Professional Documents
Culture Documents
LObrada
LObrada
S K R I PTA
1. UVOD
Kod lijevanja se izraci odljevci, oblikuju uz promjene osnovnih agregatnih stanja
materijala: krutina talina (tjestasto stanje) krutina:
Prema tome, u izradi odljevaka troi se osnovni materijal, pomoni materijal od koga se
izrauju modeli (drvo) i kalupi (pijesak, gips) te toplina (gorivo, elektrina energija). U graninim
sluajevima:
(a) sva toplina utroena za taljenje materijala nepovratno se izgubi,
(b) sav rastaljeni materijal se iskoristi,
(c) pomoni materijal za izradu modela i kalupa se ili nepovratno izgubi (kalupi za
jednokratnu uporabu) ili ne troi (trajni kalupi).
Optimizacijom tehnolokog procesa mogu se postii znaajne utede topline.
Prednosti Nedostaci
Mogu se proizvesti odljevci vrlo kompliciranih oblika,
manje ili vie tonih dimenzija, te time skratiti ili Mehanika su svojstva odljevaka (npr.
eliminirati dodatne postupke odvajanja strugotine. ilavost) esto manjkava.
Umjesto izrade veeg broja dijelova i njihovog spajanja Javljaju se greke u materijalu odljevaka
moe se proizvod kompliciranog oblika izliti u jednom (npr. unutarnje upljine), od kojih se neke
komadu (npr. blok motora). ne mogu otkriti vizualnom kontrolom (npr.
mirkoporoznost).
Neki se metali (npr. sivi lijev) mogu oblikovati
postupcima lijevanja ali ne i postupcima plastinog Teko se postiu tone dimenzije i male
deformiranja. hrapavosti te je esto potrebna dodatna
povrinska obrada odljevaka.
Postupci lijevanja mogu se prikladno automatizirati za
serijsku i masovnu proizvodnju. Zbog visokih temperatura rastaljenog
materijala i djelomino ohlaenih
Mogu se proizvesti odljevci vrlo malih i vrlo velikih
odljevaka, osobitu pozornost treba posvetiti
dimenzija.
zatiti radnika (opekotine) i opreme
Proizvodi vrlo velikih masa, do nekoliko stotina tona, (poar).
mogu se ekonomino proizvesti jedino lijevanjem.
Ako se ne provedu pogodne mjere zatite
Za razliku od proizvoda oblikovanih plastinom okolia ljevaonice zagauju zrak, vode i
deformacijom, mehanika su svojstva odljevaka zemljite.
uniformna.
Slika 3. Promjene agregatnih stanja legure Cu-Ni tokom vremena, pri grijanju, i dijagram
stanja ravnotee
2
Na slici 4. su prikazane promjene agregatnih stanja (osnovnih i alotropskih) eljeza pri
njegovom grijanju do temperatura iznad vrelita. Zanimljivo je opaziti kako se pri grijanju
uzajamno odmiu atomi eljeza pri hlaenju e se uzajamno primicati. Na temelju podataka
o dimenzijama kristalnih reetki moe se izraunati da kod -Fe jedan atom eljeza zauzima
prostor od oko 0,0117 nm3, kod -Fe 0,0121 nm3 i kod -Fe 0,0126 nm3.
Slika 4. Promjene agregatnih stanja legure eljeza tokom vremena, pri grijanju
U analizi procesa lijevanja koriste se znanja iz:
o fluida ulijevanje taline u kalup i ispunjavanje kalupne upljine talinom
o razmjene mase i topline nukleacija i rast kristala
o razmjene topline skruivanje taline i hlaenje odljevka
o materijala uzajamne veze struktura i karakteristika odljevaka
Izraunavanja su naelno mogua ali se u praksi optimalne procesne veliine u pravilu
odreuju provedbom pokusa.
3
3. OBLIKOVANJE LIJEVENJEM I PRIMJERI ODLIJEVAKA
Geometrija oblika i povrina odljevka ovisi o geometriji oblika i povrina upljina kalupa u
koji se ulijeva talina.
