NACRT/rev 05.11.2008.g.

Na osnovu lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i

Hercegovine na sjednici Predstavnikog doma, odranoj _______ 2008. godine, i na
sjednici Doma naroda, odranoj _______ 2008. godine, usvojila je:

ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE

POGLAVLJE I. OPE ODREDBE

lan 1.
(Predmet zakona)

(1) Ovim Zakonom osigurava se zatita, promoviranje ljudskih prava i sloboda, stvaraju
uslovi za ostvarivanje jednakih prava i mogunosti i ureuje sistem zatite od diskriminacije
na osnovu rase, etnike pripadnosti, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog
uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, lanstva u sindikatu ili
drugom udruenju, obrazovanja, drutvenog poloaja, branog ili porodinog statusa,
trudnoe i materinstva, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljea, veze s
nacionalnom manjinom, rodnog identiteta, izraavanja ili spolne orijentacije kao i nekom
drugom osnovu.

(2) U skladu s ovim zakonom i meunarodnim standardima koji se odnose na ljudska prava
i osnovne slobode, a posebno na obavezu osiguravanja individualnih i kolektivnih ljudskih
prava, odgovornost je i obaveza zakonodavne, sudske i izvrne vlasti u Bosni i
Hercegovini, kao i pravnih osoba koje vre javna ovlatenja (u daljnjem tekstu: nadlene
vlasti u BiH), da svojim djelovanjem pruaju zatitu, promoviraju i stvaraju uslove za
ostvarivanje ovih prava.

POGLAVLJE II. OBLICI DISKRIMINACIJE

lan 2.
(Diskriminacija)

(1) Svaki oblik diskriminacije zabranjen je.

(2) Diskriminacijom u smislu ovog zakona smatrat e se dovoenje u nepovoljniji poloaj

bilo koje osobe ili grupe osoba u pristupu i ostvarivanju zagarantiranih prava, po bilo kojem
osnovu iz lana 1. stav 1. ovog Zakona, od strane nadlenih vlasti u BiH, te privatnih
pravnih ili fizikih lica .

lan 3.
(Oblici diskriminacije)

(1) Direktna diskriminacija je svako djelovanje ili proputanje djelovanja kada se neka
osoba ili grupa osoba dovodi, ili je bila, ili bi mogla biti dovedena u nepovoljniji poloaj za
razliku od neke druge osobe ili grupe osoba u slinim situacijama.

(2) Indirektna diskriminacija je svaka situacija kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili
praksa, dovodi osobu ili grupu osoba u nepovoljniji poloaj u odnosu na druge osobe ili
grupe osoba u slinoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno
opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za postizanje cilja su primjerena i nuna.
(3) Poticanje na diskriminaciju predstavlja irenje poruka i simbola na razne naine ili
nepoduzimanje zakonom utvrenih aktivnosti ime se potie diskriminatorsko postupanje
prema osobama i grupama osoba.

(4) Tei oblici diskriminacije postoje kada je:

a) diskriminacija viestruka, odnosno poinjena prema odreenoj osobi po razliitim
zakonskim osnovama;
b) diskriminaciija poinjena vie puta po istom zakonskom osnovu;
c) diskriminacija stalna, konstantna i dugotrajna,odnosno kada diskriminacija traje due
vrijeme;
d) postoji bilo koji oblik segregacije, a segregacijom se smatra svaki oblik nasilnog ili
sistemskog razdvajanja osoba ili grupe osoba koje se manifestuju kroz primjenu pravnih
ili stvarnih mjera, a po osnovima navedenim u lanu 1. stav 1. ovog Zakona.

(5) Niko ne smije biti doveden u nepovoljniji poloaj zbog toga to je prijavio diskriminaciju,
prisustvovao diskriminaciji, odbio nalog za diskriminatornim postupanjem ili na bilo koji
nain uestvovao u postupku voenom povodom diskriminacije u skladu sa ovim zakonom.

lan 4.
(Izuzeci od diskriminacije)

