Zakon o Prostronom Uređenju Novi Prosinac 2013

ZAKON
O PROSTORNOM UREENJU
1. OPE ODREDBE
Predmet Zakona i cilj sustava prostornog ureenja
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuje sustav prostornog ureenja: ciljevi, naela i subjekti prostornog
ureenja, praenje stanja u prostoru i podruju prostornog ureenja, uvjeti planiranja prostora,
donoenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi ukljuujui
njihovu izradu i postupak donoenja, provedba prostornih planova, ureenje graevinskog
zemljita, imovinski instituti ureenja graevinskog zemljita i nadzor.
lanak 2.
Prostornim ureenjem osiguravaju se uvjeti za koritenje (gospodarenje), zatitu i upravljanje

prostorom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Drava) kao osobito vrijednim i
ogranienim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za drutveni i
gospodarski razvoj, zatitu okolia i prirode, vrsnou gradnje i racionalno koritenje prirodnih
i kulturnih dobara.
Pojmovi
lanak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju
ovoga Zakona, imaju sljedee znaenje:
1. etapno graenje je graenje pojedinih graevina od kojih se sastoji sloena graevina

odreenih lokacijskom dozvolom, a za koje se graevine izdaju posebne graevinske dozvole
2. fazno graenje je graenje graevine po njezinim dijelovima odreenim lokacijskom

dozvolom, a za koje se dijelove izdaju posebne graevinske dozvole
3. graevinska (bruto) povrina zgrade je zbroj povrina mjerenih u razini podova svih
dijelova (etaa) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova
s oblogama u koje se ne uraunava povrina dijela potkrovlja i zadnje etae svijetle visine
manje od 2,00 m te se ne uraunava povrina loa, vanjskih stubita, balkona, terasa, prolaza i
drugih otvorenih dijelova zgrade
4. graevna estica je u naelu jedna katastarska estica iji je oblik, smjetaj u prostoru i
veliina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu povrinu sukladan
prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukije
Arhitektonski ured Dizajn et cetera, Martieva 35, Zagreb Str 1

5. graevine javne i drutvene namjene su graevine namijenjene obavljanju djelatnosti u
podruju drutvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta,
zdravstva i socijalne skrbi), radu dravnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i
podrune (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga graana i
vjerskih zajednica
6. graevinsko zemljite je zemljite koje je izgraeno, ureeno ili prostornim planom

namijenjeno za graenje graevina ili ureenje povrina javne namjene
7. graevinsko podruje je podruje odreeno prostornim planom na kojemu je izgraeno

naselje i podruje planirano za ureenje, razvoj i proirenje naselja, a sastoji se od
graevinskog podruja naselja, izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja i izdvojenog
graevinskog podruja izvan naselja
8. infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske,

elektronike komunikacijske i druge graevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama
stvorenih i prirodnih dobara
9. izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja je podruje odreeno prostornim planom kao
prostorna cjelina izvan graevinskog podruja naselja planirana za sve namjene, osim za
stambenu
10. izdvojeni dio graevinskog podruja naselja je odvojeni dio postojeega graevinskog
podruja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja,
odreen prostornim planom
11. izgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno prostornim planom koje je
izgraeno
12. javnopravna tijela su tijela dravne uprave, druga dravna tijela, upravni odjeli, odnosno
slube velikih gradova, Grada Zagreba i upanija nadleni za obavljanje poslova iz odreenih
upravnih podruja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, odreene posebnim
zakonima, koja davanjem zahtjeva i miljenja u postupku izrade i donoenja prostornih
planova i/ili utvrivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrivanjem idejnog projekta na nain
propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog ureenja
13. katastar je katastar zemljita, odnosno katastar nekretnina
14. katastarski ured je podruni ured za katastar Dravne geodetske uprave, odnosno Gradski
ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba
15. komunalna infrastruktura su graevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i

proiavanju otpadnih voda, odravanju istoe naselja, sakupljanju i obradi komunalnog
otpada, te ulina rasvjeta, trnice na malo, groblja, krematoriji i povrine javne namjene u
naselju
16. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u

prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa odreuju lokacijskom
dozvolom ili graevinskom dozvolom
17. ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove prostornog
ureenja
18. Ministarstvo je sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove prostornog ureenja
19. namjena prostora, povrina, zemljita, odnosno graevina je planirani sustav koritenja
prostora, povrina, zemljita, odnosno uporabe graevina, odreena, odnosno propisana
prostornim planom
20. neizgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno prostornim planom

planirano za daljnji razvoj
21. neureeni dio graevinskog podruja je neizgraeni dio graevinskog podruja odreen
prostornim planom na kojemu nije izgraena planirana osnovna infrastruktura
22. osnovna infrastruktura je prometna povrina preko koje se osigurava pristup do graevne
estice, odnosno zgrade, javno parkiralite, graevine za odvodnju otpadnih voda i
niskonaponska elektroenergetska mrea
23. obalna crta je crta plimnog vala na obali
24. obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno odreena cjelina za koju se
donosi ili je donesen prostorni plan
25. prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehniki oblik za

upravljanje prostornom dimenzijom odrivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih
mogunosti u okviru zadravanja osobnosti prostora, zahtjeva zatite prostora, te ouvanja
kakvoe okolia i prirode, odreuje namjena prostora/povrina, uvjeti za razvoj djelatnosti i
infrastrukture te njihov razmjetaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju
izgraenih podruja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru
26. posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u sluaju propisanom
posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvruje na nain
propisan ovim Zakonom, osim uvjeta koji se utvruju u postupku procjene utjecaja zahvata na
okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu
27. povrina javne namjene je svaka povrina ije je koritenje namijenjeno svima i pod
jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklistike staze, pjeake staze i
prolazi, trgovi, trnice, igralita, parkiralita, groblja, parkovne i zelene povrine u naselju,
rekreacijske povrine i sl.)
28. prometna povrina je povrina javne namjene, povrina u vlasnitvu vlasnika graevne
estice ili povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti prolaza u svrhu pristupa do graevne
estice
29. prostor je sastav fizikih sklopova na povrini te ispod i iznad zemlje i mora, do kojih
dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi

30. prostorni standardi su skup uvjeta zatite, ureenja i koritenja prostora koji se
primjenjuju u izradi prostornih planova
31. prostorni planovi su Dravni plan prostornog razvoja, prostorni planovi podruja posebnih
obiljeja, urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja, prostorni plan upanije, Prostorni plan
Grada Zagreba, urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja, prostorni plan ureenja grada,
odnosno opine, generalni urbanistiki plan i urbanistiki plan ureenja
32. struno upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba opine, grada, velikog grada,
Grada Zagreba, odnosno upanije nadlena za obavljanje strunih poslova prostornog
ureenja
33. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno
upanije, nadlena za obavljanje upravnih poslova prostornog ureenja
34. urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obiljeja
izgraenog dijela graevinskog podruja promjenom urbane mree javnih povrina, namjene i
oblikovanja graevina, i/ili rasporeda, oblika i veliine graevnih estica
35. urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljava karakter izgraenog
dijela graevinskog podruja i urbane mree javnih povrina devastiranih nezakonitim
graenjem
36. veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedite upanije odreeni prema posebnom
zakonu
37. vrsnoa izgraenog prostora je opi interes koji se osigurava provedbom dokumenta
Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020., ApolitikA, Nacionalne smjernice za
vrsnou i kulturu graenja, prilikom izrade prostornih planova i projekata na temelju ovoga
Zakona i posebnog zakona kojim se ureuje graenje
38. zahvat u prostoru je svako graenje graevine, rekonstrukcija postojee graevine i svako
drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se ureuje ili mijenja stanje u
prostoru
39. zahtjevi za izradu prostornog plana su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani
dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi
prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana.
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju znaenje odreeno posebnim zakonom kojim
se ureuje podruje gradnje te drugim posebnim zakonom koji su od utjecaja na prostorno
ureenje, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
(3) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno znaenje koriste se neutralno i odnose se na muke
i enske osobe.
Primjena i donoenje posebnih propisa

lanak 4.
(1) Na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu ureena
ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona primjenjuju se odredbe
propisa kojim se ureuje pravo na pristup informacijama.
(2) Na pitanja vezano za Zavod za prostorno ureenje Republike Hrvatske, upanijske

zavode, odnosno zavod Grada Zagreba za prostorno ureenje te za gradske zavode za
prostorno ureenje ako ih veliki grad osnuje, koja nisu ureena ovim Zakonom, primjenjuju
se odredbe propisa o ustanovama.
(3) Odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona primjenjuju se u
provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom
nije propisano drukije.
(4) Pravilnici i tehniki propisi, ije je donoenje propisano posebnim zakonima, a koji utjeu
na propisivanje uvjeta za graenje graevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili
odreivanje lokacijskih uvjeta, donose se uz suglasnost ministra.
(5) Pravilnici i tehniki propisi doneseni protivno stavku 4. ovoga lanka ne primjenjuju se u
provedbi ovoga Zakona.
Ovlatenja ministra
lanak 5.
(1) Nain rada u Ministarstvu, upravnim tijelima, strunim upravnim tijelima i pravnim
osobama koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbom ovoga Zakona, ukljuujui i sustav
provedbe postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona elektronikim
putem, ministar propisuje naputkom.
(2) Ovlauje se ministar da ureuje nain rada savjetodavnih radnih tijela (povjerenstva,
radne grupe i sl.) koja osniva na temelju posebnog propisa za utvrivanje nacrta propisa koji
se donose na temelju ovoga Zakona te da odreuje naknadu za rad lanovima tih tijela koji
nisu dravni slubenici.
Ciljevi prostornog ureenja
lanak 6.
(1) Ciljevi prostornog ureenja su:
1. ravnomjeran prostorni razvoj usklaen s gospodarskim, drutvenim i okolinim polazitima
2. prostorna odrivost u odnosu na racionalno koritenje i ouvanje kapaciteta prostora na

kopnu, moru i u podmorju u svrhu uinkovite zatite prostora
3. povezivanje teritorija Drave s europskim sustavima prostornog ureenja

4. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti
5. meusobno usklaen i dopunjujui razmjetaj razliitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u

prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zatitu integralnih vrijednosti
prostora
6. razumno koritenje i zatita prirodnih dobara, ouvanje prirode, zatita okolia i prevencija
od rizika oneienja
7. zatita kulturnih dobara i vrijednosti
8. dobro organizirana raspodjela i ureenje graevinskog zemljita
9. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, drutveno

funkcionalan ivotni i radni okoli
10. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoa mora za kupanje i rekreaciju
11. odgovarajui prometni sustav, osobito javni prijevoz
12. opskrba, funkcionalna pristupanost i uporaba usluga i graevina za potrebe razliitih

skupina stanovnitva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i
pokretljivosti
13. kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja
14. stvaranje visokovrijednog izgraenog prostora s uvaavanjem specifinosti pojedinih

cjelina te potivanjem prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijea, a posebice
ureenja ugostiteljsko-turistikih podruja na obalnom i kopnenom podruju uz zatitu ueg
obalnog pojasa od graenja
15. prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva
16. nacionalna sigurnost i obrana Drave te zatita od prirodnih i drugih nesrea.
(2) Ciljevi prostornog ureenja postiu se primjenom naela prostornog ureenja u izradi i
donoenju prostornih planova te njihovoj provedbi.
Naela prostornog ureenja
lanak 7.
Prostorno ureenje temelji se na naelima:
1. integralnog pristupa u prostornom planiranju
2. uvaavanja znanstveno i struno utvrenih injenica

3. prostorne odrivosti razvitka i vrsnoe gradnje
4. ostvarivanja i zatite javnog i pojedinanog interesa
5. horizontalne integracije u zatiti prostora
6. vertikalne integracije
7. javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima znaajnim za prostorno ureenje.
Naelo integralnog pristupa u prostornom planiranju
lanak 8.
(1) Prostorno planiranje temelji se na sveobuhvatnom sagledavanju koritenja i zatite

prostora u odnosu na planiranje pojedinih gospodarskih i upravnih podruja koja se oituje u
tome da se prostornim planovima koji se donose na temelju ovoga Zakona planira provedba
svih zahvata u prostoru bez obzira na njihovu lokaciju, namjenu ili vrstu.
(2) Prostorno planiranje je stalni proces koji obuhvaa poznavanje, provjeru i procjenu
mogunosti koritenja, zatite i razvoja prostora, izradu i donoenje prostornih planova te
praenje provedbe prostornih planova i stanja u prostoru.
Naelo uvaavanja znanstveno i struno utvrenih injenica
lanak 9.
Upoznavanje, provjera i procjena mogunosti koritenja i razvoja prostora te odabir planskih

rjeenja u izradi, donoenju i provedbi prostornih planova temelji se na primjeni suvremenih
znanstvenih i strunih postignua te normi i standarda uz uvaavanje, odnosno davanje
prednosti:
1. gospodarskom razvoju
2. prilagodbi planskih rjeenja znaajkama prostora i njegovanju regionalnih osobitosti

podruja
3. ouvanju cjelovitosti i kvalitativnih znaajki prostora, racionalno i tedljivo koritenje

prostora za izgradnju uz utvrivanje prihvatljivog optereenja prostora
4. koritenju, obnovi i rekonstrukciji izgraenog pred neizgraenim prostorom te koritenju i

modernizaciji postojeih kapaciteta za djelatnosti u prostoru
5. iskljuivanju, odnosno smanjenju na prihvatljivu mjeru tetnog utjecaja na okoli, prirodu,

zdravlje ljudi te na korisnike prostora prilikom planiranja i provedbe zahvata u prostoru
6. energetskoj uinkovitosti planskih rjeenja, s naglaskom na svrhovito i odrivo koritenje

obnovljivih izvora energije.

Naelo prostorne odrivosti razvitka i vrsnoe gradnje
lanak 10.
(1) U svrhu ostvarivanja odrivog razvitka i vrsnoe gradnje, prilikom prihvaanja polazita,
strategija, programa, planova, propisa i drugih opih akata te njihove provedbe, Drava i
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i socijalni
razvitak drutva tako da se udovoljavanjem potreba dananje generacije uvaavaju jednake
mogunosti za udovoljavanje potreba buduih generacija te da se sprjeava prevladavanje
interesa pojedinih djelatnosti na raun uravnoteenosti razvoja, prirode, zatite okolia,
kulturnih dobara i potreba drugih korisnika prostora.
(2) Prostornim ureenjem podrava se odrivi razvitak tako da se na temelju praenja, analize
i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta ivotnog i
radnog okolia, ujednaenost standarda ureenja pojedinih podruja, uinkovitost
gospodarenja energijom, zemljita i prirodnih dobara te ouva prostorna osobnost i dugorono
zatiti prostor kao osnovu zajednike dobrobiti.
Naelo ostvarivanja i zatite javnog i pojedinanog interesa
lanak 11.
(1) U svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog ureenja nadlena tijela dravne uprave, tijela i
osobe odreeni posebnim propisima i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave prosuuju i meusobno usklauju javni interes i pojedinane interese koje moraju
potivati u obavljanju poslova prostornog ureenja, pri emu pojedinani interesi ne smiju
tetiti javnom interesu.
(2) Javni interes zatiuje se razgranienjem prostora za javne namjene primjenom

odgovarajuih prostornih normi i prostornih standarda od ostalog prostora vodei pri tome
rauna da svi korisnici, koliko je to mogue, podjednako snose teret razgranienja.
Naelo horizontalne integracije u zatiti prostora
lanak 12.
(1) U izradi i donoenju razvojnih dokumenata (strategija, planova, programa i sl.), propisa i
drugih opih akata od utjecaja na prostor, koji se donose na temelju posebnih propisa, te
prilikom njihove provedbe mora se uvaavati naelo integralnog pristupa u prostornom
planiranju i druga naela prostornog ureenja i s tim u vezi ujednaenost mjera izmeu
razliitih gospodarskih i upravnih podruja koje utjeu na prostorni razvoj i koritenje
prostora, osobito radi postizanja uravnoteene prostorne odrivosti u procesima kojima se
utjee na preobrazbu naselja, koritenje prirodnih dobara, zatitu prirode i okolia te na razvoj
djelatnosti i infrastrukture te njihova razmjetaja u prostoru.
(2) Prihvaanju i provedbi akata iz stavka 1. ovoga lanka obvezno prethodi koordinacija s
javnopravnim tijelima odreenim posebnim propisima.

(3) U izradi i donoenju Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske i prostornih
planova zahtjevi sadrani u dokumentima i aktima iz stavka 1. ovoga lanka se analiziraju,
meusobno vrednuju i ocjenjuju kroz sintezu i usuglaavanje, pri emu se posebno uzima u
obzir osjetljivost prostora, odnos prema neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima i
kulturnoj batini, te ukupnost njihovih meusobnih utjecaja kao i meusobnih utjecaja
postojeih i planiranih zahvata u prostoru.
Naelo vertikalne integracije
lanak 13.
Pri utvrivanju polazita i donoenju prostornih planova te razvojnih dokumenata (strategije,

planovi, programi i sl.) koji se donose na temelju posebnih propisa, a kojima se utjee na
prostorno planiranje ili prostorni razvoj, Drava i jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, te druga javnopravna tijela duni su meusobno suraivati i uvaavati ciljeve i
interese izraene u dokumentima vie razine, odnosno ireg podruja.
Naelo javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima znaajnim za prostorno

ureenje
lanak 14.
(1) Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donoenja prostornih planova u
skladu s ovim Zakonom.
(2) Drava i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju o stanju u
prostoru obavjetavati javnost, omoguiti i poticati njezino sudjelovanje razvijanjem
drutvene povezanosti i jaanjem svijesti o potrebi zatite prostora te upravljanjem
sudjelovanja (prikupljanje i organizacija prijedloga, pribavljanje strunih miljenja o javnim
stavovima, posredovanje medija i sl.).
(3) Javnost ima pravo pristupa informacijama, odnosno podacima o prostoru kojima raspolau
javnopravna tijela i pravne osobe koje podatke uvaju za ta tijela, a koji nemaju povjerljivo
znaenje sukladno posebnom zakonu.
2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREENJA
Osiguranje uinkovitosti i strunosti prostornog ureenja
lanak 15.
(1) Uinkovitost prostornog ureenja osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske
(u daljnjem tekstu: Vlada) te predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)

samouprave donoenjem prostornih planova te donoenjem, odnosno prihvaanjem drugih
dokumenata propisanih ovim Zakonom.
(2) Strunu utemeljenost planova i dokumenata iz stavka 1. ovoga lanka osiguravaju tijela
dravne uprave, struna upravna tijela, zavodi i druge pravne osobe registrirane za obavljanje
strunih poslova prostornog ureenja te ovlateni arhitekti koji samostalno obavljaju strune
poslove prostornog planiranja.
Osiguranje meusobne usklaenosti i provedbe prostornih planova
lanak 16.
(1) Meusobnu usklaenost prostornih planova, uz tijela, zavode i osobe iz lanka 15. stavka
2. ovoga Zakona osigurava Ministarstvo davanjem suglasnosti u skladu s ovim Zakonom.
(2) Provedbu prostornih planova osiguravaju Ministarstvo i upravna tijela.
Osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih podruja i gospodarstva
lanak 17.
(1) U svrhu osiguranja interesa i potreba posebnih upravnih podruja i gospodarstva u

prostoru putem sustava prostornog ureenja javnopravna tijela sudjeluju u uspostavi i voenju
informacijskog sustava prostornog ureenja i dostavi podataka za taj sustav na nain propisan
ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te u izradi prostornih
planova izradom o vlastitom troku strunih podloga potrebnih za izradu prostornih planova
propisanih posebnim zakonima, davanjem svojih zahtjeva i miljenja u postupku izrade i
donoenja prostornih planova i utvrivanjem posebnih uvjeta prije, odnosno tijekom postupka
izdavanja lokacijske dozvole u sluajevima propisanim posebnim propisima, a na nain i u
postupku propisanom ovim Zakonom.
(2) Interesi i potrebe gospodarstva i posebnih upravnih podruja u prostoru putem sustava
prostornog ureenja osiguravaju se i donoenjem posebnih propisa kojima se ureuje
planiranje i projektiranje posebnih vrsta graevina i podruja te donoenjem sektorskih
strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima,
odnosno u skladu s kojima se utvruju zahtjevi za izradu prostornih planova.
Hrvatski zavod za prostorni razvoj
lanak 18.
(1) Strune poslove prostornog ureenja za Dravu obavlja Hrvatski zavod za prostorni razvoj
(u daljnjem tekstu: Zavod).
(2) Osniva Zavoda je Republika Hrvatska, a osnivaka prava ostvaruje Vlada.
(3) Zavod ima svojstvo pravne osobe s pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom.

