Professional Documents
Culture Documents
Fizicko Vaspitanje PDF
Fizicko Vaspitanje PDF
predmetni program
FIZIKO VASPITANJE
I, II, III i IV razred opte gimnazije
1
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
1. NAZIV NASTAVNOG PREDMETA
FIZIKO VASPITANJE
3
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
3. OPTI CILJEVI
Ciljevi nastave fizikog vaspitanja su podmirenje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem i poveanje adaptivnih i stvaralakih
sposobnosti uenika/ca u savremenim uslovima ivota i rada; ovladavanje raznovrsnim sportsko tehnikim sadrajima sa posebnim
akcentom na izborni sport; razvijanje zdravstvene kulture, zdravog naina ivljenja, jaanje povjerenja u sebe i razumijevanje i
potovanje razliitosti; formiranje pravilnog shvatanja i razumijevanje korisnog uticaja vjebanja na antropoloki status ovjeka kao i
stvaranje trajne navike da se fiziko vjebanje ugradi u svakodnevni ivot.
I razred
Tema: ATLETIKA (12 asova)
Operativni ciljevi Sadraji i aktivnosti Socijalizacijski ciljevi Korelacija
Uenik/ca treba da: Uenici/ce:
- odabranim atletskim disciplinama - tre na 100m (usavravanje tehnike - Razvijati meusobnu saradnju i Istorija:
odrava i razvija pravilno dranje - start, progresija, fini); pravilan takmiarski duh Antika Grka (Sparta, zlatno doba
tijela i oblikuje skladne morfoloke - tre na 500 - 800m (usavravanje - Razvijati shvatanje fenomena Atine, grko persijski ratovi); antiki
karakteristike, tehnike - start, progresija, tok trke, savremenog sporta Rim (Spartakov ustanak, rimska
- razvija motorike sposobnosti, fini); kros; - Razvijati odgovoran odnos prema vojska).
- razvija funkcionalne sposobnosti, - vjebaju primopredaju tafetne vlastitom zdravlju (redovno bavljenje
- utvruje i nadograuje elemente palice; atletskim disciplinama, njega tijela, Fizika:
tehnike atletskih disciplina, - skau udalj; pravilna ishrana, borba protiv bolesti fizika veliina i mjerenja.
- upozna vrijednosti tehnika atletskih - skau uvis; zavisnosti)
disciplina na otklanjanje nepravilnog - vjebaju bacanje kugle. - Razvijati elju za bavljenjem
dranja tijela i prevenciju zdravlja. atletskim disciplinama u koli i
atletskim klubovima
- Razvijati elju i istrajnost za bavljenje
atletskim disciplinama koje razvijaju
aerobne i anaerobne sposobnosti
- Atletskim disciplinama uticati na
poboljanje zdravlja i dobro
raspoloenje
4
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
5
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
6
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
7
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
II razred
8
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
9
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
Tema: ODBOJKA (6 asova)
Operativni ciljevi Sadraji i aktivnosti Socijalizacijski ciljevi Korelacija
Uenik/ca treba da: Uenici/ce:
- razvije pokretljivost, brzinu - uvjebavaju elemente dodavanja i - Motivacija za igru i pobjedu
reagovanja, skonosti i gipkosti, prijema brzih i niskih lopti, smea, - Uvaavanje boljega u sportu
- postie kvalitet orijentacije u bloka, i dvojnog bloka, - Druenje u igri i poslije nje
prostoru, - uvjebavaju prijem servisa i - Saradnja sa kolektivom
- pobolja cjelokupan razvoj napad treom loptom. - Nagrada priznanje za uspjeh
organizma (miia, skeleta i
unutranjih organa),
- dostie to vei nivo tehniko-
taktikih znanja iz odbojke.
Tema: GIMNASTIKA (12 asova)
Operativni ciljevi Sadraji i aktivnosti Socijalizacijski ciljevi Korelacija
Uenik/ca treba da: Uenici/ce:
- usavri elemente akrobatike, - rade premet naprijed, most - Njegovanje meusobne saradnje i
- razvije kinestetiku osjetljivost i naprijed na jednu nogu (uenice) pomoi
koordinaciju, uz pomo, upore na tlu i promjene - Potovanje i prihvatanje razliitosti
- razvije brzinu i eksplozivnu upora provlakom, okretom, - Doivljavanje vjebanja kao
snagu ruku i nogu kroz - rade na konju u irinu: sredstva pravilnog korienja
gimnastike preskoke i zna prednoka, sklopka, slobodnog vremena
preskoke primijeniti u - rade na paralelnom razboju: stav - Jaanje volje, odlunosti i
izmijenjenim uslovima, o ramenima, kovrtljaj, zanjihom samokontrole.