Nee se smatrati diskriminacijom zakonske mjere i postupanja koja se trebaju tumaiti

razmjerno cilju i svrsi zbog kojih su odreene:

a) kada je takvo postupanje temeljeno na odredbama zakona, podzakonskog akta,

programa, mjera ili odluka koje tijela drave,entiteta, kantona, opina i Brko Distrikta
Bosne i Hercegovine te druga tijela s javnim ovlatenjima donose u cilju poboljanja
poloaja osoba ili grupe osoba kojim se eli osigurati jednak pristup i jednakost u
ostvarivanju zagarantiranih prava a posebno pripadnicima ranjivih grupa kao to su:
osobe s invaliditetom, pripadnici manjina, ene, trudnice, djeca, mladi, stare osobe i
druge socijalno iskljuene osobe, civilne rtve rata, rtve u krivinom postupku,
raseljene osobe, izbjeglice i azilanti;

b) kada su povoljnije zakonske mjere poduzete u svrhu zatite odreenih nacionalnih,

etnikih, vjerskih, jezikih i drugih manjina i ranjivih skupina i/ili osoba za koje je
zakonom predvien poseban oblik zatite, pod uslovom da takve mjere ne vode
odravanju zasebnih prava i privilegija za razliite skupine i pojedince i da se ne
nastave nakon to su postignuti ciljevi zbog kojih su bile preduzete;

c) kada se primjene posebni uslovi za obavljanje odreenog posla ukoliko takvi uslovi
predstavljaju stvarni i odreujui kriterij zbog posebnih okolnosti vezanih za
obavljanje radnih zadataka i ako je svrha koja se eli postii primjerena i opravdana
legitimnim ciljem i specifino kod uslova za zapoljavanje i rada u okviru vjerskih
zajednica;

d) kada je takvo postupanje odreeno zakonom u cilju ouvanja zdravlja, javnog reda,
ope sigurnosti i prevencije krivinih i prekrajnih djela, te kada su upotrebljena
sredstva opravdana i primjerena cilju koji se eli postii;

e) stavljanje u povoljniji poloaj pri ureivanju prava i obaveza iz porodinog odnosa

kada je to odreeno zakonom, a posebno u cilju zatite prava i interesa djece,
zatitom javnog morala, kao i pogodovanja braku u skladu s odredbama porodinog
zakona.
Strana 2
 lan 5.
(Uznemiravanje i mobing)

(1) Uznemiravanjem se smatra svaka situacija u kojoj doe do neeljenog ponaanje na

nekom osnovu iz lana 1. stav 1. ovog Zakona kojim se osoba ili grupa osoba psihiki
uznemirava, poniava s ciljem ugroavanja ugleda, asti, ljudskog dostojanstva i
integriteta ime im se nanosi teta i stvara zastraujua, neprijateljska, poniavajua,
prijetea ili slina situacija.

(2) Mobing je psihiko zlostavljanje na radnom mjestu koje se ponavlja putem radnji kojima
je cilj ili posljedica degradacija zaposlenikovih radnih uslova, kojim se mogu uzrokovati
povreda ljudskih prava i ljudskog dostojanstva, nanijeti teta fizikom ili mentalnom
zdravlju ili kompromitirati zaposlenikova profesionalnu budunost.

POGLAVLJE III. ZATIENA PRAVA

lan 6.
(Podruje primjene)

Ovaj zakon primjenjuje se na postupanje svih dravnih institucija, entiteta, kantona i tijela
Brko Distrikta BiH, opinske institucije i tijela te pravne osobe s javnim ovlatenjima, kao i
na postupanje svih pravnih i fizikih osobe, posebno u podrujima:
a) rada i radnih uslova, mogunosti obavljanja samostalne ili nesamostalne djelatnosti,
ukljuujui i uslove za izbor i uslove zapoljavanja, napredovanje, pristup
profesionalnom usmjeravanju, usavravanju, osposobljavanju i prekvalifikaciji,
b) obrazovanja, nauke i sporta,
c) socijalne zatite, zatite porodice s djecom i zatite osoba s invaliditetom, penzijskog
i zdravstvenog osiguranja te osiguranja za sluaj nezaposlenosti,
d) zdravstvene zatite,
e) pravosua i uprave,
f) stanovanja,
g) javnog informisanja i medija,
h) pristupa dobrima i uslugama te pruanje istih,
i) lanstva i djelovanja u sindikatima, organizacijama civilnog drutva, politikim
strankama ili bilo kojim drugim udruenjima i organizacijama,
j) uea u kulturnom i umjetnikom stvaralatvu

lan 7.
(Lista i klasifikacija zatienih prava)

(1) U svrhu primjene ovog zakona uzima se u obzir lista svih prava koji su ureena Ustavom
Bosne i Hercegovine, ustavima entiteta i kantona, Statutom Brko Distrikta BiH kao i u
okviru zakona u Bosni i Hercegovini kojim se regulie nain ostvarivanja pojedinih ljudskih
prava i osnovnih sloboda.

