Razvojna psihologija

5.2. EMOCIONALNI RAZVOJ

Razvoj temeljnih emocija
Temeljne emocije univerzalne su za sve ljude, imaju dugu evolucijsku
povijest i o njima moemo izravno zakljuivati na temelju izraza lica
Radost
Ljutnja
Interes
Gaenje
Iznenaenje
Tuga
Strah
Pojava emocija samosvjesnosti
Osim osnovnih emocija, ljudi su sposobni doivjeti i emocije vieg reda
Nazivaju se emocije samosvjesnosti jer svaka od njih podrazumijeva ili povredu
ili poboljanje naeg doivljaja samih sebe
Stid
Nelagoda
Krivnja
Zavist
Ponos

Ove se emocije javljaju sredinom druge godine, kada se pojavljuje doivljaj

samoga sebe
Uz to, za razvoj ovih emocija potrebne su i upute odraslih o tome kada treba
osjetiti ponos, sram ili krivnju (Nije lijepo od tebe to si uzela tu igraku.)
Razumijevanje i reagiranje na emocije
drugih ljudi
Bebe rano zapaaju emocije drugih kroz relativno automatski proces
emocionalne zaraze

U dobi od 5 mjeseci djeca percipiraju emocionalne izraze lica kao organizirane

obrasce i mogu pravilno povezati emociju iskazanu glasom s odgovarajuim
licem osobe koja govori

Djeca poinju shvaati ne samo da emocionalni izrazi imaju znaenje, ve i da

predstavljaju smislene reakcije na specifine predmete ili dogaaje

Kad se takva razumijevanja razviju, djeca poinju koristiti socijalno oslanjanje

(socijalno referenciranje) oslanjanje na emocionalnu reakciju druge osobe
za procjenu nejasne ili nesigurne situacije - aktivno traei emocionalne
informacije od osobe kojoj vjeruju
Razumijevanje i reagiranje na emocije
drugih ljudi
Socijalno oslanjanje je vrlo vano za uenje (npr. izbjegavanje opasnih
situacija), a omoguuje i usporedbu vlastitih procjena dogaanja s
procjenama drugih ljudi

S prelaskom u ranu djeju dob, djeca te signale poinju koristiti kako bi otkrila
unutranja stanja i preferencije drugih ljudi i usmjerila vlastito ponaanje
Razumijevanje emocija
kolska djeca emocije objanjavaju referirajui se na unutarnja stanja kao to su
vedre ili tune misli, a ne na vanjske dogaaje

Starija djeca (od 8. godine) su svjesnija raznolikosti emocionalnih iskustava (da

istodobno moe biti prisutno vie emocija razliitog intenziteta i ugodnosti)
Razumijevanje emocija i empatija
Napredak u razumijevanju emocija poduprt je kognitivnim razvojem i socijalnim
iskustvima, osobito osjetljivou odraslih na djetetove osjeaje i spremnou da
o njima razgovaraju dovodi do porasta empatije

Empatija ukljuuje sloenu interakciju kognicije i afekta sposobnosti

prepoznavanja razliitih emocija, zauzimanje tue perspektive i suosjeanja s
tom osobom motivator prosocijalnog ponaanja (putem empatike brige)

S pribliavanjem adolescencije, napredak u zauzimanju perspektive drugih

omoguuje djeci ne samo da empatijski reagiraju na nelagodu koju drugi
proivljavaju, ve i na njihove ope uvjete ivota
Samoregulacija emocija
Samoregulacija emocija odnosi se strategije koje koristimo kako bismo intenzitet
svojih emocionalnih stanja doveli na ugodnu razinu, koja nam omoguuje
ostvarenje ciljeva

Zasniva se na kognitivnim sposobnostima usmjeravanju panje, sposobnosti

inhibicije misli i ponaanja te planiranju

Emocionalna samoregulacija zahtijeva svjesno i namjerno upravljanje

emocijama pa se postepeno razvija to ovisi o razvoju frontalnih renjeva i
podrci skrbnika koji pomau djeci da upravljaju vlastitim emocijama i ue ih
strategijama kako da to uine

Individualne razlike u mogunosti namjerne kontrole ponaanja predstavljaju

vanu dimenziju temperamenta
Samoregulacija emocija
U dojenakoj dobi djeca imaju vrlo ogranienu sposobnost regulacije emocija te
ovise o reakcijama skrbnika

