Matricom formata mxn smatrat emo shemu od mn realnih brojeva.

Ako je A matrica
formata mxn , tada njene elemente oznaavamo sa aij , gdje nam i oznaava redni broj vrste,
a j redni broj kolone matrice A , i piemo A = ( aij ) mxn . Na primjer, element a35 se nalazi u
treoj vrsti i petoj koloni matrice.
Matricu formata mxn moemo zapisati i kao
a11 a12 ... a1n
a a22 ... a2 n
A = 21
... ... ... ... .
am1 am 2 ... amn

Matricu formata mx1 (koja ima samo jednu kolonu) zovemo vektor-kolonom, a matricu
formata 1xn (koja ima samo jednu vrstu) zovemo vektor-vrstom.
1
0
Na primjer, matrica A = -3 je vektor-kolona, jer je formata 4x1.
4

Matrica A = ( 2 3 8) je vektor-vrsta, jer je formata 3x1.
Skup svih matrica formata mxn iji elementi su realni brojevi oznaavamo sa mxn (pri emu
je oznaka za skup realnih brojeva).

1
I.1.1. Sabiranje matrica i mnoenje matrica skalarom

Dvije osnovne operacije s matricama su sabiranje matrica i mnoenje matrice skalarom (tj.
mnoenje matrice realnim brojem).
Matrice A i B moemo sabrati ako i samo ako su jednakih formata. U tom sluaju matrice se
sabiraju tako to se saberu oni elementi matrica koji se nalaze u istoj vrsti i istoj koloni. To
zapisujemo na lijedei nain:
Ako je A = ( aij ) mxn i B = ( bij ) mxn , tada je A + B = ( aij + bij ) mxn .
1 0 -2 3

Primjer: Saberimo matrice A = -2 3 i B = 1 4 . Imamo:
7 -12 7 11

-1 3
A+ B = -1 7 .
14 -1

Anaolgno sabiranju, matrice jednakih formata oduzimamo tako to oduzmemo odgovarajue
elemente jedne matrice od elemenata druge matrice. Za matrice A i B iz prethodnog
primjera je
1 - ( -2 )
0 - 3 3 -3
A - B = -2 - 1 3 - 4 = -3 -1 .
7 - 7
-12 - 11 0 -23


Matrica se mnoi skalarom tako to se svaki element te matrice pomnoi datim skalarom
(odnosno realnim brojem). To zapisujemo na slijedei nain:
Ako je data matrica A = ( aij ) mxn i realan broj l , tada je l A = ( l aij ) mxn .
Za matrice A i B iz prethodnog primjera je
3
1 -
2 0 2
1 1
2A = -4 6 , dok je - B= - -2 .
14 -24 2 2

- 7 - 11

2 2
Na kraju, izraunajmo matricu 3 A - 2 B . Kao prvo, pomnoiemo matrice A i B skalarima, a
zatim emo tako dobijene matrice oduzeti. Imamo:
3 0 -4 6 7 -6
3 A - 2B = -6 9 - 2 8 = -8 1 .
21 -36 14 22 7 -58

Sabiranje matrica (istog formata) i mnoenje matrica skalarom ima slijedee osobine.

Za A, B, C mxn i l , m vrijedi:
1. A + B = B + A (sabiranje matrica je komutativno)
2. A + ( B + C ) = ( A + B ) + C (sabiranje matrica je asocijativno)
3. Postoji matrica O mxn (tzv. nula-matrica, tj. matrica iji svi elementi su jednaki nula)
takva da za sve matrice Amxn vrijedi A + O = O + A = A .
Nula matrica zove se jo i neutralni element u odnosu na sabiranje matrica.

2
4. Za svaku matricu Amxn postoji njoj suprotna matrica - A mxn takva da je
A + ( - A) = ( - A) + A = O .
5. ( lm ) A = l ( m A ) .
6. ( l + m ) A = l A + m A .
7. l ( A + B ) = l A + l B .
0 1 -1 0 1 -1 0 1

Primjer (za samostalan rad). Ako je A =
1 3 2 0 i B =
0 -1 -2 2 , izraunati
2 4 1 2 3 2 1 2

1
2A - B .
2

3
I.1.2. Mnoenje matrica

Za dvije matrice Amxn i B sxp kaemo da su saglasne ukoliko je n = s . Dakle, matrice

