Miroslav ai

Prirodoslovna kola Vladimira Preloga, Zagreb

lan Strune radne skupine za pripremu
Nacionalnih ispita i Dravne mature iz povijesti
Struni lanak
UDK: 371.27:94

Natjecanje iz povijesti kao priprema

za Nacionalne ispite i Dravnu maturu iz povijesti

Testovi na Natjecanju iz povijesti, uz Nacionalne ispite i Dravnu maturu, imaju

vanu ulogu vanjskog vrednovanja uenikih postignua i nedvojbeno unose u nastavu
povijesti novu kvalitetu. Oni doprinose standardizaciji, i to ne samo ishoda obrazo-
vanja, ve i metoda provjeravanja znanja i vjetina tijekom kolovanja. Zbog toga je
izuzetno vano uskladiti metode kojima mjerimo postignute rezultate rada uenika na
svim razinama, od onih na kolskom satu do Dravne mature. Prihvaanje standarda
u pripremi testova za natjecanje iz povijesti jedan je od koraka u tom smjeru. Dobro
pripremljeni vanjski testovi pozitivno e utjecati na oblike provjeravanja u koli, ali i
na pouavanje, jer da bismo mogli primjenjivati predloene oblike ispitivanja, moramo
mu prilagoditi pouavanje.

Nacionalni ispiti i Dravna matura nedvojbeno unose u hrvatski kolski sustav novu
kvalitetu. Pri tome prvenstveno mislimo na objektivniji sustav mjerenja1 postignu-
a. Problem objektivnog mjerenja izraeniji je u drutvenim, nego u tehnikim
znanostima. Naime, ne postoji mjerni instrument, ni istovrsna mjerna jedinica. U
takvim se (ne)prilikama pomaemo posrednim ili indirektnim mjerenjem. Osnovna
potekoa indirektnih mjerenja je u njihovoj problematinoj valjanosti. Psiholozi
mjerenje definiraju kao standardizirani postupak pomou kojeg se neki proces
izaziva, pa se efekti tog procesa (ispitanikove reakcije) registriraju, mjere i vrednuju
usporeujui ih s reakcijama koje su dobivene od drugih slinih ispitanika u jed-
nakoj situaciji.2 Ta transformacija razliitih aspekata psihikih veliina u brojane
vrijednosti omoguuje opis pojave, utvrivanje pravilnosti u manifestaciji tih pojava
te sigurnije i preciznije otkrivanje uzrono-posljedinih relacija, kako meu pojava-
ma tako i relacija s okolinskim, razvojnim i drugim imbenicima. Postupak se moe
sastojati u brojanju izazvanih reakcija, kao to su npr. broj tono rijeenih zadataka
kod metode testova, ili broj pogreaka pri obavljanju nekog zadatka.
Prve korake u rjeavanju problema subjektivnosti i valjanosti tih postupka uinio
je 1845. godine Horace Mann u koli u Bostonu uvoenjem standardiziranih pisanih
1 Mjeriti utvrivati veliine, koliine utvrenim mjernim jedinicama s pomou mjerila;
ali i prosuivati, procjenjivati, suditi; Rjenik hrvatskog jezika, LZMK i K 2000.
2 Boris Petz (ur.), Psihologijski rjenik, Prosvjeta, Zagreb 1992.

175

PUN10.indd Sec3:175 18.12.2007 12:23:05

 Povijest u nastavi

ispita znanja. Dogodilo se to na poticaj Ureda za obrazovanje grada Bostona koji je