U pogodnoj pei se tali kruti materijal grije do temperatura veih od talita. Rastaljeni
materijal se pomou lonca ulijeva u pripremljeni kalup popunjavajui pri tom njegove
upljine. U kalupu se rastaljeni materijal hladi i pri tome skruuje. Oblikovani i ohlaeni
odljevak se istresa iz kalupa i dorauje.
est su glavnih operacija procesa lijevanja:
1. izrada modela,
2. izrada kalupa,
3. taljenje materijala,
4. ulijevanje rastaljenog materijala u kalup i
5. istresanje odljevka,
6. dorada odljevaka.
Ove su operacije u velikoj mjeri razliite kod razliitih postupaka lijevanja.
Razliiti su proizvodi oblikovani postupcima lijevanja:
4
4. MATERIJALI ZA LIJEVANJE
Od razliitih materijala dobivaju se razliiti ljevovi.
Kod postupaka s jednokratnim kalupom se za svaki odljevak izrauje novi kalup (u pravilu,
uz koritenje trajnog modela),
koji se unitava pri istresanju odljevka iz kalupa. Trajni kalup se
izrauje od postojanog materijala te koristi za izradu veeg broja odljevaka (u nekim sluajevima
i preko 100 000). Prema tome, za serijsku proizvodnju su nepogodni postupci s jednokratnim
kalupom a pogodni postupci s trajnim kalupom.
Po specifinostima provedbe postupaka razlikuju se:
Postupak zastupljenost, %
lijevanje u pjeane kalupe 60
5
lijevanje u kokile 11
tlano lijevanje 9
precizno lijevanje 7
centrifugalno lijevanje 7
lijevanje u koljkasti kalup 6
Prednosti Nedostaci
komadi se mogu odliti od brojnih metala razliitih svojstava obrada komada odvajanjem strugotine je
mogu se odliti komadi i malih i vrlo velikih dimenzija gotovo neizbjena
mogui je odliti komade veoma sloenih oblika veliki komadi imaju grube povrine
alat je jeftin teko se postiu uske tolerancije
direktan je put od modela do komada teko se odlijevaju duge i tanke izboine
mehanizacijom i automatizacijom procesa mogu se postii u odljevcima nekih metala esto se
vrlo velike produktivnosti javljaju greke
Na slici 6. je prikazan izgled odljevka od sivog lijeva, (a) prije obrade skidanjem strugotine
i (b) nakon obrade skidanjem strugotine (dorada).
6
Slika 6. Komad od sivog lijeva odliven u pjeanom kalupu
Pjeani kalup
Pjeani kalupi moraju ispunjavati slijedee zahtjeve:
o dovoljno velika vrstoa odranje oblika
o dovoljno velika permeabilnost proputanje toplog zraka i plinova kroz sloj pijeska
o dovoljna termika stabilnost bez pucanja pri i po ulijevanju taline metala
o dovoljna krhkost mogunost skupljanja odljevka bez pojave lomova
o ponovna uporabljivost pijeska smanjenje zagaenja okoline
Tri su tipa kalupa:
Vlani kalup, izraen je od smjese pijeska, gline i vode, te u trenutku ulijevanja taline sadri
izvjesnu koliinu vode. Povrinski suhi kalup se dobiva suenjem upljina vlanog kalupa do
dubine 10 15 mm acetilenskim plamenikom ili infracrvenom grijalicom. Kod suhog kalupa
se u pravilu koriste organska veziva te kalup pee kako bi mu se poveala vrstoa.
Kalupljenje
U pravilu su kalupi dvodijelni (slika 8.) i izrauju se uz koritenje modelnih ploa. Na
modelne ploe postavljaju se:
o dijelovi modela i
o dio elemenata ulijevnog sustava,
dok se dio elemenata ulijevnog sustava, nakon ispunjavanja kalupnika s kalupnom
mjeavinom, isijeca u kalupnoj mjeavini (slika 9.).
