Sadraj:

Pojam trokova............................................................................................................................2
Podjela trokova..........................................................................................................................3
Prirodne vrste trokova...............................................................................................................3
Trokovi prema nainu rasporeivanja (neposredni i opi)........................................................4
Fiksni trokovi............................................................................................................................5
Apsolutno fiksni trokovi............................................................................................................5
Relativno fiksni trokovi.............................................................................................................5
Pojedinani relativno fiksni trokovi..........................................................................................6
Varijabilni trokovi.....................................................................................................................6
Proporcionalni trokovi..............................................................................................................6
Degresivni trokovi....................................................................................................................6
Progresivni trokovi...................................................................................................................6
Ostali kriteriji podjele trokova..................................................................................................7
Taka pokria..............................................................................................................................7
Literatura....................................................................................................................................8

Pojam trokova

1
- Trokovi predstavljaju vrijednosti utroenih dobara izazvanih proizvodnjom novih
dobara.
- Trokovi su potronja dobara koja je potrebna za ostvarenje odreenog uinka.
- Trokovi predstavljaju svijesno unitavanje korisnih stvari u procesu proizvodnje s
namjerom da se dobiju novi jo korisniji proizvodi ili drugi uinci.
- Trokovi u irem smislu obuhvaaju sve elemente cijena kotanja, odnosno svu
prenijetu i dio novostvorene vrijednosti.
Trokovi su novani izraz utroaka svih elemenata u poslovnom procesu kao i ostalih
tereenja (usluge i doprinosi) koja zajedno s trokovima ine strukturu cijene kotanja.
Ovako definirani trokovi obuhvaaju sve elemente (rad, sredstva za rad i predmete rada)
koji ine prenijetu vrijednost, ali i dijelove novostvorene vrijednosti koji ulaze u strukturu
cijene kotanja (razne usluge, doprinosi koji se obraunavaju s plaama, dnevnice za
putovanja i si.).

Isplate su novani izdaci (to je izlazak novca iz poduzea - iz blagajne i sa iro-rauna) za

dobivene materijalne vrijednosti i za druge usluge.
Rashodi su iri pojam od trokova i isplata. Oni obuhvataju trokove i isplate koje su
posljedica stjecanja neke protuvrijednosti (u materijalnom i nematerijalnom obliku), ali
su to i neke isplate i izdaci za koje poduzea ne dobivaju nikakve protuvrijednosti. To
mogu biti izvanredni rashodi, koji obuhvataju otpis nenaplaenih potraivanja. Drugi
tipian primjer rashoda za koje se ne stjeu protuvrijednosti jesu npr. rashodi za sudske
trokove, takse i sl., kao i learine i kazne.

Podjela trokova

2
Teorija trokova (pod velikim utjecajem prakse) polazi od slijedee podjele:

1. Prirodne vrste trokova.

2. Trokovi prema mjestima i nosiocima.
3. Trokovi prema dinamici poslovanja.
4. Trokovi prema nainu rasporeivanja.
te podjele prema drugim kriterijima, kao to je podjela prema funkcijama, prema
vremenu (prethodni ili planski i stvarni).

Prirodne vrste trokova

Kod ove podjele polazimo od postavke da su svi inputi razlozi nastajanja trokova. Prema
tome najglobalniji izraz bio bi da su to trokovi rada i kapitala (a kapital koristimo za
nabavu sredstava za rad i predmeta rada). Daljnja razrada toga je da ih prema prirodi
sudjelovanja u poslovnom procesu moemo razvrstiti kao:
- trokove rada,
- trokove predmeta rada,
- trokove sredstava za rad,
- trokove usluge,
- ostale trokove.

