mogu se

navesti:
postupakpromjenestepeniprenosaodvijaseneprimjetnozavozaa,kao
kodautomatsketransmisije,
visokaefikasnost,
nemaprekidatokasnagetokompromjenestepeniprenosa,
inteligentnomupravljakomelektronikom,uzavisnostiodnainavonje,u
odnosunamanuelnutransmisiju,moeserealiziovatiutedagorivado10%,
znatno povoljnija raspodjela optereenja drastino smanjuje specifina
optereenjaivrijednostiobrtnogmomentakojeunitavajuspojnicu,zbog
egase,osimpoveanjavijekatrajanjaipreciznostirada,bitnopoveava
maksimalnoprenosiviobrtnimoment(500ivieNm).
Vezano za primjenu automatske transmisije sa dvije sopjnice, moe se sa
sigurnou tvrditi da ne postoji ozbiljniji proizvoa automobila koji u svojoj

85
Milainovi,A.,ia,.,Vikovi,R.

ponudinemaovajvidtransmisije.Od2003.godine,kadajepoelaprvaprimjena
ovetransmisijeuserijskimmodelimaVolkswagenapadodanas,onajedoivjela
niz promjena koje su doprinijele poboljanju rada i pouzdanosti. 2008. godine
BMWje usvojuponudu uvrstioovutransmisijui toumodelu M3,podnazivom
DualTronic. Ova transmisija, takoe se koristi i u modelima Z4. Porsche ovu
transmisiju nudi u svojim modelima pod oznakom 7DT, pri emu postoje dvije
varijante ove transmisije: prva pod oznakom 7DT45 koja se ugrauje u modele
Carrera i druga 7DT75 koja se ugrauje u model Panamera. Kod verzije 7DT75
oba posredna vratila smjetena su ispod glavnog dvodjelnog vratila, tako da je
sputenoteitetopoveavastabilnost.MercedesBenzusvojojponudiimaovu
transmisijupodnazivomSpeedShiftitoumodeluSLSAMG.KodPeugeotaovaj
vidtransmisijesemoenaiumodelu407.

4. KONVENCIONALNAAUTOMATSKATRANSMISIJA

Porednajjednostavnijihinajeeprimjenjivanijihmehanikihtransmisija,postoji
veliki broj mogunosti rjeavanja zadatka transmisije i na druge naine,
primjenom pretvaraa obrtnog momenta razliitih principa rada, kao to su:
hidrodinamiki, hidrostatiki i elektrini pretvarai. U savremenim vozilima,
najeu primjenu nalaze hidrodinamiki pretvarai (slika 4.1), dok je primjena
hidrostatikih i elektrinih pretvaraa znatno rjea. Rad hidrodinamikog
pretvaraasezasnivanacirkulisanjutenostiunutarnjegasamog,itoodpumpe
do turbine. Moment motora se dovodi na pumpno kolo, a sa turbinskog kola se
odvodiprekoizlazaisistemaprenosasnagenatokovevozila.Kaofluidkojimse
snagaprenosisapumpnognaturbinskokolokoristisespecijalnohidraulinoulje.
Na taj nain vri se pokretanje sklopova unutar samog mjenjaa, odnosno
ostvarivanjeindirektnavezaizmeumotoraimjenjaa.

86
 Kratakosvrtnanovetehnologijetransmisijekodputnikihautomobila


Slika4.1.Pretvaraobrtnogmomenta(lijevo),tokfluidaupretvarauobrtnog
momenta(desno)

Sobziromdahidrodinamikipretvaraimomenatanemajuvelikumogunost
prenosnog odnosa, to se, sa ciljem ostvarivanja zahtijevanih karakteristika
transmisije, isti kombinuju, najee, sa jednim planetarnim prenosnikom.
Automatska transmisijakojasadripretvaraobrtnogmomenta ukombinacijisa
transmisijom planetarnog tipa poznata je pod nazivom konvencionalna
automatskatransmisijailisamoautomatskatransmisija.
Na slici 4.2 prikazana je promjena obrtnog momenta na pumpnom MP i
turbinskom kolu MT u funkciji relativnog broja obrtaja izmeu pumpnog i
turbinskogkola.Saslikejevidljivodautrenutkukretanjavozilaturbinskokoloima
najvei obrtni moment. U ovom trenutku je najmanji stepen iskoritenja koji je
jednaknuli. Svaenergija motorase pretvarautoplotu poveanje temperature
ulja hidrodinamikog pretvaraa. Sa porastom relativnog broja obrtaja, odnosno
padomklizanjaobrtnimomentturbinskogkolaopada,astepenkorisnostiraste.U
taki S obrtni moment pumpnog i turbinskog kola se izjednaavaju, a to je pri
nekih15%klizanjaizmeupumpnogiturbionskogkola.Hidrodinamikipretvara
jeupodrujudotakeSradiokaomjenjaispojnica,aposlijekaospojnica.