zahtijevao da se umjesto tradicionalnih usmenih ispita, zapoene s primjenom serija
pismenih ispita i to kod svih polaznika kole. Uporaba tih pitanja kojih je u svakoj
seriji bilo tridesetak, pokazala je mnoge nedostatke u nastavi i pouavanju uope. Nova
su ispitivanja dobila podrku kolskih vlasti, ali i izazvala nezadovoljstvo uitelja.3
Pisani ispiti nisu novina u naim kolama, no testova znanja, u smislu pravih
standardiziranih testova, danas u kolskoj praksi nastave povijesti nema. To ne
znai da ih nikad nije ni bilo. Bez nostalgije, kolege s vie iskustva, posebice onih
iz osnovnih kola zasigurno e se sjetiti standardiziranih i badarenih tekstova koje
je pripremao Zavod za unapreenje kolstva. U dananjoj kolskoj praksi u uporabi
su nizovi zadataka objektivnog tipa ili priruni testovi to ih nastavnici, s manje ili
vie uspjeha, sami sastavljaju. Najee koritena podjela ispitnih zadataka je ona na
zadatke otvorenog i zatvorenog tipa. U zadacima zatvorenog tipa (zadaci viestrukog
izbora, povezivanja i sreivanja, redanja, alternativnog izbora i zadaci viestrukih
kombinacija) uenik bira svoj odgovor meu ponuenim odgovorima. U zadacima
otvorenog tipa (zadaci dopunjavanja, kratkih odgovora, produenog odgovora i
zadaci esejskog tipa) uenik mora sam formulirati svoj odgovor.
Izbor vrste zadataka koja se koristi u ispitu odreena je ciljem koji se eli provje-
riti. Neke vrste pitanja (npr. zadaci alternativnog izbora, zadaci sreivanja i povezi-
vanja) pogodni su za ispitivanje kognitivnih procesa nie razine (dosjeanja, znanja,
razumijevanja) dok su neka pitanja viestrukog izbora i pitanja otvorenog tipa
primjerenija za ispitivanje ishoda vie razine. Dakle, dvojba o tome je li testovima
mogue provjeravati vie kognitivne razine znanja je rijeena. Rjeenje podrazumije-
va promiljeno i struno sastavljanje pitanja, odnosno zadataka.
U protekle dvije godine zadatke za natjecanja sastavljali su strunjaci iz Hrvatskog
instituta za povijest. U skladu sa kolskom praksom, testovi su sadravali slijedee
tipove zadataka4:
kratkih odgovora,
4. to je to labris? ____________

viestrukog izbora,
18. Kako su se zvali etrurski sveenici koji su proricali budunost prema letu
ptica?
A) TERAKOTI
B) HARUSPICI
C) LIGURI
D) AUGURI

3 Tomislav Grgin, kolsko ocjenjivanje znanja, Naklada Slap, jastrebarsko 1999.

4 Primjeri zadataka s VIII. Dravnog natjecanja iz povijesti, odranog u Bizovcu u svibnju 2007. godine.

176

PUN10.indd Sec3:176 18.12.2007 12:23:05

 Miroslav ai: Natjecanje iz povijesti kao priprema...

alternativnog izbora,
26. Visee vrtove u Babilonu podigao je Nabukodonosor za svoju enu
Arslanu.
TONO NETONO

povezivanja,
23. Poveite sljedea boanstva i za njih karakteristina mjesta.
1) ARTEMIDA ___ A) DELFI
2) ZEUS ___ B) ATENA
3) APOLON ___ C) OLIMPIJA
4) ATENA ___ D) EFEZ

kronolokog slijeda,
20. Kronoloki poredajte svjetska uda staroga svijeta.
___ MAUZOLEJ U HALIKARNASU
___ SVJETIONIK U ALEKSANDRIJI
___ ZEUSOV KIP U OLIMPIJI
___ KOLOS S RODOSA

dopunjavanja,
9. Feniki gradovi imali su svoje bogove zatitnike. Tako je zatitnik Tira bio
____________, dok je zatitnik Biblosa bio ________________.

otkrivanja pogreaka,
33. U sljedeem tekstu precrtajte tri netona podatka.
Mo Hetita zasnivala se na uporabi tada novog metala bakra. Oni su na
svojim bojnim kolima hitro poraavali svoje neprijatelje. Glavni grad hetitske
drave bila je Angora, a jedan od njihovih najmonijih vladara Nabukodonosor.

otkrivanja i ispravljanja pogreaka.

37. U sljedeem tekstu precrtajte tri netona i dopiite tone podatke.
Spartanci su bili poznati po svom strogom odgoju. Uili su ih da na pitanja
ogovaraju jasno, kratko i duhovito. Takvi se odgovori danas nazivaju laiki
odgovori. Na elu njihove drave nalazila su se trojica kraljeva, a jedan od
najpoznatijih je gotovo mitski Minoj koji je stvorio spartanske zakone.
_________________ _________________ ______________

zadaci objanjavanja i interpretiranja, poluotvorenog ili otvorenog tipa.

