Professional Documents
Culture Documents
Probijanje i prijesecanje se izvode pomou dvodijelnog alata na presama i spadaju u obradu materijala
razdvajanjem deformacijom bez skidanja strugotine. Kod ove obrade razdvajanje materijala deava se po
zatvorenoj konturi. Proces probijana i prosijecanja moe se, isto kao i proces odsjecanja, predstaviti u tri
faze kako je pokazano na sl.1.
Kao to se vidi, alat ima dva elementarna dijela i to probojac(prosjeka)i reznu plou. Probijanje, odnosno
prosijecanje, nastaje na taj nain to pogonski mehanizam prese ostvaruju takvu silu, koja u materijalu
izaziva napone koji su vei po svojoj veliini od vrstoe materijala u ravni smicanja. Faze probijanja i
prosijecanja potpuno su su identine fazama odsijecanja, odnosno i ovdje takoe postoje: faze elastinih
deformacija ( e ), zatim faza plastinih deformacija ( V m ) i faze prekida, odnosno smicanja
materijala ( m ). Mada je proces probijanja potpuno identian procesu prosijecanja, i mada se naponsko
deformacioni odnosi, kao i proraun, sila, potpuno istovjetno deavaju, postoji ipak sutinska razlika dvaju
obrada. Kod prosijecanja odvojeno jezgro predstavlja gotov komad (proizvod), a ostatak materijala je
otpadak, dok je kod probijanja jezgro otpadak.
Ako tu povrinu predstavimo u razvijenom obliku, onda ima oblik pravougaonika,ija je jedna strana
jednaka obimu konture rupe L, a druga strana je jednaka debljini materijala s, te se povrina moe pisati
kao A = L s
Prema tome, opti izraz za izraunavanje sile prosjecanja je :
F= A m , odnosno:
F= L s m , gdje su:
L - obim konture,
s - debljina materijala,
m
- jaina materijala na smicanje.
Zbog tupljenja reznih ivica alata kao i neravnomjernosti debljine materijala, ova sila se poveava za 30 %
pa je stvarna sila probijanja (prosijecanja):
F = 1,3 F
Poto se prosijecanje (probijanje) moe vriti na razliite oblike kontura, to e i sila u svakom od tih
sluajeva biti razliita, jer je obim konture razliit. Naveemo nekoliko primjera izraunavanja sile
1
prosijecanja kod razliitih oblika kontura. Posmatraemo konture oblika kruga, kvadrata, pravougaonika i
trougla.
- kruni oblik konture
L d
F d s m
- kvadratni oblik konture
L 4 A
F 4 a s m
- pravougaoni oblik konture
L 2 a b
F 2 a b s m
- trouglasti oblik konture
L 3 a
F 3 a s m
Postoje, uglavnom, tri osnovna naina za smanjenje sile prosijecanja i to: smanjenje sile zakoenjem reznih
ivica alata, smanjenje sile izradom probojca razliitih duina kod viesjene obrade i smanjenja sile
obradom u uslovima povienih temperatura.
Treba napomenuti da se smanjenje moe obavljati i kombinacijom prethodno pomenutih sluajeva, to se
nerijetko i ini. Mi emo, meutim, posmatrati ove naine odvojeno.
Poto alat ima dva osnovna dijela (probojac prosijeka i reznu plou), to se i zakoenje moe izvoditi na
ova oba dijela, na reznim ivicama alata, kao to je pokazano na slici 4 i 5.,
Kod prosijecanja, zakoenja se izvode na reznoj ploi, jer u tom sluaju jezgro kao gotov komad ostaje
ravno a ostatak materijala se krivi. Zakoenje rezne ploe moe biti izvedeno na spoljne i unutranje strane
sl.4.
Kod probijanja, zakoenje se izvodi na probojcu i to sa vanjske i unutarnje strane sl.5., jer u tom sluaju
ostatak materijala ostaje ravan, a jezgro se krivi.
2
1.3.2. Smanjenje sile kod viesjenih alata
l = s za tanje limove
l = s/2 za deblje limove
Na slici 1.6. dra lima 4, ima ulogu da u povratnom hodu vri skidanje materijala, s obzirom da se uslijed
elastinog vraanja, materijal podie zajedno sa probojcem. Sem toga dra lima slui i kao voica alata.