(2) Lista zatienih prava ne moe se ni na koji nain tumaiti tako da ograniava, odnosno
ugroava ljudska prava i osnovne slobode koje su priznate Evropskom konvencijom o
ljudskim pravima i osnovnim slobodama i prateim protokolima, kao i drugim meunarodnim
ugovorima kojih je lanica Bosna i Hercegovina.

Strana 3
 lan 8.
(Sloboda izraavanja)

(1) Sve osobe imaju jednaka prava da slobodno biraju svoj etniki, kulturni, vjerski ili drugi
identitet i da ga ispoljavaju sami, ili u zajednici sa drugima, javno ili privatno, sve dotle dok
ne naruavaju javni poredak i moral, i dok ne promoviraju nasilje, mrnju i netoleranciju,
prema osobama ili grupama osoba koje im ne pripadaju.

(2) Nijedna osoba, grupe osoba na teritoriji Bosne i Hercegovine ne mogu biti prisiljavane
na pripadnost ili izjanjavanje o pripadnosti ili bez pristanka biti asimilirane odreenom
etnikom, kulturnom, vjerskom ili drugom kolektivnom identitetu, niti im se takav identitet
moe nametnuti ili pripisati bez vlastitog pristanka.

(3) Nijednoj osobi, grupi osoba, koje pripadaju odreenoj kulturnoj, vjerskoj zajednica ne
mogu se ograniavati prava na ispoljavanja vlastitog identiteta, u skladu sa linim ili
vjerskim uvjerenjem, vlastitom tradicijom i obrazovanjem niti ovo opredjeljenje moe
posluiti kao osnov za bilo koju pravnu, politiku, drutvenu, ekonomsku ili teritorijalnu
diskriminaciju, osim u sluaju postojanja razloga utvrenih lanom 5. taka d). ovog Zakona.

(4) Nijednoj osobi, grupi osoba ne moe biti uskraeno pravo na pripadnost bilo kakvom
politikom ili drugom udruenju ili pravo na uee u politikim i javnim aktivnostima osim u
sluaju postojanja razloga utvrenih lanom 5. taka d). ovog Zakona. Nijedna takva osoba
ili grupe osoba ne smije se prisiljavati na pripadnost politikom ili drugom udruenju, na
uee u politikim i drugim aktivnostima, ili da o takvoj pripadnosti ili aktivnosti daje izjave,
ili da se takva pripadnost ili aktivnost pripisuju toj osobi ili da se njihovo politiko ili drugo
opredjeljenje iskoristi kao osnov za diskriminaciju.

lan 9.
(Zatita prava izbjeglica i raseljenih osoba i drugih ranjivih grupa)

(1) Sve izbjeglice i raseljene osobe s teritorije Bosne i Hercegovine imaju jednaka prava kao
i svi ostali graani, i uivaju nezastarivo pravo da se slobodno vrate svojim prijanjim
domovima, da im se vrati sva imovina koja je od njih oduzeta u vrijeme neprijateljstava od
1991. do 1995. godine, i da im se isplati nadoknada za svu imovinu koja ne moe biti
vraena. Obaveze ili izjave koje se tiu te imovine koje su date pod prijetnjom su nitavne.

(2) Svi graani Bosne i Hercegovine imaju jednaka prava da slobodno biraju mjesto
stanovanja, zasnuju svoj dom i radni odnos, te da se slobodno kreu na cjelokupnoj teritoriji
Bosne i Hercegovine.

(3) Svi graani Bosne i Hercegovine imaju jednaka prava da slobodno napuste zemlju ili da
se u nju vrate, a ovo pravo se ne moe ograniavati.