7
Slika 8. Dijelovi kalupa na modelnoj ploi
Model
8
Model, s kojim se oblikuje kalupna upljina, izrauje se na temelju nacrta komada. Pri
konstrukciji modela treba imati na umu:
(a) skupljanje odljevka pri hlaenju dodatak za sakupljanje,
(b) deformaciju odljevka pri hlaenju korekcija za deformaciju,
(c) dodatnu obradu odljevka postupcima odvajanja strugotine dodatak za obradu,
(d) vaenje modela iz kalupa:
pogodna ravnina dijeljenja i
zakoenje povrina okomitih na ravninu dijeljenja.
Prema tome, ne moe se u izradi kalupnika koristiti original umjesto
modela.
Ravnina dijeljenja modela sjee model po njegovom najveem presjeku kako bi se oba
njegova dijela mogla izvui iz kalupa (slika 11.).
Povrine koje su okomite na modelnu plou treba izraditi sa zakoenjem (slika 12.) kako se
pri vaenju modela kalup ne bi otetio. Stepen zakoenja je ovisan o visini odljevka (tablica 3.).
9
Slika 12. Zakoenje modela
Najee se za izradu modela koristi drvo koje je lako i lako se obrauje. S jednim drvenim
modelom moe se pri runom kalupljenju izraditi oko 100 kalupa, a pri strojnom kalupljenju
oko 1000 kalupa.
Kalupna mjeavina
Prostor kalupnika oko modela puni se kalupnom mjeavinom:
Pijesak prije svega mora biti temperaturno i kemijski postojan. Koriste se pijesci:
o kvarcni SiO2
o cirkonijski ZrO2SiO2
o kromitni FeOCr2O3
o olivinski (MgFe)2SiO4
o amotni Al2O32SiO2
10
Veliina je zrna najvie koritenog kvarcnog pijeska 0,06-0,75 [mm]. to su manja zrna
pijeska to e biti manja hrapavost povrina odljevka. to su zrna pijeska vea to e se lake
proputati zrak i plinovi tokom ulijevanja/skruivanja taline. Smjesa zrna razliitih veliina
poveava vrstou kalupa ali mu smanjuje propusnost.
Vezivo daje kalupu potrebna mehanika svojstva. Koriste se:
11
odljevak prije obrade odljevak po obradi
ienje odljevka
Iz kalupa se odljevci istresaju runo ili pomou vibracijskih strojeva za istresanje. Nakon
istresanja iz kalupa potrebno je istresti jezgre iz odljevka te odljevak oistiti od prigorenog
pijeska i kalupnog premaza. ienje se obavlja runo ili s pogodnim strojevima.
Za runo ienje se koriste pneumatski ekii, iane etke i pogodne naprave za ienje.
Kod strojnog ienja se koriste:
rotirajui bubnjevi promjera 300 1 500 mm i duina 600 3 000 mm,
strojevi za samiranje razliite izvedbe, s oblom ili otrom elinom samom i
hidrokomore sa sapnicama promjera 4 8 mm kroz koje se na odljevke prska voda
pod tlakom od 50 150 bar u koliinama do 200 L/s.
Priljevci se uklanjaju odbijanjem, piljenjem autogenim ili elektrolunim rezanjem. Zavrna
je operacija ienja bruenje.
Proizvodnja
Proizvodni proces ljevaonica moe se opisati blok shemom.
12
Karakteristike
Karakteristike postupka lijevanja u pjeane kalupe:
Dio Postupak
Materijali svi Uvjebanost radnika AC
Greke CE* Vrijeme uhodavanja dani
Proizvodnost, kom/
Oblici svi 1 20
(hkalup)
Masa, kg 0,01 300 000 Minimalna koliina, kom 1 100
Minimalni presjek , mm 35 Trokovi
Minimalni promjer jezgre, 46 Oprema CE
mm
Detalji povrine C Kalup CE
Rad AC
Zavrna obrada AC
* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost
13
U jami je 1735. godine u Moskvi odliveno jo i danas najvee zvono na svijetu Carsko
Zvono (slika 15.), visine 6,14 m i promjera 6,6 m te mase 216 t. Ovo zvono nije nikad
zazvonilo. Dok je jo bilo u kalupu (jami) 1937. godine izbio je veliki poar. Pri gaenju
poara ugrijano je zvono poliveno hladnom vodom i odvalio se jedan komad mase 11,5 t.