Uz pomo priloene slike odgovorite na sljedea pitanja.
31. U kojem se gradu nalazi na slici prikazani hram?
__________________________________

32. Kako se naziva ovaj hram?

__________________________________

177

PUN10.indd Sec3:177 18.12.2007 12:23:06

 Povijest u nastavi

Svaki od navedenih tipova zadataka ima svoje prednosti i nedostatke. Kod nekih
tipova pitanja nedostaci su, posebice u sluajevima masovnijeg testiranja, viestruko
vei od prednosti. Primjerice, to je sluaj kod zadataka alternativnog izbora. To su
pitanja ili tvrdnje za koju uenik treba odrediti je li istinita ili ne. Zbog 50 postotne
vjerojatnosti da ispitanik nasumice pogodi odgovor potrebno je puno pitanja da bi
se postigla pouzdanost testa. Ponekad nije lako osigurati potpunu tonost tvrdnje, a
na kraju ako uenik i zna da je neka tvrdnja netona, to ujedno ne znai da zna to
je tono. Komparativna istraivanja testova sa zadacima viestrukog izbora, zadacima
povezivanja i zadacima alternativnog izbora su pokazala da zadaci alternativnog izbo-
ra imaju najmanji koeficjent pouzdanosti.5 Ako ih ve koristite u nastavi, potrebno
je sastaviti zadatke koji se mogu tono kvalificirati kao toni ili netoni, izbjegavati
koritenje (dvostrukih) negacija, te izbjegavati koritenje rijei nikad, samo, sve,
uvijek ili moglo bi, moe, ponekad, openito, mnogo, nekoliko, koje nenamjerno
mogu navesti uenika na toan odgovor. Ovim se tipom pitanja mogu testirati i vie
razine kognitivnih procesa ako se uz njih koristi dodatni materijal poput povije-
snog zemljovida ili izvora. Slina je situacija sa zadacima esejskog tipa. Mogunosti
koje nudi ovaj tip zadataka su velike. Pogodni su za ispitivanje viih razina znanja.
Pomou njih moemo procijeniti uenikovo izraavanje miljenja, njegovu kreativ-
nost i originalnost. Moemo ocijeniti njegovu sposobnost organiziranja znanja, te
procijeniti kako konceptualizira, organizira, analizira i evaluira problem. Ovaj tip
zadataka je toliko vrijedan da mu je u natjecanju iz povijesti posveena posebna
kategorija samostalnih istraivakih radova.

Kvalitetni testovi utjeu na kvalitetu nastave

Jedan od ciljeva vanjskog vrednovanja je i pridonijeti jedinstvenim kriterijima

ocjenjivanja znanja i vjetina tijekom kolovanja. Vanjski testovi naime imaju velik
utjecaj na nastavu. Prilagoavanje nastave testovima rast e s njihovom vanou
za budunost uenika, a predznak njihova utjecaja (dobar ili lo) bit e u direktnoj
povezanosti s njihovom kvalitetom. Dobro pripremljeni vanjski testovi mogu jako
pozitivno utjecati na nastavu i oblike provjeravanja u koli. Oni ujedno imaju i
dodatni utjecaj na pouavanje. Da bi mogli primjenjivati oblike ispitivanja koji se
nude u dobro sastavljenim testovima, uitelji moraju i sami na taj nain zasnivati
svoje pouavanje. Pretpostavka je naravno da su testovi kvalitetno sastavljeni, da
provjeravaju vie razine kognitivnih razina, jer u suprotnom loe sastavljeni testovi
u kojima se trai iskljuivo faktografija i nie razine kognitivnih procesa odvest e
nastavu povijesti u posve neeljenom smjeru.
Sve su to razlozi zbog kojih bi sastavljai testova vanjskog vrednovanja, dakle
Nacionalih ispita, Dravne mature ali i Natjecanja iz povijesti, morali biti posebno na
5 0,31- zadaci alternativnog izbora; 0,64 - zadaci viestrukog izbora; 0,69 - zadaci povezivanja
Tomislav Grgin, kolsko ocjenjivanje znanja, Naklada Slap, Jastrebarsko 1999. str. 119.