- izgradi i usavri estetsko upor, prednoka dvovisinski
izraavanje kroz vjebe u visu, razboj: kovrtljaj jaui, upori
njihu i potporu, odrivom, spadovi,
- stvori trajan osjeaj vladanja - rade na vratilu: uzmak do upora,
svojim tijelom u razliitim kovrtljaj, podmetni saskok,
oblicima kretanja i u razliitm - rade na konju sa hvataljkama:
ravnotenim poloajima. kolo prednono,
- rade na gredi: naskoci u upor,
okreti do 3600, tranja u usponu,
skokovi sa promjenom noge,
doskoci.
10
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
11
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
III razred
Tema: ATLETIKA (4 asa)
Operativni ciljevi Sadraji i aktivnosti Socijalizacijski ciljevi Korelacija
Uenik/ca treba da: Uenici/ce:
- razvije motorike sposobnosti, - vjebaju za usavravanje tehnike - Razvijanje pravilnog odnosa prema Fizika:
- naui samostalno odabirati sredstva i tranja, skokova i bacanja. zdravlju: redovno upranjavanje atletskih oscilacije i talasi (periodina kretanja,
nivo optereenja na razvoj motorikih i disciplina u koli, slobodnom vremenu i u slaganje oscilacija, vjetar),
funkcionalnih sposobnosti, pravilnog drugim sportsikm udruenjima, njega zvuk i akustika (pojam zvuka, ritam).
dranja tijela, skladnih morfolokih tijela, zdrava ishrana, borba protiv
karakteristika, deformiteta, borba protiv bolesti
- utvrdi i proiri tehniko-sportska i zavisnosti
taktika znanja iz atletskih disciplina, - Razvijanje istrajnosti i upornosti
- razumije uticaj atletike na ovjeka sa - Razvijanje meusobne saradnje i
aspekta motorikih i funkcionalnih kolektivnog duha
sposobnosti, psihikog stanja i - Razvijanje civilizovanog odnosa prema
sociolizacije. prirodi i okruenju
- Razvijanje sportskog duha fer-pleja
16
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
Tema: BORILAKI SPORTOVI (20 asova)
Operativni ciljevi Sadraji i aktivnosti Socijalizacijski ciljevi Korelacija
Izborni program Uenici/ce:
Uenik/ca treba da: - uvjebavaju tehnike dudoa: gard, - Formiranje pravilnog odnosa prema
- razvije motorike i funkcionalne kretanja, padovi, bacanja; linom zdravlju, redovnom i
sposobnosti, - uvjebavaju tehnike rvanja: kretanja, svakodnevnom fizikom vjebanju u
- samostalno vri izbor fizikih zahvati, teite, ravnotea; koli i u slobodnom vremenu, njezi
aktivnosti i optereenja usmjerenih - uvjebavaju tehnike karatea: stavovi, tijela, pravilnoj ishrani i borbi protiv
na uenje tehnika borilakih udarci, odbrana, jedna kata. bolesti zavisnosti
sportova i razvije motorike i - Razvijanje vjere u sebe, upornosti,
funkcionalne sposobnosti, odvanosti, istrajnosti i ljubavi prema
- naui mjeriti, pratiti, vrednovati i borilakim sportovima
uporeivati line motorike i - Razvijanje sportskog odnosa prema
funkcionalne sposobnosti u optim protivniku
i situacionim motorikim testovima - Razvijanje i cijenjenje line
borilakih sportova, motorike, funkcionalne i psihike
- se osposobi za samostalan izbor sposobnosti i znati ih uporeivati i
fizikih aktivnosti za pravilno i prilagoavati protivniku u svim
lijepo dranje tijela, skladan i situacijama i komunikacijama
harmonian morfoloki razvitak, - Razvijanje osnovnog naela
- naui mjeriti, pratiti i uporeivati sportskog dostignua, tj. nivoa
line morfoloke karakteristike, sportsko-tehnikog znanja
- shvati vrijednost fizike - Njegovanje naela fer-pleja
(kondicione) pripreme,
- ui i proiri sportsko-tehnika i
taktika znanja iz borilakih
sportova,
- naui povezivati i u specifinim
situacijama ispoljavati kompleksne
motorike zadatke,
- naui rjeavati pravovremeno i
najracionalnije sloene tehniko-
taktike zadatke u specifinim
situacijama borbi,
- shvati vrijednost borilakih
sportova za ovjeka sa aspekta
fiziologije, psihologije i sociologije.
