Professional Documents
Culture Documents
Prezentacija
Prezentacija
Kineski graanski rat zavrio se 1949. Komunistika partija Kine je preuzela vlast nad
veinom Kine, sem Tajvana. Kuomintang se povukao na Tajvan i neka mala ostrva
Fudijana. Mao Cedung je 1. oktobra 1949. proglasio Narodnu Republiku Kinu. Taj
period se zove "Mao era". Mao Cedung se povukao sa pozicije predsednika Kine 1959.
posle nekoliko velikih ekonomskih neuspeha, kao to je bio socijalni plan Veliki skok
napred. Li aoi ga je zamenio, ali Mao je i dalje imao ogroman uticaj na partiju i
ostao je generalni sekretar KP Kine. Jedno vreme Kinom je upravljalo umereno
vostvo: Li aoi, Deng Sjaoping i drugi, koji su zapoeli ekonomske reforme. Mao
Cedung i njegovi saveznici su 1966. lansirali Kulturnu revoluciju. Prema miljenju
mnogih istoriara to je bio pokuaj da se oisti vostvo od umerenih elemenata. Maovi
sledbenici su to smatrali eksperimentom direktne demokratije i prvi pokuaj borbe
protiv korupcije i drugih negativnih uticaja na kinesko drutvo. Razvio se Maov kult, a
privreda zemlje je tokom tog perioda nazadovala. Dolo je do velikog nereda tokom
Kulturne revolucije, pa je predsednik vlade Dou Enlaj posredovao u smanjivanju
destruktivnosti i pomagao je umerene elemente. Dou Enlaj je inicirao normalizaciju
odnosa sa SAD, pa je Kina 1971. postala lan Saveta bezbednosti OUN umesto Tajvana,
koji je do tada predstavljao Kinu. Bio je najblii saradnik Deng Sjaopinga i pomogao je
da se Kina nakon kulturne revolucije oslobodi radikalnih elemenata.
Posle Maove smrti 1976. Deng Sjaoping je uspeo da preuzme vlast od Maovog
naslednika Hua Guofenga. Deng nije nikad postao ef partije ili drave, ali je svojim
uticajem na partiju vodio zemlju putem ekonomskih reformi. Komunistika partija je
smanjila svoju sveobuhvatnu kontrolu. Rasputene su i zadruge, a seljaci su poeli
dobijati zemlju u zakup. Zbog toga je dolo do poveanja poljoprivredne proizvodnje.
Ekonomska istorija Narodne Republike Kine
Od osnivanja NR Kine 1949. do kraja 1978. godine, imala je plansku privredu
sovjetskog tipa. Nakon smrti Mao Cedunga 1976. godine i kraja Kulturne revolucije,
Deng Sjaoping i novo kinesko rukovodstvo poinje sa reformama ka stvaranju trine
privrede uz odreenu ulogu drave. Kolektivizacija poljoprivrede je naputena,
zemljini posedi su privatizovani a trgovina sa inostranstvom je postala glavna
orijentacija drave, zbog ega su stvorene Posebne privredne zone. Neefikasna
dravna preduzea su restrukturisana a neprofitabilna su odmah zatvorena to je
dovelo do velikih otputanja radnika. Za dananju Kinu je karakteristino postojanje
trine privrede zasnovane na privatnom vlasnitvu, i ona je jedan od najboljih
primera dravnog kapitalizma. Drava i dalje ima glavnu ulogu u stratekim
privrednim granama kao to su energetika i teka industrija ali se broj privatnih
preduzea I dalje poveava velikom brzinom.
Od poetka ekonomske liberalizacije 1978. godine, Kina ima jednu od najbre rastuih
privreda sveta. Rast njene privrede uglavnom se zasniva na investicijama i izvozu.
Visoka produktivnost, niski trokovi rada i relativno dobra infrastruktura omoguili su
joj da postane svetski lider u proizvodnji. Meutim, problem kineske privrede je
neefikasno korienje velike koliine energije to je doprinelo da 2010. godine Kina
postane najvei potroa energenata na svetu. Septembra 2013. Kina je postala
najvei uvoznik nafte na svetu, dok za podmirenje vie od 70% potreba za energijom i
dalje koristi ugalj. Poetkom druge decenije 21. veka, stopa rasta kineske privrede
poela je da se smanjuje, emu su doprineli problemi na domaem tritu kredita,
smanjena tranja za kineskom robom u svetu i svetska ekonomska kriza.
Nauka I tehnologija
Kina je bila svetski lider u nauci i tehnologiji do Ming dinastije. etiri velika otkria
Kine: pravljenja papira, kompasa, baruta i tamparstvo su se proirile irom Azije i
Evrope.
Graanski rat u Kini se zavrio 1949. pobedom Komunistike partije, a napori da se
organizuje nauka i tehnologija bili su zasnovani na modelu Sovjetskog Saveza.
Kulturna revolucija (1966-76) imala je katastrofalan uticaj na kinesku nauku
istraivanja, jer su naunici bili proganjani a ulaganje u istraivanja i obrazovanje je
bilo redukovano. Nakon smrti Mao Cedunga 1976, ulaganje u nauku i tehnologiju je
drastino poveano jer je preovladalo miljenje da je to stub modernizacije, a
zapoela je i reforma obrazovnog sistema.
Razvoj NR Kine
Mao Cedung je smatrao da se stanje Kine moe poboljati promenom naina ivota na
selu. Drava je konfiskovala gazdinstva od feudalaca I bogatih poljoprivrednika koji su
svoje posede stekli u kapitalizmu.
Ruralno trite je brzo postalo ivahno mesto ekonomske I socijalne razmene jer su
zanatlije I poljoprivrednici stekli veu slobodu I vlast nad svojim proizvodnim
aktivnostima. Komunisti su nali sebi drugaiju ulogu - teili su tome da se vie
infiltriraju u selo I da bolje razumeju potrebe njihovih ljudi. Posle izvesnog vremena
nije postojalo selo koje nije imalo svoje stranake kadrove ili svoje predstavnike koji
su bili u bliskoj saradnji sa udruenjima seljaka.
Moderna era
Posle kulturne revolucije, Kina je brzo postala jedna od svetskih vodeih tehnolokih sila. Na
nauku i tehnologiju se gleda kao bitnu stvar za postizanje ekonomskih i politikih ciljeva, a
smatra se da je to i izvor nacionalnog ponosa do nivoa da se to opisuje kao tehno-
nacionalizam.
Kina je brzo razvila obrazovni sistem u kome je naglaen znaaj nauke, matematike i
inenjeringa. Kineske kompanije poput Huawei i Lenovo su svetski lideri u
telekomunikacijama i raunarstvu, a kineski superraunari se redovno rangiraju meu
najjaima. Kina je takoe i najvei investitor u tehnologije obnovljive energije.
LITERATURA:
http://sh.wikipedia.org/wiki/Kineska_revolucija_(1949)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kineska_kulturna_revolucija