178

PUN10.indd Sec3:178 18.12.2007 12:23:06

 Miroslav ai: Natjecanje iz povijesti kao priprema...

oprezu. Nastavnici bi pak trebali obratiti pozornost da metode provjeravanja posti-

gnutih znanja i vjetina usklade, kako bi ih uenici to bolje upoznali, prihvatili i
uvjebali. Time bi se uvelike smanjila trema i nesigurnost zbog nesnalaenja u testnoj
situaciji. Prihvaanje tih standarda u pripremi testova za Natjecanje iz povijesti jedan
je od koraka u tom smjeru, no barem je isto toliko vano testove koji se pripremaju
i piu u kolama to vie pribliiti danom standardu.
Evo nekoliko openitih preporuka6 kojih bi se trebalo pridravati prilikom
sastavljanja kolskih testova. Zadaci u njima bi trebali biti takvi da:
su jasno povezani sa sadrajem koji se eli ispitati, moraju se odnositi na neki
dio nastavnog programa,
ne ispituju ope znanje ili inteligenciju,
su usmjereni na vane sadraje, a ne nepotrebne detalje,
su napisani jasno i razumljivo,
ne sadre dodatke (tekst, slike, zemljovide) samo radi estetskog dojma.
Ako se zadatak moe formulirati bez dodatnog materijala, on je suvian i
samo nepotrebno optereuje uenikove resurse,
ne postoji dvojba oko tonih odgovora
ne diskriminiraju pojedine pristupnike prema vjeri, spolu, rasi, etnikoj
pripadnosti ili pripadnosti bilo kojoj drugoj drutvenoj skupini,
da dobar rezultat bude samo i iskljuivo odraz znanja i vjetina koji se tiu
tog predmeta, a ne iskustva, znanja i stavova koje uenik ima kao pripadnik
odreene skupine.
je na zadatak mogue odgovoriti samo na temelju znanja i vjetina iz pred-
meta ne smije postojati mogunost pogaanja, treba izbjegavati mogue
nenamjerno navoenje uenika na toan odgovor.

Pri postavljanju zadatka treba se koristiti jednostavnim i jasnim jezikom, bez nepo-
znatih rijei kako bi uenicima bilo jasno to se od njih u tom zadatku trai i to
trebaju napraviti. Treba im rei i koliko precizan odgovor oekujemo. Je li to stoljee,
godina, datum i sl.
Reenice moraju biti jednostavne, bez zavisnih i umetnutih reenica. Ponuditi
treba samo nune informacije, bez suvinog materijala, detaljnih ili nepotrebnih
opisa. Upotrebu dvostrukih negacija treblo bi izbjegavati, a negaciju u zadatku, ako je
ve nuna, posebno istaknuti podebljanim slovima. Pitanja koja sadre negacije esto
ne ispituju sadraj koji se eli ispitati, ve mjere sposobnost logikog miljenja.
Izbor vrste pitanja koja e se koristiti u ispitu odreuje se prema prema vrsti obra-
zovnih ishoda koji se ele provjeriti. Neke vrste pitanja (npr. zadaci alternativnog izbora,
6 Prema: Vanda Bazdan, Prirunik za rad strunih radnih skupina, NCVVO, Zagreb, 2007.; Zrinka Risti
i Petar Bezinovi, Metodoloki prirunik za predmetne strune skupine, Institut za drutvena istraivanja,
Centar za istraivanje i razvoj obrazovanja, Zagreb 2005.

179

PUN10.indd Sec3:179 18.12.2007 12:23:06

 Povijest u nastavi

zadaci sreivanja i povezivanja) pogodni su za ispitivanje kognitivnih procesa nie razi-