Trokovi rada su veliki dio trokova u poduzeima koja se bave proizvodnjom. S obzirom
da ta vrsta poslovanja gotovo uvijek trai angaman veeg broja radnika, to su plae
radnika (i doprinosi fondovima na osnovi plaa) za takvu vrstu poduzea velik dio
ukupnih trokova. Ujedno ta vrsta trokova je znaajna stavka u strukturi cijene
proizvoda. Trokovi predmeta rada jedan su od uvjeta odvijanja svakog procesa rada. U
procesu proizvodnje oni su osnovna supstanca budueg proizvoda te u odreenoj koliini
ulaze u sastav novih proizvoda. Troak predstavlja sva vrijednost koritenih predmeta rada,
odnosno ona vrijednost koja ulazi u proces rada (bez obzira na stupanj iskoritenja).

Trokovi sredstava za rad nastaju uslijed toga to sredstva za rad gube svoju vrijednost
upotrebom ili tijekom vremena (bez obzira na upotrebu) to se izraava amortizacijom tih
sredstava. Na taj nain amortizacija sredstava za rad, za koja se ona obvezno obraunava,
predstavlja trokove sredstava za rad. Pored amortizacije javljaju se i trokovi odravanja
od kojih, meutim, jedan dio tereti trokove poslovanja (tekue odravanje), a jedan dio
poveava nabavnu vrijednost samih sredstava za rad (investicijsko odravanje). Trokovi
usluga kao to su prijevoz robe i radnika na posao, telefonske, potanske i komunalne
usluge, usluge platnog prometa, zatim usluge u odravanju (servisiranju sredstava za rad,
instalacija i dr.) predstavljaju sloenu skupinu vrlo razliitih, ali znaajnih trokova.

3
Ostale trokove ine razliite obveze koje proizlaze iz zakonske regulative ili iz
ugovornih odnosa poduzea s drugima. Obveze iz zakonske regulative su porezi, carine,
troarine i doprinosi koje poduzea moraju plaati. Od trokova koje poduzee ima iz
ugovornih odnosa s drugima na prvom mjestu treb navesti kamate za koritenje kapitala
(banaka ili drugih kreditora) kojeg poduzee koristi nemajui vlastitog kapitala. Zatim, to
su najamnine za koritenje sredstava za rad, koje smo uzeli u nedostatku vlastitih ili
najamnine za koritenje tueg poslovnog prostora i sl.

Trokovi prema nainu rasporeivanja (neposredni i opi)

Za dio trokova moe se tano utvrditi na koji se proizvod odnose, tj. koliko ih je
pojedini proizvod izazvao. Naravno, tada je mogue izravno u cijenu proizvoda ukljuiti
te trokove. Takve trokove nazivamo neposredni ili direktni trokovi. Ima, meutim,
trokova koji nisu nastali izravno u vezi s izradom nekog proizvoda, ve openito nastaju
u poduzeu, ne zbog konkretnog proizvoda, ve u vezi sa stvaranjem uvjeta za izradu
svih proizvoda, ili openito u vezi s postojanjem i organiziranjem cijelog poduzea i svih
njegovih funkcija. Zato takve trokove nazivamo opi, posredni ili indirektni trokovi.
Neposredni, izravni ili direktni trokovi u pravilu su trokovi materijala i energije, plaa
te amortizacija onih sredstava za rad koja slue izradi jednog odreenog proizvoda. Opi,
neizravni ili indirektni trokovi jesu oni koji nastaju kao rezultat rada cijelog poduzea.
To je vei dio amortizacije, zatim trokovi u vezi s funkcijama izvan proizvodnje
(rukovoenje, planiranje, nabave, prodaje, financiranja itd.). Nadalje, to su trokovi koji
su rezultat stvaranja uvjeta u samoj proizvodnji (rukovoenje proizvodnjom, nadzor,
ienje i osvjetljenje prostora u kojem se radi, uvanje, odravanje itd.). Svi ti trokovi
ne mogu se izravno ukljuiti u cijenu proizvoda, pa je potrebno pronai metode njihova
rasporeivanja na svaki pojedini proizvod. S tim u vezi izrauju se posebni raunski
postupci kojima se sluimo da bismo i te trokove rasporedili na proizvode i njihovim
ukljuivanjem u cijenu proizvoda osigurali pokrie tih trokova. Za te ope trokove, koji
nastaju s jedne strane u vezi s izradom proizvoda, a s druge strane u vezi s neproizvodnim
funkcijama, esto se koristi naziv reijski trokovi.