17
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
19
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
20
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
RVANJE
Uenik/ca treba da: Uenici/ce:
- naui povezivati i u specifinim - uvjebavaju kretanje,
situacijama ispoljavati kompleksne - uvjebavaju teite i ravnoteu,
motorike zadatke, - uvjebavaju zahvate i bacanja u
- naui rjeavati pravovremeno i stojeem stavu,
najracionalnije sloene tehniko- - uvjebavaju zahvate u parteru,
taktike zadatke u situacijama - uvjebavaju osnove taktike.
(borbi).
22
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
KARATE Uenici/ce:
Uenik/ca treba da: - uvjebavaju stavove,
- shvati vrijednost borilakih - uvjebavaju udarce rukom,
sportova za ovjeka sa aspekta - uvjebavaju udarce nogom,
fiziologije, psihologije I - uvjebavaju odbranu blokadu,
sociologije. - kombinuju odbranu,
- uvjebavaju rad sa partnerom,
- uvjebavaju kate
- uvjebavaju osnove taktike.
5 . DIDAKTIKE PREPORUKE
Program fizikog vaspitanja za gimnazije je, u stvari, nastavak programa fizikog vaspitanja osnovne kole, s tim to je usmjeren na
jo intenzivnije ostvarivanje individualnih i drutvenih potreba u oblasti fizike kulture. Primjenom novih sadraja, oblika i metoda
rada u nastavi i veim prihvatanjem obaveza od strane kole, drutvenih i privatnih organizacija i sredine, fiziko vaspitanje treba da
prevazie dosadanje slabosti.
Shvatanje da se fiziko vaspitanje uenika/ca moe realizovati samo kroz obavezne asove, koji su predvieni nastavnim planom,
prema novoj koncepciji je neprihvatljivo. Novi program uklanja granicu izmeu nastave i vanasovne aktivnosti. Radi kontinuiteta
vjebanja u kolama treba stvarati odgovarajue uslove i pronai pogodna rjeenja za fizike aktivnosti subotom i nedjeljom, kao i
tokom kolskog raspusta. Sportski ivot treba da se odvija tokom itave kolske godine pod strunim rukovoenjem nastavnika/ca.
Kroz obavezne asove fizikog vaspitanja stie se osnovno sportsko, odnosno fiziko obrazovanje koje uenike/ce podstie na
vjebanje u slobodno vrijeme i ukljuivanje u vanasovnu i vannastavnu aktivnost.
23
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
U I i II razredu gimnazije usavravaju se steena znanja i sposobnosti uenika/ca kroz obavezan program iz atletike, gimnastike,
ritmike i plesa i sportskih igara. U III razredu je zastupljen obavezan dio programa i program po izboru, a u IV razredu gimnazije
uenici /ce se slobodno opredjeljuju za one aktivnosti prema kojima imaju najvie skolonosti i interesovanja. Izborni sport se
realizuje u toku jednog polugodita, a u drugom se bira drugi sport. kola treba da omogui uenicima/cama da usavre tri sporta u
toku kolovanja.
Ovakva postupnost omoguava da nastavni proces, pored obaveznih vaspitno-obrazovnih komponenti, sadri i slobodno
opredjeljivanje uenika/ca, koje e, pored ostaloga doprinijeti u znatnoj mjeri i humanizaciji procesa fizikog vaspitanja u kolama.
Pohaanje nastave fizikog vaspitanja je obavezno za sve uenike/ce srednje kole. Prema Zakonu o srednjoj koli uenici/ce
mogu biti osloboeni pohaanja samo nekih oblika fizikog vaspitanja. Zbog zdravstenih problema, po preporuci ljekara, uenici/ce
mogu biti izuzeti/e iz nastave na krai ili dui vremenski period, djelimino ili u potpunosti.
Za uenike/ce koji/e su djelimino osloboeni/e nastave fizikog vaspitanja nastavnik/ca svakom pojedincu, prema zdravstvenom
stanju, prilagoava rad u skladu sa uputstvima ljekara.