ne (dosjeanja, znanja, razumijevanja) dok su neka pitanja viestrukog izbora i pitanja
otvorenog tipa primjerenija za ispitivanje ishoda vie razine. Pitanja proirenih odgovo-
ra i esejskog tipa za sada smo morali odrei u Nacionalnim ispitima i Dravnoj maturi
zbog sloenosti postupka njihova ispravljanja i ocjenjivanja. Dakle, za Nacionalne ispite
i Dravnu maturu iz povijesti predvidjeli smo pet tipova pitanja7:
Zadatke viestrukoga izbora
Uenicima su uz pitaje ponuena etiri odgovora od kojih je samo jedan toan.
Zadatke povezivanja i sreivanja
Ponueni zadaci sadre pet estica pitanja i sedam estica odgovora. Svakoj
estici pitanja pridruuje se samo jedna estica odgovora. Dvije estice ostaju
nepridruene.
Zadatke redanja
Ponueni zadaci sadre odreene podatke, pojmove ili dogaaje koje treba
poredati kronolokim slijedom.
Zadatke dopunjavanja
Od pristupnika se zahtijeva da upie rije koja nedostaje.
Zadatke kratkih odgovora
Od pristupnika se zahtijeva da umetne, upie rije koja nedostaje ili dovri
reenicu, shemu ili crte.

Pri sastavljanju zadataka pridravali smo se slijedeih preporuka8:

Zadaci viestrukog izbora9
3. Skulptura Laokont sa sinovima inspirirana
je dogaajem iz:

A. Peloponeskoga rata,
B. Grko-perzijskoga rata,
C. Trojanskoga rata,
D. Aleksandrovih ratova.

toan odgovor: C. Trojanskoga rata

bodovi: 1
ishodi: Svrstati arheoloke tragove u razdoblje.
bodovanje: 1 bod za toan odgovor,
netoan 0 bodova

7 Ispitni katalog Povijest https://www.ncvvo.hr/temp/drz-matura/drz-mat-povijest.pdf (25.X.2007)

8 Vanda Bazdan, Prirunik za rad strunih radnih skupina, NCVVO, Zagreb, 2007.
9 Primjeri koji slijede preuzeti su iz Ispitni katalog Povijest https://www.ncvvo.hr/temp/drz-matura/drz-
mat-povijest.pdf (25.X.2007.)

180

PUN10.indd Sec3:180 18.12.2007 12:23:06

 Miroslav ai: Natjecanje iz povijesti kao priprema...

Zadaci viestrukog izbora mogu se sastojati od:

a) uvodnog dijela, odnosno upute i dodatnog materijala koji moe biti tekst,
slika, tablica, grafiki prikaz, povijesni zemljovid ili slijepa karta,
b) pitanja ili nedovrene reenice i
c) odreenog broja ponuenih odgovora.
Jedan je odgovor toan, a druge ponuene odgovore nazivamo distraktorima ili
ometaima. Osnova bi trebala biti samostalno pitanje ili problem. Kod dobro
formuliranog pitanja uenik bi trebao moi odgovoriti na pitanje i bez gledanja
ponuenih odgovora! Najtei dio pisanja zadataka ovog tipa je osmiljavanje distrak-
tora. Oni trebaju biti takvi da izgledaju mogue, a s druge strane oito pogreno za
uenike koji su svaldali ispitno gradivo. Toan odgovor ne smije biti oit uenicima
koji su uili povrno. Preporuka je ne koristiti negativne formulacije. U sluaju da
negativnu formulaciju nije mogue izbjei, ona treba biti naglaena podebljanim
slovima! Optimalan broj ponuenih odgovora je tri ili etiri (ukljuujui toan
odgovor). Svi zadaci viestrukog izbora u testu bi trebali imati isti broj ponuenih
odgovora, meutim u sluajevima u kojima je nemogue smisliti isti broj kvalitetnih
(ili jednako vjerojatnih) distraktora - bolje je ostaviti manji broj distraktora, nego
ponuditi neto posve neuvjerljivo. Preporueno je izbjegavati odgovore sve od
navedenog jer je takve zadatke mogue rijeiti ve na osnovu povrnog znanja.
Nije dobra ni formulacija nita od navedenog jer uenik ne zna nuno koja je
onda nenavedena tvrdnja tona. Pri sastavljanju pitanja treba paziti da formulacija
pitanja ne asocira na toan odgovor (ili licem, ili brojem, ili ponavljanjem kljunih
rijei. Svi distraktori trebaju biti gramatiki usklaeni s pitanjem. Toan odgovor
se od ostalih ponuenih odgovora ne bi trebao razlikovati duljinom, brojem rijei
i sl. Ovim se tipom zadataka mogu ispitivati razliite razine obrazovnih ishoda, no
moe se dogoditi da nekvalitetnim sastavljanjem budu konstruirana pitanja koja od
uenika zahtijevaju samo razinu prepoznavanja. Njima se moe ispitati veliki opseg
gradiva, a uenici ih mogu brzo rjeavati. Ovaj tip zadataka je tek na prvi pogled lako
sastavljati. Naime, velik je problem sastaviti kvalitetne distraktore.
Prigovor da se ovaj tip zadataka moe rjeavati pogaanjem moe se prihvatiti,
ali i otkloniti. Ve smo spomenuli preporuku o najmanje tri ili etiri mogunosti
izbora, a mogue je otkloniti utjecaj pogaanja i jednostavnom korekcijom rezultata.
Evo primjera:
Uenici su pisali test u kojem je bilo 100 pitanja viestrukog izbora. Trebalo je
izabrati jedan od etiri ponuena tona odgovora. Svaki toan odgovor bodovan je
jednim bodom. Negativnih bodova nije bilo. Marko je skupio 60, a Ivan 70 bodova.
Marko nije imao netonih odgovora, a Ivan ih je imao 30.
Koji je njihov stvarni rezultat?
Njihov stvarni rezultat dobit emo primjenjujui jednostavnu formulu:
broj pogrenih
rezultat = zbroj tonih
broj mogunosti - 1