Roditelji koji dobro prepoznaju djetetove znakove emocija i na njih reagiraju sa

suosjeanjem, imaju djecu koja su manje nezadovoljna, lake ih je utjeiti i
pokazuju vee zanimanje za istraivanje okoline

Kad roditelji ne uspijevaju regulirati stresna iskustva beba koje ih jo ne mogu

regulirati same, to moe dovesti do toga da se strukture mozga zaduene za
ublaavanje stresa ne razviju na odgovarajui nain, to rezultira anksioznim,
reaktivnim temperamentom

Roditelji takoer djecu pouavaju socijalno prihvatljivim nainima izraavanja

emocija pri emu djeaci dobivaju vie takvog treninga od djevojica
Samoregulacija emocija
U drugoj godini ivota, razvoj mentalnog predoavanja i jezika dovodi do novih
naina regulacije emocija djeca velikom brzinom poveavaju svoj rjenik
rijeima koje se odnose na emocije

Djeca u toj dobi jo ne mogu koristiti jezik kako bi se utjeila, ali mogu opisati
svoja unutranja stanja ime mogu usmjeriti roditelje u tome kako da im
pomognu

S 3 do 4 godine javljaju se razliite strategije emocionalne samoregulacije npr.

mogu sami sebi rei: Mama je rekla da e se brzo vratiti.

U srednjem djetinjstvu dolazi do velikog napretka u samoregulaciji emocija

Usporeujui se s drugima i traei odobravanje vrnjaka, djeca se moraju

nauiti kako se nositi s negativnim emocijama koje prijete njihovu
samopotovanju
 Samoregulacija emocija
Do desete godine ivota djeca imaju adaptivni skup strategija za regulaciju emocija:
U situacijama u kojima imaju neku kontrolu nad ishodom (npr. zahtjevan test
krajem tjedna) djeca misle kako su najbolje strategije rjeavanje problema i
traenje socijalne podrke suoavanje usmjereno na problem
Kada su ishodi izvan njihove kontrole (npr. loa ocjena), djeca se odluuju za
distrakciju ili redefiniranje situacije suoavanje usmjereno na emocije

U usporedbi s predkolcima, kolska djeca za noenje emocijama ee koriste

unutarnje strategije, a zato je zasluna njihova poboljana sposobnost razmiljanja
o vlastitom miljenju i osjeajima

Kada se dobro razvije samoregulacija emocija, kolska djeca stjeu osjeaj

emocionalne samoefikasnosti osjeaj da kontroliraju svoja emocionalna iskustva
5.2.1. TEORIJA PRIVRENOSTI
Teorijski pogledi na razvoj ovjeka
Psihoanalitiko gledite
Freudova teorija psihoseksualnog razvoja
Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja
Teorije uenja
Biheviorizam (John Watson, Ivan Pavlov, B.F. Skinner)
Teorija socijalnog uenja Alberta Bandure
Teorije kognitivnog razvoja
Piagetova kognitivno-razvojna teorija
Sociokulturalna teorija Vigotskog
Pristup obrade informacija
Etologija i evolucijska razvojna psihologija
Bronfenbrennerova teorija ekolokih sustava
Etologija i evolucijska razvojna psihologija
U sreditu interesa etologije je adaptivna vrijednost ponaanja,
odnosno doprinos ponaanja opstanku i njegova evolucijska
povijest
Pouavajui ponaanje razliitih ivotinja istraivai su uoili
neke obrasce ponaanja koji doprinose preivljavanju npr.
utiskivanje (imprinting)
kritino razdoblje ogranieno vremensko razdoblje u kojem
je pojedinac bioloki pripremljen za usvajanje odreenih
ponaanja koja slue prilagodbi, a za razvoj kojih su
neophodni odgovarajui podraaji iz okoline
ipak, kod ljudi je primjenjiviji izraz osjetljivo razdoblje vrijeme
optimalno za pojavu nekih sposobnosti i u kojem je pojedinac
posebno osjetljiv na utjecaje iz okoline; granice tog razdoblja
nisu tako vrste, ali je izvan granica tee izazvati razvoj
Etologija i evolucijska vrijednost
ponaanja
John Bowlby 50-tih i 60-tih godina prolog stoljea primijenivi etoloku teoriju
promatrao ponaanje dojenadi i male djece koja su boravila u bolnici i time bila
odvojena od svojih majki