Nastavnik/ca fizikog vaspitanja, takoe, prihvata znatan dio obaveza u planiranju operativnih ciljeva i aktivnosti, vodei rauna o
mogunostima kole i uenika/ca koje poduava. Njegov/njen struni doprinos ne odnosi se samo na prenoenje i obradu
elemenata nastavnog programa, ve i na kreativni odnos pri realizaciji cjelokupnog procesa fizikog vaspitanja.
U kolama koje nemaju odgovarajue prostorno-tehnike uslove za realizaciju nekih predvienih programskih sadraja, te
programske sadraje mijenjamo slinim, a ako i to nije mogue, onda detaljnije radimo na onim za koje imamo uslova.
asovi u toku nedjelje treba da budu rasporeeni u jednakim intervalima i ne mogu se odravati kao blok-asovi. Izuzetno, kole
koje nemaju svoje sale i sportske terene, mogu organizovati rad u blok-asu, ako postoje uslovi za korienje objekata ili terena.
U kolama koje imaju po dva paralelna objekta za fiziko vaspitanje (dva igralita, dvije sale i dr.) nastava se realizuje odvojeno za
uenike i uenice, pod uslovom da se u organizacionom smislu ne remeti rad kole. Po pravilu, sportski tereni, a posebno sala za
fiziko vjebanje, koja je po svojoj povrini i higijenskim zahtjevima predviena za rad jednog odjeljenja, ne moe se koristiti
istovremeno za odravanje nastave dva odjeljenja ili dva razliita razreda.
Program fizikog vaspitanja zahtijeva savremeniji didaktiko-metodiki pristup nastavnika/ca to se odnosi, u prvom redu, na
slobodniju kompoziciju asa fizikog vaspitanja i na usavravanje i osavremenjivanje tehnologije radnih procesa u samom
njegovom toku.
Kompoziciju asa iz etiri dijela treba shvatiti samo kao obavezno polazite koje obezbjeuje optimalne psiholoke, fizioloke i
pedagoke preduslove za realizaciju neposrednog zadatka asa fizikog vaspitanja. Na toj osnovi, sa dosta slobode treba
24
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
komponovati i konanu strukturu asa za svaki zadatak. U radu se trebaju koristti intenzivnije metode kao to su: metod dopunskog
vjebanja, kruno-intervalni metod, metod stanica i sl., i povezivanje muzike i vjebanja. Racionalnim korienjem vremena,
prostora, sprava i rekvizita i racionalnim upravljanjem uenicima/cama, inimo as fizikog vaspitanja pedagoki osmiljenijim i
efikasnijim.
Kod realizacije asova fizikog vaspitanja preporuljivo je koristiti demonstraciju pripremljenog/pripremljene uenika/ce, dijafilmove,
crtee, kinograme, fotografije, video kasete i dr., kao i razglasne ureaje, megafone, komplete ploa sa prirunicima i sl., ime se
moe u znatnoj mjeri usavriti tehnologija rada u nastavi.
Naroitu panju nastavnik/ca treba da posveti sigurnosti uenika/ca. Preporuuje se da nastavnik/ca vodi rauna o potovanju
normativa, (veliina vjebovne grupe i sl.), zatiti prostorija za vjebanje, prilagoavanju sadraja, metodikih postupaka,
organizaciji vjebanja i optereenja u odnosu na sposobnosti i predznanje uenika/ca, dosljednosti kod upotrebe sprava, opreme i
rekvizita i td. Iz tog razloga, na pristupanim mjestima u objektima koji se koriste za nastavu, moraju postojati ormarii prve
pomoi.
S obzirom da su mogunosti i interesi uenika/ca uslovljene tjelesnim i fiziolokim razlikama meu polovima, tradicijom, vaspitanjem
i obiajima, nastavnici/ce svoj rad i izbor sadraja moraju prilagoditi karakteristikama njihovog razvoja u ovom periodu i na
odgovarajui nain uticati na njihov pravilan razvoj. Nastavni proces treba organizovati tako da kod odreenih aktivnosti, kao to su
sportske igre i sportska takmienja, doe do izraaja saradnja uenika i uenica.
Fiziko vjebanje u velikoj mjeri utie na zdravo ivljenje, pa se namee obaveza nastavniku/ci da struno, i na odgovarajui nain,
prilagoava odnos izmeu obima i inteziteta vjebanja.
Vea efikasnost nastave fizikog vaspitanja moe se postii u uslovima kada se uenici /ce izlau dejstvu dovoljnih fiziolokih
optereenja. Da bi se izazvale odreene promjene u organizmu, treba davati takve fizioloke nadraaje koji e izazvati odreene
promjene na organima i organskim sistemima i doprinijeti njihovom razvoju.