Treba napomenuti da radijalno elastino vraanje materijala nastaje zbog toga to probojac prolazei kroz
materijal, stvara u materijalu plastine i elastine deformacije u radijalnom pravcu u odnosu na rupu koju
probija. S obzirom da je probojac na mjestu rezne ivice najiri, odnosno on se izrauje konusno s
suavanjem od rezne ivice ka drci, onda se nakon prolaska probojca kroz materijal, rupa smanjuje za
veliinu elastinih deformacija, zbog ega probojac u povratnom hodu nee nesmetano proi kroz probijeni
otvor, nego podie sa sobom i materijal.
3
1.5. Zazori i tolerancije izrade alata
Rezna ploa konstruie se tako da njene dimenzije u odnosu na probojac budu, vee za odreenu vrijednost
sl.8. Npr., ako rezna ploa ima prenik d n
onda probojac ima prenik
d s
, koji je za veliinu z manji. Veliina z se naziva zazor i predstavlja
z cs m za s 3 mm
10
m
- jaina materijala na smicanje u N/ mm,
c koeficijent koji se kree u granicama od 0,005 0,035. Najee se rauna sa c = 0,01
prosijekaa d S
, moraju imati
izradne tolerancije koje zavise od
traene tanosti, odnosno tolerancije
radnog predmeta, kao i od toga da li
se vri probijanje ili prosijecanje.
Zbog toga emo posmatrati odvojeno
probijanje, a odvojeno prosijecanje.
Ako je probijanjem potrebno u
materijalu izraditi otvor nazivnog
prenika D i koji ima toleranciju ,
4
koja je pozitivna ( slika 10.a. ) onda se dimenzija alata odreuju na osnovu maksimalne dimenzije radnog
predmeta D max
D
Prenik probojca d S
je jednak maksimalnoj dimenziji radnog predmeta D max
, a prenik rezne ploe
d M
je uvean za veliinu zazora z:
d D D
S max
d d z D z
M S
U toku rada dolazi do troenja alata. Zato se dozvoljava da se probojac troi u granicama izradnih
tolerancija radnog predmeta. Smatra se da je probojac istroen kada je prenik probojca d S
jednak donjoj
Ako se prosijecanjem treba izraditi u materijalu ploica nazivnog prenika D, koji ima toleranciju i koja
je negativna slika 10.b. ,onda se dimenzije alata odreuju na osnovu minimalne dimenzije radnog predmeta
D min
D .
Kod prosijecanja je prenik rezne ploe d M
jednak minimalnoj dimenziji radnog predmeta D min
,a
prenik prosjekaa je umanjen za veliinu zazora z, pa je:
d D D
M min
d d z D z
S M
Dozvoljava se da se rezna ploa troi u granicama izradne tolerancije radnog predmeta, tako da se smatra
da je rezna ploa istroena kada je prenik rezne ploe d M
jednak gornjoj graninoj vrijednosti rupe
D,odnosno d M
D
Kada se uzmu u obzir i ove tolerancije onda se dimenzije alata mogu dobiti na slijedei nain :
kod probijanja:
d S max
dS D
d S min
d S S D S
d M max
d M M D z M
d M min
dM D z
kod prosijecanja:
d S max
dS D z
d S min
d S S D z S
dM max
d M M D M
dM min
dM D
Probojac i rezna ploa rade se, jedan u odnosu na drugi, u tolerancijama po labavom spoju i najee se
uzima: H7/h6 , H8/h7 , H9/h8
Treba rei da je u praksi kvalitet izrade alata za tri klase bolji od kvaliteta izrade radnog predmeta.
5
1.6. Odreivanje dimenzija rezne ploe i prosijekaa
Rezne ploe se uvuju u donju plou alata na vie naina, kao to je pokazano na slici 12. Za izradu
komada dimenzija iznad 250X250, alat se pravi iz dijelova. Alat se pravi i iz vie dijelova i u sluaju izrade
komada komplikovanih oblika. Rezna ploa je uslijed sile probijanja F, optereena na savijanje. Na slici 13.
predstavljene su geometrijske veliine rezne ploe pravougaonog i krunog oblika konture radnog
predmeta.