Prednosti Nedostaci
ne koristi se vezivo i pijesak se lako regenerira postupak se teko mehanizira
pijesak je suh te se ne javljaju greke izazvane vlagom mala produktivnost
14
Lijevanje u koljkasti kalup
Na vrue metalne modele nanosi se kalupna mjeavina pijeska i termoplasta iz koje se
formiraju vrste koljke. Spajanjem koljki dobiva se kalup u koji se ulijeva talina, a po
skruivanju odljevak se oslobaa razbijanjem kalupa.
Prednosti Nedostaci
dobivaju se precizne dimenzije skupi su: oprema, metalni model
glatke povrine kalupa olakavaju teenje taline i dobivaju se i polimerno vezivo
kvalitetnije povrine te neznatne zavrne i dodatne obrade postupak je primjenjiv samo za
kalupa se lako lomi te izbjegava pojava pukotina u odljevcima odljevke manjih dimenzija
minimalne zavrne i dodatne obrade u odljevcima nekih metala
mehanizacijom i automatizacijom se postiu visoke produktivnosti javljaju se greke
Postupkom lijevanja u koljkasti kalup moe se odliti komad prikazan na slici 17. Slikovita
je shema postupka prikazana na slici 18.
15
Dio Postupak
Materijali svi Uvjebanost radnika C
Greke CE* Vrijeme uhodavanja tjedni
Oblici svi Proizvodnost, kom/(hkalup) 5 50
Masa, kg 0,01 300 000 Minimalna koliina, kom 100
Minimalni presjek , mm 24 Trokovi
Minimalni promjer jezgre, 36 Oprema C
mm
Detalji povrine B Kalup BC
Rad C
Zavrna obrada BD
* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost
16
Prednosti Nedostaci
moe se lijevati veina metala bez ogranienja
mogu se dobiti odljevci razliitih oblika i veliina
za svaki odljevak potreban je novi model
modeli su laki za rukovanje
mala je vrstoa modela
minimalna manipuliranje s pijeskom
ekonominost ovisi o trokovima izrade modela
bez trokova za izradu jezgri i veziva pijeska
manji razvoj plinova tokom lijevanja u odljevcima nekih metala javljaju se greke
lake ienje i manje dodatnih obrada
17
Lijevanje u gipsani kalup
Postupak je slian lijevanju u pjeani kalup, s tim to se za izradu kalupa koristi gips
(kalcij-sulfat, CaSO42H2O).
Za izradu gipsanog kalupa treba prvo izradi model (original). U
pogodnoj posudu, oko modela nalije se homogenizirana mjeavina gipsa za lijevanje i vode.
Nakon ovrivanja iz gipsanog kalupa izvadi se model i kalup osui. U osueni kalup ulijeva
se talina te po njenom hlaenju iz kalupa izvadi odljevak. Pri izradi modela i kalupa treba
obratiti pozornost na vaenje modela (dvodijelni kalup), ime se i omoguava odlijevanje vie
komada u jednom kalupu.