Fiksni trokovi

4
Sve one trokove iji se ukupan iznos ne mijenja, bez obzira na promjene opsega
poslovanja (porast ili pad koliine proizvoda, prometa ili usluga), nazivamo fiksni
trokovi. Ako ih promatramo kroz prirodne vrste trokova, to su preteno trokovi
sredstava za,rad (tj. amortizacija, najamnine, trokovi osiguranja imovine), kao i znaajan
dio opih trokova. U veini poduzea (naroito u oblasti proizvodnje i prometa)
amortizacija ini najvei dio fiksnih trokova. S obzirom na sve do sada poznato moemo
jo rei da su to trokovi koji nastaju tijekom vremena, pa ih jo nazivamo i vremenski
trokovi

Fiksne trokove dalje dijelimo na:

- apsolutno fiksne i
- relativno fiksne trokove.

Apsolutno fiksni trokovi

Trokovi poetnog kapaciteta, koji su nastali kao rezultat odreene izgraenosti i

opremljenosti poduzea, to je uvjet za poetak rada, jesu apsolutno fiksni trokovi. Ti se
trokovi nee mijenjati bez obzira na to to e se kasnije kapaciteti nadograivati i
proirivati. Naziva ih se jo trokovima pripremljenosti za rad jer spremnost poduzea da
zapone radom zahtijeva stanovite kapacitete (prostorne i opremu), a to znai i trokove.
Prosjeni fiksni trokovi (promatrani kao trokovi po jedinici uinka) opadaju sa svakom
novom ostvarenom koliinom uinaka. Sve veim iskoritavanjem kapaciteta oni postaju
sve manji za svaku novu jedinicu. To upuuje na ope nastojanje za to vee koritenje
kapaciteta, jer to se kapaciteti vie koriste, fiksni troak po jedinici postaje sve manji, pa
je nia i cijena kotanja. Prema tome, ako je prodajna cijena dana veliina (formirana na
tritu) pri smanjenju trokova rezultat e biti vei. To postaje pravilo u gospodarenju
fiksnim trokovima, te se pretvara u ope nastojanje politike poduzea za to potpunije
koritenje kapaciteta.

Relativno fiksni trokovi

Kada poveanje opsega poslovanja poduzea znatno poraste, javlja se granica koju
postavljaju postojei kapaciteti i preko koje se ne moe ii zbog ogranienih mogunosti
postojeih kapaciteta.

Pojedinani relativno fiksni trokovi

5
Pojedinani relativno fiksni trokovi mogu nastati npr. kao posljedica znaajnijeg
ubrzanja obrauna amortizacije, kao i nekih drugih uzroka (poveanih premija osiguranja,
veih kamata i sl.). Vano je uoiti da svaka takva promjena zahtijeva odgovarajuu
brigu da se to poveanje trokova najprije rjeava veim koritenjem kapaciteta, u
protivnom e izravno utjecati na smanjenje rezultata. Relativno fiksni trokovi postat e
veliki problem, ako s vremenom opada koritenje kapaciteta. Ako se s koliinom
proizvodnje vraamo na prethodnu zaposlenost, relativno fiksni trokovi ostaju na razini
prethodne zone te nameu pitanje njihova smanjenja.

Varijabilni trokovi

Svi oni trokovi koji se mijenjaju s promjenama koliina, odnosno, stupnja zaposlenosti
jesu varijabilni trokovi. Kada trokovi reagiraju na svako poveanje ili smanjenje
stupnja zaposlenosti, tu pojavu zovemo varijabilnost, reagibilnost ili promjenljivost
trokova. Karakteristini varijabilni trokovi jesu npr. trokovi materijala izrade, plae
izrade, energija izrade. To su trokovi koji izravno zavise od koliine proizvoda, prometa
ili usluga.