lanak 19.
Djelatnost Zavoda obuhvaa osobito:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praenje provedbe Dravnog plana prostornog

razvoja i drugih prostornih planova koje donosi Hrvatski sabor ili Vlada
2. izradu, odnosno koordinaciju izrade i suradnju u izradi drugih dokumenata od vanosti za

prostorno ureenje i zatitu prostora Drave
3. voenje, razvoj i upravljanje informacijskog sustava prostornog ureenja
4. pripremu liste pokazatelja o stanju u prostoru
5. izradu, odnosno voenje izrade izvjea o stanju u prostoru Drave
6. obavljanje strunih poslova za odreivanje sadraja i metodologije prostornog planiranja u

izradi prostornih planova i praenju stanja u prostoru
7. suradnju s osobama, meunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i provedbi

projekata i programa iz podruja prostornog ureenja
8. sudjelovanje u provedbi meunarodnih obveza Republike Hrvatske iz podruja prostornog

ureenja
9. osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru, kojima raspolae
10. sudjelovanje u izradi sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata dravne
razine propisanih posebnim zakonima
11. druge poslove u skladu s ovim Zakonom, posebnim propisima i statutom Zavoda.
lanak 20.
Tijela Zavoda su Upravno vijee Zavoda i ravnatelj Zavoda.
lanak 21.
(1) Upravno vijee Zavoda upravlja Zavodom.
(2) Upravno vijee Zavoda ima predsjednika i 4 lana.
(3) Predsjednika i lanove Upravnog vijea Zavoda imenuje i razrjeava ministar.
(4) Predsjednik Upravnog vijea Zavoda je predstavnik Ministarstva.
(5) Predsjednik i lanovi Upravnog vijea Zavoda imenuju se na etiri godine. Iste osobe
mogu biti ponovno imenovane za lana Upravnog vijea Zavoda.

lanak 22.
(1) Upravno vijee Zavoda ima sljedee zadae:
1. donosi Statut Zavoda uz suglasnost Vlade
2. donosi poslovnik o svom radu
3. donosi godinji program rada Zavoda uz suglasnost ministra i prati njegovo izvravanje
4. donosi financijski plan Zavoda uz suglasnost ministra i godinji obraun
5. donosi ope akte Zavoda
6. predlae ministru imenovanje referentnih centara za praenje stanja u prostoru u pojedinim

gospodarskim sektorima
7. donosi odluke o stjecanju, optereenju i otuenju nekretnina u vlasnitvu Zavoda ili druge
imovine do iznosa utvrenog Statutom, samostalno, a iznad toga iznosa uz suglasnost Vlade
8. raspisuje javni natjeaj za izbor ravnatelja Zavoda te imenuje i razrjeava ravnatelja Zavoda
9. odluuje o drugim pitanjima utvrenim ovim Zakonom i Statutom Zavoda, kao i o drugim
pitanjima koja se odnose na upravljanje Zavodom, a za koje nije propisana nadlenost
ravnatelja.
(2) Upravno vijee Zavoda dostavlja Ministarstvu izvjee o ostvarivanju godinjeg programa
rada Zavoda do 1. oujka tekue godine za prethodnu kalendarsku godinu.
lanak 23.
(1) Ravnatelj Zavoda je voditelj poslovanja Zavoda.
(2) Ravnatelj Zavoda se imenuje na vrijeme od etiri godine. Ista osoba moe biti ponovno
imenovana za ravnatelja.
(3) Ravnatelj Zavoda zastupa i predstavlja Zavod.
(4) Ravnatelj Zavoda za svoj rad odgovara Upravnom vijeu Zavoda i ministru.
(5) Uvjeti koje mora ispunjavati, nain izbora, poslovi i ovlasti ravnatelja Zavoda, utvruju se
Statutom Zavoda.
lanak 24.
Statutom Zavoda utvruju se osobito ovlasti i nain odluivanja ravnatelja, osnove unutarnjeg
ustrojstva Zavoda, nain raspolaganja sredstvima, nain ostvarivanja javnosti rada te druga
pitanja za koje je ovim Zakonom i/ili posebnim propisom odreeno da se ureuju statutom.

lanak 25.
(1) Sredstva za obavljanje djelatnosti Zavoda, u skladu s programom rada i financijskim

planom Zavoda, osiguravaju se iz dravnog prorauna Republike Hrvatske i iz drugih izvora u
skladu s ovim Zakonom.
(2) Ako u obavljanju svoje djelatnosti Zavod ostvari dobit, odluku o raspolaganju s dobiti, kao
i nain snoenja gubitka, donosi Upravno vijee Zavoda uz suglasnost ministra.
(3) Zavod ne moe bez suglasnosti ministra stjecati, otuiti ili opteretiti nekretnine i drugu
imovinu kojom raspolae, a ija vrijednost prelazi iznos odreen Statutom Zavoda.
Zavod za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba
lanak 26.
(1) Strune poslove prostornog ureenja za upaniju, odnosno Grad Zagreb obavlja zavod za
prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Osniva zavoda za prostorno ureenje upanije je upanija, a osnivaka prava ostvaruje
upan u skladu s posebnim zakonom.
(3) Osniva zavoda za prostorno ureenje Grada Zagreba je Grad Zagreb, a osnivaka prava
ostvaruje gradonaelnik u skladu s posebnim zakonom.
(4) Zavod za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba osniva se kao javna
ustanova i ima svojstvo pravne osobe s pravima i odgovornostima propisanim ovim
Zakonom.
(5) Ravnatelj zavoda za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba imenuje i
razrjeava osniva uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
lanak 27.
(1) Djelatnost zavoda za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba obuhvaa
osobito:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praenje provedbe prostornih planova podrune

(regionalne) razine, odnosno razine Grada Zagreba
2. izradu izvjea o stanju u prostoru
3. voenje informacijskog sustava prostornog ureenja i upravlja njime u okviru njegovih

ovlasti
4. pripremu polazita za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova uih
podruja

5. pruanje strune savjetodavne pomoi u izradi prostornih planova lokalne razine
6. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.
(2) Zavod za prostorno ureenje upanije moe izraivati i prostorni plan ureenja grada i
opine, urbanistiki plan ureenja od znaaja za Dravu, odnosno upaniju te obavljati
strune analitike poslove iz podruja prostornog ureenja, ako to zatrai Ministarstvo ili
upan.
Zavod za prostorno ureenje velikog grada
lanak 28.
(1) Veliki grad moe u svrhu obavljanja strunih poslova prostornog ureenja osnovati zavod
za prostorno ureenje velikog grada za svoje podruje ako za to postoji potreba i ako se za to
mogu osigurati sredstva u njegovu proraunu.
(2) Djelatnost zavoda za prostorno ureenje velikog grada obuhvaa osobito:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praenje provedbe prostornog plana ureenja grada i
generalnog urbanistikog plana
2. praenje provedbe dokumenata prostornog ureenja koji se primjenjuju unutar teritorija tog
grada
3. izradu izvjea o stanju u prostoru
4. voenje informacijskog sustava prostornog ureenja i upravljanja njime u okviru njegovih

ovlasti
5. pripremu polazita za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom
podruju.
(3) Zavod za prostorno ureenje velikog grada moe izraivati urbanistiki plan ureenja za
svoje podruje te obavljati strune analitike poslove iz podruja prostornog ureenja, ako to
zatrai gradonaelnik.
Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspjenosti
lanak 29.
Opinsko vijee, gradsko vijee, odnosno skuptina Grada Zagreba moe u svrhu osiguranja
vrsnoe izgraenog prostora na svom podruju, ako za to postoji potreba i ako za to moe
osigurati sredstva u svojem proraunu, osnovati povjerenstvo za ocjenu arhitektonske
uspjenosti.
Pravne osobe i ovlateni arhitekti

lanak 30.
Nacrte prijedloga i nacrte konanih prijedloga prostornih planova i druge strune poslove
prostornog ureenja moe izraivati, odnosno obavljati pravna osoba, odnosno ovlateni
arhitekt, ako ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog ureenja propisane posebnim
zakonom.
3. PRAENJE STANJA U PROSTORU I PODRUJU PROSTORNOG

UREENJA
Informacijski sustav prostornog ureenja
lanak 31.
(1) Za potrebe izrade, donoenja, provedbe i nadzora prostornih planova, trajnog praenja
stanja u prostoru i podruju prostornog ureenja te izrade izvjea o stanju u prostoru, u
skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, uspostavlja se i vodi informacijski sustav
prostornog ureenja (u daljnjem tekstu: informacijski sustav).
(2) Informacijski sustav uspostavlja se i vodi kao interoperabilni i multiplatformni sustav u

kojem se povezuju informacijski sustavi pojedinih javnopravnih tijela koja na temelju ovoga
Zakona i posebnih propisa izrauju i/ili odravaju prostorne podatke i druge podatke znaajne
za prostorno ureenje.
(3) Informacijski sustav se uspostavlja i vodi u elektronikom obliku.
lanak 32.
Informacijski sustav obuhvaa podatke o:
1. postojeem stanju i koritenju prostora, ukljuujui i podatke o nekretninama i vlasnitvu
2. prostornim planovima i prostornim planovima ija je izrada i donoenje u tijeku
3. namjeni prostora/povrina i drugim uvjetima koritenja i zatite prostora odreenih i

propisanih prostornim planovima i posebnim propisima
4. upravnim i drugim aktima nadlenih tijela koji se izdaju i koji su izdani u svrhu provedbe
prostornih planova, graenja, uporabe i uklanjanja graevina i
5. sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima propisanim

posebnim zakonima znaajnim za prostorno ureenje.
lanak 33.
(1) Informacijski sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo u suradnji sa Zavodom i zavodima

za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba.

(2) Informacijski sustav vodi i njime upravlja Zavod, zavod za prostorno ureenje upanije,
odnosno Grada Zagreba i zavod velikog grada ako je osnovan, svaki u okviru svojih ovlasti.
lanak 34.
(1) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela i struna upravna tijela duni su podatke znaajne za
prostorno ureenje kojima raspolau uiniti dostupnima putem informacijskog sustava na
nain propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Javnopravna tijela duna su podatke o postojeem stanju, nainu i uvjetima koritenja i
zatite prostora te druge podatke znaajne za prostorno ureenje kojima raspolau uiniti
dostupnima putem informacijskog sustava:
1. povezivanjem u informacijski sustav svojeg informacijskog sustava ili njegova dijela i/ili
2. dostavom podataka potrebnih za uspostavu i voenje informacijskog sustava u propisanom

obliku Zavodu.
(3) Ministarstvo, upravna tijela i struna upravna tijela, nemaju pravo na naknadu za
dostavljene podatke niti za omoguavanje koritenja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka.
lanak 35.
(1) Podaci u informacijskom sustavu su javni ako nemaju povjerljivo znaenje odreeno
sukladno posebnom zakonu.
(2) Svatko ima u skladu sa zakonom pravo na uvid i pribavljanje podataka iz informacijskog
sustava koji nisu povjerljivi.
(3) Nositelj izrade prostornog plana i struni izraiva prostornog plana koriste podatke iz
informacijskog sustava bez naknade.
Lokacijska informacija
lanak 36.
(1) U svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz

prostornih planova na odreenom zemljitu, upravno tijelo na ijem se podruju nalazi
zemljite, po zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku informaciju u roku od osam
dana od dana podnoenja zahtjeva.
(2) U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije navodi se ime, prezime i adresa, odnosno
tvrtka i sjedite podnositelja zahtjeva te katastarska oznaka jednog ili vie zemljita (broj
katastarske estice i katastarska opina) za koja se trai izdavanje informacije.
(3) Lokacijska informacija se izdaje u pisanom obliku za zemljite navedeno u zahtjevu, a

sadri informaciju o:

1. prostornim planovima svih razina unutar ijeg obuhvata se nalazi zemljite
2. namjeni prostora i svim drugim uvjetima za provedbu zahvata u prostoru odreenim,

odnosno propisanim prostornim planovima svih razina
3. podrujima u kojima je posebnim propisima propisan poseban reim koritenja prostora

(kulturnim dobrima upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i dr.), ako se
zemljite nalazi na takvom podruju
4. obvezi donoenja urbanistikog plana ureenja, ako se zemljite nalazi na podruju za koje
je takva obveza propisana ovim Zakonom
5. prostornim planovima i/ili njihovim izmjenama i dopunama, ija je izrada i donoenje u

tijeku
6. mjestima na kojima se moe izvriti uvid u prostorne planove i vrijeme kada se to moe
uiniti.
(4) Lokacijska informacija se na zahtjev stranke dostavlja elektronikim putem.
(5) Lokacijska informacija sadri i napomenu da se na temelju iste ne moe pristupiti

provedbi zahvata u prostoru niti izradi projekata propisanih posebnim zakonom.
(6) Lokacijska informacija nije upravni akt.
Uredba o informacijskom sustavu
lanak 37.
Pobliu strukturu, sadraj, nain rada, oblik i elektroniki standard informacijskog sustava,
ovlasti i obveze u voenju i upravljanju informacijskim sustavom Ministarstva, zavoda,
upravnih tijela i strunih upravnih tijela u vezi s informacijskim sustavom te javnopravna
tijela koja su prostorne i druge podatke duna uiniti dostupnima putem informacijskog sustav
i nain na koji su to duna uiniti, propisuje Vlada Uredbom o informacijskom sustavu.
Pristup podacima o nekretninama i vlasnitvu
lanak 38.
(1) Ministarstvo, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, zavodi i osobe koje
obavljaju strune poslove prostornog ureenja imaju za potrebe obavljanja poslova prema
ovom Zakonu pravo uvida i pribavljanja podataka (izvoda i dr.) iz katastra i zemljinih knjiga
bez naknade te su osloboeni plaanja upravnih i sudskih pristojbi s tim u vezi.
(2) Uvid u podatke i pribavljanje podataka iz stavka 1. ovoga lanka obavlja se u skladu s
ovim Zakonom i posebnim propisima.
Izvjee o stanju u prostoru

lanak 39.
(1) Hrvatski sabor, odnosno predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvjee o stanju u prostoru za razdoblje od
etiri godine.
(2) Izvjee o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne samouprave izrauje struno
upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
(3) U izradi izvjea o stanju u prostoru duna su, na zahtjev zavoda, odnosno strunog
upravnog tijela koje izrauje izvjee, sudjelovati javnopravna tijela u ijem je djelokrugu
obavljanje poslova od utjecaja na sadraj izvjea.
(4) Nacrt izvjea, odnosno njegova dijela, osim zavoda, na svim razinama moe izraivati
pravna osoba, odnosno ovlateni arhitekt, koji ispunjava uvjete za obavljanje poslova
prostornog ureenja propisane posebnim zakonom.
lanak 40.
(1) Izvjee o stanju u prostoru sadri polazita, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog
razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utjeu na prostor, te
prijedloge za unaprjeenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za idue
razdoblje.
(2) Poblii sadraj izvjea, obvezne prostorne pokazatelje, nain sudjelovanja javnopravnih
tijela u izradi izvjea i druge zahtjeve u vezi s praenjem stanja u podruju prostornog
ureenja propisuje ministar pravilnikom.
lanak 41.
(1) Izvjee o stanju u prostoru se objavljuje u Narodnim novinama, odnosno u slubenom

glasilu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
(2) Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave duna je Ministarstvu i Zavodu

dostaviti izvjee o stanju u prostoru u elektronikom obliku u roku od petnaest dana od dana
objave u slubenom glasniku.
4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA
4.1. GRAEVINSKO PODRUJE I PLANIRANJE IZVAN GRAEVINSKOG

PODRUJA
lanak 42.
(1) Graevinsko podruje odreuje se prostornim planom ureenja grada, odnosno opine i
Prostornim planom Grada Zagreba radi razgranienja izgraenih dijelova tih naselja i

povrina predvienih za njihov razvoj od ostalih povrina namijenjenih razvoju poljoprivrede
i umarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan
graevinskih podruja.
(2) Graevinsko podruje naselja i izdvojeni dio graevinskog podruja naselja u

nacionalnom parku i parku prirode odreuje se prostornim planom nacionalnog parka,
odnosno prostornim planom parka prirode.
(3) Izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja moe se odrediti i Dravnim planom
prostornog razvoja i prostornim planom upanije u svrhu provedbe zahvata u prostoru od
znaaja za Dravu, odnosno upaniju.
(4) Naselja se mogu planirati samo na graevinskom podruju.
(5) Na graevinskom podruju naselja, izdvojenom dijelu graevinskog podruja naselja i

podruju posebne zatite voda ne moe se planirati izgradnja niti proirenje graevina za
gospodarenje otpadom od dravnog znaaja i od upanijskog znaaja.
lanak 43.
(1) Na zemljitu poljoprivredne namjene, zemljitu namijenjenom umi i umskom zemljitu

te izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja, odreenom Dravnim planom
prostornog razvoja ne moe se prostornim planom upanije, Prostornim planom Grada
Zagreba i prostornim planom ureenja grada, odnosno opine, odreivati (planirati niti
proirivati) graevinsko podruje niti odreivati namjena.
(2) Na izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja odreenom prostornim planom

upanije ne moe se prostornim planom ureenja grada, odnosno opine odreivati (planirati
niti proirivati) graevinsko podruje niti odreivati druga namjena.
(3) Nova izdvojena graevinska podruja izvan naselja mogu se odreivati prostornim planom
grada, odnosno opine i Prostornim planom Grada Zagreba samo ako su postojea izdvojena
graevinska podruja izvan naselja izgraena 50% ili vie svoje povrine.
(4) Graevinska podruja naselja mogu se proirivati samo ako je postojee podruje
izgraeno 50% ili vie svoje povrine.
(5) Ako je ispunjen uvjet iz stavka 3., odnosno 4. ovoga lanka graevinska podruja izvan
naselja, odnosno graevinska podruja naselja mogu se poveati do 30% njihove povrine.
(6) Izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja za koje u roku od pet godina od dana
njegova odreivanja nije donesen urbanistiki plan ureenja ili do kojega nije izgraena
osnovna infrastruktura, prestaje biti graevinsko podruje.
lanak 44.
(1) Izvan graevinskog podruja moe se planirati izgradnja:
1. infrastrukture
2. graevina obrane
3. graevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji
4. graevina namijenjenih gospodarenju u umarstvu i lovstvu
5. podruja gospodarskog koritenja pomorskog dobra i ureenje plaa
6. istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina
7. asfaltnih baza, betonara i drugih graevina u funkciji obrade mineralnih sirovina unutar
odreenih eksploatacijskih polja
8. kampova, golf igralita i drugih sportsko-rekreacijskih igralita na otvorenom s prateim

zgradama
9. stambenih i pomonih graevina za vlastite (osobne) potrebe na graevnim esticama od 20

ha i vie i za potrebe seoskog turizma na graevnim esticama od 2 ha i vie
10. rekonstrukcija postojeih graevina.
(2) Istraivanje ugljikovodika i geotermalne vode moe se planirati na svim prostorima na

kojima za to u prostornim planovima ne postoje zapreke.
4.2. ZATIENO OBALNO PODRUJE MORA
lanak 45.
(1) Zatieno obalno podruje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), je podruje od posebnog
interesa za Dravu.
(2) ZOP obuhvaa podruje obalnih jedinica lokalne samouprave.
(3) Planiranje i koritenje prostora ZOP-a se radi zatite, ostvarenja ciljeva odrivog,
svrhovitog i gospodarski uinkovitog razvoja provodi uz ogranienja u pojasu kopna i otoka u
irini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u irini od 300 m od obalne crte (u daljnjem
tekstu: prostor ogranienja).
(4) Granice i podruje prostora ogranienja prikazuju se na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK)
dopunjenoj ortofotokartama.
Planiranje u ZOP-u

lanak 46.
U ZOP-u se prostornim planiranjem mora:
1. ouvati i sanirati ugroena podruja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti

obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu uma i autohtone vegetacije
2. odrediti mjere zatite okolia na kopnu i u moru te osobito zatititi resurse pitke vode
3. osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u koritenju, pomorskog
dobra
4. ouvati nenaseljene otoke i otoie prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju,

organizirano posjeivanje, istraivanje i bez formiranja graevinskih podruja
5. uvjetovati razvitak infrastrukture zatitom i ouvanjem vrijednosti krajolika
6. ograniiti meusobno povezivanje i duobalno proirenje postojeih graevinskih podruja,

odnosno nova graevinska podruja planirati izvan povrina koje su u naravi ume
7. sanirati naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna podruja

prvenstveno pejzanom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turistikom i sportsko-rekreacijskom
namjenom.
Odreivanje graevinskih podruja u prostoru ogranienja
lanak 47.
(1) U prostoru ogranienja se graevinsko podruje odreuje tako da se moe proiriti za

najvie 20% povrine njegova izgraenog dijela, ako je taj dio vei od 80% povrine toga
graevinskog podruja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, izdvojeni dijelovi graevinskog podruja naselja koji
se nalaze u pojasu 100 m od obalne crte ne mogu se proiriti niti se mogu odrediti takvi novi
dijelovi.
(3) Novo izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja proizvodne namjene moe se planirati
samo izvan pojasa od 1000 m od obalne crte, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.).
(4) Iznimno, ako se graevinsko podruje nalazi izvan prostora ogranienja s vie od polovice
svoje povrine, na planiranje i ureenje tog dijela ne moraju se primijeniti odredbe iz stavka 1.
ovoga lanka.
Zahvati u prostoru ogranienja
lanak 48.