Prednosti Nedostaci
precizne dimenzije kalup se mora pei kako bi se odstranila vlaga
glatke povrine odljevka zadrana vlaga izaziva probleme u lijevanju, a prepeeni model gubi vrstu
mogue oblikovanje ogranienje na neeljezne legure, izuzev Mg legura
tankih zidova i vrlo finih ograniena veliina dijelova
detalja relativno dugotrajna izrada kalupa
Karakteristike postupka lijevanja u gipsani kalup
Dio Postupak
Materijali Zn do Cu Uvjebanost radnika AB
Greke DE* Vrijeme uhodavanja dani
Oblici svi Proizvodnost, kom/(hkalup) 1 10
Masa, kg 0,01 1000 Minimalna koliina, kom 10
Minimalni presjek , mm 1 Trokovi
Minimalni promjer jezgre, mm 10 Oprema CE
Detalji povrine A Kalup CE
Rad AB
Zavrna obrada CD
* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost
18
Prednosti Nedostaci
precizne dimenzije kalup se mora pei kako bi se odstranila vlaga
glatke povrine odljevka zadrana vlaga izaziva probleme u lijevanju, a prepeeni model gubi vrstu
mogue oblikovanje ogranienje na neeljezne legure, izuzev Mg legura
tankih zidova i vrlo finih ograniena veliina dijelova
detalja relativno dugotrajna izrada kalupa
19
Prije svega, pravi se kalup za izradu modela. U upljinu kalupa (a) ubrizgava se materijal s
niskim talitem vosak (termoplast), po skruivanju voska kalup otvara i vadi votani model
(b). S veim brojem votanih modela formira se grozd (c). Viekratnim uranjanjem u
keramiku suspenziju (d i e) oko grozda se oblikuje keramika koljka kalup (f). Kalup s
voskom se potom grije kako bi iz svih upljina kalupa iscurio rastaljeni vosak (g). U kalup se
ulijeva talina (h) te po skruivanju taline kalup razbije (i).
Prednosti Nedostaci
mogu se izlijevati odljevci kompliciranih oblika i finih detalja ograniene su veliine i mase odljevaka
postiu se manja odstupanja dimenzija i manje hrapavosti (do oko 5 kg)
mogu se lijevati svi metali kalupi za proizvodnju modela su skupi
odljevke esto nije potrebno strojno obraivati proces se odvija u veem broju koraka
uporabljeni se vosak moe ponovno koristiti visoka je cijena rada
20
(a) votani model, (b) keramika koljka oko votanog modela,
(c) rotor nakon hlaenja taline u koljkastom kalupu (d) rotor dimenzija bliskih finalnim
Slika 23. Precizno lijevanje rotora za plinsku turbinu
21
7. POSTUPCI LIJEVANJA SA TRAJNIM
KALUPOM
Za veliki broj odljevaka se kalupi viekratne primjene izrauju od metala a za serije do 50
odljevaka od keramike ili grafita. Proces viekratnog lijevanja moe se mehanizirati i
automatizirati.
Za ove potrebe potrebno je izraditi pogodan sustav kalupa s kojim je mogue provesti sve
korake izrade odljevka u trajnom kalupu. Slikovita je shema tehnolokog postupka lijevanja u
puni kalup:
Prednosti Nedostaci
odljevci imaju tane oblike i dimenzije, te male hrapavosti veliki su trokovi izrade kokila
u matricu se mogu postaviti prethodno izraeni dijelovi koji mogu se lijevati samo odljevci
23
postaju sastavni dio odljevka
jednostavnih oblika
brzim hlaenjem postiu se sitnozrne strukture
24
Razlikuju se postupci:
Prednosti Nedostaci
odljevci su izrazito tanih oblika/dimenzija i glatkih povrina
te je esto nepotrebna dodatna obrada odvajanjem strugotine veliki su trokovi izrade matrice
mogu se lijevati svi metali, a matricu se mogu postaviti (sloeni konstrukcijski zahtjevi)
prethodno izraeni dijelovi koji postaju sastavni dio odljevka mogu se lijevati samo neeljezne legure
postiu se visoke produktivnosti ograniene su veliine i mase odljevaka
o strojevi s vruom komorom: (1 2 kg)
do 500 odljevaka/sat ograniene su debljine zidova
o strojevi s hladnom komorom: odljevaka (1,5 4 mm)
do 150 odljevaka/sat
25
Tlanim su lijevanjem izraeni komadi kao na slici:
26
Slika 26. Stroj za lijevanje s vruom komorom
27
Slika 27. Stroj za lijevanje s hladnom komorom
28
Kokila rotira oko horizontalne (vertikalne) osi. Na talinu tokom ulijevanja istovremeno
djeluju gravitacijska i centrifugalna sila. Po skruivanju odljevka prekida se rotacija kokile i
iz nje vadi odljevak
Prednosti Nedostaci
tone su dimenzija okruglih odljevaka ravnomjernih debljina zidova u velikoj su mjeri ogranieni
dostiu se visoke produktivnosti oblici odljevaka
ljevaonice su iste i tihe oprema za rotaciju je skupa
29
Slika 30. Kontinuirano lijevanje
Iz ulijevnog se lonca talina izlijeva u preljevnu posudu, odakle se ravnomjerno ulijeva u
kalup. Pri prolazu kroz kalup se tekui metal hladi i skruuje. Do izlaza iz kalupa su
postavljeni valjci za gnjeenje i izvlaenje koji uspostavljaju transport odlivene trake. Poslije
prolaska kroz valjke za ispravljanje traka se sjee u ploe odreenih dimenzija.