Termin privrenosti se koristi da se opie tendencija djeteta da trai bliskost s

odreenim ljudima i da se osjea sigurnije u njihovoj prisutnosti

Rezultati njegovih istraivanja su ga uvjerili da je nemogunost djeteta da u

ranoj dobi formira sigurnu privrenost prema jednoj ili vie osoba povezana s
nemogunou razvijanja bliskih veza u odrasloj dobi

Djetetova privrenost je ponaanje koje se razvilo tijekom evolucije i poveava

vjerojatnost preivljavanja
Privrenost - ukratko
Roditelji sigurno privrene djece obino spremno reagiraju kad dijete zaplae i s
panjom se odnose prema njemu kad ga podignu.

Oni takoer usklauju svoje reakcije potrebama djeteta, npr. uvaavaju

preferencije djeteta pri izboru hrane.

Sigurno privrena djeca su sigurna u svoje sposobnosti i slobodna u

interakcijama s okolinom

Za razliku od toga, majke nesigurno privrene djece reagiraju u skladu s vlastitim

potrebama ili raspoloenjima, a ne u skladu sa signalima djeteta. Na primjer, oni
reagiraju na djetetovo traenje panje ako se ele maziti s djetetom, ali i
ignorirati te iste signale u nekoj drugoj situaciji.

Nesigurno privrena djeca mogu biti plaljiva, anksiozna i ljuta u interakcijama

sa skrbnicima
Razvoj privrenosti
Prema Bowlbyju, odnos djeteta s roditeljem poinje kao skup uroenih signala koji
roditelja prizivaju u djetetovu blizinu

Tijekom vremena razvija se istinska emocionalna povezanost kojoj doprinose

djetetove nove kognitivne i emocionalne sposobnosti te iskustvo njene i brine skrbi

Privrenost se razvija u 4 stadija:

1. Stadij pretprivrenosti (od roenja do 6 tjedana)

2. Stadij nastanka privrenosti (od 6 tjedana do 6-8 mjeseci)

3. Stadij jasno uspostavljene privrenosti (od 6-8 mjeseci do 18-24 mjeseca)

4. Stvaranje recipronog odnosa (nakon 18-24 mjeseca)

 Razvoj privrenosti
1. Stadij pretprivrenosti (od roenja do 6 tjedana)
Uroeni signali (osmjehivanje, plakanje) pomau novoroene dovesti u blizak
kontakt s drugim ljudima
Kada odrasla osoba reagira na takav signal, dijete je dalje potie na zadravanje u
svojoj blizini, jer ga njezina blizina smiruje ili tjei
Djeca jo uvijek nisu privrena majci jer se ne bune kada ostanu s nepoznatom
osobom

2. Stadij nastanka privrenosti (od 6 tjedana do 6-8 mjeseci)

U ovom stadiju djeca razliito reagiraju na poznate i nepoznate osobe
Kako djeca ue da njihovo vlastito ponaanje utjee na ponaanje osoba oko njih,
poinju razvijati i osjeaj povjerenja oekivanje da se osoba koja o njima skrbi
reagirati kada joj se uputi odreeni signal
Iako prepoznaju svog roditelja, djeca jo uvijek ne protestiraju kada se od njega
odvajaju
 Razvoj privrenosti
3. Stadij jasno uspostavljene privrenosti (od 6-8 mjeseci do 18-24
mjeseca)
Privrenost poznatom skrbniku je oita djeca pokazuju separacijsku
anksioznost ili tjeskobu kod odvajanja, tj. postaju uznemirena kada
odrasla osoba u koju su poeli imati povjerenje odlazi
Separacijska anksioznost ne pojavljuje se uvijek ve to ovisi o djetetovu
temperamentu i trenutanoj situaciji
Osim to prosvjeduju zbog roditeljeva odlaska, starija dojenad se i jako
trude zadrati ga u blizini prilaze mu, slijede ga, hvataju se za njega
Djeca ove dobi poznatog skrbnika koriste kao sigurnu bazu, odnosno
mjesto s kojeg odlaze istraivati okolinu i na koje se vraaju po
emocionalnu podrku
Razvoj privrenosti
4. Stvaranje recipronog odnosa (nakon 18-24 mjeseca)
Tijekom prve godine ivota, brz razvoj sposobnosti mentalnog
predoavanja i jezika djeci omoguuje razumijevanje nekih od
initelja koji utjeu na roditeljeve dolaske i odlaske, te njihovo
predvianje zbog toga se prosvjed kod odvajanja smanjuje
Djeca sada poinju pregovarati s roditeljem, koristei molbe i
uvjeravanja kako bi promijenili njegove ciljeve
Razvoj privrenosti
Prema Bowlbyju, iz svojih iskustava u ova etiri stadija, djeca izgrauju
trajnu emocionalnu povezanost s roditeljem koju mogu koristiti kao
sigurnu bazu kad roditelj nije prisutan