181

PUN10.indd Sec3:181 18.12.2007 12:23:06

 Povijest u nastavi

dakle:
Markov rezultat = 60 (0/3) = 60 bodova
Ivanov rezultat = 70 (30/3) = 60 bodova

Zadaci povezivanja i sreivanja

38. Podrujima koja su na
zemljovidu oznaena brojevima
pridruite imena ilirskih plemena
koja su na njima ivjela.

1. _____ A. Ardijejci
2. _____ B. Liburni
3. _____ C. Daorsi
4. _____ D. Delmati
5. _____ E. Histri
F. Panoni
G. Japodi

toan odgovor: 1E, 2G, 3B, 4D, 5F

bodovi: 0, 1, 2, 3
ishodi: Objasniti uzrono-posljedine veze etnikih i kulturnih promjena vezanih
uz dolazak Indoeuropljana (formiranje i smjetaj ilirskih plemenskih skupina na
dananjim hrvatskim prostorima).
bodovanje: 0 tonih = 0 bodova, 1 i 2 tona = 1 bod, 3 i 4 tona = 2 boda, 5
tonih = 3 boda

U zadacima povezivanja i sreivanja podaci su grupirani u dvije skupine, a od ueni-

ka se trai da ih smisleno povee u cjeline po odreenom kriteriju. Primjerice uzroke
i posljedice, pojmove i definicije, pojmove i njima subordinirane pojmove, pojmove
i primjere, probleme i rjeenja, datume i dogaaje, likove i djela, znanstvenike i
teorije. Preporueno je ponuditi vei broj estica odgovora kako bi se smanjila vje-
rojatnost pogaanja. Preporueno je da se u zadatku koriste, i kao estice odgovora
i kao estice pitanja, homogene liste sastavljene prema jednom kriteriju. U uputi
treba naznaiti kriterij za povezivanje, te koliko puta svaka estica odgovora moe
biti upotrijebljena. Cijeli zadatak mora biti ispisan na jednoj stranici. estice odgo-
vora treba navesti redoslijedom koji nee nenamjerno asocirati uenika na tone
odgovore primjerice prema abecedi, ili kronolokim slijedom. Ove zadatke moemo
koristiti za sadraje s puno injenica i podataka, a mogue je povezati i ira povijesna
podruja. Problem kod ovog tipa zadataka moe biti bodovanje djelomino tonih
odgovora. Dodijelimo li svakoj tono povezanoj estici odgovora bod, nastat e novi
problem jer e ovi zadaci donositi prevelik broj bodova u odnosu na ostale zadatke
eventualno iste teine, kao i u odnosu na test u cjelini.

182

PUN10.indd Sec3:182 18.12.2007 12:23:06

 Miroslav ai: Natjecanje iz povijesti kao priprema...

Zadaci redanja
23. Poredajte kronoloki drave na prostoru Mezopotamije.