87
Milainovi,A.,ia,.,Vikovi,R.


Slika4.2.Kriveobrtnogmomentaistepenakorisnostihidrodinamikogpretvaraa
ufunkcijiodstepenaklizanjaizmeupumpeiturbine

Dakle,sastavnidioautomatskogmjenjaajeiplanetarniprenosnik(slika4.3).
Planetarni prenosnik sastoji se od centralnog, tzv. sunanog zupanika (sunca) i
vie planetarnih zupanika (sateliti) sa nosaem i zupanika sa unutranjim
ozubljenjem. Sateliti su uleiteni na svom nosau i u stalnom su zahvatu sa
suncem. Nosa satelita je upljim vratilom uleiten na osovini sunca. Kad se
nosasatelitaokree,satelitiseokreuokosunca.Satelitisuustalnomzahvatui
sa zupanikom sa unutranjim ozubljenjem. Razlini stepeni prenosa dobijaju se
zaustavljanjem nekog od elementa planetarnog prenosnika U zavisnosti od
razliitihveliinapojedinihozubljenihtokovakojiuodreenomtrenutkuprenose
snagu,naraspolaganjuimamovieprenosnihodnosa.

88
 Kratakosvrtnanovetehnologijetransmisijekodputnikihautomobila


Slika4.3.ematskiprikazplanetarnogsetazupanika

Osnovna prednost planetarnog prenosa se ogleda u kompaktnosti

konstrukcije,kojajepostignutarazvoenjemsnagenaviesatelita(najeeod3
do 5). Osim toga, pomou planetarnih setova omogueno je i jednostavno
izvoenje promjena stepeni pod optereenjem, bez prekida toka snage,
kombinovanjem sa mokrim lamelastim spojnicama. Od velikog broja moguih
kombinacija planetarnih setova kod automatskih transmisija najvie se koriste
Ravigneaux(slika4.4),Simpson(slika4.5),WilsoniLepelletier,nazvaneposvojim
pronalazaima.


89
Milainovi,A.,ia,.,Vikovi,R.


Slika4.4.PlanetarnisetRavigneaux


90
 Kratakosvrtnanovetehnologijetransmisijekodputnikihautomobila


Slika4.5.PlanetarnisetSimpson

Lepelletier planetarni set patentiran je 1992. godine, a danas se nalazi u
primjeni kod svih novokonstruisanih planetarnih mjenjaa za putnika vozila
dobrihkonstrukcionihkarakteristika.Naime,istibrojstepeniprenosaostvarujese
saoko30%manjedijelovauporeenjusaWilsonovimplanetarnimsetom.
Na slici 4.6. prikazana je konstrukciona ema automatskog planetarnog
mjenjaa sa hidrodinamikom spojnicom  Tiptronic koji se ugrauje u neke od
modela Audi (Audi TT, Audi A3) i Volkswagen (Passat). Tiptronic je marketinki
naziv njemakog proizvoaa Porsche za automatsku transmisiju koja ima
mogunostimanuelnepromjenebrzina.Porscheovulicencusukasnijekoristilii
LandRoveriVolkswagengrupacija(Audi,Seat,kodaiVolkswagen).
Motorprekohidrodinamikogpretvaraapogoniprimarniplanetarniset.Od
primarnog jednostavnijeg planetarnog seta pogon se prenosi na sekundarni
planetarniset(Ravigneaux).

91
Milainovi,A.,ia,.,Vikovi,R.

S3 K1 S1 K2 S2
F

Primarn Sekundarni
planetarni planetarni
set set


Slika4.6.Konstrukcionaemaautomatskogplanetarnogmjenjaapomodelu
Lepelletiera

Vielamelaste spojnice S1 i S3 i vielamelasta konica K1 su smjeteni na
primarnom planetarnom setu. Broj satelita zavisi od momenta koji se prenosi.
VielamelastaspojnicaS2ivielamelastakonicaK2,kaoijednosmjernakonica
F1susmjeteninasekundarnom(Ravigneaux)planetarnomsetu.
Zahvaljujui odlinom konstrukcionom rjeenju francuskog inenjera
Lepelletiera dobijen je planetarni set koji samo fiksiranjem pojedinih pokretnih
komponenti omoguava realizaciju et direktnih brzina i jedu brzinu za vonju u
nazad. Na slici 4.7. je prikazana ema realizacije pojedinih stepena prenosa
Lepelletierovogplanetarnogseta.Komponenteplanetarnogsetakojeomoguavaju
promjenu stepena prenosa su spojnice i konice. Kombinacijama aktiviranja
spojnicaikonicapostiuseprenosniodnosiprikazaninaslici4.7.itobezprekida
tokasnage.Spojniceikoniceplanetarnogsetasukonstrukcionoiste,samosekod
koniceradiospojnicikojapovezujepokretnidiosakuitemkojemiruje.
SpojniceS1,S2iS3prenoseobrtnimomentmotoranaplanetarnezupanike,
dokkoniceK1,K2ijednosmjernakonicaF1prenoseobrtnimomentmotorana
kuite.Svespojniceikoniceaktivirajusepomouelektropneumatskihventila.
Jednosmjernakonica(spojnica)jepostavljenaparalelnosakonicomK2.Tokom