(4) U svrhu osiguravanja efikasnije zatite odreenim ranjivim kategorijama kao to su

civilne rtve rata, rtve u krivinom postupku, osobe s invaliditetom, pripadnici manjina,
ene, djeca i stare osobe, raseljene osobe i zbjeglice i druge ranjive grupe nadlene vlasti u
BiH dune su pozitivnim zakonskim mjerama i/ili provoenjem posebnih programa zatite
osiguravati jednak pristup i jednakost u ostvarivanju njihovih prava.

Strana 4
 POGLAVLJE IV. INSTITUCIJE NADLENE ZA SPREAVANJE DISKRIMINACIJE

lan 10.
(Centralno tijelo za spreavanje i suzbijanje diskriminacije)

(1) Centralna institucija nadlena za spreavanje i suzbijanje diskriminacije je Ombudsmen

za ljudska prava Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Ombudsmen BiH).

(2)Ombudsman BiH u okviru svoje nadlenosti:

a) zaprima pojedinane i grupne prijave u vezi sa diskriminacijom;
b) prua pomo osobama i grupama osoba koje su podnijele prijavu zbog diskriminacije
pri pokretanju sudskog postupka;
c) poduzima radnje ispitivanja pojedinanih prijava do pokretanja sudskog spora;
d) uz pristanak stranaka provodi postupak mirenja uz mogunost sklapanja nagodbe;
e) prikuplja i analizira statistike podatke o sluajevima diskriminacije;
f) podnosi godinja, a po potrebi i vanredne izvjetaje o pojavama diskriminacije
domovima Parlamentarne skuptine BiH;
g) upozorava javnost na pojave diskriminacije;
h) provodi istraivanja u podruju diskriminacije,
i) daje miljenja i preporuke Vijeu ministara BiH i Parlamentarnoj skuptini BiH u cilju
spreavanja i suzbijanja diskriminacije, te predlae odgovarajua zakonska i druga
rjeenja.
(3) Ombudsmen BiH duan je pri izradi redovnih izvjetaja, miljenja i preporuka o
pojavama diskriminacije konsultirati organizacije civilnog drutva koje se bave zatitom i
promoviranjem ljudskih prava, i organizacije koje se bave zatitom prava grupa izloenih
visokom riziku diskriminacije.

(4) Sve osobe ili grupe osoba mogu se neposredno ili uz pravnu pomo Ombudsmena BiH
obratiti meunarodnim tijelima za zatitu od diskriminacije na nain utvrem meunarodnim
sporazumom.

(5) Ombudsmen BiH moe radi ostvarivanja svoje nadlenosti osnivati posebne odjele za
suzbijanje diskriminacije unutar okvira institucija Ombudsmena BiH.

(6) Sve dravne institucije, entitetske, kantonalne, i tijela Brko Distrikta BiH, opinske,
institucije i pravna lica s javnim ovlatenjima, te ostala pravna i fizika lica duni su na
zatjev Ombudsmena BiH, u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva da dostave
traene podatke i dokumente.

lan 11.
(Voenje evidencije i koordinacija nadlenih tijela)

(1) Dravne institucije i tijela, entitetska, kantonalna i tijela Brko Distrikta BiH, opinske
institucije i pravna lica s javnim ovlatenjima, te ostala pravna i fizika lica, duni su voditi
redovnu evidenciju o svim predmetima vezanim za diskriminaciju, a u okviru zakonske
obveze izvravanja meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine takoer su obavezni da
dostavljaju prikupljene podatke Ombudsmenu BiH i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice
Bosne i Hercegovine koje je nadleno za sainjavanje izvjetaja o stanju ljudskih prava i

Strana 5
sloboda u Bosni i Hercegovini po osnovu meunarodnih ugovora kojih je lanica Bosna i
Hercegovina.

(2) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine u okviru zakonom

utvrenih nadlenosti, o pojavama i obimu diskriminacije, na osnovu prikupljenih podataka,
jednom godinje izvjetavat e Vijee ministara Bosne i Hercegovine i pripremati prijedlog
mjera za spreavanje i suzbijanje pojava diskriminacije u Bosni i Hercegovini.

(3) U sklopu godinjih i posebnih izvjetaja Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i
Hercegovine i je duno izvjetavati i Parlamentarnu skuptinu BiH o pojavama
diskriminacije i u vezi s tim predlagati konkretne zakonodavne ili druge mjere.