Nastavnik/ca fizikog vaspitanja treba da vodi rauna o razliitosti uenika/ca. Zahtjevi se moraju prilagoditi svakom pojedincu i
time ostvariti motivisanost za vjebanje i napredovanje svih uenika/ca. Nije dovoljno samo prikazati, pokazati i rei uenicima/cama
da treba da vjebaju. Potrebno je permanentno raditi sa njima u procesu fizikog vjebanja na asu, prije njega i poslije njega. U
tom smislu moraju se initi vei napori nego to je to u praksi sluaj.
Za osjeaj zadovoljstva i prijatnosti u radu, kao i psihiko rastereenje od napora koje donose ustaljene kolske obaveze, odabiraju
se odgovarajue aktivnosti i metode rada.
Nastavnik/ca motivie uenike/ce za rad adekvatnim izborom sadraja, podsticanjem i vrednovanjem napredovanja. Interesi i ciljevi
uenika/ca su razliiti i moraju biti takvi da ih uenik/ca moe dostii. Kod uenika/ca treba formirati pravilan stav prema fizikom
25
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
vjebanju, kooperativnost i prijateljski odnos prema drugovima. Aktivnost uenika/ca ne smije biti usmjerena samo na pobjedu, i na
takmienje sa drugima. Neophodno je svestrano pratiti razvoj njihovih tjelesnih osobina, motorikih sposobnosti i sportskih znanja.
Posebnu panju treba obratiti na uenike/ce sa niim stepenom motorikih sposobnosti koji zbog toga postiu slabije rezultate.
Slabije motorike sposobnosti najee su povezane sa tjelesnom graom i nesrazmjernom teinom tijela. Takvim uenicima/cama
treba podsticanje, vie kretanja i igre kako bi obezbijedili/e uspjenost i napredovanje.
Uenici/ce svakog odjeljenja se prema svojim mogunostima dijele u homogene grupe, a nastavnik/ca odreuje vjebe i dozira
optereenja za svaku od njih.
Na svakom asu fizikog vaspitanja dio vremena treba posvetiti razvoju fizikih sposobnosti kao i uvrivanju normalnog, prirodnog
dranja tijela, u mirovanju i kretanju.
S obzirom na to da je fizika sposobnost preduslov za uspjeno sportsko-tehniko obrazovanje podjela odjeljenja na radne-
homogene grupe prema sposobnostima, treba da se primjenjuje i kada se ostvaruje sportsko-tehniko obrazovanje.
Sportsko-tehniko obrazovanje (aktivnosti) se realizuje u I i II razredu kroz obavezan program, koji dobrim dijelom predstavlja
usavravanje elemenata nauenih u onovnoj koli. U III razredu program se sastoji iz obaveznog dijela programa i programa po
izboru uenika/ca. U IV razredu je predvien program po izboru uenika/ca, koji je razraen, mada se ostavlja sloboda
nastavniku/ci da ga eventualno detaljnije i drugaije razradi, polazei od predznanja uenika/ca, njihovih elja i interesa, kao i
materijalnih uslova kole.
Povezivanje fizikog vaspitanja sa ivotom i radom predvia aktivnosti kojima se fiziko vaspitanje direktno povezuje sa ivotom i
svakodnevnim radom. Ove aktivnosti treba realizovati dijelom na asovima fizikog vaspitanja, a dijelom u vannastavnom radu.
Izleti, krosevi, logorovanja i druge aktivnosti organizuju se na nivou kole uz saradnju nastavnika/ca srodnih predmeta i svih ostalih
nastavnika/ca. Sadraje ovih aktivnosti treba planirati u okviru nastavnikog vijea i predvidjeti ih za vie obrazovno-vaspitnih
podruja. Ovakvim oblicima rada neposredno bi se realizovala i veina sadraja drugih obrazovno-vaspitnih podruja.
Nastupi, priredbe, kolska i meukolska sportska takmienja predstavljaju vii nivo kolskog fizikog vaspitanja. Organizuju se u
okviru znaajnih datuma za kolu, kao to je Dan kole, kraj kolske godine i sl., na kojima uenici/ce prikazuju svoja dostignua
pred drugovima iz kole, nastavnicima/cama, roditeljima i graanima. Nastavnik/ca fizikog vaspitanja treba redovno da prati i
vrednuje tjelesne karakteristike, fizike sposobnosti i sportsko-tehniko znanje uenika/ca. Praenje podataka daje vane
informacije nastavniku/ci kod planiranja pedagokog procesa, a uenik/ca upoznaje vlastite osobine i sposobnosti koje moe
uporeivati sa svojim vrnjacima.