Intenzitet mijenjanja varijabilnosti trokova moe biti razliit u odnosu na mijenjanje

stupnja zaposlenosti, pa stoga varijabilne trokove dijelimo na:

- proporcionalne,
- degresivne i
- progresivne.

Proporcionalni trokovi
Kada trokovi izravno zavise od koliine uinaka i mijenjaju se srazmjerno s koliinom
uinaka, tada su to proporcionalni trokovi. Raste li koliina proizvodnje jedan, dva ili tri
puta i ovi trokovi e rasti isto toliko puta.

Degresivni trokovi
Varijabilni trokovi malo kada e se kretati kao proporcionalni. Veina njih nee se
kretati upravno srazmjerno s koliinom proizvoda, ve e rasti sporije ili bre od te
koliine. Kada trokovi rastu sporije od porasta stupnja zaposlenosti, tada su to degresivni
trokovi.

Progresivni trokovi
Kada trokovi rastu bre od stupnja zaposlenosti, tada su to progresivni trokovi. U
pravilu ti se trokovi javljaju pri znatnom poveanju koliine proizvodnje, mogli bismo
rei kod preoptereenosti raspoloivih kapaciteta.
Ostali kriteriji podjele trokova

6
Pored do sada iznijetih vrsta trokova susreemo se i s pojmovima kao to su:
- planski trokovi,
- stvarni trokovi,
- standardni trokovi i
- jalovi trokovi.

Planski trokovi izraz su nastojanja da se usklade trokovi i prihodi i da se oni ne

prepuste nekontroliranom i nepredvidivom kretanju.

Stvarni trokovi izraz su stvarnih utroaka pojedinih elemenata radnog procesa

promatranih u proteklom vremenu.

Standardni trokovi su oni trokovi koje je mogue unaprijed predvidjeti. Uvjet za

utvrivanje standardnih trokova je:

- poznati asortiman i vrsta proizvoda koji e se proizvoditi,

- poznate vrste elemenata koji e se troiti u radnom procesu,
- poznavanje cijena pojedinih elemenata koji se troe u radnom procesu i
- utvreni normativi utroaka pojedinih elemenata i radnog vremena.

Jalovi trokovi vezani su uz pojam fiksnih trokova i njihova odnosa prema stupnju
iskoritenja kapaciteta. Naime, odreeni kapacitet i odreeni stupanj opremljenosti
izaziva i odreeni iznos fiksnih trokova. Nedovoljno koritenje raspoloivih kapaciteta
izaziva nepokrivanje fiksnih trokova.

Taka pokria

Kada poduzee ili poduzetnik u svojem poslovanju ostvari takve odnose da su mu prihodi
izjednaeni s trokovima, kae se da je dostignuta taka pokria. Cilj svakog poduzea je
ostvarivanje to povoljnijeg istog rezultata no nerijetko ona dolaze u poloaj da se bore
za pokrie svojih trokova, odnosno da izbjegnu nezgodan poloaj da se nau u gubitku.
Problemi pokria trokova mogu biti uvjetovani mnogostrukim razlikama, kao to su
nedovoljna zaposlenost kapaciteta (bilo zbog toga to su preveliki u odosu na trite, bilo
zbog toga to postoje opi problemi plasmana), neracionalno poslovanje i niska
proizvodnost rada, nepovoljno kretanje cijena (bilo zbog nabavnih cijena pojedinih
elemenata, bilo zbog niskih prodajnih cijena proizvoda).

7
Literatura:

http://studenti.rs/skripte/inzenjerska-ekonomika/
https://www.scribd.com/document/223760897/Intzenjerka-ekonomika
http://documents.tips/search/?q=Inzenjerska+ekonomija+1