(4) U skladu s odredbama ovog lana ustanovit e se posebne evidencije u zakonodavnim,

izvrnim i sudskim organima radi evidencije sluajeva diskriminacije utvrene u pojedinim
postupcima.

(5) Centralna baza podataka za poinjena djela diskriminacije uspostavit e se u

Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

(6) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine e, u roku od 90 dana od

dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti podzakonski akt kojim e urediti sadraj i
izgled upitnika za dostavljanje potrebnih podataka.

lan 12.
(Nadzor)

Nadzor nad sprovoenjem ovog Zakona vri Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.

lan 13.
(Uloga organizacija civilnog drutva)

U izradi izvjetaja, prilikom pripreme zakona, strategija i drugih planova koji se odnose na
stanje ljudskih prava i pitanja diskriminacije sve nadlene institucije obavezne su da
sarauju s organizacijama civilnog drutva koje se bave zatitom i promoviranjem ljudskih
prava, i organizacijama koje se bave zatitom prava osoba i grupa osoba izloenih visokom
riziku od diskriminacije.

POGLAVLJE V. POSTUPCI ZA ZATITU OD DISKRIMINACIJE

lan 14.
(Pokretanje i voenje postupka)

(1) Svaka osoba ili grupa osoba koja smatra da je zbog diskriminacije povrijeeno neko
njegovo pravo moe traiti zatitu tog prava u okviru postupka u kojem se o tom pravu
odluuje kao o glavnom pitanju, a moe traiti i zatitu u posebnom postupku propisanom
lanom 15. ovog zakona.

(2) Podnesak (prigovor) zbog diskriminacije koji se koristi u okviru bilo kojeg pokrenutog
postupka (kazneni, upravni, prekrajni i izvrni, parnini i vanparnini) obavezno treba da
sadri saet opis karaktera diskriminacije, odnosno injenice koje takve navode ine
osnovanim/vjerovatnim.

Strana 6
(3) Opinski sudovi nadleni su da odluuju o tubama za utvrivanje diskriminacije koji
se odnose na postupanje svih javnih tijela ili privatnih pravnih osoba odnosno odgovornih
osoba iskljuivo prema mjesnoj nadlenosti, odnosno sjeditu institucije protiv koja je
podnesena tuba za utvrivanje diskriminacije.

(4) alba na prvostepene presude se podnosi mjesno nadlenom kantonalnom sudu u

Federaciji BiH, okrunom sudu Republike Srpske i Aplecionom sudu Brko Distrikta BiH.

(5) Protiv drugostepene presude nije dozvoljena alba, dozvoljeno je podnoenje zahtjeva
za preispitivanje odluke nadlenih entitetskih sudova i suda BD BiH, Aplecionom odjelu
Suda Bosne i Hercegovine. Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine imae nadlenost
da donese odluku kojom se nalae nadlenom sudu preinaenje sudskih odluka radi
ujednaavanja pravne prakse u oblasti diskriminacije.

(6) Navedeni nain zatite utvren u prethodnim stavovima ovog lana ne iskljuuje pravo
strankama da se apelacijom obrate Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

lan 15.
(Posebne tube za zatitu od diskriminacije)

(1) Osoba ili grupa osoba koje su izloene bilo kojem obliku diskriminacije po odredbama
ovoga zakona, ovlateni su podnijeti tubu i traiti:
a) utvrivanje da je tuenik povrijedio tuiteljevo pravo na jednako postupanje
odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio moe neposredno dovesti do
povrede prava na jednako postupanje;
b) zabranu poduzimanje radnji kojima se kri ili moe prekriti tuiteljevo pravo na
jednako postupanje, odnosno da se izvre radnje kojima se uklanja
diskriminacija ili njene posljedice;
c) da se u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima naknadi materijalna i
nematerijalna teta uzrokovana povredom prava zatienih ovim zakonom;
d) da se presuda kojom je utvrena povreda prava na jednako postupanje na
troak tuenika objavi u medijima;
e) da se presudom kojom je utvrena povreda prava na jednako postupanje
novano kazni tueni za prekraj u skladu s lanom 21. ovog zakona.

(2) Kada se svi zahtjevi zasnivaju na istom injeninom i pravnom osnovu, zahtjeve iz
prethodnog stava moe istai zajedno (kumulativno) u jednoj tubi.

