METODA DATAGRAMA

Metoda datagrama se bazira na tome da svaki paket u mei sa komutacijom paketa nezavisno
tretira, kao to se svaka poruka nezavisno tretira u mrei sa komutacijom poruka. Paketi koji se
alju nazivaju se datagrami. Za usmjeravanje datagrama slue adrese i upravljaki podaci.

Pretpostavlja se da matina stanica alje poruku izdijeljenu na vie paketa ka odredinoj

stanici. Svaki od paketa sadri adresu odredita, tako da moe da se prenosi nezavisno od ostalih
paketa kroz mreu.

U svakom komutacionom voru svaki paket se usmjerava tj. definie se njegov put do sljedeeg
komutacionog vora. Zbog toga se moe desiti da paketi stignu u komutacioni vor odredine
stanice po drugaijem redosljedu od onog po kome ih je poslala izvorina stanica. Ovaj
komutacioni vor definie redosljed po kome se paketi prosljeuju odredinoj stanici.

Na slici je dart primjer slanja paketa iz odredine stanice A ka prijemnoj stanici D. Vidi se da
datagrami koriste razliite puteve do odredita, a da se na prijemnoj strani dobijaju paketi u
potrebnom redosledu. Kapaciteti mree izmeu vorova 5 i 3 se koriste za slanje i drugih
paketa.

Primjena metoda datagrama u mreama sa komutacijom paketa pogodna je u sluaju slanja

kratkih poruka, ali ne i onih ija je duina vea od duine paketa.
Metoda virtuelnog kanala
Matoda virtuelnog kanala predstavlja kombinaciju komutacije kanala i paketske komutacije.
Veza se ostvaruje uspostavljanjem tzv. virtuelnog kanala u okviru date mree, kojim se
usmjeravaju paketi od izvorita do odredita.

Znai, izmeu datih stanica ne postoji kontinualna, fizika veza, ve tzv. logika veza, koja se
uspostavlja prije nego to ponu stanice da razmjenjuju pakete i postoji sve dok traje
komunikacija izmeu njih. Sama putanja kojom se odvija komunikacija naziva se virtuelnim
kanalom.

Za realizaciju ovakvog pristupa, neophodno je da svaki paket sadri i identifikator virtuelnog

kanala (adresa VC).

Tako, svako vorite na putanji, ije definisanje prethodi slanju paketa poruke, zna gdje
da proslijedi paket i ne mora da donosi sopstvenu odluku o tome.

Kao i kod komutacije kanala, komunikacija ima tri faze:

- Uspostava virtuelnog kanala

- Prenos podataka (paketa)
- Raskidanje virtuelnog kanala

Nain uspostave veze pomou virtuelnog kanala prikazan je na slici

Ako na primjer stanica A eli da poalje jednu ili vie poruka stanici D, ona najprije alje
specijalni kontrolni paket prema voritu na koji je povezana, zahtijevajui logiku vezu sa
stanicom D. Takav paket se naziva paketom zahtjeva za vezom.
To vorite prosleuje primljeni paket dalje kroz mreu posredstvom ostalih mrenih vorova do
odredine stanice D.

Ako je ta stanica spremna da prihvati tu vezu, ona alje kontrolni paket prihvatanja veze,
najprije voritu na koje je ona direktno povezana.

Taj paket se prosljeuje istom putanjom kao i prethodni, prema stanici A.

Nakon toga, stanice A i D mogu da razmjenjuju poruke i to putanjom kojom su kroz mreu
prosljeivani paketi.

Kako je takva putanja stalna tokom trajanja logike veze, ova situacija je donekle slina
situaciji uspostavljanja kanala u mreama sa komutacijom kanala.

Svi paketi koji se razmjenjuju izmeu stanica A i D, i to u bilo kom smjeru, prenose se istom
putanjom koja sadri skup vorita i linkova. Svi paketi stiu na odredite onim redosljedom
kako su poslati. Ukoliko doe do gubljenja paketa na putanji, to biva otkriveno u prvom
narednom voritu, koji zahtijeva ponovni prenos nedostajueg paketa, ne ekajui da se zavri
prenos kompletne poruke.

Prenos se zavrava, odnosno virtuelni kanal se raskida nakon to neka od stanica koje
komuniciraju poalje poseban paket zahtjeva za prekidom veze.

Prednosti metode datagrama u odnosu na metodu virtuelnog kanala

Izbjegava se faza uspostavljanja veze, pa datagram pristup obezbjeuje bri prenos.

Vea je fleksibilnost, pa u sluaju zaguenja u nekom dijelu mree, datagrami se
prosljeuju tako da se izbjegnu zaguenja, korienjem ostalih linkova i vorita preko
kojih se moe uspostaviti veza. (Kod mrea sa virtuelnim kanalom to nije mogue )
Komutiranje paketa metodom datagrama moe smatrati pouzdanijim (ukoliko doe do
ispada nekog vorita, svi virtuelni kanali koji se uspostavljaju preko tog vorita bivaju
izgubljeni- kod datagrama, ispad vorita se prevazilazi tako to se paketi preusmjeravaju
na ostala dostupna vorita)

Prednost metode virtuelnog kanala u odnosu na metodu datagrama

Svi paketi stiu na odredite onim redosljedom kako su poslati. Ukoliko doe do gubljenja
paketa na putanji, to biva otkriveno u prvom narednom voritu, koji zahtijeva ponovni
prenos nedostajueg paketa, ne ekajui da se zavri prenos kompletne poruke.
Paket sadri adresu virtuelnog kanala, tako da svako vorite na putanji, zna gdje da
proslijedi paket i ne mora da donosi sopstvenu odluku o tome.
To doprinosi smanjenju vremena procesuiranja podataka u vorovima

Najvei broj mrea za svoje interno funkcionisanje koristi pristup virtuelnih kanala, dok se
povezivanje izmeu razliitih mrea (internetworking) ee realizuje na principima datagrama.