92
 Kratakosvrtnanovetehnologijetransmisijekodputnikihautomobila

automatskog rada mjenjaa jednosmjerna konica F1 preuzima funkciju konice

K2.Uovomreimunijemoguekoenjemotorom.
Princip funkcionisanja mjenjaa objasnie se na primjeru etvrte brzine.
TurbinskokolopogoniprstenastizupanikP1primarnogplanetarnogsetaivanjski
diskspojniceS2.PrstenastizupanikP1pogonisateliSA1,kojirotiraokofiksiranog
centralnog zupanika C1. Ovo direktno utie na pokretanje nosaa satelita NS1.
Spojnica S1 koja je aktivirana povezuje nosa satelita NS1 sa centralnim
zupanikom C3 i prenosi moment na sekundarni planetarni set. Spojnica S2
povezuje turbinsko kolo sa nosaem satelita NS2 i tako prenosi obrtni moment
motoranasekundarniplanetarniset.DugisatelitSA2,kojijeuzahvatusakratkim
satelitnim zupanikom SA3, zajedno sa nosaem satelita NS2 pogoni prstenasti
zupanikP2kojijepovezansaizlaznimcilindrinimzupanikom.

93
Milainovi,A.,ia,.,Vikovi,R.


Slika4.7.emarealizacijeprenosnihodnosanaautomatskommjenjauTiptronic

94
 Kratakosvrtnanovetehnologijetransmisijekodputnikihautomobila

 
Slika4.8.MjenjaZF6HP26saLepelletierplanetarnimsetom

Prvi planetarni automatski mjenja sa hidrodinamikim pretvaraem

konstruiran je 1925. godine u Njemakoj. Serijska proizvodnja planetarnih
automatskih mjenjaa poela je u SADu 1939. godine, da bi oni danas
predstavljali standardno rjeenje u toj zemlji. Nekada je bilo izuzetno teko
usaglasiti sve bitne faktore za normalan rad ovakve transmisije, kao to su, na
primjer,brojobrtajamotora,brzinavozila,pritisaknapapuicigasa,itd.,jerjeza
svakiodpomenutihfaktorabiopredvienzasebanureajkojibibiodiojednog,
velikog sklopa unutar automatike. Razvojem elektronike danas je sve to mnogo
lake,ali,tojejoivanije,mnogopreciznije.
Tipianpredstavnikautomatskihmjenjaajepetostepeniautomatskimjenja
sa tri seta planetarnih zupanika i hidrodinamikim pretvaraem obrtnog
momentaprikazannaslici4.9.

95
Milainovi,A.,ia,.,Vikovi,R.


Slika4.9.Petostepeniautomatskimjenjasatrisetaplanetarnihzupanika
Osnovnekarakteristikekonvencionalneautomatsketransmisijesu:
pogodnostzapogone kod kojihtrebavunasilapri malim brzinama,kao
naprimjerkodterenacaivelikihautomobilasasnanimmotorima,dakle
velikomrezervomsnage,
znatnosmanjivanjeudarnihoptereenjamotora,torezultujepoveanjem
vijekatrajanjamotora,
neznatnopoveanjepotronjegoriva,
poveanikomforvonje,
mogunostprenoenjaekstremnovelikihobrtnihmomenata,
hidrodinamiki pretvara momenta je znatno izdrljiviji od frikcione
spojnice.
Vaan,akoneinajvaniji,korakurazvojuautomatsketransmisijejeuvoenje
elektronske kontrole rada sredinom devedesetih godina prolog vijeka.
Elektronskoupravljanjeradomtransmisijesekoristizapromjenustepenaprenosa
aktiviranjemkonicaispojnica.Kontrolaaktiviranjaimadirektanuticajnakvalitet
promjene stepena prenosa. Elektrohidrauliki sistem upravljanja postao je
standard.Jednostavnoreeno,elektronikaisoftverpredstavljajumozaksistema,
dok se hidraulika brine o kvalitetu rada izvrnih organa koji realizuju promjene
stepenaprenosa.

96