31
Plamene pei
Elektrolune pei
32
Indukcijske pei
33
turbulenciji (poveanje sklonosti vrtloenju opisuje se Rejnoldsovim brojem, Re):
ubrzava tvorbu oksida metala
dovodi do erozije kalupa
formiraju se upljine u odljevku
brzini ulijevanja:
ako je prespora dolazi do skruivanja
ako je prebrza dolazi do turbulencije
34
p tlak, N/m2
g ubrzanje Zemljine tee, m/s2
v brzina, m/s
Pomou Bernoulijeve jednadbe mogu se izraunati brzine teenja ulijevane taline u
razliitim presjecima kalupa. Na primjer, za dvije toke:
p1 v2 p v 2
h1 + + 1 = h2 + 2 + 2 + xi
og 2 og og 2 og
Ako se zanemare promjene tlaka i gubici:
v12 v 2
h1 + = h2 + 2
2 og 2 og
Kada se za referentnu visinu odabere toka 2, s h2 = 0 m, kako je v1 0 m/s,
v 22
h1 =
2 og v 2 = 2 og oh1
Jednadba je kontinuiteta:
Q = vA = konstanta
3
gdje je: Q protok, m /s
A povrina poprenog presjeka mlaza, m2
Slijedi vrijeme punjenja kalupa:
V
tp =
Q = vt Q
gdje je: V volumen kalupne upljine (svi dijelovi koji e biti ispunjeni talinom,
ukljuivo dijelove ulijevnog sustava), m3
Primjer 2.
Lijeva se metalni kota u kalupu:
Odrediti brzinu ulijevanja, protok taline kroz otvor na dnu spusta te vrijeme trajanja ulijevanja
kada je pri ulijevanju povrina taline u ljevakom loncu 2 cm iznad gornjeg otvora ake.
35
V
tp =
v u @ 2 og oh Q
, Q = vA,
Kako bi se proraun mogao ponavljati (uz izmjene zadatih vrijednosti veliina u sljedeem tekstu
programa), napravljen je program u MATLAB-u:
36
gdje je: k koeficijent toplinske vodljivosti, W/(mK)
Radi orijentacije, koeficijenti su toplinske vodljivosti u W/(mK):
o Copper 394
o Aluminum 222
o Iron 29
o Sand 0,61
Meutim, zbog promjena svojstava materijala s temperaturom i sloenosti geometrije
odljevaka, matematiki se razvoj prethodnog izraza rijetko koristi u praksi.
Pored kondukcije u hlaenju odljevaka sudjeluju konvencija i zraenje.
37
Jednokomponentni sustav Dvokomponentni sustav
38
Dendriti Krivulja hlaenja legure Ni 50% - Cu 50 %
39
Smjer skruivanja
Zadnja toka skruivanja odljevka naziva se termikim teitem (G). Prema tome, pri
skruivanju taline fronta skruivanja napreduje od stjenka kalupa prema termikom teitu.