Ta unutranja predodba postaje vaan dio linosti ona slui kao

unutranji radni model ili skup oekivanja o dostupnosti osoba kojima
smo privreni (tzv. figure privrenosti) i vjerojatnosti da e nam u
situacijama stresa one pruiti podrku
Mjerenje sigurne privrenosti
Premda svako dijete postaje privreno poznatom skrbniku, kvaliteta te povezanosti
razlikuje se

Tehnika nepoznate situacije (Ainsworth i sur., 1978) je postupak koji se najvie

upotrebljava za procjenu kvalitete privrenosti djece u dobi od jedne do dvije godine

Zasniva se na pretpostavci kako bi djeca koja su sigurno privrena trebala koristiti

svog roditelja kao sigurnu bazu iz koje e istraivati nepoznatu prostoriju za igru, te
kako e nepoznata odrasla osoba biti manje sposobna utjeiti dijete kada ga roditelj
napusti

U toj tehnici dijete prolazi kroz osam kratkih epizoda u kojima se dogaaju kratka
odvajanja od roditelja i njegovo ponovno vraanje

Opaajui djeje reakcije u ovim epizodama, istraivai su utvrdili jedan obrazac

sigurne privrenosti i tri obrasca nesigurne privrenosti, dok se dio djece ne moe
svrstati ni u jedan obrazac
 Mjerenje sigurne privrenosti
1. Sigurna privrenost (oko 65% djece)
Ova djeca koriste roditelja kao sigurnu bazu iz koje istrauju okolinu
Kod odvajanja od roditelja mogu, ali i ne moraju plakati. Ako plau tada je to
zbog odsutnosti roditelja i toga to roditelja pretpostavljaju nepoznatoj osobi
Kada se roditelj vrati, ona aktivno trae kontakt s njime i odmah prestaju
plakati

2. Izbjegavajua privrenost (oko 20% djece)

Ova djeca ne reagiraju posebno na roditelja za vrijeme njegove prisutnosti
Kod odvajanja od roditelja obino nisu uznemirena, a prema nepoznatoj
osobi ponaaju se na slian nain kao i prema roditelju
Kada se roditelj vrati, izbjegavaju ga ili vrlo sporo pokazuju zadovoljstvo zbog
njegova povratka. Podigne li ih roditelj na ruke, esto ga ne zagrle
 Mjerenje sigurne privrenosti
3. Opirua privrenost (oko 10-15% djece)

Prije odvajanja ova djeca esto trae roditeljevu blizinu i ne istrauju okolinu
Kada se roditelj vrati, pokazuju ljutnju i otpor, a katkada ga udaraju i guraju. Mnoga
nastavljaju plakati i kad ih roditelj podigne na ruke i ne mogu se lako utjeiti.

4. Neorganizirano-neorijentirana privrenost (oko 5% djece)

Ovaj obrazac odraava najveu nesigurnost

Kod roditeljeva povratka, ova djeca pokazuju niz zbunjenih, proturjenih ponaanja.
Mogu gledati u stranu dok ih roditelj dri ili mu prii s depresivnim, ravnodunim
emocijama. Neka od ove djece ponovno poinju plakati nakon to su se ve smirila ili
imaju udno, ukoeno tjelesno dranje
initelji koji utjeu na kvalitetu
privrenosti
Mogunost uspostavljanja privrenosti
Institucionalizirana djeca imaju emocionalne tekoe zbog toga to im je bilo
onemogueno stvaranje povezanosti s jednom ili nekoliko odraslih osoba
Potpuno zdrav i normalan razvoj ovisi o uspostavljanju bliskih veza sa skrbnicima
u ranim godinama ivota