(1) U prostoru ogranienja ne mogu se planirati graevine namijenjene za:
1. istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina
2. iskoritavanje snage vjetra za elektrinu energiju
3. obradu otpada
4. uzgoj plave ribe
5. vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)
6. privezite i luke nautikog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan graevinskog
podruja
7. zahvate ija je posljedica fizika dioba otoka.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuju se na:
1. zone tradicijskih naseobina i/ili graevina, odreenih prostornim planom nacionalnog

parka, prostornim planom parka prirode ili drugim prostornim planom podruja posebnih
obiljeja
2. eksploataciju morske soli, istraivanje mineralne i geotermalne vode te na eksploataciju

arhitektonsko-graevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Brau i
Koruli te poluotoku Peljecu
3. eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu ureenja plaa u graevinskom podruju
4. proirenja postojeih odlagalita otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom te izgradnje reciklanih dvorita i pretovarnih stanica, ako to zahtijevaju prirodni
uvjeti i konfiguracija terena
5. obradu otpada u postojeim industrijskim zonama
6. reciklana dvorita, odnosno skladita otpada u lukama u skladu s obvezama u vezi

gospodarenja otpadom u lukama propisanim Pomorskim zakonikom
7. zgradu graevinske (bruto) povrine do 30 m za potrebe prijavljenog obrta ili pravne osobe
registrirane za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koja ima koncesiju na pomorskom
dobru za koritenje povrine mora najmanje 10000 m
8. zgradu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pruanje

ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu, obrta registriranog za obavljanje
poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na
zemljitu povrine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m te koja ima
prizemlje (Pr) do 400 m2 graevinske (bruto) povrine i najvee visine do 5 m i/ili potpuno
ukopan podrum (Po) do 1000 m2 graevinske (bruto) povrine

9. graevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture
10. graevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim otocima i
otoiima.
(3) U izdvojenom dijelu graevinskog podruja naselja i neizgraenom dijelu izdvojenog

graevinskog podruja izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne moe se
planirati graenje graevina, osim graevina komunalne infrastrukture koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smjetaj na obali i podzemne infrastrukture, prateih sadraja ugostiteljsko-
turistike namjene, graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali
(brodogradilita, luke i sl.) te ureenje javnih povrina.
Planiranje ugostiteljsko-turistike i sportske namjene
lanak 49.
(1) U prostoru ogranienja izdvojena graevinska podruja izvan naselja ugostiteljsko-

turistike i sportske namjene, u kojima se osnovna namjena (smjetaj, sport) ostvaruje u
izgraenim strukturama, mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne
vrijednosti tako da:
1. smjetajne graevine i pratei sadraji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, usluni, zabavni

i sl.) budu, uz mjere poboljanja komunalne infrastrukture i zatite okolia, vie kategorije te
poloajem, veliinom, osobito visinom u skladu s obiljejem prirodnog krajolika i mjerama
zatite kulturnih dobara
2. smjetajne graevine, organizirane kao turistiko naselje budu oblikovanjem sukladne s

izvornim urbanim i arhitektonskim obiljejima
3. vrsta i kapacitet prateih sadraja i javnih povrina budu odreeni razmjerno svakoj fazi
graenja smjetajnih graevina
4. izgraenost pojedinane graevne estice nije vea od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije
vei od 0,8
5. najmanje 40% povrine svake graevne estice bude ureeno kao parkovni nasadi i
prirodno zelenilo
6. odvodnja otpadnih voda bude rijeena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

proiavanjem
7. broj vezova jednog ili vie privezita iznosi najvie 20% ukupnog broja smjetajnih
jedinica.
(2) Iznimno od stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga lanka rekonstrukcija postojeih graevina

ugostiteljsko-turistike namjene planira se tako da se ne poveava postojea gustoa
koritenja, izgraenost graevne estice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veliine vee od
onih odreenih u stavku 1. ovoga lanka.

(3) U ZOP-u u graevinskom podruju naselja ugostiteljsko-turistika namjena planira se tako
da:
1. ukupna povrina takve namjene iznosi najvie 20% graevinskog podruja tog naselja
2. smjetajna graevina s pripadajuim zemljitem bude izvan postojeih javnih povrina uz

obalu.
(4) Prostor izvan graevinskog podruja na kojem se namjerava graditi kamp, igralite za golf
ili drugo sportsko-rekreacijsko igralite na otvorenom moe se planirati na predjelima manje
prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:
1. izgraenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru kampa nije vea od 10%,
2. izgraenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru igralita za golf i drugog igralita nije
vea od 4%
3. najmanje 30% obuhvata zahvata u prostoru bude ureeno kao parkovni nasadi i prirodno
zelenilo
4. smjetajne jedinice i pratei sadraji u kampovima budu udaljene najmanje 25 m od obalne

crte
5. igralite za golf bude udaljeno najmanje 25 m od obalne crte.
(5) Za graenje kampa i igralita za golf planira se obuhvat zahvata u prostoru i graevne
estice zgrada unutar obuhvata zahvata u prostoru.
(6) Stavci 4. i 5. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju u planiranju kampa i

igralita za golf izvan prostora ogranienja.
5. STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE
Znaenje Strategije
lanak 50.
(1) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je

temeljni dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru.
(2) Strategija u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog ureenja u skladu s ukupnim

gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem, potrebama i mogunostima, izraenim u

temeljnim dravnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.) koji se
donose na temelju posebnih propisa, sukladno naelima prostornog ureenja, odreuje
dugorone zadae prostornog razvoja, strateka usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i
polazita za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru.
(3) Prostorni planovi, sektorske strategije, planovi i drugi razvojni dokumenti pojedinih
gospodarskih i upravnih podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom.
Sadraj Strategije
lanak 51.
Strategija sadri osobito:
1. polazita prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih, kulturnih te

okolinih uvjeta
2. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva

prostornog razvoja u funkciji zatite prostora, ouvanja i unaprjeenja okolia
3. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj

razini, osobito za razvoj naselja, infrastrukture i zatitu krajobraza i kulturnih dobara
4. mjere zatite okolia odreene u skladu sa Strategijom odrivog razvitka Republike

Hrvatske.
Izrada, donoenje i objava Strategije
lanak 52.
(1) Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije.
(2) Strategiju donosi Hrvatski sabor.
(3) Izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donosi se obvezno na temelju analize
uinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrenog u Izvjeu o stanju u prostoru
dravne razine, kada to utvrdi Ministarstvo.
(4) Strategija se objavljuje u Narodnim novinama.
6. PROSTORNI PLANOVI
6.1. OPE ODREDBE
Predmet prostornih planova
lanak 53.

(1) Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog ureenja, sukladno s
naelima prostornog ureenja ureuje svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora te
uvjeti za ureenje, unaprjeenje i zatitu prostora Drave, upanija, gradova i opina.
(2) Prostornim planovima propisuju se uvjeti za graenje graevina i provedbu drugih zahvata
u prostoru na odreenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu
prostornog plana (u daljnjem tekstu: uvjeti provedbe zahvata u prostoru), smjernice za izradu
prostornih planova uih podruja kada je to propisano ovim Zakonom i mjere za urbanu
sanaciju ako su potrebne.
(3) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju se odredbama za provedbu prostornog plana
i/ili njegovim grafikim dijelom.
(4) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se prostornim planom za podruje za koje se tim
planom propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru.
(5) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se prostornim planom za podruja na kojima preteu
zgrade ozakonjene na temelju posebnog zakona.
(6) Podruja iz stavka 4. ovoga lanka planiraju se kao posebne zone urbane sanacije u kojima
se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru ovisno o pretenom postojeem stanju.
Sadraj prostornih planova
lanak 54.
(1) Prostorni plan obvezno sadri tekstualni dio (odredbe za provedbu prostornog plana) i
grafiki dio.
(2) Odredbe za provedbu prostornog plana sadre u obliku pravne norme odvojeno odredbe
kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru od smjernica za izradu prostornih
planova uih podruja u sluajevima propisanim ovim Zakonom i od mjera za urbanu
sanaciju, ako su takve mjere potrebne.
(3) Grafiki dio prostornog plana sastoji se od kartografskih prikaza na koje upuuju odredbe
za provedbu prostornog plana.
lanak 55.
(1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine propisuje se, po potrebi, obveza
provedbe javnog arhitektonskog natjeaja za odabir idejnog rjeenja za zgrade i druge zahvate
u prostoru javne i drutvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljitu u vlasnitvu
jedinice lokalne samouprave.
(2) Uvjete i nain provedbe javnog natjeaja iz stavka 1. ovoga lanka propisuje
predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom.
lanak 56.

(1) U svrhu propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru prostorni planovi, ovisno o razini
i obuhvatu, sadre, odnosno propisuju prostorne pokazatelje, prostorne standarde,
kartografske prikaze namjena prostora, povrina, odnosno zemljita, infrastrukturnih koridora,
uvjete vane za provedbu prostornog plana, razinu ureenosti naselja, mjere zatite okolia,
zahtjeve zatite prirode, kulturne batine i drugih zatienih vrijednosti, te druge potrebne
tekstualne i grafike dijelove kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, uvjeti i
pravila u skladu s kojima se u provedbi zahvata u prostoru odreuju lokacijski uvjeti.
(2) Zahvate u prostoru i povrine dravnog znaaja i podrunog (regionalnog) znaaja koji se
prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem, graevine dravnog
znaaja i graevine podrunog (regionalnog) znaaja odreuje Vlada uredbom.
(3) Poblii sadraj prostornih planova, zahvate u prostoru za koje se prostornim planovima
lokalne razine obvezno propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, nain propisivanja
uvjeta provedbe zahvata u prostoru, sadraj namjena pojedinih zona i koridora koje se
planiraju u prostornim planovima i namjena graevina koje se u njima mogu graditi, obvezne
prostorne pokazatelje, prostorne standarde, pojmovnik prostornog ureenja, mjerila
kartografskih prikaza prostornih planova, standard elaborata prostornih planova i elektroniki
standard prostornih planova, propisuje, odnosno odreuje ministar pravilnikom.
Mjere ublaavanja
lanak 57.
Mjere ublaavanja za graenje graevina na podruju odreenom posebnim propisom kojim

se ureuje zatita prirode kao ekoloka mrea, ija se lokacija planira Dravnim planom
prostornog razvoja, definira se na temelju posebnih propisa u postupku izrade tog plana.
Pravna priroda prostornih planova
lanak 58.
(1) Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.
(2) Na prostornim planovima, njihovim nacrtima i planskim rjeenjima ne mogu se stjecati

autorska prava.
Oblik prostornih planova
lanak 59.
(1) Prostorni planovi se izrauju u elektronikom obliku, a donose se u analognom obliku.
(2) Analogni oblik prostornog plana je ispis elektronikog oblika prostornog plana na papir.
(3) Elektroniki oblik prostornog plana ima istu pravnu snagu kao analogni oblik prostornog
plana ako je izraen u skladu s elektronikim standardom prostornih planova propisanim
pravilnikom iz lanka 56. stavka 3. ovoga Zakona.

Razine prostornih planova
lanak 60.
(1) Prostorni planovi donose se na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
(2) Prostorni planovi dravne razine su Dravni plan prostornog razvoja, prostorni plan
nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i drugi prostorni plan podruja posebnih
obiljeja ija je obveza donoenja propisana Dravnim planom prostornog razvoja i
urbanistiki plan ureenja izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja za gospodarsku
i/ili javnu namjenu dravnog znaaja (u daljnjem tekstu: urbanistiki plan ureenja dravnog
znaaja).
(3) Prostorni planovi podrune (regionalne) razine su prostorni plan upanije, Prostorni plan
Grada Zagreba i urbanistiki plan ureenja izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja za
gospodarsku i/ili javnu namjenu upanijskog znaaja (u daljnjem tekstu: urbanistiki plan
ureenja upanijskog znaaja).
(4) Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan ureenja grada, odnosno opine,
generalni urbanistiki plan i urbanistiki plan ureenja, osim urbanistikog plana ureenja iz
stavaka 2. i 3. ovoga lanka.
Usklaenost prostornih planova
lanak 61.
(1) Prostorni plan mora biti u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju
ovoga Zakona.
(2) Prostorni plan nie razine mora biti usklaen s prostornim planom vie razine.
(3) Prostorni plan uega podruja mora biti usklaen s prostornim planom irega podruja iste
razine.
(4) Prostorni planovi iste razine moraju biti meusobno usklaeni.
lanak 62.
Prostornim planom lokalne razine uega podruja mogu se propisati stroi kvantitativni i
kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno vii prostorni standardi od
onih propisanih prostornim planom lokalne razine irega podruja, te se njime ne moraju
planirati sve namjene prostora odreene prostornim planom irega podruja kao mogunost,
ako takvih ima.
Financiranje izrade prostornih planova
lanak 63.

(1) Sredstva za izradu strunih podloga odreenih u Izvjeu i prostornog plana koji donosi
Hrvatski sabor, osiguravaju se u dravnom proraunu Republike Hrvatske, a prostornog plana
koji donosi Vlada u dravnom proraunu Republike Hrvatske i iz drugih izvora sukladno
zakonu.
(2) Sredstva za izradu prostornog plana koji donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne ili
podrune (regionalne) samouprave osiguravaju se iz sredstava dravnog prorauna i
prorauna jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave te iz drugih izvora
sukladno zakonu.
Dostupnost prostornih planova
lanak 64.
Prostorni planovi moraju biti dostupni na uvid javnosti u tijeku njihove izrade, donoenja i
vaenja, osim onog sadraja koji je prema posebnom zakonu povjerljive naravi.
lanak 65.
(1) Dostupnost javnosti elektronikog oblika prostornog plana tijekom njegove izrade,
donoenja i vaenja osigurava se putem informacijskog sustava.
(2) Dostupnost javnosti analognog oblika prostornog plana tijekom njegove izrade, donoenja
i vaenja osigurava nositelj izrade prostornog plana u svojem sjeditu.
(3) Dostupnost javnosti donesenog prostornog plana dravne razine u analognom obliku
osigurava Ministarstvo i Zavod u svojem sjeditu.
(4) Dostupnost javnosti donesenog prostornog plana podrune (regionalne) i lokalne razine u
analognom obliku osigurava upravno tijelo u svojem sjeditu.
6.2. PROSTORNI PLANOVI DRAVNE RAZINE
Dravni plan prostornog razvoja
lanak 66.
Dravni plan prostornog razvoja donosi se za podruje Drave.
lanak 67.
(1) Dravni plan prostornog razvoja odreuje:
1. osobito vrijedno zemljite namijenjeno poljoprivredi
2. zemljite namijenjeno umi i umsko zemljite dravnog znaaja
3. koridore infrastrukture dravnog znaaja

4. zone namijenjene istraivanju i eksploataciji mineralnih sirovina
5. podruja posebne namjene
6. granice podruja za koje se donosi prostorni plan podruja posebnih obiljeja ija je obveza
donoenja propisana tim planom
7. izdvojena graevinska podruja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu dravnog

znaaja
8. povrine drugih namjena dravnog znaaja odreene uredbom iz lanka 56. stavka 2. ovoga
Zakona.
(2) Dravni plan prostornog razvoja propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za graevine dravnog znaaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru dravnog znaaja koji se prema posebnim propisima
koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem
3. obvezu donoenja prostornog plana podruja posebnih obiljeja ako za to postoji potreba
4. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja na izdvojenim graevinskim podrujima

izvan naselja za gospodarsku namjenu dravnog znaaja.
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja
lanak 68.
(1) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja donosi se obvezno za podruje nacionalnog
parka i parka prirode odreeno posebnim zakonom te za podruja odreena Dravnim planom
prostornog razvoja.
(2) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja se izrauje i donosi ovisno o posebnostima
prirodnih, kulturno-povijesnih, gospodarskih i/ili drugih obiljeja, odnosno zahtjeva
odreenog prostora.
lanak 69.
(1) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja odreuje obvezu donoenja urbanistikog plana
ureenja dravnog znaaja i njegov obuhvat.
(2) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja propisuje:
1. mjere za unaprjeenje i zatitu prirode, okolia, kulturnih dobara i drugih vrijednosti

podruja

2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru planiranih na podruju za koje se ne donosi
urbanistiki plan ureenja
3. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja.
(3) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja sadri:
1. temeljnu organizaciju i razgranienje prostora podruja prema namjeni, ukljuujui i

graevinsko podruje naselja i izdvojeni dio graevinskog podruja naselja ako takvo postoji
2. razmjetaj funkcija od vanosti za upravljanje podrujem
3. sustav infrastrukture i graevina javne i drutvene namjene
4. mjere koritenja, ureenja i zatite tog podruja s prioritetnim aktivnostima.
Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja
lanak 70.
(1) Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja donosi se obvezno za podruje odreeno
Dravnim planom prostornog razvoja.
(2) Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u
prostoru unutar svog obuhvata i uvjete provedbe infrastrukture izvan podruja za koje se
donosi urbanistiki plan ureenja za potrebe tog podruja.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga lanka urbanistiki plan ureenja dravnog
znaaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadri:
1. detaljnu podjelu podruja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu
2. prikaz graevnih estica namijenjenih za graenje, odnosno ureenje povrina javne

namjene i
3. druge detaljne uvjete koritenja i ureenja prostora te graenja graevina.
6.3. PROSTORNI PLANOVI PODRUNE (REGIONALNE) RAZINE
Prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba
lanak 71.
Prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba donosi se obvezno za podruje
upanije, odnosno Grada Zagreba.

lanak 72.
(1) Prostorni plan upanije odreuje:
1. vrijedno obradivo poljoprivredno zemljite
2. koridore infrastrukture upanijskog znaaja
3. izdvojena graevinska podruja izvan naselja za gospodarsku namjenu upanijskog znaaja
4. povrine drugih namjena upanijskog znaaja odreene uredbom iz lanka 56. stavka 2.
ovoga Zakona.
(2) Prostorni plan upanije propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, drutvene i druge graevine podrunog

(regionalnog) znaaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru podrunog (regionalnog) znaaja koji se prema

posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem
3. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja na izdvojenim graevinskim podrujima

izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu podrunog (regionalnog) znaaja.
lanak 73.
(1) Prostorni plan Grada Zagreba odreuje:
1. zemljite namijenjeno umi i umsko zemljite znaajno za Grad
2. koridore infrastrukture znaajne za Grad Zagreb
3. graevinsko podruje naselja, izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja i izdvojeni dio
graevinskog podruja naselja
4. neizgraeni dio graevinskog podruja naselja, izdvojenog graevinskog podruja izvan

naselja i izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja, za koje se ne donosi generalni
urbanistiki plan te neureeni dio tih podruja
5. dio graevinskog podruja naselja, izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja i

izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistiki
plan, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju
6. obuhvat generalnog urbanistikog plana

7. obuhvat urbanistikih planova ureenja koji se prema ovom Zakonu donose u
graevinskom podruju naselja i izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja, za koje se
ne donosi generalni urbanistiki plan.
(2) Prostorni plan Grada Zagreba propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, drutvene i druge graevine, podrunog

(regionalnog) znaaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru podrunog (regionalnog) znaaja koji se prema

posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem
3. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan graevinskog podruja, osim dravnog
znaaja
4. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu graevinskog podruja naselja i dijelu
izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja kojeg odreuje Grad Zagreb, a za koje se
prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistiki plan ili urbanistiki plan ureenja, te u
izdvojenom dijelu graevinskog podruja naselja
5. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja koji se prema ovom Zakonu donose u
graevinskom podruju naselja i izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja, a za koje
se ne donosi generalni urbanistiki plan.
Urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja
lanak 74.
(1) Urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja donosi se obvezno za podruje odreeno
Prostornim planom upanije.
(2) Urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u
prostoru unutar svog obuhvata i uvjete provedbe infrastrukture izvan podruja za koje se
donosi urbanistiki plan ureenja za potrebe tog podruja.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga lanka urbanistiki plan ureenja
upanijskog znaaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadri:

namjene
6.4. PROSTORNI PLANOVI LOKALNE RAZINE

Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine
lanak 75.
Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine donosi se obvezno za podruje grada, odnosno
opine.
lanak 76.
(1) Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine odreuje:
1. graevinsko podruje naselja, izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja i izdvojeni dio
graevinskog podruja naselja
2. neizgraeni dio graevinskog podruja naselja, izdvojenog graevinskog podruja izvan

naselja i izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja, za koje se ne donosi generalni
urbanistiki plan te neureeni dio tih podruja
3. dio graevinskog podruja naselja, izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja i

izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistiki
plan, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju
4. obuhvat generalnog urbanistikog plana
5. obuhvat urbanistikih planova ureenja koji se donose u graevinskom podruju naselja i

izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja koje odreuje grad, odnosno opina, a za
koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistiki plan
6. koridore infrastrukture znaajne za grad, odnosno opinu.
(2) Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan graevinskog podruja, osim zahvata
dravnog i upanijskog znaaja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu graevinskog podruja naselja i dijelu
izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja kojeg odreuje grad, odnosno opina, a za
koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistiki plan ili urbanistiki plan
ureenja, te u izdvojenom dijelu graevinskog podruja naselja
3. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja koji se prema ovom Zakonu donose u
graevinskom podruju naselja i izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja, a za koje
se ne donosi generalni urbanistiki plan.
(3) Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine moe za dijelove graevinskog podruja,
za koje se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistiki plan ureenja, propisivati uvjete
provedbe zahvata u prostoru s detaljnou propisanom za urbanistiki plan ureenja.