(3) O zahtjevima iz stava 1. ovog lana odluuje sud primjenjujui odredbe zakona o
parninom postupku koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, ako ovim Zakonom nije
drugaije odreeno.

(4) Zahtjev za objavljivanje presude iz stava 1. taka d) ovog lana sud e usvojiti ako
utvrdi:
a) da je do povrede prava na jednako postupanje dolo posredstvom medija, ili
b) da je informacija o postupanju koje kri pravo na jednako postupanje bila objavljena u
medijima, a objavljivanje presude je potrebno radi potpune naknade uinjene tete ili
zatite od nejednakog postupanja u buduim sluajevima.

(5) Ako se usvoji zahtjev za objavljivanjem presude, sud e naloiti da se presuda objavi u
cjelosti. Iznimno, sud moe odrediti da se presuda objavi u dijelovima ili da se iz teksta
Strana 7
presude uklone odreeni osobni podaci ako je to potrebno radi zatite privatnosti stranaka i
drugih osoba, a ne dovodi u pitanje svrhu pruene pravne zatite.

(6) Presuda kojom se nalae objavljivanje u medijima obvezuje izdavaa medija u kojem
treba objaviti presudu, bez obzira na to je li bio stranka u postupku.

(7) Sud koji vodi postupak po tubi zbog diskriminacije vodit e rauna o okolnostima u
skladu s l. 3. i 4. ovog Zakona pod kojim je uinjena diskriminacija i o okolnostima nakon
poinjenja diskriminacije posebno kod utvrivanju visine naknade nematerijalne tete i kod
odmjeravanja kazne prema prekrajnim odredbama ovoga Zakona.

lan 16.
(Privremene mjere zatite)

(1) Prije pokretanja ili u toku postupka povodom zahtjeva iz lana 15. ovoga Zakona sud
moe na prijedlog stranke odrediti privremenu mjeru bez prethodnog obavjetavanja i
sasluanja druge strane u postupku ako predlaga iznese osnovane razloge zbog kojih je
mjera hitna na osnovu kojih se moe zakljuiti da bi drugaije postupanje izgubilo svrhu.

(2) Sud dostavlja odluku iz stava 1. ovog lana protivniku privremene mjere odmah.

(3) Protivnik mjere u roku od tri dana u svom odgovoru moe osporiti razloge za
odreivanje privremene mjere, nakon ega sud mora zakazati raspravu u naredna tri dana.
Odgovor protivnika mjere mora biti obrazloen.

(4) Nakon odrane rasprave iz stava 3. ovog lana, sud e posebnim rjeenjem ukinuti
rjeenje o odreivanju privremene mjere ili zamijeniti to rjeenje novim rjeenjem o
odreivanju privremene mjere.

lan 17.
(Teret dokazivanja)

(1) Kada osoba ili grupa osoba smatra da je diskriminirana u skladu s ovim Zakonom te
da mu je usljed toga uskraen pristup nekom pravu, i kad pred sudom ili drugim nadlenim
upravnim organom prui dokaze iz kojih se uini vjerovatnim da je postojala diskriminacija,
teret dokazivanja lei na protivnoj strani.

(2) U sluajevima u kojima osoba smatra da je snosila posljedice diskriminacije kao

dokazno sredstvo za ostvarenje prava iz stava 1. ovog lana mogu se koristiti i statistiki
podaci ili baze podataka.

(3) U sluajevima kada osoba smatra da je snosila posljedice diskriminacije zbog

proputanja razumnog prilagoavanja, teret dokazivanja lei na protivnoj strani.
Razumno prilagoavanje oznaava neophodno usklaivanje kojim se ne namee
nesrazmjerno, odnosno nepotrebno optereenje, tamo gde je to u konkretnom sluaju
potrebno, kako bi se osiguralo da osobe ili grupe osoba ostvaruju ravnopravno s drugima
sva ljudska prava i osnovne slobode.

(4) Pravilo iz stava 1. ovog lana se nee se primjenjivati na krivine postupke.