Kvaliteta skrbi o djetetu

Sa sigurnom privrenou povezana je roditeljska osjetljivost u skrbi o djetetu
brzo, dosljedno i prikladno reagiranje na djetetove potrebe i signale te paljivo i
njeno dranje djeteta
Nesigurno privrena djeca esto imaju majke koje pruaju manje tjelesnog
kontakta, nespretno postupaju s djetetom, ponaaju se na rutinski nain i
katkada su sklone ljutnji, negativnom ponaanju i odbacivanju djeteta
initelji koji utjeu na kvalitetu
privrenosti
Kvaliteta skrbi o djetetu

Pokazalo se kako se iskustva sigurno i nesigurno privrene dojenadi razlikuju

po jednom posebnom obliku komunikacije koji se naziva interakcijskom
usklaenou

Taj se oblik komunikacije najbolje moe opisati kao fino podeen

emocionalni ples u kojem skrbnik reagira na djetetove signale na
vremenski dobro usklaen, ritmian i prikladan nain, a emocionalna stanja
oba partnera su usklaena, osobito ona pozitivna

Sigurnu privrenost meutim predvia umjerena koordinacija izmeu

odrasle osobe i djeteta, a ne vrsta koordinacija u kojoj odrasla osoba
reagira na gotovo sve djetetove znakove
initelji koji utjeu na kvalitetu
privrenosti
Kvaliteta skrbi o djetetu

Djeca izbjegavajueg obrasca privrenosti esto su izloena nametljivoj

skrbi, uz previe podraaja
Djeca opirueg obrasca privrenosti esto imaju iskustvo nedosljedne skrbi,
majke ne reagiraju adekvatno na djetetove signale
Kad je skrb o djetetu potpuno neadekvatna, to je snaan prediktor
poremeaja privrenosti zanemarivanje i zlostavljanje djeteta povezano je
sa sva tri oblika nesigurne privrenosti, ali osobito je est obrazac
neorganizirano-neorijentirane privrenosti
Depresivne majke i roditelji koji su proivjeli neki traumatski dogaaj
takoer potiu razvoj nesigurne privrenosti
initelji koji utjeu na kvalitetu
privrenosti
Karakteristike djeteta
Prijevremeno roenje, poroajne komplikacije i bolest novoroeneta ine
skrb o djetetu teom u obiteljima pogoenim stresom i siromatvom te su
tekoe povezane s nesigurnom privrenosu
Temperament i druge djetetove karakteristike ne pokazuju snanu
povezanost s kvalitetom privrenosti jer njihov utjecaj ovisi o stupnju
podudaranja s okolinom

mnoge djetetove karakteristike mogu dovesti do sigurne privrenosti, sve dok

roditelj osjetiljivo prilagoava svoje ponaanje tako da odgovara djetetovim
potrebama
initelji koji utjeu na kvalitetu
privrenosti
Obiteljske okolnosti

Gubitak posla, neuspjean brak, financijske tekoe i drugi stresni initelji

mogu loe utjecati na razvoj privrenosti, smanjujui osjetljivost roditeljeve
skrbi o djetetu

Dostupnost socijalne podrke, osobito pomo u skrbi o djetetu, smanjuje

stres i osnauje sigurnu privrenost
initelji koji utjeu na kvalitetu
privrenosti
Obiteljske okolnosti

Roditelji u obitelj donose sa sobom dugu povijest vlastitih iskustava

privrenosti iz kojih su izgradili unutranje radne modele koje primjenjuju u
odnosu s vlastitim djetetom

Meutim, naa rana iskustva ne predodreuju nas na to da postanemo

osjetljivi ili neosjetljivi roditelji. Umjesto toga, nain na koji vidimo vlastito
djetinjstvo naa sposobnost da prihvatimo negativne dogaaje, uklopimo
nove informacije u nae radne modele i sagledamo vlastite roditelje imajui
razumijevanje za njihovo ponaanje i opratajui im u puno veoj mjeri
utjee na nain na koji odgajamo svoju djecu od stvarnih dogaaja iz naeg
djetinjstva