Generalni urbanistiki plan
lanak 77.
Generalni urbanistiki plan donosi se obvezno za graevinsko podruje naselja i izdvojeno

graevinsko podruje izvan naselja sredinjeg naselja velikog grada.
lanak 78.
(1) Generalni urbanistiki plan odreuje:
1. neizgraeni dio graevinskog podruja naselja i izdvojenog graevinskog podruja izvan

naselja za koje se donosi generalni urbanistiki plan te neureeni dio tih podruja
2. dio graevinskog podruja naselja i izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja,

planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju
3. obuhvat urbanistikih planova ureenja koji se prema ovom Zakonu donose za graevinsko
podruje naselja i izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja koje odreuje grad, odnosno
opina.
(2) Generalni urbanistiki plan propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar dijela svog obuhvata za koji se ne donosi
urbanistiki plan ureenja
2. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja iji je obuhvat odreen generalnim

urbanistikim planom.
(3) Generalni urbanistiki plan moe za dijelove graevinskog podruja za koje se prema
ovom Zakonu obvezno donosi urbanistiki plan ureenja propisivati uvjete provedbe zahvata
u prostoru s detaljnou propisanom za urbanistiki plan ureenja.
Urbanistiki plan ureenja
lanak 79.
(1) Urbanistiki plan ureenja donosi se obvezno za neureene dijelove graevinskog

podruja i za izgraene dijelove tih podruja planiranih za urbanu preobrazbu ili urbanu
sanaciju.
(2) Donoenje urbanistikog plana ureenja nije obvezno za podruje iz stavka 1. ovoga
lanka za koje su prostornim planom ureenja, odnosno generalnim urbanistikim planom
propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnou propisanom za urbanistiki plan
ureenja.

(3) Do donoenja urbanistikog plana ureenja na podrujima iz stavka 1. ovoga lanka,
odnosno propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru iz stavka 2. ovoga lanka ne moe
se izdati akt za graenje nove graevine.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, akt za graenje moe se izdati za rekonstrukciju
postojee graevine i za graenje nove graevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta
prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, kojom se bitno ne
mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na okoli dotadanje graevine.
lanak 80.
(1) Urbanistiki plan ureenja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog
obuhvata.
(2) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka urbanistiki plan ureenja, uz ostale
propisane dijelove, obvezno sadri:

namjene i
6.5. POSTUPAK IZRADE I DONOENJA PROSTORNIH PLANOVA
Nositelj izrade prostornog plana i koordinacija izrade prostornog plana
lanak 81.
(1) Strune poslove u vezi s izradom nacrta prijedloga i nacrta konanog prijedloga
prostornog plana, osim same izrade tih nacrta, te administrativne poslove u vezi s izradom i
donoenjem prostornog plana, ako ovim Zakonom nije propisano drukije, obavlja nositelj
izrade prostornog plana (u daljnjem tekstu: nositelj izrade).
(2) Nositelj izrade prostornog plana dravne razine je Ministarstvo, prostornog plana
podrune (regionalne) razine struno upravno tijelo upanije, odnosno Grada Zagreba, a
prostornog plana lokalne razine struno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.
(3) Koordinacija izrade prostornog plana je obavljanje jednog ili vie poslova iz stavka 1.
ovoga lanka koje nositelj izrade prostornog plana povjeri Zavodu, zavodu za prostorno
ureenje upanije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada.
(4) Koordinacija izrade prostornog plana ne moe se povjeriti Zavodu, zavodu iz stavka 3.
ovoga lanka koji je struni izraiva prostornog plana.
Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga prostornog plana

lanak 82.
(1) Zavod, zavod za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno
ureenje velikog grada, odnosno pravna osoba, koji izrauju nacrt prijedloga, odnosno
konanog prijedloga prostornog plana (u daljnjem tekstu: struni izraiva), moraju prije
poetka njegove izrade imenovati odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga prostornog
plana (u daljnjem tekstu: odgovorni voditelj).
(2) Za odgovornog voditelja mora se imenovati zaposlenik zavoda, odnosno pravne osobe koji
ima strukovni naziv ovlateni arhitekt, odnosno ovlateni arhitekt urbanist.
(3) Ovlateni arhitekt koji samostalno obavlja strune poslove prostornog ureenja je
odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga prostornog plana koji izrauje.
lanak 83.
(1) Odgovorni voditelj je odgovoran da je nacrt prijedloga prostornog plana, odnosno nacrt
konanog prijedloga prostornog plana izraen u skladu s ovim Zakonom, propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima te da su odreene dijelove,
odnosno sadraj tog plana izradili strunjaci odgovarajuih struka.
(2) Strunjaci odgovarajuih struka su osobe koje prema posebnom propisu mogu obavljati
poslove prostornog ureenja u svojstvu suradnika.
(3) Osoba koja sudjeluje u davanju zahtjeva za izradu prostornog plana, miljenja ili
suglasnosti na prijedlog ili konani prijedlog tog dokumenta ne smije u svojstvu strunjaka
odgovarajue struke sudjelovati u izradi nacrta prijedloga i nacrta konanog prijedloga tog
dokumenta.
lanak 84.
(1) Odgovorni voditelj je duan upozoriti pisanim putem nositelja izrade prostornog plana i
Ministarstvo o zahtjevu, traenju ili prijedlogu nositelja izrade prostornog plana postavljenom
prilikom izrade prostornog plana koji je protivan ovom Zakonu ili drugom propisu te zastati s
izradom tog plana do primitka odluke Ministarstva.
(2) Prije otklanjanja nezakonitosti u izradi prostornog plana utvrenog rjeenjem Ministarstva
ne moe se dati miljenje niti suglasnost koji se daju na temelju ovoga Zakona.
Iniciranje izrade prostornog plana
lanak 85.
(1) Izradu prostornog plana lokalne razine, kao i njegovih izmjena i dopuna moe inicirati
svatko.
(2) Gradonaelnik, odnosno naelnik opine duan je najmanje jednom u kalendarskoj godini
izvijestiti predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave o zakljucima strune analize

zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i
donoenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna.
(3) Inicijativa iz stavka 1. ovoga lanka moe sadravati i prijedlog naina financiranja izrade
prostornog plana.
Odluka o izradi prostornog plana
lanak 86.
(1) Izrada prostornog plana zapoinje na temelju odluke o izradi prostornog plana.
(2) Odluku o izradi prostornog plana dravne razine donosi Vlada na prijedlog Ministarstva
po prethodno pribavljenom miljenju sukladno posebnim zakonima kojima se ureuje zatita
okolia i prirode.
(3) Odluku o izradi prostornog plana podrune (regionalne), odnosno lokalne samouprave
donosi predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne), odnosno lokalne samouprave po
prethodno pribavljenom miljenju sukladno posebnim zakonima kojima se ureuje zatita
okolia i prirode.
(4) Odluka o izradi prostornog plana objavljuje se u Narodnim novinama, odnosno u

slubenom glasilu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave koja je tu
odluku donijela.
(5) Odluka o izradi prostornog plana dostavlja se Zavodu.
lanak 87.
(1) Odluka o izradi prostornog plana moe se mijenjati i/ili dopunjavati te se moe staviti
izvan snage.
(2) Donoenjem nove odluke o izradi prostornog plana prestaje vaiti prije donesena odluka o
donoenju prostornog plana po kojoj nije donesen prostorni plan.
(3) Odluka o izradi prostornog plana prestaje vaiti ako se u roku od dvije godine od dana
njezine objave ne objavi javna rasprava o prijedlogu prostornog plana te ako se izrada i
donoenje prostornog plana obustavi.
lanak 88.
(1) Nositelj izrade po objavi odluke o izradi prostornog plana obavjetava javnost o izradi
prostornog plana na mrenoj stranici jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i
kroz informacijski sustav putem Zavoda.
(2) O izradi prostornog plana ureenja grada, odnosno opine moraju se pisanim putem
obavijestiti i susjedni gradovi i opine.

lanak 89.
(1) Odluka o izradi prostornog plana, ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove
izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan
snage), sadri osobito:
1. pravnu osnovu za izradu i donoenje prostornog plana
2. razloge donoenja prostornog plana
3. obuhvat prostornog plana
4. saetu ocjenu stanja u obuhvatu prostornog plana
5. ciljeve i programska polazita prostornog plana
6. popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim

zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvruju zahtjevi za izradu prostornih
planova
7. nain pribavljanja strunih rjeenja prostornog plana
8. popis javnopravnih tijela odreenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu
prostornog plana te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju sudjelovati u izradi
prostornog plana
9. planirani rok za izradu prostornog plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za pripremu
zahtjeva za izradu prostornog plana tijela i osoba odreenih posebnim propisima, ako je taj
rok, ovisno o sloenosti pojedinog podruja, dui od trideset dana
10. izvore financiranja izrade prostornog plana
11. odluku o drugim pitanjima znaajnim za izradu nacrta prostornog plana.
(2) Odlukom o izradi urbanistikog plana ureenja moe se odrediti ui ili iri obuhvat tog
plana od obuhvata odreenog prostornim planom lokalne razine ireg podruja te se moe
odrediti obuhvat tog plana i za podruje za koje obuhvat nije odreen prostornim planom
lokalne razine ireg podruja.
(3) Izrada i donoenje urbanistikog plana ureenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna
prostornog plana ireg podruja moe se provoditi u jedinstvenom postupku, u kojem se
donosi zajednika odluka o izradi izmjena i/ili dopuna prostornog plana ireg podruja i izradi
urbanistikog plana ureenja.
Zahtjevi za izradu prostornog plana
lanak 90.

(1) Nositelj izrade dostavlja nadlenom javnopravnom tijelu odluku o izradi prostornog plana
s pozivom da mu u roku od najvie trideset dana, odnosno u roku koji odredi tom odlukom,
dostavi zahtjeve za izradu prostornog plana koji nisu sadrani u informacijskom sustavu.
(2) Ako javnopravno tijelo ne dostavi zahtjeve za izradu prostornog plana u odreenom roku,
smatra se da zahtjeva nema. U tom sluaju u izradi i donoenju prostornog plana uzimaju se u
obzir uvjeti koji su od utjecaja na prostorni plan prema odgovarajuem posebnom propisu i/ili
dokumentu.
(3) Javnopravno tijelo nema pravo na naknadu za dostavljene zahtjeve za izradu prostornog
plana.
(4) U zahtjevima za izradu prostornog plana moraju se navesti odredbe propisa, sektorskih
strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima na kojima se
temelje zahtjevi. Ako to nije uinjeno, nositelj izrade takve zahtjeve nije duan uzeti u obzir,
ali je to duan posebno obrazloiti.
lanak 91.
(1) Javnopravno tijelo ne moe zahtjevima za izradu prostornog plana postavljati uvjete
kojima bi se mijenjali ciljevi i/ili programska polazita za izradu prostornog plana odreeni
odlukom o izradi prostornog plana.
(2) Javnopravno tijelo u svrhu davanja zahtjeva za izradu prostornog plana ne moe
zahtijevati od nositelja izrade plana ili strunog izraivaa izradu i podnoenje dokumenata ili
pribavljanje podatka iz njegova upravnog podruja.
(3) Ako se prostorni plan radi za podruje na kojem se preklapaju nadlenosti vie
ustrojstvenih jedinica nadlenog javnopravnog tijela, zahtjevi za izradu prostornog plana se
dostavljaju objedinjeno.
lanak 92.
(1) Javnopravno tijelo je duno nositelju izrade na njegov zahtjev dostaviti i sve raspoloive
podatke i drugu dokumentaciju iz svojega djelokruga, koji su potrebni za izradu prostornog
plana, a koji nisu sadrani u informacijskom sustavu.
(2) Javnopravno tijelo nema pravo na naknadu za dostavljene podatke i drugu dokumentaciju
iz stavka 1. ovoga lanka.
Struna rjeenja prostornog plana
lanak 93.
(1) Struna rjeenja prostornog plana lokalne razine mogu se pribaviti izradom vie
varijantnih rjeenja koja moe izraditi jedan ili vie razliitih strunih izraivaa tako da se
mogu meusobno usporediti.

(2) Nositelj izrade moe za struna rjeenja urbanistikog plana ureenja provesti javni
natjeaj na kojemu se odabire struno rjeenje koje je podloga za izradu plana.
(3) Uvjete i nain provedbe javnog natjeaja iz stavka 2. ovoga lanka propisuje
predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom.
Obveza provedbe javne rasprave
lanak 94.
(1) O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava u kojoj moe sudjelovati svatko.
(2) Sudionici u javnoj raspravi daju miljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog
plana u roku i na nain propisan ovim Zakonom.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, postupak javne rasprave ne provodi se u sluaju
usklaivanja prostornog plana s ovim Zakonom, dokumentom prostornog ureenja vie razine
ili ireg podruja, drugim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ili posebnim
propisom, kao ni u sluaju otklanjanja nezakonitosti i/ili nepravilnosti nareenog rjeenjem
Ministarstva donesenog u provedbi nadzora nad provedbom ovoga Zakona.
(4) Odredba stavka 3. ovoga lanka ne odnosi se na sluaj usklaivanja prostornog plana ako
se time mijenja namjena prostora, osim u sluaju usklaenja prostornog plana lokalne razine s
prostornim planom podrune (regionalne) razine i/ili prostornog plana podrune (regionalne)
razine s prostornim planom dravne razine.
Prijedlog prostornog plana
lanak 95.
(1) Prijedlog prostornog plana koji se utvruje za javnu raspravu sadri tekstualni i grafiki
dio plana te njegovo obrazloenje i saetak za javnost.
(2) Prijedlog prostornog plana lokalne razine utvruje gradonaelnik, odnosno opinski
naelnik.
(3) Prijedlog prostornog plana podrune (regionalne) razine utvruje upan, odnosno
gradonaelnik Grada Zagreba.
(4) Prijedlog prostornog plana dravne razine utvruje Vlada.
Objava javne rasprave
lanak 96.
(1) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana dravne razine objavljuje se u Narodnim
novinama te na mrenim stranicama Ministarstva.

(2) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana podrune (regionalne) razine objavljuje se u
slubenom glasilu jedinice podrune (regionalne) samouprave te na mrenim stranicama
Ministarstva i jedinice podrune (regionalne) samouprave.
(3) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana lokalne razine objavljuje se u dnevnom tisku
te na mrenim stranicama Ministarstva i jedinice lokalne samouprave.
(4) Objava javne rasprave iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka sadri mjesto, datum poetka i
trajanje javnog uvida u prijedlog prostornog plana, mjesto i datum jednog ili vie javnih
izlaganja, poziv zainteresiranim osobama za sudjelovanje u javnoj raspravi te rok u kojem se
nositelju izrade dostavljaju pisana miljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog
plana, a objavljuje se najmanje osam dana prije poetka javne rasprave.
Posebna obavijest o javnoj raspravi
lanak 97.
Nositelj izrade osim objave iz lanka 96. stavka 1. ovoga Zakona obvezno dostavlja i posebnu
pisanu obavijest o javnoj raspravi:
1. javnopravnim tijelima odreenim posebnim propisima koja su dala ili trebala dati zahtjeve
za izradu prostornog plana i
2. mjesnim odborima, odnosno gradskim etvrtima za podruje obuhvata prijedloga

urbanistikog plana ureenja.
Javni uvid
lanak 98.
(1) Istodobno s objavom javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni uvid na
oglasnu plou i mrene stranice nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.
(2) Javni uvid u prijedlog Dravnog plana prostornog razvoja traje ezdeset dana, a javni uvid
u prijedloge ostalih prostornih planova traje trideset dana.
(3) Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana
traje najmanje osam dana, a najvie petnaest dana.
Javno izlaganje
lanak 99.
(1) Za vrijeme javnog uvida nositelj izrade organizira, ovisno o sloenosti rjeenja prostornog
plana, jedno ili vie javnih izlaganja radi obrazloenja rjeenja, smjernica i mjera, odnosno
razloga za stavljanje izvan snage prostornog plana, koje daju nositelj izrade, odgovorni
voditelj i prema potrebi drugi strunjaci koji sudjeluju u izradi prostornog plana.