Cilj je kvantitativne analize smjera skruivanja odreivanje dijelova odljevka koji zadnji
skruuju te se u tim zonama, zbog stezanja materijala pri hlaenju, mogu pojaviti upljine.
Promjenama geometrije odljevka/kalupa moe se sprijeiti formiranje upljina.
40
Crtanje krunica
vrijeme skruivanja:
t s = c oM n
modul skruivanja:
V
M=
A
41
odljevak rastavlja na elementarne oblike i odreuju povrine kroz koje se
odvodi toplina,
izraunavaju moduli skruivanja elementarnih oblika i
mijenja se geometrija odljevka, imajui u vidu da dijelovi s veim
modulima skruivanja napajaju dijelove s manjim modulima skruivanja
Postupak se ponavlja do postizanja zadovoljavajueg rjeenja. Pri tome treba imati u vidu
pojas djelovanja van koga i pored toga to je M2 < M1 dio 2 nee napajati dio 1.
Dimenzioniranje pojila
Izborom pogodnog oblika pojila tei se maksimalizirati modul skruivanja pojila s
minimalno moguim volumenom materijala. Idealni oblik je kugla ali bi se pri kalupljenju
pojavile potekoe te se u praksi najee koriste cilindrini oblik i cilindrini oblik s
polukuglom.
Oblik vrata pojila ovisi o mjestu spajanja s kalupnom upljinom. U prvoj aproksimaciji,
modul skruivanja vrata pojila ovisi o njegovom presjeku a ne o njegovoj duljini.
Za svako termiko teite odljevka potrebno je predvidjeti po jedno pojilo.
42
Slika 49. Naini spajanja pojila
Uljevni sustav
Kalupna upljina se puni talinom kroz kanale uljevnog sustava.
43
Sustavi kanala za tlano lijevanje su naravno u velikoj mjeri razliiti od sustava kanala za
gravitacijsko lijevanje.
Hladnjaci
Kako bi se poboljalo hlaenje dijelova odljevka dodaju se u kalup hladnjaci.
Trokovi Kvaliteta
Lijevanje u pjeani kalup
o niski trokovi alata i opreme
o stezanje utjee na tolerancije (0,7 2 mm) i greke
o visoki trokovi neposrednog rada
o sama po sebi slaba svojstva materijala
o slabo iskoritavanje materijala
o krupno zrna povrina
o visoki trokovi zavrne obrade
Precizni lijev
o srednji trokovi alata, ovisni o obliku o tolerancije (0,08 0,2 mm)
o niski trokovi opreme o mehanika svojstva i mikrostruktura ovise o procesu
o visoki trokovi neposrednog rada o finom emulzijom se postiu dobri do izvrsni detalji
o mali trokovi materijala povrine
Tlani lijev
o visoki trokovi alata i opreme o tolerancije (0,02 0,6 mm)
o srednji do visoki trokovi neposrednog o visokim tlakovima se postiu dobra mehanika svojstva
rada i mikrostruktura
o dobro iskoritavanje materijala o izvrsni detalji povrine
b) proizvodnost i fleksibilnost
45
Proizvodnost Fleksibilnost
Lijevanje u pjeani kalup
o vrijeme potrebno za start: 2 10 tjedana o visok stupanj sloenosti povrina,
o produktivnost ovisi o vremenu hlaenja: t (V/A)2 ogranienq modelom
Precizni lijev
o kombinacija voska i keramike omoguava
o vrijeme potrebno za start: 5 16 tjedana
sloene unutarnje strukture ali znaajno
o produktivnost ovisi o vremenu hlaenja: t (V/A)2
rastu trokovi
Tlani lijev
o vrijeme potrebno za start: 12 20 tjedana
o slaba je uslijed visokih trokova prilagodbe
o produktivnost ovisi o vremenu hlaenja: t (V/A)1
Pravila za konstruiranje
1. Debljina zidova treba riti to je mogue ravnomjernija.
2. Promjene debljina trebaju biti postupne.
3. Pogodan poloaj ravnine dijeljenja omoguava izvlaenje model iz kalupne upljine bez
oteivanja kalupa.
