IV.

O gradnji graevine koja se zove Split

U isto je vrijeme senat i rimski narod Dioklecijana, oca Maksimijanova, koji je bio roen u
krajevima Dalmacije, imenovao carem zbog njegovih junakih djela za dravu. Od svih svojih
prethodnika on je bio najei progonitelj krana. Progonio je bez prestanka vjerne Kristu
zvjerskom okrutnou po itavom svijetu i poput razjarenoga lava nije mogao krvlju krana
zadovoljiti eu svoje pokvarenosti. Zbog njegovih pogubnih edikata svakodnevno su bile
ubijane tisue krana, tako da se inilo da itavom ljudskom rodu prijeti propast. Stoga su
dvorjani savjetovali tiraninu povui tako okrutnu uredbu, kojom se svakodnevno ubija toliko
ljudi, jer se treba bojati da nee imati nad kim vladati ako istrijebi itav svijet. Tada je
Dioklecijan pristao svladati svoju okrutnost i izdao je zakon po kojem se ne kanjava odmah
smrtnom kaznom svatko tko se ne eli odrei kranske vjere, nego e mu biti oduzeta sva
imovina, bit e prognan iz domovine i osuen da kopa u rudnicima i u pustinji. I tako je car
zapovjedio da se u razliitim dijelovima svijeta sagrade mnoge graevine radi sjeanja na
vladara i naloio je da se na teke radove pri njihovoj izgradnji poalju osuenici, najvie
krani. U Rimu je, osim mnogih drugih graevina, dao sagraditi terme, u dijelovima Panonije
na granici Rutenije sagradio je neku veoma zapaenu graevinu iz kamenja grimizne boje
koja jo i danas, premda je sruena, izaziva veliko divljenje kod prolaznika, kako se moe
proitati u povijesti etvorice okrunjenih. U zemlji Geta, koja se sada zove Srbija ili Ragka,
dao je pored neke vode sagraditi grad koji je po svojemu imenu nazvao Diokleja. Budui da je
bio podrijetlom iz Dalmacije, zapovjedio je da se pored Salone sagradi jo odlinija graevina
u obliku utvrenoga grada poput carske palae. U njoj su podignuti hramovi bogovima
Jupiteru, Asklepiju, Marsu, to se jo i danas vidi. U to je graevinu Dioklecijan doveo svoju
majku da u njoj ivi, i predao joj je Salonu s cijelom provincijom. Nazvana je to graevima
Spalatum prema pallantheum kako su stari nazivali prostranu palau.
U njegovo je doba Gaj, takoer podrijetlom iz Dalmacije, imenovan prvosveenikom
Apostolske stolice. ivio je Gaj u doba muenika Sebastijana, koji je s gradskim prefektom
Hromacijem, Marcelijanom i Markom pomagao muenicima. Premda je rodom bio blizak
caru Dioklecijanu, nije mogao postii mir za krane, dapae vihor progona zahvatio ga je s
ostalim muenicima. Nakon to je gotovo 12 godina predsjedao Apostolskom crkvom, sa
slavom muenitva ode ka Gospodinu.