(2) O javnom izlaganju nositelj izrade vodi zapisnik koji potpisuje odgovorna osoba nositelja
izrade.
(3) Zapisnik iz stavka 2. ovoga lanka sadri pitanja, miljenja, prijedloge i primjedbe
sudionika javne rasprave danih za vrijeme javnog izlaganja te odgovore na pitanja koje daju
osobe iz stavka 1. ovoga lanka.
Nain sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi
lanak 100.
(1) Sudionici sudjeluju u javnoj raspravi na nain da:
1. imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog prostornog plana
2. postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloenim rjeenjima, na koja usmeno

odgovaraju osobe koje vode javno izlaganje
3. daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja
4. upuuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku odreenom u objavi o javnoj
raspravi.
(2) Prijedlozi i primjedbe iz stavka 1. ovoga lanka koji nisu dostavljeni u roku ili nisu itljivo
napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi izvjea o javnoj raspravi.
lanak 101.
(1) Javnopravno tijelo koje je dalo, odnosno trebalo dati zahtjeve za izradu prostornog plana u
javnoj raspravi sudjeluje davanjem miljenja o prihvaanju tih zahtjeva, odnosno miljenja o
primjeni posebnog propisa i/ili dokumenta koji je od utjecaja na prostorni plan.
(2) U miljenju iz stavka 1. ovoga lanka ne mogu se postavljati novi ili drukiji uvjeti od
onih koji su dani u zahtjevima za izradu nacrta prostornog plana.
(3) Miljenje iz stavka 1. ovoga lanka prema kojemu odreeni dio prijedloga prostornog
plana nije u skladu sa zahtjevima javnopravnog tijela mora biti obrazloeno. U suprotnom
nositelj izrade nije duan takvo miljenje razmatrati.
(4) Ako javnopravno tijelo ne dostavi miljenje iz stavka 1. ovoga lanka u roku, smatra se da
je miljenje dano i da je prijedlog prostornog plana izraen u skladu s danim zahtjevima,
odnosno s posebnim propisom i/ili dokumentom koji je od utjecaja na prostorni plan.
(5) Miljenja, suglasnosti, odobrenja i drugi akti javnopravnih tijela koji se prema posebnim
propisima moraju pribaviti u postupku izrade i donoenja prostornog plana smatraju se u
smislu ovoga Zakona miljenjem iz stavka 1. ovoga lanka.
Izvjee o javnoj raspravi

lanak 102.
(1) Odgovorni voditelj u suradnji s nositeljem izrade obrauje miljenja, prijedloge i

primjedbe iznesene u javnoj raspravi i priprema izvjee o javnoj raspravi.
(2) Rok za pripremu izvjea o javnoj raspravi je najvie trideset dana za novi prostorni plan i
najvie petnaest dana za izmjene i/ili dopune, odnosno stavljanje izvan snage prostornog plana
od isteka roka za davanje pisanih miljenja, prijedloga i primjedbi.
(3) Izvjee o javnoj raspravi objavljuje se na oglasnoj ploi i mrenim stranicama nositelja
izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.
lanak 103.
(1) Izvjee o javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana lokalne razine sadri osobito:
1. podatke iz objave javne rasprave
2. popis sudionika u javnoj raspravi koji su pozvani posebnom obavijesti o javnoj raspravi
3. popis sudionika u javnoj raspravi ija su miljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog

prostornog plana prihvaeni
4. miljenja, prijedloge i primjedbe sudionika u javnoj raspravi koji nisu prihvaeni ili su
djelomino prihvaeni s razlozima neprihvaanja
5. popis sudionika u javnoj raspravi ija miljenja, prijedlozi i primjedbe nisu razmatrani iz
razloga propisanih ovim Zakonom.
(2) Izvjee o javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana podrune (regionalne) i dravne
razine sadri osobito:
1. podatke iz objave javne rasprave
2. popis sudionika u javnoj raspravi koji su pozvani posebnom obavijesti o javnoj raspravi
3. miljenja javnopravnih tijela koja nisu prihvaena ili su djelomino prihvaena s razlozima
neprihvaanja
4. saeti prikaz najeih i/ili najznaajnijih prijedloga i primjedbi na prijedlog prostornog

plana koji nisu prihvaeni s razlozima neprihvaanja
5. popis javnopravnih tijela sudionika u javnoj raspravi ija miljenja nisu razmatrana iz
razloga propisanih ovim Zakonom.
(3) Akti i drugi dokazi objave javne rasprave, posebne pisane obavijesti o javnoj raspravi,
zapisnici o javnim izlaganjima, miljenja javnopravnih tijela i dokazi sudjelovanja u javnom
izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi, sastavni su dio izvjea o javnoj raspravi.

(4) Izvjee o javnoj raspravi slui za izradu i utvrivanje konanog prijedloga prostornog
plana.
Ponovna javna rasprava
lanak 104.
(1) Ponovna javna rasprava provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaenih
miljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni tako da nova
rjeenja nisu u skladu s programskim polazitima iz odluke o izradi prostornog plana, ako se
promijeni granica graevinskog podruja ili ako se promjenom utjee na vlasnike odnose.
(2) Javni uvid u ponovnoj javnoj raspravi traje najmanje osam dana, a najvie petnaest dana.
(3) Nova miljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana mogu se
podnositi samo u vezi s dijelovima prijedloga prostornog plana koji su u odnosu na prvi
prijedlog izmijenjeni.
(4) Ponovna javna rasprava objavljuje se na nain propisan za objavu javne rasprave, a
provodi se odgovarajuom primjenom odredbi ovoga Zakona kojima je ureena provedba
javne rasprave.
(5) Ponovna javna rasprava moe se provoditi najvie tri puta, nakon ega se donosi nova
odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade.
Konani prijedlog prostornog plana
lanak 105.
(1) Nacrt konanog prijedloga prostornog plana izrauje struni izraiva u suradnji s
nositeljem izrade nakon to je provedena javna rasprava i izraeno izvjee o javnoj raspravi.
(2) Nacrt konanog prijedloga prostornog plana i konani prijedlog prostornog plana sadri
tekstualni i grafiki dio plana.
(3) Nacrt konanog prijedloga prostornog plana dostavlja se zajedno s izvjeem o javnoj
raspravi tijelu koje je utvrdilo prijedlog prostornog plana, a koje utvruje i konani prijedlog
prostornog plana.
Obavijest sudionicima javne rasprave
lanak 106.
Prije upuivanja konanog prijedloga prostornog plana lokalne razine predstavnikom tijelu
na donoenje, nositelj izrade dostavlja sudionicima javne rasprave pisanu obavijest o tome s
obrazloenjem o razlozima neprihvaanja, odnosno djelominog prihvaanja njihovih
prijedloga i primjedbi.

Miljenje zavoda
lanak 107.
(1) Prije donoenja prostornog plana ureenja grada, odnosno opine mora se pribaviti
miljenje zavoda za prostorno ureenje upanije u pogledu usklaenosti tog plana s
prostornim planom upanije.
(2) Zavod za prostorno ureenje upanije duan je miljenje iz stavka 1. ovoga lanka izdati i
dostaviti ga nositelju izrade najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka zahtjeva
nositelja izrade.
(3) Ako zavod ne dostavi miljenje iz stavka 1. ovoga lanka u propisanom roku, smatra se da
je miljenje dao i da nema primjedbi.
(4) Miljenje iz stavka 1. ovoga lanka ne pribavlja se o prostornom planu iji je struni
izraiva ili koordinator zavod za prostorno ureenje upanije.
Suglasnost Ministarstva
lanak 108.
(1) Prije donoenja prostornog plana upanije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog
urbanistikog plana Grada Zagreba, prostornog plana ureenja grada, odnosno opine unutar
ZOP-a i urbanistikog plana ureenja koji je dijelom ili cijelim obuhvatom u pojasu od 1000
m od obalne crte, mora se pribaviti suglasnost Ministarstva u pogledu usklaenosti s ovim
Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Ako Ministarstvo odbije dati suglasnost, nositelj izrade moe u roku od devedeset dana
ispraviti konani prijedlog prostornog plana u skladu s razlozima odbijanja davanja
suglasnosti i ponovno zatraiti suglasnost Ministarstva.
(3) Ako nositelj izrade ne postupi na nain propisan stavkom 2. ovoga lanka ili Ministarstvo
ponovno odbije dati suglasnost, postupak izrade i donoenja prostornog plana se obustavlja.
(4) Ako se u postupku donoenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga lanka konani prijedlog
prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavnikog tijela, donoenju tog
prostornog plana pristupa se nakon to nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva.
Nadlenost za donoenje prostornih planova
lanak 109.
(1) Dravni plan prostornog razvoja, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka
prirode i prostorni plan podruja posebnih obiljeja ija je obveza donoenja propisana
Dravnim planom prostornog razvoja donosi Hrvatski sabor.
(2) Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja donosi Vlada.

(3) Prostorni plan upanije, odnosno Grada Zagreba i urbanistiki plan ureenja upanijskog
znaaja donosi upanijska skuptina, odnosno skuptina Grada Zagreba.
(4) Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine donosi gradsko vijee, odnosno opinsko
vijee.
(5) Generalni urbanistiki plan donosi skuptina Grada Zagreba, odnosno gradsko vijee.
(6) Urbanistiki plan ureenja donosi skuptina Grada Zagreba, gradsko vijee, odnosno
opinsko vijee.
Objava i sadraj odluke o donoenju prostornog plana
lanak 110.
(1) Odluka o donoenju prostornog plana koji donosi Hrvatski sabor objavljuje se u
Narodnim novinama.
(2) Odluka o donoenju prostornog plana koji donosi upanijska skuptina, odnosno skuptina
Grada Zagreba objavljuje se u slubenom glasilu jedinice podrune (regionalne) samouprave
koja je odluku donijela.
(3) Odluka o donoenju prostornog plana koji donosi gradsko, odnosno opinsko vijee
objavljuje se u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave koja je odluku donijela, a ako
tog glasila nema, tada u slubenom glasilu podrune (regionalne) samouprave.
lanak 111.
(1) Odluka o donoenju prostornog plana sadri:
1. izreku o donoenju prostornog plana, ukljuujui i naziv plana
2. odredbe za provedbu prostornog plana
3. popis kartografskih prikaza od kojih se sastoji grafiki dio prostornog plana
4. naziv, tvrtku, odnosno ime strunog izraivaa prostornog plana
5. odredbu o prestanku vaenja, odnosno vaenju prostornog plana koji je bio na snazi do
donoenja novog prostornog plana, ako takav postoji
6. odredbu o stupanju na snagu prostornog plana.
(2) Odluka o donoenju prostornog plana sastoji se od lanaka i stavaka, a po potrebi i od

podstavaka i toaka, pri emu lanci, stavci unutar lanka, podstavci unutar stavka i toke
unutar podstavka, imaju brojane oznake u neprekinutom nizu od prvog do zadnjeg.

(3) U sluaju dopune odluke o donoenju prostornog plana kojom se dodaje novi lanak, novi
lanak ima brojanu oznaku lanka iza kojega je dodan uz koju se oznaku dodaje malo slovo
a, a u sluaju dodavanja vie lanaka zaredom, dodaje se sljedee slovo abecede.
Dostava dokumenata prostornog ureenja
lanak 112.
(1) upanije, gradovi i opine duni su Ministarstvu i zavodu za prostorno ureenje upanija
na ijem se podruju nalaze dostaviti prostorni plan s odlukom o donoenju najkasnije
petnaest dana od dana objave odluke u svojem slubenom glasilu.
(2) Grad Zagreb duan je Ministarstvu i zavodu za prostorno ureenje Grada Zagreba
dostaviti prostorni plan s odlukom o donoenju najkasnije petnaest dana od dana objave
odluke u svojem slubenom glasilu.
(3) U smislu stavaka 1. i 2. ovoga lanka dostavlja se analogni oblik prostornog plana te
njegov elektroniki oblik u standardu i na mediju propisanom Uredbom o informacijskom
sustavu.
Izmjene i dopune te zasebno stavljanje izvan snage prostornih planova
lanak 113.
(1) Odredbe ovoga Zakona kojima je ureena izrada i donoenje prostornih planova na
odgovarajui se nain primjenjuju na izradu i donoenje izmjena i dopuna prostornih planova
te njihovo zasebno stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
(2) Izmjene i dopune prostornih planova razliitog obuhvata i/ili razine mogu se izraivati i
donositi istodobno.
(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana predstavniko tijelo koje je donijelo
prostorni plan duno je objaviti proieni tekst odredbi za provedbu prostornog plana i
grafikog dijela prostornog plana u elektronikom obliku i analognom obliku u roku od
trideset dana od dana stupanja na snagu odluke o izmjenama i/ili dopunama prostornog plana.
(4) Proieni tekst prostornog plana objavljuje se na nain propisan za odluku o donoenju
prostornog plana.
7. PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA
7.1. ZAJEDNIKE ODREDBE
Provedba zahvata u prostoru
lanak 114.

(1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s
aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije
propisano drukije.
(2) Prostorni planovi se provode izdavanjem lokacijske dozvole, dozvole za promjenu

namjene i uporabu graevine, rjeenja o utvrivanju graevne estice, potvrde parcelacijskog
elaborata (u daljnjem tekstu: akti za provedbu prostornih planova) te graevinske dozvole na
temelju posebnog zakona.
Nadlenost za izdavanje akata za provedbu prostornih planova
lanak 115.
(1) Akte za provedbu prostornih planova izdaje Ministarstvo te upravno tijelo.
(2) Rjeenje o izmjeni, dopuni, produenju vaenja, ukidanju ili ponitenju akta za provedbu
prostornih planova u sluajevima u kojima je to propisano ovim Zakonom donosi
Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je donijelo akt za provedbu.
lanak 116.
(1) Ministarstvo izdaje akte za provedbu prostornih planova za zahvate u prostoru planirane:
1. prostornim planom dravne razine, osim u nacionalnom parku i parku prirode
2. prostornim planovima podrune (regionalne) razine na podruju dviju ili vie upanija,
odnosno Grada Zagreba.
(2) U sluaju provedbe pojedinog zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga lanka Ministarstvo
moe prenijeti nadlenost za izdavanje pojedinog akta za provedbu prostornog plana na
upravno tijelo.
lanak 117.
(1) Upravno tijelo upanije, ako ovim Zakonom nije propisano drukije, izdaje na svojem
podruju akte za provedbu prostornih planova za zahvate u prostoru planirane:
1. prostornim planom dravne razine u nacionalnom parku i parku prirode
2. prostornim planom podrune (regionalne) razine
3. prostornim planom lokalne razine izvan podruja velikog grada
4. prostornim planovima lokalne razine na podruju velikog grada i drugog grada ili opine.
(2) Upravno tijelo Grada Zagreba izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru planiranih
prostornim planom dravne razine u parku prirode, prostornim planom Grada Zagreba i

prostornim planom lokalne razine na svojem podruju, ako ovim Zakonom nije propisano
drukije.
(3) Upravno tijelo velikog grada izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru planiranih
prostornim planom lokalne razine na svojem podruju, ako ovim Zakonom nije propisano
drukije.
Pravni lijekovi, povreda slubene dunosti i dunosti ovlatenog arhitekta i ovlatenog

inenjera
lanak 118.
(1) Protiv upravnog akta za provedbu prostornog plana i rjeenja o izmjeni, dopuni, ukidanju,
ponitenju i/ili produenju vaenja tog akta, rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za
izdavanje tog akta, odnosno rjeenja te rjeenja o obustavi postupka, koje donosi upravno
tijelo, moe se izjaviti alba o kojoj odluuje Ministarstvo.
(2) Protiv odluke Ministarstva o albi iz stavka 1. ovoga lanka moe se pokrenuti upravni
spor.
(3) Protiv akta za provedbu prostornog plana i rjeenja o izmjeni, dopuni, ukidanju, ponitenju
i/ili produenju vaenja tog akta, rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje
tog akta, odnosno rjeenja te rjeenja o obustavi postupka, kojeg donosi Ministarstvo ne moe
se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
lanak 119.
(1) Ako Ministarstvo povodom albe poniti akt iz lanka 118. stavka 1. ovoga Zakona i vrati
predmet na ponovni postupak, upravno tijelo duno je u svemu postupiti po rjeenju
Ministarstva.
(2) Nepostupanje po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka iz neopravdanog razloga je teka

povreda slubene dunosti slubene osobe ovlatene za donoenje akta iz lanka 118. stavka
1. ovoga Zakona.
(3) Nepostupanje po rjeenju Ministarstva kojim je povodom albe zbog nerjeavanja zahtjeva
u roku odreen novi rok za donoenje rjeenja je teka povreda slubene dunosti elnika
upravnog tijela.
lanak 120.
Ako upravno tijelo ne postupi po rjeenju iz lanka 119. stavka 1., odnosno stavka 3. ovoga
Zakona, na izvrenje e se ga prisiliti novanom kaznom koja se izrie jedinici lokalne,
odnosno podrune (regionalne) samouprave ije je to upravno tijelo.
lanak 121.

(1) Izrada idejnog projekta oito protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru
propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veliine zgrade ili oblika i veliine
graevne estice ili smjetaja zgrade na graevnoj estici je teka povreda dunosti i ugleda
ovlatenog arhitekta i/ili ovlatenog inenjera geodezije koji su u svojstvu projektanta izradili
idejni projekt.
(2) Izdavanje lokacijske dozvole oito protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru
propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veliine zgrade ili oblika i veliine
graevne estice ili smjetaja zgrade na graevnoj estici je teka povreda slubene dunosti
slubene osobe koja je izdala dozvolu.
(3) Donoenje rjeenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za graenje
zgrade iz razloga to bi zgrada bila protivna uvjetima za graenje graevina propisanim
prostornim planom u pogledu namjene ili veliine zgrade, oblika i veliine graevne estice
ili smjetaja zgrade na graevnoj estici, iako je oito da bi zgrada u tom pogledu bila u
skladu s navedenim uvjetima je teka povreda slubene dunosti slubene osobe koja je
donijela rjeenje.
(4) Zahtjev za pokretanje postupka zbog povrede dunosti i ugleda iz stavka 1. ovoga lanka
te povrede slubene dunosti iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka podnosi se nakon to su injenice
iz navedenih stavaka utvrene rjeenjem donesenom povodom albe.
Primjena propisa u postupku izdavanja akta za provedbu prostornog plana
lanak 122.
(1) Akt za provedbu prostornog plana se izdaje u skladu s ovim Zakonom, prostornim planom
i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima, ako ovim
Zakonom nije propisano drukije.
(2) U sluaju protivnosti odredbe prostornog plana odredbi ovoga Zakona, prilikom izdavanja
akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba ovoga Zakona.
(3) U sluaju protivnosti odredbe prostornog plana donesenog na temelju ovoga Zakona,
odredbi propisa donesenog na temelju ovoga Zakona prilikom izdavanja akta za provedbu
prostornog plana primjenjuje se odredba propisa donesenog na temelju ovoga Zakona.
(4) Akt za provedbu prostornog plana izdaje se u skladu s prostornim planom koji vai na dan
podnoenja zahtjeva za njegovo izdavanje.
lanak 123.
(1) U sluaju protivnosti prostornog plana nie razine prostornom planu vie razine prilikom
izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se prostorni plan vie razine.
(2) U sluaju protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana lokalne razine uega
podruja odredbi, odnosno dijelu prostornog plana lokalne razine irega podruja prilikom
izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba, odnosno dio prostornog
plana irega podruja.
Odluka o koncesiji prema posebnom propisu
lanak 124.
(1) Odluka o koncesiji koja se donosi prema posebnom propisu koja obuhvaa provedbu
zahvata u prostoru moe se donijeti ako je taj zahvat planiran prostornim planom, a to tijelo
koje priprema dodjelu koncesije utvruje uvidom u lokacijsku informaciju ili na drugi nain
propisan posebnim propisom.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, odluka o provedbi javnog nadmetanja za odabir
najpovoljnijeg ponuditelja za istraivanje ugljikovodika, geotermalnih voda iz kojih se moe
koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe ili skladitenja ugljikovodika i trajno
zbrinjavanje plinova radi davanja koncesije za eksploataciju moe se donijeti za sve prostore
na kojima ne postoje zapreke u dokumentima prostornog ureenja za obavljanje istraivanja
tih mineralnih sirovina.
7.2. LOKACIJSKA DOZVOLA
Zahvati u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola
lanak 125.
Lokacijska dozvola se izdaje za:
1. eksploatacijsko polje, graenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvoenja

rudarskih radova, skladitenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geolokim
strukturama
2. odreivanje novih vojnih lokacija i vojnih graevina
3. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju
graenjem
4. etapno i/ili fazno graenje graevine
5. graenje na zemljitu, odnosno graevini za koje investitor nije rijeio imovinskopravne

odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlatenja.
Provedba zahvata u prostoru koji nisu graenje
lanak 126.
(1) Provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima smatraju rudarskim
objektima ili postrojenjima, pristupa se na temelju akta odreenog tim propisima, a koji se akt
izdaje na temelju pravomone lokacijske dozvole.
(2) Na zahtjev investitora te na njegovu odgovornost i rizik akt iz stavka 1. ovoga lanka
moe se izdati i na temelju izvrne lokacijske dozvole.