4. Povrina odljevka ovisi o povrini modela.
5. Predvidjeti zakoenja neophodna za vaenje modela.
46
10. GREKE I POPRAVKE ODLJEVAKA
Glavne grupe greaka odljevaka prikazane u tablici 6.
Deformacije
H
Deformiran je dio odlijevka ili odlijevak kao cjelina
47
Izrasline srh upljine
Popravke odljevaka
Dio greaka odljevaka moe se otkloniti Za popravljanje greaka odljevaka primjenjuju se
razni postupci:
Kitanje
48
Namijenjeno je estetskim popravcima, kada prisutne greke ne smanjuju mehanika
svojstva odljevaka do nedoputenih granica. Koriste se razliiti kitovi plastine mase ili
mjeavine metalnih prahova i plastinih masa.
Impregnacija
Namijenjena je uspostavljanju nepropusnosti poroznih odljevaka. Impregnacijom se ne
mogu popraviti odljevci s grubim poroznostima niti odljevci nezadovoljavajuih mehanikih
svojstava. Postupak impregnacije ovisi o koritenom sredstvu te detalje provedbe postupka
propisuje proizvoa sredstva za impregnaciju.
Zavarivanje
Za popravke odljevaka zavarivanjem u pravilu se koriste elektroluni postupci zavarivanja,
kod kojih je ue podruje grijanja nego kod postupaka plinskog zavarivanja
Kod popravaka odljevaka od nelegiranih elika se pri elektrolunom zavarivanju koriste
ice koje imaju slian sastav kao i odljevak. Kada je prisutna opasnost od pojava pukotina pri
zavarivanju odljevci se predgrijevaju. Po zavarivanju, odljevci se are kako bi se uklonila
unutarnja naprezanja.
Odljevci od legiranih elika se u pravilu popravljaju elektrolunim postupcima
zavarivanja sa zatitnim atmosferama. Na taj se nain sprjeavaju promjene sastava legura u
povrinskim slojevima odljevka.
Popravci sivog lijeva se popravljaju zavarivanjemi u hladnom i predgrijanom stanju. U
hladnom stanju zavaruje se polako i stalno kontrolira da temperatura okoline zavara ne
premai vrijednost koju moe podnijeti ruka. Kod toplog se zavarivanja odljevak predgrijeva
do temperature od oko 600 C, a nakon toplog zavarivanja odljevak se postepeno hladi u
pei.
Odljevci od bijelog kovkastog lijeva se nakon popravaka zavarivanjem moraju ariti, a
odljevci od crnog kovkastog lijeva se ne popravljaju zavarivanjem ve tvrdo leme pri
temperaturama oko 850 900 C.
Odljevci od aluminija i legura aluminija, kao bronci, zavaruju se s elektrodama od istog
materijala kao to je i osnovni materijal.
Metalizacija
Kod metalizacije se sloj metala na odljevak nanosi u rastaljenom stanju. Mlaz taline metala
se iz pitolja k odljevku usmjerava strujom zraka.
Literatura
49
1. Bauer B., Mihali I.: Osnovi tehnologije lijevanja, Fakultet strojarstva i
brodogradnje, Zagreb, 2012.
2. Cukor G.: Proizvodne tehnologije, Tehniki fakultet Rijeka, 2008.
3. Dobler H-D., Doll W., Fischer U., Gnter W., Heinzler M., Vetter R.: Fachkunde
Metall, Europa-Lehrmittel, Haan-Gruiten 2003.
4. Geljman A. S., Korsakov V. S. i dr.: Inenjersko tehniki prirunik, peta knjiga
(obrada montaa tehnologija), IP "Rad", Beograd, 1979.
5. Reikher A., Barkhudarov M. R.: Casting: An Analytical Approach, Springer, 2007.
50