26
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
II razred
Atletika
- tafetno tranje
- Kros
- Bacanje kugle
Koarka
- Dribling, koarkaki dvokorak
- Igra na dva koa
Fudbal
- Primanje lopte grudima
- Kombinacija voenja lopte, dodavanja i utiranja na gol
Rukomet
- Skok ut uvis
- Upotreba tehniko - taktikih elemenata kroz igru
Odbojka
- Servis i prijem servisa
- Igra
Gimnastika
- Kompozicija na tlu od 4-5 elemenata
- Preskok je po izboru, sastav na jednoj spravi po izboru 3-4 elementa
Ritmika i ples
- Odigrati dva narodna kola i jedan ples
- Ritmika kompozicija po izboru
28
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
III razred
Atletika
- Skok udalj
- Skok uvis
- Bacanje kugle
Koarka
- Skok ut poslije driblinga
- Igra na dva koa
Fudbal
- Kontrolisano voenje lopte
- Igra na dva gola
Rukomet
- ut na gol poslije ukrtanja
- Igra
Odbojka
- Sme i dupli blok
- Igra
Gimnastika
- Kompozicija na tlu 4-6 elemenata, preskok po izboru i kompozicija na jednoj spravi po izboru 4-5 elemenata
Ritmika i ples
- Odigrati dva kola i dva plesa
Borilaki sportovi
- Dudo: padovi, bono bacanje
- Rvanje: zahvati u stojeem stavu
- Karate: shoku zuki, mae geri, kata
29
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
IV razred
Koarka
- Preuzimanje igraa, presing
Fudbal
- Dodavanje i primanje lopte u trojkama u kretanju
Rukomet
- Bono i dubinsko kretanje u odbrani; ut sa crte
Odbojka
- Tenis servis; zatita bloka
Ritmika i ples
- Jedan standardni i savremeni ples i dva narodna kola
- Aerobik
Borilaki sportovi
- dudo: prikaz po jednog runog, nonog i bonog bacanja
- rvanje: prikaz zahvata u stojeem stavu i parteru
- karate: prikaz po jednog nonog i runog udarca sa blokadom i kata po izboru
Fizike sposobnosti
Pri ocjenjivanju fizikih sposobnosti uzima se u obzir nivo linih fizikih sposobnosti uenika/ca, ostvaren u toku kolske godine,
prema njegovim/njenim individualnim mogunostima.
Za praenje tjelesnog razvoja i fizikih sposobnosti primjenjuje se baterija testova koja obuhvata :
- za tjelesni razvoj (tjelesna visina i masa);
- za brzinu (tranje na 30 m);
- za eksplozivnu snagu nogu (skok udalj iz mjesta);
- za optu snagu (bacanje medicinke);
- za koordinaciju (bacanje i hvatanje lopte u odreenoj vremenskoj jedinici)
- za repetativnu snagu ruku (zgibovi)
- za izdrljivost (tranje 500, 800 m)
Provjera se obavlja na kraju nastavne godine. Postignuti rezultati se vrednuju na osnovu kriterijuma za procjenu fizikog razvoja i
fizikih sposobnosti djece i omladine uzrasta 7 do 19 godina (Normativi, JZFKMS, Beograd 1988.).
Rezultati provjere slue svakom pojedincu da, uporeujui utvreno stanje sa ranijim, ocijeni napredak.
Za praenje sportsko-tehnikih dostignua slue minimalni obrazovni zahtjevi na osnovu kojih se nakon provjere motornog znanja
vrednuje postignuti rezultat.
Rezultati provjere slue nastavnicima/cama fizikog vaspitanja kao osnova za programiranje rada u narednom periodu, posebno za
individualni pristup i odreivanje radnih zadataka za pojedinca ili grupu uenika/ca.
Rezultati provjere se unose u dnevnik rada profesora/profesorice fizikog vaspitanja koji je sastavni dio slubene dokumentacije
nastavnika/ca i kole.
Sportsko-tehnika dostignua
Sportsko-tehnika dostignua se ocjenjuju utvrivanjem obima (kvantiteta) i nivoa (kvaliteta) savladanosti sadraja programa,
preciziranih u poglavlju sportsko-tehnkog obrazovanja.