A. _____ Akadska drava

B. _____ Asirska drava
C. _____ Babilonska drava
D. _____ Novobabilonska drava
E. _____ Sumer

toan odgovor: E1, A2, C3, B4, D5

bodovi: 2
ishodi: Denirati prostore te nastanak, trajanje i nestanak civilizacija
Mezopotamije.
bodovanje: 2 boda za toan odgovor, netoan 0 bodova

U zadacima redanja uenik treba odreene dogaaje, procese ili elemente poredati
po nekom naelu najee kronolokim ili uzrono posljedinim slijedom. Ovi
su zadaci pogodni za ispitivanje upravo povijesnih dogaaja, procesa ili pojava s ele-
mentima koji su u uzrono posljedinom ili nekom drugom odnosu. Nedostatak
im je problem bodovanja jer ukoliko uenik pogrijei u samo jednom elementu,
gubi mogunost dobivanja bodova.

Zadaci dopunjavanja
56. Najstarije sveuilite u Europi osnovano je 1088. godine
u gradu _____________.

toan odgovor: Bologna

bodovi: 1
ishodi: Razvitak novih sustava obrazovanja.
bodovanje: toan odgovor 1 bod, netoan 0 bodova

U zadacima dopunjavanja uenik treba dovriti reenicu ili crte upisivanjem elemen-
ta koji nedostaje. Pri formuliranju ovog tipa zadataka treba jasno i precizno naznaiti
to uenik treba uiniti. Izreena tvrdnja mora biti precizna tako da uenik zna jasno
i nedvojbeno koji podatak se od njega trai. Preporueno je reenicu formulirati
tako da podatak koji se od uenika trai bude na kraju reenice. Preporueno je da
se jednim zadatkom trai jedan podatak. Prazne crte u takvim pitanjima trebale bi
biti na kraju i podjednake duine, kako se ueniku ne bi nenamjerno sugerirao toan
odgovor. Kod ovog tipa zadataka pogaanje je onemogueno, ali je i potrebno una-
prijed tono predvidjeti sve mogue tone odgovore, sinonime i slino, to esto nije
jednostavno. Dodatnu potekou predstavlja injenica da ispravljanje ovih odgovora
moe biti oteano neitkim rukopisom. To pri velikom broju pitanja i ispitanika
moe predstavljati ozbiljan problem.

183

PUN10.indd Sec3:183 18.12.2007 12:23:07

 Povijest u nastavi

Zadaci kratkih odgovora

59. Slikom je prikazan ulomak
kamene grede s imenom
kneza Trpimira.

A. Koju je crkvu, sagraenu za toga kneza, ukraavao ovaj kameni fragment?

______________________________________________________

B. U kojem stoljeu je crkva sagraena?

______________________________________________________

C. Kako se zove prvi crkveni red u Hrvata koji je tu djelovao?

______________________________________________________

toan odgovor:
A. Crkvu svetoga Petra u Riinicama na Klisu (svetoga Petra na Klisu;
svetog Petra u Riinicama)
B. u 9. stoljeu (IX. stoljeu; 9.)
C. benediktinci
bodovi: 3
ishodi: Razlikovati i odrediti osnovne karakteristike graditeljstva i plastike s
primjerima.
Navesti karakteristike vladavine pojedinih knezova.
bodovanje: za svaki toan odgovor pod A, B i C po jedan bod, netoan 0
bodova

Zadaci kratkih odgovora su pitanja koja od uenika zahtijevaju da odgovori s neko-

liko rijei ili jednostavnom reenicom. Kao i kod prethodnog tipa pitanje mora biti
precizno, postavljeno tako da uenik zna jasno i nedvojbeno koji podatak se od njega
trai. Preporueno je da sve prazne crte u takvim pitanjima budu podjednake dui-
ne, kako ueniku ne bi nenamjerno sugerirali toan odgovor odnosno pomogli pri
odgovaranju. Uz odgovarajui uvodni dio, odnosno uputu i dodatni materijal koji
moe biti tekst, slika, povijesni izvor, tablica, grafiki prikaz, povijesni zemljovid ili
slijepa karta, ovim tipom zadataka moe se mjeriti usvojenost viih razina znanja i
vjetina. Pri tome treba predvidjeti sve mogue tone odgovore, sinonime ili slino
i unaprijed ih definirati u kljuu za odgovore. Potrebno je predvidjeti hoe li se u
obzir uzimati krivo napisani ili gramatiki neispravni odgovori. Na kraju nedostatak
koji smo ve spomenuli uz zadatke dopunjavanja ispravljanje ovih odgovora moe
biti oteano neitkim rukopisom, a to pri velikom broju pitanja i ispitanika moe
predstavljati ozbiljan problem.