Pravougaona rezna ploa sl. 13.a. postavljena je na oslonac duine L, i moe se posmatrati kao nosa
F
optereen kontinuiranim teretom q . Iz ovoga slijedi da je:
L
M FL
S 0,7 ,
W B h H 2 sd gdje je:
sd - dozvoljeno naprezanje na savijanje i iznosi 500 N/mm za kaljeni i termiki oputeni legirani alatni
elik.
6
irina ruba e rezne ploe se odruje po obrascu:
e = ( 10 12 ) + 0,8 H
A=a+2e
B=b+2e
Probojci ( prosijekai ) veih dimenzija prave se iz segmenta isto kao i rezne ploe. Probojci se
proraunavaju u zavinosti od duine i poprenog presijeka. Kratki probojci se proraunavaju na pritisak:
F
p pd , gdje su:
A
A povrina poprenog presijeka,
pd - dozvoljeno naprezanje na pritisak i za kaljenje alatne elike iznosi 1000 1600 N/mm.
Dugi probojci (prosijekai) se proraunavaju na izvijanje. Na sl.16. predstavljena su dva osnovna naina
ukljetenja prosijekaa, i to: jednostrano uklijeten i uklijeten i voen.
Na osnovu prorauna na izvijanje dobiju se maksimalne duine prosijekaa iznad kojih e doi do pojave
izvijanja.
E I min
l max .
2 L s m
Za razliite konture radnih predmeta koji se prosijecaju maksimalne duine probojca (prosijekaa) su:
d 4
E
64 E d - krug,
3
l max
2 ds m 16 s m
7
E a3
l max - kvadrat,
8 3 s m
E b h3
l max - pravougaonik.
4 6 b h s m
2 E I min
imamo da je: l max
L s m
za razliite konture radnih predmeta koji se prosijecaju maksimalne duine prosjekaa su:
Ed3
l max - krug,
4 2 s m
E a3
l max - kvadrat,
2 6 s m
E b h3
l max - pravougaonik.
2 3 b h s m
Probojac moe biti direktno u dodiru sa gornjom ploom alata, a moe se ta veza izvesti i indirektno preko
jedne meuploe. Da li e se upotrebiti kaljena meuploa zavisi od veliine povrinskog pritiska izmeu
probojca i gornje ploe. Ako je:
F F
p pd
A d2 , onda nije potrebna meuploa.
4
U serijskoj proizvodnji komada iz traka veoma je bitno napraviti dobar raspored komada u traci. Raspored
komada treba biti takav da se dobije to manji otpadak, uz postojanje odgovarajueg kvaliteta radnog
komada.
Veliina otpatka direktno zavisi od ruba i mosta b, te treba nastojati da ove vrijednosti budu to manje radi
utede u materijalu. Zato je potrbno imati najmanje dvije razliite varijante rasporeda komada u traci.
Prvo se izrauna neto teina svih komada u seriji:
Gn n A s ,
uN
Zatim se izrauna bruto teina svih traka potrebnih za izradu date serije:
Gb y At s , u N
G G G
o b n
s B L n A , N
8
G
100%
o G G
100%
b BL n A
n
100%
G b G b
B L
A t
- povrina jedne trake,
B irina trake i
L duina trake.
Treba teiti da procentualni otpadak bude to manji. U idealnom sluaju je otpadak nula. Ovo je u praksi
neizvodivo, ali se pravilnim rasporedom komada u traci gubitak moe znatno smanji
1.8. Tipovi alata za prosijecanje (probijanje)
Prema broju komada u seriji, kao i u zavisnosti od traene tanosti izrade, alati mogu biti:
- otvoreni,
- poluotvoreni,
- sa vodeim ploama,
- sa stubnim voicama,
- sa kombinovanim voicama.
Na slici 18.a. se vidi ematski prikaz otvorenog alata. Kod ovog alata se probojac vee za pritiskiva prese,
a rezna ploa se postavlja i uvrsti na sto prese. Tanost rada ovih alata zavisi od tanosti voica prese, te
najvea tanost koja se moe postii ovim alatima je 0,2 mm.