Strana 8
 lan 18.
(Rokovi)

Rok za podnoenje tube iz lana 15. ovog Zakona iznosi jednu godinu od dana
saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od est mjeseci do jedne godine od dana
uinjene povrede.

lan 19.
(Sudjelovanje treih osoba )

(1) U parnicu, povodom zahtjeva iz lana 15. ovog Zakona, moe se kao trea strana na
strani osobe ili grupe osoba koje tvrde da su rtve diskriminacije pridruiti tijelo,
organizacija, ustanova, udruenje ili druga osoba koja se u okviru svoje djelatnosti bavi
zatitom od diskriminacije osoba ili grupe osoba o ijim se pravima odluuje u postupku.
O sudjelovanju tree strane odluuje sud primjenjujui na odgovarajui nain odredbe
Zakona o parninom postupku.
(2) Sud e dopustiti sudjelovanje tree strane samo uz pristanak osobe na ijoj strani se
trea strana eli umijeati.
(3) Trea strana moe poduzimati radnje u postupku i ima u postupku sva prava koja
pripadaju treoj strani.
(4) Bez obzira na ishod parnice, trea strana sama snosi trokove svoga sudjelovanja u
parnici.
lan 20.
(Kolektivna tuba za zatitu od diskriminacije)

(1) Udruenja, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu s
Odgovarajuim propisima, a imaju opravdani interes za zatitu interesa odreene grupe,
ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zatitom od diskriminacije odreene grupe osoba,
mogu podnijeti tubu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje, ako
uine vjerovatnim da je postupanjem tuenog povrijeeno pravo na jednako postupanje
veeg broja osoba koje preteno pripadaju grupi ija prava tuitelj titi.

POGLAVLJE VI. KAZNENE ODREDBE

lan 21.
(Kazne za krenje zakona)

(1) Zbog djelovanje ili proputanje djelovanja zbog kojeg je neka osoba ili grupa osoba
dovedena u nepovoljniji poloaj koji budu utvreni po osnovu tube u skladu s lanom
15. ovog zakona i/ili zbog nepostupanja po osnovu lana 9. stav 6. i l.10.,17. ,19. 23. i
24. ovog Zakona kaznit e se za prekraj:
a) Pojedinac koji obavlja samostalnu djelatnost, kaznit e se kaznom u iznosu od
1.000 do 5.000 KM,
b) Pravno lice pod ijim nadzorom je dolo do prekraja, kaznit e se novanom
kaznom u iznosu od 2.000 do 10.000 KM.
c) Javna korporacija, komora, javno preduzee, agencija i drugo pravno lice, kao i
institucija s javnim ovlatenjima, kaznit e se za prekraj novanom kaznom u
iznosu od 2.000 do 10.000 KM.
d) Upravna organizacija ili javno preduzee koje ne postupi u skladu s lanom 23.
ovog Zakona kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 2.000 do 8.000 KM.

Strana 9
 e) Odgovorna osoba u dravnoj instituciji i tijelu, entitetu, kantonu, opini i instituciji
Brko Distrikta BiH, kaznit e se novanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM.

(2) Nijedna odredba ovog lana ne moe se tumaiti kao ograniavanje ili umanjivanje
prava na voenje krivinog ili graanskog postupka, pod uslovima propisanim ovim i
drugim zakonima.
lan 22.
(Naplata kazni)

(1) Novana kazna naplauje se u korist Budeta institucija Bosne i Hercegovine.

(2) Rjeenja o prekrajima izvravaju se u skladu sa Zakonom o izvrnom postupku BiH

i vaeim zakonima entiteta, odnosno Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.

PODGLAVLJE VII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 23.
(Usaglaavanje ostalih propisa s ovim zakonom)

Svaka odredba bilo kojeg zakona, pravilnika, statuta, upravnog akta, individulanog ili
kolektivnog ugovora, pravila koje ureuju profitne i neprofitne organizacije, udruenja
poslodavaca ili zaposlenika proglasit e se nevaeim, odnosno nitavnim ili e biti
izmijenjene i dopunjene, u sluaju da su u suprotnosti s odredbama ovog Zakona.

lan 24.
(Usvajanje plana za jednake mogunosti)

Sve upravne organizacije i sva javna preduzea duna su u roku od godinu dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona usvojiti plan za ostvarivanje principa jednakih
mogunosti.

lan 25.
(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku
Bosne i Hercegovine", a objavit e se i u slubenim glasilima entiteta i Slubenom
glasniku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine

Strana 10