(3) Provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne
smatraju graenjem pristupa se na temelju pravomone lokacijske dozvole te se isti provodi u
skladu s tom dozvolom.
(4) Investitor moe na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti provedbi zahvata u prostoru iz
stavka 3. ovoga lanka na temelju izvrne lokacijske dozvole.
Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole
lanak 127.
(1) Postupak izdavanja lokacijske dozvole pokree se na zahtjev zainteresirane stranke.
(2) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole podnositelj zahtjeva prilae:
1. tri primjerka idejnog projekta
2. izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom
3. posebne uvjete i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrivanje posebnih uvjeta ako isti nisu
utvreni u roku propisanom ovim Zakonom
4. rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema
posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli i/ili ocjene
prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu i
5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izraen prema stranim propisima.
(3) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole za provedbu zahvata u prostoru koji se prema
posebnim propisima koji ureuju rudarstvo i gradnju ne smatraju rudarskim graevinama,
odnosno graenjem, uz dokumente iz stavka 2. ovoga lanka, podnositelj zahtjeva prilae i
dokaz pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole prema posebnom zakonu kojim se
ureuje gradnja, odnosno dokaz da moe provoditi zahvat u prostoru, ako se radi o zahvatu za
koji je posebnim zakonom propisano tko ga moe provoditi.
Idejni projekt
lanak 128.
(1) Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o
vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju, kojima se:
1. daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja zahvata u prostoru (idejno-

tehniko rjeenje)
2. prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata
u prostoru i

3. odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za
graevinu i drugih zahtjeva za graevinu.
(2) Idejni projekt mora na neposredan i odgovarajui nain sadravati sve podatke potrebne za
izdavanje lokacijske dozvole (lokacijske uvjete) te mora biti izraen na nain iz kojeg je
vidljivo da su projektirana idejno-tehniko rjeenja u skladu s propisima i aktima u skladu s
kojima se izdaje lokacijska dozvola i posebnim propisima kojima se ureuje zatita okolia i
prirode.
(3) Smjetaj graevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru
prikazuju se u idejnom projektu, ovisno o vrsti i veliini zahvata u prostoru na preslici
katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), na ortofoto karti odgovarajueg
mjerila, odnosno odgovarajuim koordinatama.
(4) Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se provesti zahvat u prostoru za koji se

izrauje idejni projekt, potrebna privremena graevina, idejni projekt sadri i tehniko
rjeenje privremene graevine.
lanak 129.
(1) Sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se odreuje formiranje
graevne estice ili smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici uz nacrte i
dokumente iz lanka 128. stavka 1. ovoga Zakona je i geodetski projekt.
(2) Geodetskim projektom prikazuje se smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici
te oblik i veliina graevne estice ije se formiranje odreuje lokacijskom dozvolom.
(3) Geodetski projekt izrauje se kao zasebni dio idejnog projekta.
(4) Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio idejnog projekta koji je sastavni dio
lokacijske dozvole meusobno se usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi, ako je
to potrebno te se provodi formiranje graevne estice u katastru, iskolenje graevine i
evidentiranje graevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja
potvrda, propisanih posebnih propisima koji ureuju dravnu izmjeru i katastar.
(5) Geodetski projekt smatra se u smislu posebnih propisa kojima se ureuje dravna izmjera i
katastar nekretnina parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim elaboratom na
temelju kojega se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu katastarskih
estica zgrada i drugih graevina.
lanak 130.
(1) Idejni projekt izrauje projektant. Projektant je fizika osoba koja prema posebnom
zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer.
(2) Projektant je odgovoran da je idejni projekt izraen u skladu s ovim Zakonom, uvjetima za
provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima i posebnim
uvjetima te da su njegovi pojedini dijelovi meusobno usklaeni.

(3) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za cijeli idejni
projekt.
lanak 131.
(1) Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava
njegovu jedinstvenost s obzirom na zahvat u prostoru za koji je izraen (ime projektanta,
tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv zahvata u prostoru, ime ili tvrtka
investitora, datum izrade i dr.).
(2) Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi izrauju se na papiru, drugom odgovarajuem
materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektroniki zapis, tako da je onemoguena
promjena njegova sadraja, odnosno zamjena njegovih dijelova, osim u propisanom sluaju.
lanak 132.
Autorska prava na zahvatu u prostoru projektiranom idejnim projektom i provedenom zahvatu

u prostoru u skladu s tim projektom stjeu se sukladno posebnom zakonu, osim ako
ugovorom o izradi projekta nije ugovoreno drukije.
lanak 133.
(1) Podrobniji sadraj i elemente idejnog projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja,
oznaavanja projekta i nain ovjere projekta od strane odgovornih osoba te graevine za koje
se odreuje graevna estica i/ili obuhvat zahvata u prostoru i nain njegova odreivanja
propisuje ministar pravilnikom.
(2) Podrobniji sadraj i oblik sastavnih dijelova geodetskog projekta te nain njihove izrade,
pregledavanja, potvrivanja i provedbe u katastru propisuje ravnatelj Dravne geodetske
uprave pravilnikom koji donosi uz suglasnost ministra.
Obavijest o posebnim uvjetima
lanak 134.
(1) Zainteresirana osoba moe od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatraiti da ga

obavijesti od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete za odreeni zahvat
u prostoru na odreenoj lokaciji te o nainu provedbe pojedinih odredbi ovoga Zakona i/ili
prostornog plana.
(2) Uz upit iz stavka 1. ovoga lanka prilae se preslika katastarskog plana te opis i prikaz
zahvata u prostoru koja se namjerava provoditi.
(3) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo duno je na upit iz stavka 1. ovoga lanka
odgovoriti u roku od osam dana od dana njegova zaprimanja.
(4) Upravno tijelo i Ministarstvo duni su na svojim mrenim stranicama objaviti popis
javnopravnih tijela s njihovim adresama koja utvruju posebne uvjete za provedbu zahvata za

koje upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu, te su duni ovaj popis
aurirati.
lanak 135.
(1) Posebni uvjeti se utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje lokacijske dozvole na
zahtjev zainteresirane osobe, odnosno tijekom izdavanja te dozvole.
(2) Javnopravno tijelo duno je na zahtjev zainteresirane osobe posebne uvjete za provedbu
zahvata u prostoru prikazanog u idejnom projektu utvrditi ili zahtjev za njihovo utvrivanje
rjeenjem odbiti u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva.
(3) Ako se posebni uvjeti ne mogu utvrditi, javnopravno tijelo duno je zahtjev zainteresirane
osobe odbiti rjeenjem.
(4) Javnopravno tijelo od zainteresirane osobe ne moe u svrhu utvrivanja posebnih uvjeta
traiti izradu, odnosno dostavu drugih dokumenata niti izradu idejnog projekta s razinom
razrade glavnog projekta, osim elaborata koji prema posebnom zakonu prethodi izradi idejnog
projekta.
lanak 136.
(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu utvrivanja posebnih uvjeta koji na zahtjev
zainteresirane osobe nisu utvreni do pokretanja postupka za izdavanje lokacijske dozvole u
roku od osam dana od dana primitka zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole poziva
javnopravno tijelo da iste utvrdi.
(2) Javnopravno tijelo duno je posebne uvjete iz stavka 1. ovoga lanka utvrditi ili rjeenjem
odbiti njihovo utvrivanje te uvjete, odnosno rjeenje dostaviti zainteresiranoj osobi i
upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od petnaest dana od dana primitka poziva
upravnog tijela, odnosno Ministarstva.
(3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se graevina moe prikljuiti na

infrastrukturu, ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 2. ovoga lanka upravnom tijelu,
odnosno Ministarstvu ne dostavi posebne uvjete ili rjeenje kojim se odbija utvrivanje
posebnih uvjeta.
(4) Stavci 1., 2. i 3. ovoga lanka ne odnose se na sluaj u kojemu je u tijeku postupak
povodom albe zainteresirane osobe protiv rjeenja kojim se odbija zahtjev za utvrivanje
posebnih uvjeta, odnosno postupak povodom prigovora zainteresirane osobe protiv utvrenih
posebnih uvjeta, u kojem se sluaju zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole odbija.
lanak 137.
(1) Ako je idejni projekt potrebno uskladiti s posebnim uvjetima, upravno tijelo, odnosno
Ministarstvo pozvat e zainteresiranu osobu da to uini u primjerenom roku.
(2) Ako zainteresirana osoba ne uskladi idejni projekt u roku iz stavka 1. ovoga lanka,
izdavanje lokacijske dozvole se odbija.
lanak 138.
(1) Na rjeenje javnopravnog tijela o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta zainteresirana

osoba ima pravo albe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rjeenje donijelo
sredinje tijelo dravne uprave.
(2) Rjeenje o albi izjavljenoj protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka tijelo nadleno za
odluivanje o albi duno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje albe.
lanak 139.
(1) Dokaz o izjavljivanju albe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rjeenja o
odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta donesenog tijekom postupka za izdavanje lokacijske
dozvole zainteresirana osoba je duna u roku od deset dana od dana izjavljivanja albe,
odnosno pokretanja upravnog spora dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u
tom sluaju postupak izdavanja lokacijske dozvole prekida do donoenja odluke o albi,
odnosno tubi.
(2) Tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu
radi znanja dostaviti odluku o albi protiv rjeenja o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta.
(3) Ako zainteresirana osoba ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka ili protiv
rjeenja o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta ne izjavi albu, odnosno ne pokrene upravni
spor, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija.
Lokacijski uvjeti
lanak 140.
(1) Lokacijskom dozvolom se, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, odreuju
sljedei lokacijski uvjeti:
1. vrsta radova (graenje nove graevine, rekonstrukcija postojee graevine i sl.)
2. lokacija zahvata u prostoru
3. namjena graevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne

cjeline (stan, poslovni prostor, garaa i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba,
apartman i sl.)
4. veliina graevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela graevine te broj i vrsta
etaa ako ih ima)
5. uvjeti za oblikovanje graevine
6. oblik i veliina graevne estice i/ili obuhvata zahvata u prostoru

7. smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u
prostoru
8. uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina
9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
10. nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrinu i
drugu infrastrukturu
11. mjere (nain) sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli i prirodu odreene u skladu s
prostornim planom
12. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru
13. dijelovi sloene graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju etapnog
graenja i/ili dijelovi graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju faznog
graenja graevine
14. posebni uvjeti
15. uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina,
sanacija terena graevne estice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.).
(2) Lokacijski uvjeti se odreuju u skladu s propisima i aktima u skladu s kojima se izdaje
lokacijska dozvola.
(3) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi graevina, ovisno o vrsti graevine,
odreuje se kao trasa, koridor, odnosno povrina katastarskih estica i/ili njezinih dijelova
odreen na odgovarajui nain.
(4) Sastavni dio lokacijske dozvole je idejni projekt.
Stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole
lanak 141.
(1) Stranka u postupku lokacijske dozvole je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju
se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te vlasnik i
nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se
izdaje lokacijska dozvola.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, stranka u postupku lokacijske dozvole za provedbu
zahvata u prostoru koji je od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo su
podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih
stvarnih prava na toj nekretnini.

(3) Prije izdavanja lokacijske dozvole upravno tijelo, odnosno Ministarstvo duno je stranki
pruiti mogunost uvida u spis predmeta radi izjanjenja (u daljnjem tekstu: uvid u spis
predmeta).
Uvid u spis predmeta
lanak 142.
(1) Ako se lokacijska dozvola izdaje za zahvat u prostoru koji neposredno granii s vie od
deset nekretnina, stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju putem javnog poziva koji se
objavljuje na oglasnoj ploi upravnog tijela, odnosno Ministarstva i na njegovim mrenim
stranicama, a upravno tijelo poziv izlae i na nekretnini za koju se izdaje lokacijska dozvola.
(2) Ako se lokacijska dozvola izdaje za zahvat u prostoru koji neposredno granii s deset
nekretnina ili manje, poziv za uvid u spis predmeta dostavlja se strankama osobnom
dostavom.
(3) Javni poziv smatra se dostavljen istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploi
upravnog tijela, odnosno Ministarstva, ime je ispunjena dunost iz lanka 141. stavka 3.
ovoga Zakona.
(4) Stranka koja se ne odazove javnom pozivu, odnosno pozivu ne moe zbog toga traiti
obnovu postupka izdavanja lokacijske dozvole.
lanak 143.
(1) Javni poziv obvezno sadri:
1. naziv upravnog tijela, odnosno Ministarstva
2. ime i adresu, odnosno tvrtku podnositelja zahtjeva
3. naznaku da se radi o predmetu izdavanja lokacijske dozvole
4. naziv, vrstu i lokaciju zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola
5. mjesto i vrijeme na kojemu zainteresirana stranka moe izvriti uvid u spis predmeta i dati
izjanjenje
6. obavijest da se pozivu moe odazvati osobno ili putem svojeg opunomoenika
7. obavijest da se lokacijska dozvola moe izdati iako se stranka ne odazove pozivu.
(2) Javni poziv se objavljuje, odnosno izlae najmanje deset dana prije dana koji je u pozivu
odreen za uvid.

(3) Javni poziv se izlae na graevnoj estici, odnosno graevini na koju se odnosi zahvat u
prostoru na vidljivom i dostupnom mjestu na nain da bude zatien od vremenskih prilika, a
o emu slubenik upravnog tijela sastavlja zabiljeku u spisu.
lanak 144.
(1) Osoba koja se odazove pozivu za uvid u spis predmeta, duna je dokazati da ima svojstvo
stranke.
(2) Osobi koja ne dokae svojstvo stranke odbit e se rjeenjem zahtjev za uvid u spis
predmeta. alba protiv tog rjeenja ne zadrava tijek postupka.
lanak 145.
(1) Stranki koja se je odazvala pozivu za uvid u spis, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo
moe na njezin zahtjev odrediti rok od najvie osam dana u kojemu je stranka duna izjasniti
se o namjeravanom zahvatu u prostoru pisanim putem.
(2) Ako se stranka ne izjasni u roku iz stavka 1. ovoga lanka, smatra se da joj je pruena
mogunost uvida u spis predmeta i da nema primjedbi.
(3) Ako se stranka iz opravdanih razloga ne moe odazvati pozivu za uvid u spis predmeta,
uvid moe izvriti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana odreenog
u pozivu za uvid, u kojem je sluaju stranka duna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se
nije mogla odazvati pozivu.
Uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole
lanak 146.
(1) Lokacijska dozvola se izdaje nakon to je u provedenom postupku utvreno da:
1. je uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priloena propisana dokumentacija
2. su utvreni svi posebni uvjeti i
3. je donesen urbanistiki plan ureenja, ako se dozvola izdaje na podruju za koje je ovim
Zakonom propisana obveza njegova donoenja.
(2) Stavak 1. podstavak 3. ovoga lanka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole za

graenje zamjenskih graevina i za rekonstrukciju postojeih graevina.
(3) Zamjenska graevina u smislu stavka 2. ovoga lanka je nova graevina izgraena na
mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste
graevne estice, odnosno obuhvata u prostoru, kojom se bitno ne mijenja namjena, veliina i
utjecaj na okoli dotadanje graevine.

(4) Lokacijska dozvola za graenje nove zgrade se izdaje nakon to je u provedenom
postupku utvreno da:
1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka
2. da postoji mogunost prikljuenja graevne estice, odnosno zgrade na prometnu povrinu

ili da je izdana graevinska dozvola za graenje prometne povrine
3. da postoji mogunost prikljuenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako
prostornim planom nije omogueno prikljuenje na vlastiti sustav odvodnje i
4. da postoji mogunost prikljuenja zgrade na niskonaponsku elektrinu mreu ili da ima

autonomni sustav opskrbom elektrinom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je
projektirano koritenje iste.
lanak 147.
(1) Lokacijska dozvola, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole
dostavlja se:
1. podnositelju zahtjeva s idejnim projektom
2. strankama koje su izvrile uvid u spis predmeta ili su se javile upravnom tijelu, odnosno
Ministarstvu
3. strankama koje nisu izvrile uvid u spis predmeta i nisu se javile upravnom tijelu, odnosno
Ministarstvu, izlaganjem na oglasnoj ploi upravnog tijela, odnosno Ministarstva u trajanju od
osam dana.
(2) U sluaju dostave iz stavka 1. podstavka 3. ovoga lanka lokacijska dozvola, odnosno
rjeenje smatra se dostavljeno istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploi.
(3) Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji je bio predmetom postupka procjene utjecaja
na okoli, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoli ili postupka ocjene o
prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu prema posebnim propisima, objavljuje se radi
upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti na mrenim stranicama upravnog tijela,
odnosno Ministarstva koje je tu dozvolu izdalo najmanje trideset dana.
Izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole
lanak 148.
(1) Izvrna, odnosno pravomona lokacijska dozvola moe se po zahtjevu podnositelja

zahtjeva, odnosno investitora izmijeniti, dopuniti, ukinuti i/ili ponititi.
(2) Rjeenje o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole donosi se u skladu s prostornim planom
u skladu s kojim je lokacijska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi
u vrijeme donoenja rjeenja ako to podnositelj zahtjeva, odnosno investitor zatrai.

lanak 149.
(1) U postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole pribavljaju se
samo oni posebni uvjeti na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja.
(2) U postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole primjenjuje se
lanak 141. stavak 1. ovoga Zakona samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku
veliinu graevine, veliinu i oblik graevne estice ili smjetaj graevine na graevnoj
estici.
Vaenje lokacijske dozvole
lanak 150.
(1) Lokacijska dozvola prestaje vaiti ako se u roku od dvije godine od dana pravomonosti
lokacijske dozvole ne:
1. podnese zahtjev za davanje koncesije
2. podnese zahtjev za donoenje rjeenja o izvlatenju
3. podnese prijedlog za donoenje odluke o slunosti ili pravu graenja na zemljitu u

vlasnitvu Republike Hrvatske
4. podnese zahtjev za izdavanje graevinske dozvole, odnosno
5. pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za graenje.
(2) Vaenje lokacijske dozvole produuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva ili investitora
jednom za jo dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama
ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.
(3) Rok iz stavka 1. ovoga lanka ne tee za vrijeme trajanja postupka davanja koncesije,
izvlatenja, izdavanja graevinske dozvole, odluivanja o prijedlogu za donoenje odluke o
slunosti ili pravu graenja na zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske, odnosno tijekom
provedbe zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za graenje, a prestaje tei donoenjem
rjeenja o izvlatenju, izdavanjem graevinske dozvole, odbijanjem prijedloga za donoenje
spomenute odluke o slunosti ili pravu graenja, odnosno provedbom zahvata u prostoru.
(4) Ako se za graenje graevine za koju je izdana jedna lokacijska dozvola izdaje vie
graevinskih dozvola, rok iz stavka 1. ovoga lanka prestaje tei izdavanjem prve graevinske
dozvole.
7.3. DOZVOLA ZA PROMJENU NAMJENE I UPORABU GRAEVINE
lanak 151.

(1) Promjena namjene postojee graevine i/ili drugog lokacijskog uvjeta, odnosno njezine
samostalne uporabne cjeline u iju svrhu nije potrebno izvoenje graevinskih radova za koje
je potreban akt na temelju kojega se moe pristupiti graenju odobrava se dozvolom za
promjenu namjene i uporabu graevine.
(2) Dozvola iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se izdati za promjenu oblika ili veliine
graevne estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru.
(3) Postojea graevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina za koju je izdana
dozvola iz stavka 1. ovoga lanka moe se na temelju te dozvole poeti koristiti za novu
namjenu te se za obavljanje djelatnosti u istoj graevini moe izdati rjeenje prema posebnom
zakonu.
lanak 152.
Dozvola za promjenu namjene i uporabu graevine donosi se po zahtjevu vlasnika postojee

graevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline uz koji se prilae:
1. dokaz vlasnitva graevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline
2. dokaz da se radi o postojeoj graevini, ukljuujui glavni projekt u skladu s kojim je

izgraena, snimku izvedenog stanja, odnosno snimku postojeeg stanja
3. akt za uporabu graevine, odnosno drugi dokaz da se graevina moe koristiti
4. suglasnost nadlenog tijela, ako se trai promjena namjene nepokretnog kulturnog dobra
upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili njegova dijela i
5. rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema
posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli i/ili ocjene
prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu.
lanak 153.
(1) Dozvola za promjenu namjene i uporabu graevine izdaje se ako je podnositelj zahtjeva uz
zahtjev priloio propisanu dokumentaciju te ako se u postupku utvrdi da je nova namjena
graevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline i/ili lokacijski uvjet koji se
namjerava promijeniti, u skladu s prostornim planom i da ista ispunjava uvjete propisane
posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet.
(2) Dozvola za promjenu namjene i uporabu graevine za koju se promjenu namjene prema
posebnom propisu provodi postupak ocjene, odnosno procjene utjecaja zahvata na okoli ili
postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu izdaje se ako su ispunjeni uvjeti i
stavka 1. ovoga lanka i ako javnopravno tijelo koje je provelo taj postupak izda potvrdu da je
promjena namjene u skladu s rjeenjem donesenim u tom postupku.
lanak 154.