Na slici 18.b. predstavljena je ema jednog poluotvorenog alata, kod kojeg postoji voica 3, koja usmjerava
kretanje prosijekaa u odnosu na reznu plou. Takoe i ovi alati imaju malu tanost, te zbog toga se ne
upotrbljavaju za precizne radove.
Na slici 18.c. ematski je prikazan alat sa vodeom ploom 4. Vodea ploa je uvrena na reznoj ploi2
pomou podloge 5, i njom se obezbjeuje vea pravilnost voenja prosijekaa 1. S obzirom na teu izradu
vodeih ploa, ovakvi alati se koriste za jednostavnije konture, a zbog veeg habanja se primjenjuju u
maloserijskoj i najvie u srednjoserijskoj proizvodnji.
Na slici 19. pokazan je alat sa stubnim voicama. Rukavac se uvruje u pritiskiva prese, a osnovna ploa
na stolu prese. Alat sa stubnim voicama obezbjeuje veoma tanu izradu predmeta i zbog jednostavnosti
konstrukcije esto se primjenjuje u praksi.
9
Na slici 1.20. predstavljen je kombinovani alat, koji u stvari predstavlja kombinaciju vodee ploe sa
stubnim voicama. Ovaj alat se manje haba pa se moe koristiti za visokoserijsku proizvodnju.
Otvoereni alati nemaju sopstvenih elemenata za voenje, nego tanost rada zavisi od tanosti rada prese.
Uslijed istroenosti voica prese, dolazi do malih odstupanja pri kretanju pritiskivaa prese, koja se vidno
manifestuju na kretanje probojca u odnosu na reznu plou, te moe doi do loma alata ili udara reznih ivica
alata. Ovi alati se projektuju sa veim zazorom pa im je smanjena tanost gotovih komada.
Mnogo bolje rijeenje usmjeravanja alata je konstrukcija sa stubnim voicama slika 19. Stubne voice se
naslanjaju na steznu plou stola prese, a njihovo pomjeranje u aksijalnom pravcu se spreava prstenastim
osiguraem ili zavrtnjem. Stubne voice se rade bez ojaanja
(tabela 33), ili sa ojaanjem (tabela 34). Poto klizna leita treba podmazivati, na voicama su izraeni
kanali za skidanje neistoe.
U serijskoj proizvodnji komada prosijecanjem iz traka, veoma vanu ulogu imaju graninici, zbog toga to
se nakon radnog hoda prosijekaa traka mora pomjeriti za odreenu veliinu hoda. Hod trake zavisi od
rasporeda komada u traci i moe se jednostavno odrediti. Tano pomjeranje trake izvodi se pomou
graninika. Konstrukcija graninika zavisi od toga da li je posmak runi ili mehaniki.
10
Ako je posmak runi,
najjednostavnije ograniavanje
pomjeranja trake nakon radnog
hoda prese je pomou graninika u
obliku ploice slika 21.
U pokazanim konstrukcijama
osnovni nedostatak je bio podizanje trake, jer se tako smanjuje proizvodnost rada. Primjenom elastinog
graninika sl.22 ovaj nedostatak nestaje, jer se nakon prosijecanja otvora, traka pomjera unaprijed bez
podizanja i graninik klizi po njoj, pri emu se savlada sila opruge uslijed podizanja graninika.
11
1.11. Voice materijala
Pored toga to traka mora imati ogranien hod, za njeno pravilno kretanje u alatu moraju postojati voice.
Voice materijala mogu biti obezbijeene u samoj presi, a ako ih nema, onda se voice prave u alatu.
Ako se izrauju veliki komadi, kod kojih se koriste trake veih irina B, kao voice materijala koristi se
obino cilindrini koii slika 25.
Kao voice materijala koriste se takoe i letve koje se postavljaju na reznu plou, tako da je meusobno
rastojanje jednako irini trake, kao to je pokazano na slici 26.
12
1.12. Elementi za privrivanje alata na presu
Alati za prosijecanje (probijanje) sastoji se iz dva sklopa. Donji sklop alata vee se za sto prese, a gornji
sklop alata za pokretni dio prese, odnosno za pritiskiva prese. Donji sklop alata se moe direktno
postavljati na sto prese ili se veza moe izvriti preko stezne ploe koja je zavrtnjima spojena za sto prese.