Za praenje sportsko-tehnikih dostignua slue standardi znanja na osnovu kojih se vrednuje postignuti uspjeh. Standardi su
obavezujui za programske sadraje koji se mogu realizovati u konkretnoj koli.
U svakom razredu, poslije navoenja zajednikih programa, dati su minimalni obrazovni zahtjevi koje svaki uenik/ca treba da
savlada.
31
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
Ocjena
Ocjenu odlian (5) dobija uenik/ca koji/a je vjebanjem u toku kolske godine znatno poboljao/la svoje fizike sposobnosti, koji/a u
sportsko-tehnikim dostignuima znatno prevazilazi postavljene zahtjeve po obimu i kvalitetu i koji/a ima veoma aktivan odnos
prema fizikoj kulturi.
Ocjenu vrlodobar (4) dobija uenik/ca koji/a je vjebanjem u toku kolske godine poboljao/la svoje fizike sposobnosti, koji/a u
sportsko-tehnikim dostignuima prevazilazi postavljene zahtjeve po obimu i kvalitetu i koji/a ima aktivan odnos prema fizikoj
kulturi.
Ocjenu dobar (3) dobija uenik/ca koji/a je vjebanjem poboljao/la u toku kolske godine fizike sposobnosti, iji su rezultati u
sportsko-tehnikim dostignuima u granicama minimalnih obrazovnih zahtjeva i iji je odnos prema fizikoj kulturi zadovoljavajui.
Ocjenu dovoljan (2) dobija uenik/ca koji/a u toku godine nije poboljao/la svoje fizike sposobnosti, iji su sportsko-tehniki rezultati
ispod utvrenih standarda i koji/a ne pokazuje minimum interesovanja za fiziku kulturu.
Ocjenu nedovoljan (1) u principu ne bi trebalo da dobije nijedan/nijedna uenik/ca. Uenik/ca ije su fizike sposobnosti opale i
koji/a ne ispunjava oekivane standarde, kao i koji/a ne pokazuje ni minimum interesovanja za odravanje svojih fizikih i
funkcionalnih sposobnosti, a koji/a je zdrav/a, upuuje se na korektivno-pedagoki rad.
DODATNI PROGRAM
a) Teorijski sadraji
U svakom razredu nastavnik/ca treba da planira najmanje dva asa za teorijske sadraje. Teorijske teme moraju biti u tijesnoj
meupredmetnoj korelaciji pa se iz tih razloga za svaku kolsku godinu planiraju u zajednici sa aktivima predmetnih nastavnika/ca
sa kojima se uspostavlja korelacija i to na poetku svake godine.
32
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
c) Sportska takmienja
kola organizuje i sprovodi sportska takmienja kao jedinstven dio procesa nastave. Sportska takmienja predstavljaju vii nivo
kolskog fizikog vaspitanja. Takmienja u prinicpu treba odravati:
- u ritmikoj gimnastici u zimskom periodu,
- u atletici u proljenom periodu,
- u sportskoj gimnastici u zimskom periodu,
- u sportskim igrama tokom kolske godine.
33
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
Sportska takmienja se organizuju za sve uenike/ce, a sporovode se u vrijeme koje odredi kola svojim programom rada za tekuu
kolsku godinu.
Takmiarski sistem mora biti u osnovi razredni i kolski. Vaan cilj takmienja je meusobna pomo, saradnja i potovanje svih
uesnika, a naroito stvaranje navika da se umije radovati uspjehu i da se zna preboljeti poraz.
U meukolska takmienja se ukljuuju reprezentacije kole, a odluka je autonomija kole, nastavnika/ca i samih uenika/ca.
d) Logorovanja i zimovanja
kola moe da organizuje logorovanja i zimovanja uenika/ca, kako bi steena znanja u fizikom vaspitanju i drugim nastavnim
oblastima primijenili u praksi.
Program i sadraj aktivnosti uenika/ca na logorovanju i zimovanju priprema aktiv nastavnika/ca fizikog vaspitanja i nastavnika/ca
srodnih predmeta, a usvaja nastavniko vijee.
U program logorovanja obavezno treba uvrstiti:
- savladavanje prirodnih prepreka,
- osposobljavanje uenika/ca za spasavanje utopljenika i pruanje prve pomoi,
- pruanje prve pomoi i transport povrijeenih i ranjenih,
- kretanje uz pomo geografske karte i busole.