Stranke u postupku izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu graevine su
podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje ta dozvola i nositelj drugih stvarnih
prava na toj nekretnini.
lanak 155.
(1) U svrhu utvrivanja da li graevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina

ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili novi lokacijski uvjet
upravno tijelo, odnosno Ministarstvo obavlja oevid na koji radi izdavanja potvrde s tim u
vezi (u daljnjem tekstu: potvrda) poziva javnopravna tijela koja prema posebnim propisima u
postupku izdavanja lokacijske dozvole utvruju posebne uvjete te javnopravno tijelo koje je
provelo postupak procjene utjecaja zahvata na okoli ili postupak ocjene prihvatljivosti
zahvata za ekoloku mreu, ako je isti proveden.
(2) Potvrdu javnopravno tijelo daje usmeno na zapisnik prilikom oevida, a ako to nije
mogue, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo odreuje rok od petnaest dana za izdavanje
potvrde pisanim putem, odnosno za odbijanje izdavanja iste.
(3) Rjeenje o odbijanju izdavanja potvrde javnopravno tijelo dostavlja upravnom tijelu,
odnosno Ministarstvu i podnositelju zahtjeva koji na istu ima pravo albe, odnosno pokretanja
upravnog spora.
(4) Smatra se da graevina, odnosno samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete propisane
posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet te da je potvrda izdana ako se
javnopravno tijelo ne odazove pozivu za oevid, odnosno ako u roku iz stavka 2. ovoga
lanka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu ili rjeenje kojim se odbija
izdavanje iste.
lanak 156.
(1) Dokaz o izjavljivanju albe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rjeenja kojim se
odbija izdavanje potvrde podnositelj zahtjeva je u roku od deset dana od dana izjavljivanja
albe, odnosno pokretanja upravnog spora duan dostaviti upravnom tijelu, odnosno
Ministarstvu koje u tom sluaju postupak izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu
graevine prekida do donoenja odluke o albi, odnosno tubi.
(2) Tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu
radi znanja dostaviti odluku o albi protiv rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde.
(3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka ili protiv rjeenja
o odbijanju izdavanja potvrde ne izjavi albu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za
izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu graevine se odbija.
7.4. RJEENJE O UTVRIVANJU GRAEVNE ESTICE
lanak 157.
(1) Ako za postojeu graevinu nije utvrena graevna estica, odnosno zemljite nuno za
redovitu uporabu graevine, kada je obveza utvrivanja tog zemljita, odnosno estice
propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik graevine eli promijeniti oblik i veliinu
graevne estice na kojoj je postojea zgrada u skladu s dokumentom prostornog ureenja,
parcelacija graevinskog zemljita provodi se u skladu s rjeenjem o utvrivanju graevne
estice.
(2) Smatra se da za postojeu graevinu nije utvrena graevna estica, odnosno zemljite
nuno za redovitu uporabu graevine:
1. ako su na istoj katastarskoj estici izgraene dvije ili vie graevina koje graevinski,
funkcionalno ili tehniko-tehnoloki nisu cjelina
2. ako je graevina izgraena na dvije ili vie katastarskih estica
3. ako je graevina izgraena na katastarskoj estici ija je povrina manja ili vea od
povrine propisane prostornim planom
4. ako je postojea katastarska estica, na kojoj je izgraena graevina, takva da se ne moe

smatrati zemljitem nunim za redovitu uporabu te graevine
5. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu.
lanak 158.
(1) Zahtjevu za donoenje rjeenja o utvrivanju graevne estice prilae se preslika

katastarskog plana na kojoj se odreuju oblik i veliina graevne estice te dokaz da je
graevina za koju se utvruje graevna estica postojea.
(2) Rjeenje o utvrivanju graevne estice donosi se po zahtjevu stranke ili po slubenoj
dunosti.
lanak 159.
(1) Graevna estica odreuje se u skladu s prostornim planom, a ako to nije mogue tada u
skladu s pravilima struke, vodei rauna da se graevna estica utvrdi tako da oblikom i
veliinom omoguava redovitu uporabu graevine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka graevna estica zgrade koja ima vie samostalnih
uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora, garaa i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica
(hotelskih soba, apartmana i sl.), a koja je planirana, projektirana i/ili izgraena tako da s vie
svojih strana granii s povrinom javne namjene, odreuje se kao zemljite koje je ispod te
zgrade.
7.5. PARCELACIJA GRAEVINSKOG ZEMLJITA
Uvjeti parcelacije
lanak 160.

(1) Parcelacija graevinskog zemljita moe se provoditi samo u skladu s:
1. lokacijskom dozvolom
2. rjeenjem o utvrivanju graevne estice
3. graevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgraena graevina
4. urbanistikim planom ureenja ili prostornim planom podruja posebnih obiljeja koji u
grafikom dijelu propisuje oblik i veliinu graevne estice, odnosno zone pojedine namjene
u mjerilu 1:1000 ili 1:2000
5. prostornim planom ureenja grada, odnosno opine i generalnim urbanistikim planom u

svrhu odreivanja zemljita koje je vlasnik duan prenijeti u vlasnitvo jedinice lokalne
samouprave na temelju lanka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno
6. granicom graevinskog podruja odreenom vaeim ili ranije vaeim prostornim planom
u svrhu odreivanja vlasnitva zemljita sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom
zemljitu i umama.
(2) Parcelacija zemljita izvan granica graevinskog podruja radi poveanja graevne estice
unutar granice graevnog podruja nije doputena.
lanak 161.
(1) Parcelacija neizgraenog graevinskog zemljita moe se, osim u skladu s aktima i
planovima iz lanka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u skladu sa:
1. svakim prostornim planom ako se zemljite nalazi na podruju na kojemu ovim Zakonom
nije propisana obveza donoenja urbanistikog plana ureenja
2. rjeenjem o povratu zemljita donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu

za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine
3. sudskom presudom o utvrivanju prava vlasnitva zemljita.
(2) Parcelacija izgraenog graevinskog zemljita moe se, osim u skladu s aktima i
planovima iz lanka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u svrhu spajanja cijelih
katastarskih estica na kojima je izgraena postojea zgrada.
(3) lanak 160. stavak 1. ovoga Zakona ne odnosi se na parcelaciju graevinskog zemljita
kojom se meusobno usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi u okviru izrade
geodetskog projekta.
Potvrda parcelacijskog elaborata
lanak 162.

(1) Akt o parcelaciji graevinskog zemljita izraen u skladu s aktima, odnosno planovima iz
lanka 160. stavka 1. i lanka 161. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona provodi se u katastru
na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo
potvrdu o njegovoj usklaenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izraen.
(2) Akt o parcelaciji graevinskog zemljita izraen u skladu s rjeenjem, odnosno presudom
iz lanka 161. ovoga Zakona provodi se u katastru prema posebnom propisu nakon provedbe
u zemljinoj knjizi, ako je izraen u skladu s tim rjeenjem, odnosno presudom, a to utvruje
katastarski ured.
(3) Stavak 1. ovoga lanka ne odnosi se na formiranje graevne estice u katastru u skladu s
lokacijskom dozvolom, odnosno graevinskom dozvolom iji je sastavni dio geodetski
projekt.
8. UREENJE GRAEVINSKOG ZEMLJITA
Cilj i sadraj ureenja graevinskog zemljita
lanak 163.
(1) Graevinsko zemljite ureuje se u cilju njegova osposobljavanja za graenje,

rekonstrukciju i koritenje zgrada u skladu s prostornim planom te s tim u vezi poboljanja
uvjeta ivota i rada u naseljima.
(2) Ureenje graevinskog zemljita obuhvaa sljedee radnje i radove:
1. pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rjeavanje imovinskopravnih odnosa u skladu

s ovim Zakonom i posebnim zakonom i ishoenje akata potrebnih za provedbu radova u svrhu
ureenja graevinskog zemljita
2. graenje infrastrukture i graevina javne i drutvene namjene, odnosno njihovu

rekonstrukciju u skladu s posebnim zakonima, ako ovim Zakonom nije propisano drukije
3. sanaciju terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljita i sl.).
Obveza ureenja graevinskog zemljita i investitor infrastrukture
lanak 164.
(1) Ureenje graevinskog zemljita obveza je jedinica lokalne samouprave i javnopravnih

tijela koja prema posebnim propisima grade i/ili upravljaju infrastrukturom.
(2) Poticanje i organizacija izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture i graevina javne i

drutvene namjene, koordinacija javnopravnih tijela s tim u vezi i sanacija terena u naselju
obveza je jedinica lokalne samouprave.
lanak 165.

(1) Investitor komunalne infrastrukture i sanacije terena u naselju je jedinica lokalne
samouprave ili trgovako drutvo koje obavlja odgovarajuu komunalnu djelatnost, a druge
infrastrukture javnopravno tijelo ili druga osoba koja je istu prema posebnom propisu
ovlatena graditi.
(2) Investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture moe biti i jedna ili vie osoba ijem
zemljitu ili graevini slui infrastruktura ako za to imaju suglasnost jedinice lokalne
samouprave, odnosno osobe iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga lanka moe se dati samo osobi, odnosno osobama koje se
ugovorom obveu komunalnu, odnosno drugu infrastrukturu planiranu prostornim planom
izgraditi vlastitim sredstvima u odreenom roku i istu predati u vlasnitvo jedinice lokalne
samouprave, odnosno osobe odreene posebnim propisom. Ova suglasnost moe se dati i za
graenje komunalne, odnosno druge infrastrukture koja svojom trasom i kapacitetom
premauje potrebe zemljita, odnosno graevine investitora.
(4) Meusobna prava i obveze u pogledu uvjeta graenja komunalne, odnosno druge
infrastrukture jedinica lokalne samouprave, odnosno trgovako drutvo ili osoba iz stavka 1.
ovoga lanka i investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture ureuju ugovorom iz
stavka 3. ovoga lanka.
(5) Ugovorom iz stavka 3. ovoga lanka moe se ugovoriti povrat dijela sredstava utroenih
za izgradnju komunalne, odnosno druge infrastrukture ili djelomino prebijanje s obvezom
plaanja komunalnog doprinosa u sluaju graenja graevine komunalne infrastrukture.
Redoslijed ureenja graevinskog zemljita
lanak 166.
(1) Prilikom ureenja pojedinih dijelova graevinskog zemljita ili graenja pojedinih
graevina infrastrukture mora se voditi rauna o redoslijedu ureenja tako da se omogui
trenutana i konana usklaenost i funkcionalna povezanost tih dijelova.
(2) Nove graevine infrastrukture ili njihovi novi dijelovi ne mogu se prikljuivati na
postojee graevine infrastrukture, odnosno druge infrastrukturne graevine koje kapacitetom
ili drugim obiljejima ne udovoljavaju novim graevinama i ureajima, odnosno njihovim
dijelovima.
9. IMOVINSKI INSTITUTI UREENJA GRAEVINSKOG ZEMLJITA
Ugovor o financiranju ureenja graevinskog zemljita
lanak 167.
(1) Trokove ili dio trokova potrebnih za izradu urbanistikog plana ureenja ili za izgradnju
komunalne infrastrukture moe snositi vlasnik zemljita kojem to ureenje koristi ili druga
zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju
ureenja graevinskog zemljita.

(2) Ugovor o financiranju ureenja graevinskog zemljita sklapa se u pisanoj formi, a ovisno
o svom predmetu, sadri osobito:
1. naziv, odnosno ime i adresu stranaka
2. naziv i obuhvat urbanistikog plana ureenja ija se izrada financira i osnovne smjernice za
njegovu izradu znaajne za obje stranke
3. obvezu jedinice lokalne samouprave da donese urbanistiki plan ureenja i rok za njegovo
donoenje
4. vrstu i opseg radnji i radova na ureenju zemljita koje se obvezuje izvriti jedinica lokalne
samouprave, te rok za njihovo izvrenje
5. iznos, nain i rok plaanja trokova ureenja zemljita koji se obvezuju platiti vlasnik
zemljita, odnosno zainteresirana osoba.
(3) Sredstva ostvarena sklapanjem ugovora o financiranju ureenja graevinskog zemljita

prihod su prorauna jedinice lokalne samouprave.
(4) Sklapanje ugovora o financiranju ureenja graevinskog zemljita ne iskljuuje primjenu

posebnih propisa o javnoj nabavi.
(5) Ugovor o financiranju ureenja graevinskog zemljita objavljuje se u slubenom glasilu

jedinice lokalne samouprave.
lanak 168.
(1) Iznimno od lanka 167. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, ako se urbanistiki plan ureenja
donosi za zemljite u vlasnitvu jedne ili vie osoba koje u cijelosti financiraju njegovu
izradu, ugovorom o financiranju ureenja graevinskog zemljita moe se ugovoriti da
izraivaa tog plana odabiru i izravno plaaju te osobe.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka nositelj izrade prostornog plana je struno upravno
tijelo opine, grada, velikog grada, odnosno Grada Zagreba.
lanak 169.
Osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju ureenja

graevinskog zemljita u pogledu financiranja izgradnje objekta ili ureaja komunalne
infrastrukture koji se prema posebnom zakonu financira iz komunalnog doprinosa ne plaa taj
doprinos do iznosa trokova ureenja zemljita kojeg plaa na temelju ugovora.
Prijenos zemljita u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave
lanak 170.

(1) Vlasnik neizgraenog i neoptereenog zemljita na kojemu je urbanistikim planom
ureenja planirano graenje infrastrukture ili graevine javne namjene koje ne moe biti
vlasnik, moe to zemljite prenijeti u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave.
(2) Na nain iz stavka 1. ovoga lanka moe postupiti i vlasnik neizgraenog zemljita na
kojemu ne moe graditi jer se ne moe formirati graevna estica u skladu s detaljnim planom
ureenja.
lanak 171.
(1) Vlasnik graevinskog zemljita unutar granica graevinskog podruja duan je prije
dobivanja lokacijske dozvole, prenijeti jedinici lokalne samouprave u vlasnitvo dio tog
zemljita koje je prostornim planom odreeno za graenje komunalne infrastrukture koja slui
njegovoj graevnoj estici ili graevini koja e se izgraditi na toj estici.
(2) Vlasnik graevinskog zemljita unutar granica graevinskog podruja duan je prije
dobivanja lokacijske dozvole s jedinicom lokalne samouprave ili drugom ovlatenom osobom
sklopiti ugovor o osnivanju slunosti provoza i/ili prolaza ili druge slunosti na svojoj
graevnoj estici ili graevini koja e na njoj biti izgraena za korist komunalne infrastrukture
kada je to prema prostornom planu potrebno.
lanak 172.
(1) Za preneseno zemljite iz lanka 170. i lanka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno za
osnovanu slunost iz lanka 171. stavka 2. ovoga Zakona, vlasniku pripada naknada u visini
trine vrijednosti prenesenog zemljita u vrijeme prijenosa, odnosno u iznosu za koji je
umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja slunosti u vrijeme njezina osnivanja.
(2) Vlasniku prenesenog zemljita iz lanka 170. i lanka 171. stavka 1. ovoga Zakona
pripada i naknada trokova izrade parcelacijskog elaborata ako je isti bio potreban za prijenos
zemljita.
(3) Naknadu iz stavka 1. ovoga lanka duna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno
osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od dvije godine od dana prijenosa
zemljita, odnosno sklapanja ugovora.
lanak 173.
(1) Zemljite iz lanka 170. i lanka 171. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi izjavom o
prijenosu zemljita koju daje na zapisnik uredu dravne uprave u upaniji, odnosno Gradu
Zagrebu. O prijenosu zemljita se ne donosi upravni akt.
(2) Ured dravne uprave u upaniji duan je pozvati jedinicu lokalne samouprave da
prisustvuje davanju izjave iz stavka 1. ovoga lanka najmanje etrnaest dana prije davanja
izjave.
(3) Pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljita nije od
utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasnitva zemljita koje se prenosi.

lanak 174.
(1) Ured dravne uprave u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu duan je zapisnik o prijenosu
zemljita i parcelacijski elaborat pregledan i potvren u skladu s ovim Zakonom i posebnim
zakonom kojim se ureuje dravna izmjera i katastar nekretnina, ako je isti bio potreban za
prijenos zemljita, uruiti zastupniku jedinice lokalne samouprave, odnosno bez odgaanja
dostaviti jedinici lokalne samouprave u ije je vlasnitvo preneseno zemljite, te iste dostaviti
katastarskom uredu i zemljinoknjinom sudu radi provedbe po slubenoj dunosti.
(2) Zapisnik o prijenosu zemljita koji je potpisao vlasnik zemljita i slubena osoba, ovjeren
peatom ureda dravne uprave u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu je pravna osnova za
stjecanje vlasnitva prenesenog zemljita od strane jedinice lokalne samouprave.
lanak 175.
(1) Ured dravne uprave, odnosno Grada Zagreba na prijedlog vlasnika saziva raspravu u
svrhu sporazumnog utvrivanja naknade za preneseno zemljite.
(2) Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za
preneseno zemljite, nadleni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika odreuje u
izvanparninom postupku.
Obveza prodaje zemljita
lanak 176.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave dune su na zahtjev vlasnika zemljita,

odnosno graevine po trinoj cijeni prodati bez provedbe javnog natjeaja:
1. dio neizgraenog zemljita potrebnog za formiranje neizgraene graevne estice u skladu

s detaljnim planom ureenja, ako taj dio ne prelazi 50% povrine planirane graevne estice
2. dio zemljita potrebnog za formiranje izgraene graevne estice u skladu s detaljnim

planom ureenja
3. zemljite koje ini graevnu esticu zgrade za koju je doneseno rjeenje o izvedenom stanju
na temelju posebnog zakona kojim se ureuje ozakonjenje nezakonitih zgrada.
Pravo prvokupa
lanak 177.
(1) Vlada, skuptina upanije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijee i opinsko vijee (u
daljnjem tekstu: nositelj prava prvokupa) moe odlukom odrediti podruje na kojemu ima
pravo prvokupa nekretnina potrebnih za graenje infrastrukture ili graevine javne i drutvene
namjene.