Gornji sklop alata se najee preko cilindrinog rukavca uvruje za pritiskiva prese.
U tabeli 37. date su standardne dimenzije za tri tipska oblika cilindrinog rukavca
Veoma je vano odrediti mjesto u gornjoj ploi gdje treba da se postavi cilindrini rukavac, radi postizanja
ravnomjernijeg optereenja svih elemenata alata. Teite cilindrinog rukavca mora da se poklapa sa
sreditem dejstva svih sila prosijecanja, odnosno cilindrini rukavac se postavlja na mjestu dejstva
rezultante sila prosijecanja.
L x i i
L1 x1 L2 x2 ... Ln x n
Xc i 1
n
L1 L2 ... Ln
L
i 1
i
L y i i
L1 y1 L2 y 2 ... Ln y n
Yc i 1
gdje su:
n
L1 L2 ... Ln
L
i 1
i
13
Svaki od elemenata alata ima ulogu i optereen je odreenim silama uslijed kojih se javljaju i odgovarajua
naprezanja u materijalu. Svi dijelovi nisu isto optereeni te zbog toga dajemo kratak pregled materijala koji
se mogu koristiti za izradu pojedinih elemenata.
- Cilindrini rukavac se izrauju od elika .1730 poboljanog na oko 850 N/mm
- Meuploa se pravi od elika .1220 cementiranog i kaljenog na 50- 55 HRc
- Drai prosijekaa se izrauje od elinog lima, a ponekad od elika za cementaciju.
- Prosijekai se izrauju od visoko kvalitetnog legiranog alatnog elika i kale se obino do polovine
duine, dok se druga polovina termiki oputa.
- Rezne ploe se takoe izrauju od visokolegiranog alatnog elika. zatim se kale na tvrdou 60 65
HRc i termiki oputaju.
- Osnovne ploe se najee izrauju od lima .0400 ili elinog liva .0545, a za sto prese vezuju se
sa vijcima.
- Voice materijala se prave od elika za cementaciju i moraju biti otvrdnute na 50 55 HRc.
- Graninici se izrauju od elika, cementiraju se i kale na 50 60 HRc. Uvrivaju se na osnovnu
plou ili reznu plou.
Rjeenje zadatka :
a) jednoredni raspored:
b) dvoredni raspored:
za s = 2 mm slijedi da je a = b = 3 mm
l = 1000 mm
B 40 40 3b 80 3 3 89 mm
- korak x:
x 130 b 130 3 133 mm
14
- broj komada u seriji:
Lb 1000 3
z 2 2 14,99 usvajam z = 14 komada
x 133
- potreban broj traka za izradu serije od 20000 komada:
n 20000
y 1,04 1,04 1485,71 traka usvajam y = 1486 traka
z 14
- ukupna teina svih komada u seriji:
yBL n A 1486 89 1000 20000 4856
2 100% 100% 26,56%
yBL 1486 89 1000
c ) troredni raspored:
2. Sila prosijecanja:
F L s m m 360 N / mm 2
L 40 2 90 305,6 mm
F 305,6 2 360 220032 N 220 KN
Poto istovremeno prosijecamo tri konture:
Fuk 3 F 660 KN
ako uzmemo varijantu da prosijecanje prvo izvodi srednji prosijeka, a nakon njega i dva bona onda je
sila:
Fp 2 F 2 220 440 KN
stvarna sila:
Fps 1,3 Fp 1,3 440 572 KN
H 10 5 s 0,7 a b c 10 5 2 0,7 130 40 1 70,5 mm 72 mm
e 10 12 0,8 H 68 mm usvajam e = 40 mm
s 0,7
F l
B b H 2 sdoz
sdoz 500 N / mm2 l 40 2 5 50 mm
s 0,7
220032 50
218 130 722
0,7
11001600
456192
16,88 N / mm 2 sdoz to zadovoljava.
A 4856 mm 2
F 220032 N Pdoz 250 N / mm 2
P
F 220032
A
4856
45,3 N / mm 2 Pdoz nije potrebna ugradnja kaljene meuploe.
16
Tabele koritene za proraun zadatka
17
18
Tabela 37.
19
Literatura:
2. Tehniko crtanje
20
Sadraj:
21