U program zimovanja moe se uvrstiti i obuka skijanja, a u program ljetovanja plivanje.
Dodatni program predlae aktiv nastavnika/ca fizikog vaspitanja, a usvaja nastavniko vijee i sastavni je dio programa rada kole
za tekuu kolsku godinu.
9. RESURSI ZA REALIZACIJU
Za realizaciju programa kola treba da ima salu za fiziko vaspitanje, otvorene sportske terene, sprave, rekvizite i nastavna
pomagala-audiovizuelna sredstva.
Optimalni standardi i normativi
Za kolu do 20 odjeljenja potrebna je sala za fiziko vjebanje 28x16x7m sa svim prateim prostorijama i kabinetom za
nastavnike/ce sa tu kabinom i WC. Svi prozori ukoliko su od lomljivog stakla kao i svjetlosna tijela i radijatori moraju biti zatieni
mreom.
34
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
Ukoliko u blizini kole ne postoje sportski tereni koje kola moe da koristi, na zemljitu kole mora biti izgraeno vjebalite.
OTVORENI sportski teren za vjebanje treba da je opremljen asvaltnim igralitem za odbojku, koarku, rukomet, mali fudbal, jamom
sa pijeskom, prostorom za bacanje kugle i etiri atletske staze duine najmanje 100m.
Dispozicija otvorenog sportskog terena treba da bude sjever- jug po duoj strani.
Otvorene terene treba izgraditi na suprotnoj strani od uionica.
Rekviziti
1. prepone niske kom. 8
2. letvice za skok uvis kom. 5
3. guma za skok uvis kom. 2
4. kugla 4kg kom. 6
5. kugla 5kg kom. 6
6. stafetne palice kom. 4
7. medicinke gumene 4kg kom. 10
8. medicinke gumene 5 kg kom. 10
9. medicinke gumene 6kg kom. 5
10. loptice za bacanje 200gr kom. 10
11. unjevi gimnastiki kom. 20
12. palice gimnastike 100x2,5cm kom. 30
13. palice gimnastike 250x4 cm kom. 4
14. vijae kratke kom. 30
15. preskono ue sa hvataljkama kom. 2
16. plastine lopte za rukomet kom. 20
17. plastine lopte za koarku kom. 20
18. plastine lopte za odbojku kom. 20
19. plastine lopte za fudbal kom. 20
20. lopte za rukomet kom. 10
21. lopte za koarku kom. 10
22. lopte za odbojku kom. 10
23. lopte za fudbal kom. 10
24. pumpa za loptu kom. 2
25. udaraljke kom. 2
26. stalci za obiljeavanje terena kom. 4
27. trake za obiljeavanje igraa u dvije boje kom. 20
28. mrea za odbojku kom. 2
29. mrea za rukomet kom. 2
30. hrbatnica mala kom. 4
31. hrbatnica velika kom. 2
36
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
Instrumenti
1. vaga medicinska sa visinomjerom kom. 1
2. startni pitolj kom. 1
3. toperica kom. 4
4. Martinov antropometar kom. 1
5. metalna pantljika 15m kom. 1
6. tepih za skok udalj kom. 1
7. kaliper kom. 1
8. stetoskop kom. 1
9. sanduk za otisak stopala kom. 1
10. ormari prve pomoi komplet 1
11. ambulantni leaj kom. 1
Audiovizuelna sredstva
1. baterijski megafon kom. 1
2. kasetofon sa ozvuenjem kom. 1
3. trake - kasete sa narodnim kolima komplet 1
4. trake - kasete za ritmiku gimnastiku komplet 1
5. kasete za klasine plesove komplet 1
6. kasete za aerobik komplet 1
7. zidni hronometar kom. 1
8. zidne karte sa kinogramima komplet 1
9. grafoskop kom. 1
10. kompjuter kom. 1
Nastavni filmovi
1. laka atletika I- tranje kom. 1
2. laka atletika III- bacanje kom. 1
3. laka atletika V- skokovi kom. 1
4. parterna gimnastika I II III kom. 1
5. rad i fizika kultura kom. 1
37
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
38
Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju
Predmetni programi FIZIKO VASPITANJE za optu gimnaziju izradila je Komisija u sljedeem sastavu:
prof. dr Radojica Marui, predsjednik
doc. dr Drago Miloevi, lan
mr Dobrislav Vujovi, lan
Svetomir Kocka, lan
Lucija Adi, lan
Slavko Dai, lan
Sonja Brestovac,lan
39