(2) Vlada, skuptina upanije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijee i opinsko vijee moe
odlukom odrediti podruje na kojemu pravna osoba s javnim ovlastima ima pravo prvokupa
nekretnina potrebnih za graenje infrastrukture za koju je prema posebnom propisu nadlena.
(3) Podruje iz stavka 1., odnosno 2. ovoga lanka odreuje se na katastarskoj ili drugoj
odgovarajuoj podlozi, tako da je nedvojbeno na koje se nekretnine odnosi pravo prvokupa.
(4) Odluka iz stavka 1., odnosno 2. ovoga lanka objavljuje se u informacijskom sustavu i
Narodnim novinama, odnosno slubenom glasilu upanije, Grada Zagreba, velikog grada,
grada i opine, te na njihovim mrenim stranicama.
(5) Odluka iz stavka 1., odnosno 2. ovoga lanka dostavlja se nadlenom zemljinoknjinom
sudu i nadlenom katastarskom uredu.
lanak 178.
(1) Vlasnik nekretnine na podruju na kojemu postoji pravo prvokupa koji namjerava prodati
ovu nekretninu duan je putem javnog biljenika ili na drugi odgovarajui nain istu ponuditi
na prodaju nositelju prava prvokupa i priopiti mu cijenu i uvjete prodaje.
(2) Ako nositelj prava prvokupa kojemu je stavljena ponuda ne izjavi u roku od ezdeset dana
od dana priopenja ponude da prihvaa ponudu, vlasnik nekretnine moe istu prodati drugom,
ali samo pod istim uvjetima ili za viu cijenu.
(3) Kada se prema uvjetima prodaje cijena treba u cijelosti ili djelomice isplatiti u novcu,
izjava o prihvaanju ponude moe imati uinak samo ako nositelj prava prvokupa kome je
stavljena ponuda vlasniku nekretnine ili kod javnog biljenika, odnosno nadlenog suda
deponira cijeli iznos koji se prema ponudi treba isplatiti u novcu.
lanak 179.
(1) Sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine protivno lanku 177. ovoga Zakona razlog je
za ponitenje tog ugovora.
(2) Tuba za ponitenje ugovora iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se podnijeti nakon isteka
tri godine od dana njegova sklapanja.
10. NADZOR
lanak 180.
(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te
zakonitost rada upravnih tijela, strunih upravnih tijela, Zavoda, zavoda, pravnih osoba s
javnim ovlastima, osoba koje obavljaju strune poslove prostornog ureenja te ovlatenih
arhitekata, i ovlatenih inenjera s tim u vezi, provodi Ministarstvo.
(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga lanka koji se odnosi na ope akte provodi se u skladu s planom
nadzora kojeg posebnom odlukom donosi ministar te po traenju pravosudnih tijela.

lanak 181.
(1) Upravna tijela, struna upravna tijela, Zavod, zavodi, pravne osobe s javnim ovlastima,
osobe koje obavljaju strune poslove prostornog ureenja te ovlateni arhitekti i ovlateni
inenjeri duni su Ministarstvu u svrhu provedbe nadzora omoguiti pristup njihovim
slubenim prostorijama i dostaviti sve zatraene podatke, dokumente i izvjea u zatraenom
roku.
(2) Ako upravno tijelo, struno upravno tijelo, Zavod, zavod, pravna osoba s javnim
ovlastima, osoba koja obavlja strune poslove prostornog ureenja, ovlateni arhitekt ili
ovlateni inenjer ne postupi po traenju Ministarstva iz stavka 1. ovoga lanka, na ispunjenje
zatraenog ga se poziva rjeenjem.
lanak 182.
(1) Ministarstvo rjeenjem nareuje upravnom tijelu, strunom upravnom tijelu, Zavodu,
zavodu, pravnoj osobi s javnim ovlastima, osobi koje obavlja strune poslove prostornog
ureenja, ovlatenom arhitektu, odnosno ovlatenom inenjeru otklanjanje nezakonitosti koja
se utvrdi u provedbi nadzora te rok za njeno otklanjanje.
(2) Nepostupanje po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka iz neopravdanog razloga je teka

povreda slubene dunosti elnika upravnog tijela, elnika strunog upravnog tijela,
ravnatelja Zavoda, ravnatelja zavoda, odgovorne osobe u pravnoj osobi s javnim ovlastima,
odnosno tea povreda dunosti i ugleda ovlatenog arhitekta, odnosno ovlatenog inenjera.
lanak 183.
(1) Ako tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, upravno tijelo, struno
upravno tijelo, zavod, pravna osoba s javnim ovlastima, osoba koja obavlja strune poslove
prostornog ureenja, odnosno ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer ne postupi po rjeenju
Ministarstva iz lanka 181. stavka 2., odnosno lanka 182. stavka 1. ovoga Zakona na
izvrenje e se ga prisiliti novanom kaznom.
(2) U svrhu prisile na izvrenje rjeenja tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, upravnog tijela i strunog upravnog tijela, novana kazna iz stavka 1. ovoga
lanka se izrie jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave ije je to tijelo.
lanak 184.
(1) Postupak zbog teke povrede slubene dunosti slubenika, upravnog tijela, strunog
upravnog tijela, zavoda, pravne osobe s javnim ovlastima, te tee povrede dunosti i ugleda
ovlatenog arhitekta, odnosno ovlatenog inenjera, propisane ovim Zakonom ili posebnim
propisom, uoene u provedbi nadzora nad provedbom ovoga Zakona, pokree se po zahtjevu
ministra.
(2) Ako se u nadzoru utvrdi da je povrijeen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju ovoga
Zakona, Ministarstvo ima pravo i obvezu podnijeti optuni prijedlog ili kaznenu prijavu.
lanak 185.
U sluaju kada je protiv rjeenja Ministarstva pokrenut upravni spor, Ministarstvo moe do
okonanja spora ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao
ponititi takvo rjeenje.
11. PREKRAJNE ODREDBE
Prekraj osobe koja provodi zahvat u prostoru
lanak 186.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj

pravna osoba koja pristupi provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima
koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem bez pravomone, odnosno izvrne lokacijske
dozvole ili zahvat u prostoru ne provodi u skladu s tom dozvolom (lanak 126. stavci 3. i 4.).
(2) Novanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba za prekraje
iz stavka 1. ovoga lanka.
Prekraji projektanta
lanak 187.
Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj fizika

osoba u svojstvu projektanta ako izradi idejni projekt protivno uvjetima za provedbu zahvata
u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima ili posebnim uvjetima (lanak
130. stavak 2.).
12. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Zapoeti postupci
lanak 188.
(1) Postupci izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja zapoeti po odredbama

Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11.,
50/12. i 55/12.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se po odredbama tog Zakona i
propisa donesenih na temelju tog Zakona, ako ovim Zakonom nije drukije propisano.
(2) Postupci zapoeti po slubenoj dunosti i postupci za ije su pokretanje zahtjevi stranaka
podneseni po odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br.
76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) do stupanja na snagu ovoga Zakona, a koji se

odnose na prostorno ureenje dovrit e se po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na
temelju tog Zakona.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka u postupcima koji se dovravaju po odredbama Zakona
o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i
55/12.) primjenjuje se lanak 122. stavak 4. ovoga Zakona.
lanak 189.
(1) Smatra se da je postupak urbane komasacije zapoet u smislu lanka 188. stavka 2. ovoga
Zakona ako je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona u slubenom glasilu objavljena
odluka o izradi detaljnog plana ureenja za urbanu komasaciju pod uvjetom da jedinica
lokalne samouprave zahtjev za pokretanje postupka u smislu lanka 154. stavka 1. Zakona o
prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i
55/12.) podnese u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ovlauje se predstavniko tijelo upanije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada da za
potrebe dovrenja postupka iz stavka 1. ovoga lanka osnuje komasacijsko povjerenstvo u
roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ovlauje se Vlada da za potrebe dovrenja postupka iz stavka 1. ovoga lanka osnuje
Dravno komasacijsko povjerenstvo te da donese odluku o naknadi za rad u komasacijskom
povjerenstvu i odluku o naknadi za rad u Dravnom komasacijskom povjerenstvu u roku od
dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Lokacijska dozvola i rjeenja Ministarstva
lanak 190.
(1) Lokacijska dozvola izdana na temelju Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine,
br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) odnosno Zakona o prostornom ureenju i gradnji
(Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) moe se mijenjati,
dopunjavati, ukinuti i/ili ponititi pod istim uvjetima kao i lokacijska dozvola donesena na
temelju ovoga Zakona.
(2) U sluaju kada je protiv rjeenja Ministarstva donesenog na temelju Zakona o prostornom
ureenju (Narodne novine, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), odnosno Zakona o
prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i
55/12.) ili donesenog u vezi s tim zakonom pokrenut upravni spor, Ministarstvo moe do
okonanja spora ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao
ponititi takvo rjeenje.
Primjena posebnih propisa
lanak 191.
(1) Posebni uvjeti, miljenja, potvrde, suglasnosti, odobrenja, rjeenja i drugi akti
javnopravnih tijela koji se prema posebnim propisima donesenim do stupanja na snagu ovoga

Zakona moraju pribaviti u postupku izdavanja lokacijske dozvole ili rjeenja o uvjetima
graenja utvruju se kao posebni uvjeti prema ovome Zakonu prije podnoenja zahtjeva za
izdavanje lokacijske dozvole, odnosno tijekom izdavanja te dozvole.
(2) Stavak 1. ovoga lanka ne odnosi se na posebne uvjete koji se utvruju u postupku
procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu.
Obavljanje upravnih i strunih poslova
lanak 192.
Ministarstvo do stupanja na snagu Dravnog plana prostornog razvoja izdaje akte za provedbu
prostornih planova za zahvate u prostoru dravnog znaaja odreene uredbom iz lanka 56.
stavka 2. ovoga Zakona i za zahvate u prostor planirane na podruju dvije ili vie upanija,
odnosno Grada Zagreba.
lanak 193.
(1) Hrvatski zavod za prostorni razvoj osnovan Zakonom o prostornom ureenju i gradnji
(Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) nastavlja s radom kao
Zavod prema ovom Zakonu.
(2) Ravnatelj i Upravno vijee Zavoda duni su uskladiti Statut Hrvatskog zavoda za prostorni
razvoj osnovanog Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07.,
38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) s ovim Zakonom u roku od tri mjeseca od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 194.
(1) Zavod za prostorno ureenje upanije, Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba,
odnosno zavod za prostorno ureenje velikog grada ustrojen na temelju Zakona o prostornom
ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.),
nastavlja s radom kao zavod za prostorno ureenje upanije, Zavod za prostorno ureenje
Grada Zagreba, odnosno zavod za prostorno ureenje velikog grada prema ovom Zakonu.
(2) upanije i Grad Zagreb duni su uskladiti akte o osnivanju i statute zavoda za prostorno
ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba u skladu s ovim Zakonom u roku od tri mjeseca od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 195.
(1) Upravna tijela upanija i velikih gradova nadlena za strune i upravne poslove prostornog
ureenja ustrojena na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br.
76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
nastavljaju s radom kao upravna tijela, odnosno struna upravna tijela upanija i velikih
gradova prema ovom Zakonu.

(2) Upravna tijela gradova na koje je upanija sukladno posebnom zakonu prenijela
nadlenost za obavljanje upravnih poslova prostornog ureenja do dana stupanja na snagu
ovoga Zakona, nastavljaju s radom i imaju djelokrug i ovlasti upravnog tijela velikog grada
odreene ovim Zakonom.
Dravni plan prostornog razvoja, uredbe i pravilnici
lanak 196.
(1) Dravni plan prostornog razvoja donijet e se najkasnije u roku od dvije godine od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Vlada je duna donijeti uredbu iz lanka 37. i lanka 56. stavka 2. ovoga Zakona u roku od
devedeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar je duan donijeti pravilnike iz lanka 40. stavka 2., lanka 56. stavka 3. i lanka
133. stavka 1. ovoga Zakona u roku od devedeset dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona, a naputak iz lanka 5. stavka 1. ovoga Zakona kojim se propisuje sustav provedbe
postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona elektronikim putem u roku
od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Ravnatelj Dravne geodetske uprave duan je donijeti pravilnik iz lanka 133. stavka 2.
ovoga Zakona u roku od devedeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Dravna geodetska uprava duna je granice i podruje prostora ogranienja ucrtati na
Hrvatsku osnovnu kartu (HOK) dopunjenu ortofotokartama u roku od devedeset dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona. Do ispunjenja ove obveze granice i podruje zatienog
obalnog podruja mora prikazane na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj
ortofotokartama smatra se granicama i podrujem prostora ogranienja.
(6) Ovlauje se Vlada za donoenje uredbe kojom e se za potrebe provedbe ovoga Zakona i
drugih zakona urediti nain procjene vrijednosti nekretnina, nain prikupljanja podataka i
njihovu evaluaciju, a ministar za donoenje pravilnika kojim se razrauju metode procjena
nekretnina i druga pitanja s tim u vezi.
lanak 197.
(1) Do stupanja na snagu pravilnika, odnosno uredbe koji se donose na temelju ovlasti iz
ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na
snazi:
1. Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, br. 106/98., 39/04., 45/04.
ispravak i 163/04.) u dijelu kojim se propisuju pravna pravila koja se odnose na sadraj,
mjerila kartografskih prikaza, obvezne prostorne pokazatelje i standard elaborata prostornih
planova i
2. Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i ureivanju prostora (Narodne novine, br. 29/83., 36/85. i 42/86.).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka pravilnici iz tog stavka u dijelu u kojem nisu u
suprotnosti s odredbama ovoga Zakona u odnosu na dokumente prostornog ureenja donesene
na temelju propisa koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona i njihove izmjene i/ili
dopune donesene nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do prestanka vaenja
tih dokumenata, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
Dokumenti prostornog ureenja
lanak 198.
(1) Dokumenti prostornog ureenja doneseni na temelju propisa koji su vaili prije stupanja
na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do donoenja prostornih planova prema ovom Zakonu,
odnosno do njihova stavljanja izvan snage na temelju ovoga Zakona.
(2) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske koju je donio Hrvatski sabor na sjednici
odranoj 27. lipnja 1997. ostaje na snazi do donoenja Strategije prostornog razvoja
Republike Hrvatske na temelju ovoga Zakona.
(3) Dokumenti prostornog ureenja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka mogu se mijenjati i/ili
dopunjavati te staviti izvan snage i prije donoenja dokumenata prostornog ureenja prema
ovom Zakonu u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Dokumenti prostornog ureenja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka mijenjaju i/ili dopunjavaju
se te se stavljaju izvan snage u postupku propisanom ovim Zakonom za mijenjanje i/ili
dopunjavanje, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova.
(5) Izmjene i/ili dopune dokumenata prostornog ureenja iz stavka 1. ovoga lanka moraju
biti u skladu s dokumentom prostornog ureenja irega podruja, odnosno prostornim planom
vie razine.
(6) Izmjene i/ili dopune dokumenata prostornog ureenja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne
moraju biti izraene u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ali se njihove
izmjene i/ili dopune mogu donositi i u svrhu njihova usklaenja s tim propisima.
lanak 199.
(1) Prostorni plan upanije, odnosno Grada Zagreba koji se donosi na temelju ovoga Zakona
ne moe se donijeti prije stupanja na snagu Dravnog plana prostornog razvoja.
(2) Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine koji se donosi na temelju ovoga Zakona ne
moe se donijeti prije stupanja na snagu prostornog plana upanije koji se donosi na temelju
ovoga Zakona.
(3) Generalni urbanistiki plan koji se donosi na temelju ovoga Zakona ne moe se donijeti
prije stupanja na snagu Prostornog plana ureenja grada, odnosno prostornog plana Grada
Zagreba koji se donosi na temelju ovoga Zakona.
lanak 200.

(1) lanak 43. stavak 6. ovoga Zakona odnosi se i na izdvojeno graevinsko podruje izvan
naselja odreeno do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Rok iz lanka 43. stavka 6. ovoga Zakona za graevinsko podruje izvan naselja odreeno
do stupanja na snagu ovoga Zakona poinje tei danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Provedbeni urbanistiki planovi i detaljni planovi ureenja doneseni na temelju propisa
koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona smatraju se urbanistikim planom
ureenja u smislu ovoga Zakona.
lanak 201.
(1) Jedinice lokalne samouprave dune su dopuniti prostorne planove ureenja velikih
gradova, gradova ili opina, odnosno Prostorni plan Grada Zagreba na nain da u njima
odrede neureene dijelove graevinskih podruja i izgraene dijelove tih podruja planirane
za urbanu preobrazbu u skladu s ovim Zakonom u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja
na snagu pravilnika iz lanka 56. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Do ispunjenja obveze iz stavka 1. ovoga lanka neureenim dijelom graevinskog

podruja smatraju se neizgraeni dijelovi graevinskog podruja odreeni prostornim
planovima ureenja velikih gradova, gradova ili opina, odnosno Prostornim planom Grada
Zagreba, koji su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Do ispunjenja obveze iz stavka 1. ovoga lanka izgraenim dijelovima graevinskih

podruja planiranim za urbanu preobrazbu u smislu ovoga Zakona smatraju se dijelovi
graevinskog podruja odreeni za urbanu obnovu prostornim planovima koji su na snazi na
dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
Odluka o izradi prostornog plana
lanak 202.
Odluka o izradi prostornog plana donesena na temelju Zakona o prostornom ureenju i

gradnji (Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) prestaje vaiti u
roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ako u tom roku nije objavljena
javna rasprava, a izrada i donoenje prostornog plana zapoeta tom odlukom se obustavlja.
Izvjee o stanju u prostoru
lanak 203.
Zavod, zavodi i struna upravna tijela opina, gradova i velikih gradova duni su izraditi,
odnosno osigurati izradu izvjea o stanju u prostoru i podnijeti ga na razmatranje nadlenom
tijelu u roku od etiri godine od dana stupanja na snagu pravilnika iz lanka 40. stavka 2.
ovoga Zakona.
Prestanak vaenja propisa

lanak 204.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o prostornom ureenju i
gradnji (Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) u dijelu koji se
odnosi na prostorno ureenje.
Stupanje na snagu Zakona
lanak 205.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2014.
Klasa: 022-03/13-01/206
Zagreb, 6. prosinca 2013.
HRVATSKI SABOR


Zakon o Prostronom Uređenju Novi Prosinac 2013

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Prostronom Uređenju Novi Prosinac 2013

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON

Predmet Zakona i cilj sustava prostornog ureenja

Prostornim ureenjem osiguravaju se uvjeti za koritenje (gospodarenje), zatitu i upravljanje

1. etapno graenje je graenje pojedinih graevina od kojih se sastoji sloena graevina

2. fazno graenje je graenje graevine po njezinim dijelovima odreenim lokacijskom

Arhitektonski ured Dizajn et cetera, Martieva 35, Zagreb Str 1

6. graevinsko zemljite je zemljite koje je izgraeno, ureeno ili prostornim planom

7. graevinsko podruje je podruje odreeno prostornim planom na kojemu je izgraeno

8. infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske,

13. katastar je katastar zemljita, odnosno katastar nekretnina

15. komunalna infrastruktura su graevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i

16. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u

20. neizgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno prostornim planom

23. obalna crta je crta plimnog vala na obali

25. prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehniki oblik za

Arhitektonski ured Dizajn et cetera, Martieva 35, Zagreb Str 3

Primjena i donoenje posebnih propisa

Arhitektonski ured Dizajn et cetera, Martieva 35, Zagreb Str 4

(2) Na pitanja vezano za Zavod za prostorno ureenje Republike Hrvatske, upanijske

Ciljevi prostornog ureenja

(1) Ciljevi prostornog ureenja su:

1. ravnomjeran prostorni razvoj usklaen s gospodarskim, drutvenim i okolinim polazitima

2. prostorna odrivost u odnosu na racionalno koritenje i ouvanje kapaciteta prostora na

3. povezivanje teritorija Drave s europskim sustavima prostornog ureenja

Arhitektonski ured Dizajn et cetera, Martieva 35, Zagreb Str 5

5. meusobno usklaen i dopunjujui razmjetaj razliitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u

7. zatita kulturnih dobara i vrijednosti

8. dobro organizirana raspodjela i ureenje graevinskog zemljita

9. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, drutveno

10. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoa mora za kupanje i rekreaciju

11. odgovarajui prometni sustav, osobito javni prijevoz

12. opskrba, funkcionalna pristupanost i uporaba usluga i graevina za potrebe razliitih

13. kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja

14. stvaranje visokovrijednog izgraenog prostora s uvaavanjem specifinosti pojedinih

15. prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva

16. nacionalna sigurnost i obrana Drave te zatita od prirodnih i drugih nesrea.

Naela prostornog ureenja

Prostorno ureenje temelji se na naelima:

1. integralnog pristupa u prostornom planiranju

2. uvaavanja znanstveno i struno utvrenih injenica

Arhitektonski ured Dizajn et cetera, Martieva 35, Zagreb Str 6

4. ostvarivanja i zatite javnog i pojedinanog interesa

5. horizontalne integracije u zatiti prostora

7. javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima znaajnim za prostorno ureenje.

Naelo integralnog pristupa u prostornom planiranju

(1) Prostorno planiranje temelji se na sveobuhvatnom sagledavanju koritenja i zatite

Naelo uvaavanja znanstveno i struno utvrenih injenica

Upoznavanje, provjera i procjena mogunosti koritenja i razvoja prostora te odabir planskih

2. prilagodbi planskih rjeenja znaajkama prostora i njegovanju regionalnih osobitosti

3. ouvanju cjelovitosti i kvalitativnih znaajki prostora, racionalno i tedljivo koritenje

4. koritenju, obnovi i rekonstrukciji izgraenog pred neizgraenim prostorom te koritenju i

5. iskljuivanju, odnosno smanjenju na prihvatljivu mjeru tetnog utjecaja na okoli, prirodu,

6. energetskoj uinkovitosti planskih rjeenja, s naglaskom na svrhovito i odrivo koritenje

Arhitektonski ured Dizajn et cetera, Martieva 35, Zagreb Str 7

Naelo ostvarivanja i zatite javnog i pojedinanog interesa

(2) Javni interes zatiuje se razgranienjem prostora za javne namjene primjenom

Naelo horizontalne integracije u zatiti prostora

Arhitektonski ured Dizajn et cetera, Martieva 35, Zagreb Str 8

Naelo vertikalne integracije

Pri utvrivanju polazita i donoenju prostornih planova te razvojnih dokumenata (strategije,

Naelo javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima znaajnim za prostorno

2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREENJA

Osiguranje uinkovitosti i strunosti prostornog ureenja

Arhitektonski ured Dizajn et cetera, Martieva 35, Zagreb Str 9