184

PUN10.indd Sec3:184 18.12.2007 12:23:07

 Miroslav ai: Natjecanje iz povijesti kao priprema...

Ukratko za kraj

Usklaivanje metoda provjeravanja postignutih znanja i vjetina uenika trebala

bi smanjiti tremu i nesigurnost zbog nesnalaenja u testnoj situaciji, te poboljati
rezultate. Testovi za natjecanje iz povijesti jedan su od koraka u tom smjeru, no isto
toliko je vano testove koji se pripremaju i piu u kolama to vie pribliiti, danom
standardu. Zbog toga:
pri osmiljavanju zadataka:
pitanje ponite formulirati od tonog odgovora,
koristite izravna pitanja,
koristite to manje negacija,
ne postavljajte trik pitanja, kao ni trivijalna pitanja.
pri formuliranju pogrenih odgovora (distraktora):
koristite vjerojatne pogreke (iskustvo!),
pazite da su razlike izmeu ponuenih pogrenih odgovora jasne,
izbjegavajte ponavljanja,
izbjegavajte formulacije iz udbenika,
izbjegavajte suvie vrste tvrdnje,
pogrene odgovore poredajte sustavno.
i na kraju provjerite:
jesu li upute jasne i dosljedne
je li pitanje jasno i nedvosmisleno
je li pitanje primjerene duljine
trai li se previe podataka u jednom pitanju
je li pitanje autentino (je li besmisleno)
jesu li distraktori djelomino toni
je li pitanje kulturoloki primjereno
postoji li klju s odgovorima
postoji li sustav bodovanja
je li pitanje primjerene teine
trai li se u pitanju subjektivna procjena
je li pitanje itko napisano (veliina slova, razmaci...)
je li pitanje pravopisno tono napisano
je li ostavljeno dovoljno mjesta za odgovor
jesu li pitanja meusobno ovisna

185

PUN10.indd Sec3:185 18.12.2007 12:23:07

 Povijest u nastavi

Uvoenje Nacionalnih ispita i Dravne mature zasigurno nee samo po sebi podii
standarde u obrazovanju. Vanjsko vrednovanje znanja tome moe pomoi, ali samo
ako odraava dobru pedagoku praksu. Rezultati dobro konstruiranih i prema zahtje-
vima s obzirom na obrazovne ishode dobro izbalansiranih testova mogu uenicima
biti snano poticajno sredstvo za kvalitetnije uenje, pa time i za vea obrazovna
postignua. Da bi se to postiglo, i samo vrednovanje treba biti podvrgnuto postupku
vrednovanja treba kontrolirati njegovu kakvou.10 Usklaivanje metoda mjerenja,
posebice ukljuivanjem Natjecanja iz povijesti, svakako bi trebalo posluiti toj svrsi.
Dobro pripremljeni testovi za natjecanje tome mogu samo pridonijeti.

Literatura:

Miroslav Vujevi, Uvoenje u znanstveni rad u podruju drutvenih znanosti, Informator,

Zagreb 1986.
Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, Praenje i ocjenjivanje kolskog uspjeha, Zagreb, 2002.
Zrinka Risti i Petar Bezinovi, Metodoloki prirunik za predmetne strune skupine,
Institut za drutvena istraivanja, Centar za istraivanje obrazovanja, Zagreb 2005.
Boris Petz ur. Psihologijski rjenik, Prosvjeta, Zagreb 1992.
Vanda Bazdan Prirunik za rad strunih radnih skupina, NCVVO, Zagreb, 2007.
Nikola Pastuovi, Edukologija, Znamen, Zagreb 1999.
Tomislav Grgin kolsko ocjenjivanje znanja, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1999.
https://www.ncvvo.hr/temp/drz-matura/drz-mat-povijest.pdf

10 Nikola Pastuovi, Edukologija, Znamen, Zagreb 1999., str. 567.

186

PUN10.indd Sec3:186 18.12.2007 12:23:07