A i B su saglasne ako i samo ako je broj vrsta matrice B jednak broju kolona matrice A .
Neka su sada Amxn i B nxp dvije saglasne matrice, pri emu je A = ( aij ) mxn i
B = ( b jk ) nxp . Proizvod matrica A i B je matrica C , formata mxp , takva da je C = ( cik ) mxp i
n

vrijedi cik = aij b jk . Dakle, elemenat u i -toj vrsti i k -toj koloni matrice C = AB dobijemo
j =1

tako to svaki od elemenata i -te vrste matrice A pomnoimo s odgovarajuim elementom k -

te kolone matrice B i te proizvode saberemo.
Ilustrujmo ovu definiciju na slijedeem primjeru:
0 1 -1 0 1 0 -1
2 1 2
Primjer. Naimo proizvod matrica A = 1 3 2 0 i B =
-1 0 3 .
2 4 1 2
0 2 0

Prije svega, matrice A i B su saglasne, jer je broj kolona matrice A jednak broju vrsta
matrice B (jednak 4).
Proizvod matrica A i B bie matrica formata 3x3. Nju dobijamo na slijedei nain:
1 0 -1
0 1 -1 0 2 1 2
A B= 1 3 2 0 =
2 4 1 2 -1 0 3
0 2 0

01 + 12 + ( -1) ( -1) + 0 0 00 + 11 + ( -1) 0 + 0 2 0 ( -1) + 1 2 + ( -1)
3+ 00
1 1+ 3 2 + 2 ( -1) + 0 0 10 + 3 1+ 2 0 + 0 2 1 ( -1) + 3 2 + 2 3+ 00

2
1+ 4 2 + 1 ( -1) + 2 0 2 0 + 41 + 1 0 + 2 2 2 ( -1) + 4
2 + 1 3+ 20

3 1 -1
= 5 3 11 .
9 8 9

Iz ovog primjera takoer moemo zakljuiti da mnoenje matrica nije komutativna operacija.
Naime, iako su matrice A i B saglasne, kao i matrice B i A , matrica C = AB je formata
3x3, dok je matrica D = BA formata 4x4.
Matricu A iz prethodnog primjera nije mogue pomnoiti samu sa sobom, tj. izraunati
proizvod A A . Da bi neku matricu bilo mogue pomnoiti samu sa sobom, potrebno je i
dovoljno na ona bude kvadratna matrica, tj. da ima jednak broj vrsta i kolona (dakle, mora biti
m = n ). Takve matrice je mogue i stepenovati prirodnim brojem, na slijedei nain.
Za Anxn po definiciji stavljamo
A0 = En i Am = A Am -1 , za svaki prirodan broj m .
Ovdje smo sa En oznaili jedininu matricu reda n (tj. jedininu matricu formata nxn ). Iako
je nula-matrica bila matrica iji svi elementi su nule, jedinina matrica nije matrica iji svi
elementi su jedinice. Ime jedinina matrica potie od toga to se mnoenjem sa jedininom
matricom (odgovarajueg formata) ne mijenja polazna matrica, kao to se ni mnoenjem broja
sa jedinicom taj broj ne mijenja.

4
Jedinina matrica je matrica iji elementi na glavoj dijagonali su jedinice, a na svim ostalim
mjestima su nule. Drugim rijeima, En = ( eij ) nxn , pri emu je eij = 1 za i = j , dok je eij = 0 za
sve ostale i i j . Na primjer,
1 0 0 0
1 0 0
1 0 0 1 0 0
E2 = , E3 = 0 1 0 i E4 =

0 1
0 0 1 0 .
0 0 1

0 0 0 1
Moe se pokazati da, ukoliko je A , tada je A
nxn En = En A = A (ova osobina je analogna
a = a , za sve realne brojeve a ).
1 = 1
osobini realnih brojeva tj. injenici da je a
Mnoenje matrica, pored navedenih ima i slijedee osobine (ovdje su nam A , B i C
kvadratne matrice istog formata):
( B
1. A C) = ( AB) C (mnoenje matrica je asocijativno, iako nije komutativno)
( B + C ) = AB + AC (mnoenje matrica je distributivno s lijeva prema sabiranju)
2. A
3. ( B + C )
A = BA + CA (mnoenje matrica je distributivno s desna prema sabiranju)
4. A O = O A = O (sa O smo oznaili nula-matricu)
Napomenimo na kraju da, zbog toga to mnoenje matrica nije komutativno moramo posebno
razmatrati mnoenje s lijeve i s desne strane i voditi o tome rauna.

5
Neka je data matrica A = ( aij ) mxn . Transponovana matrica matrice A , u oznaci AT se definie
sa A = ( a ji ) nxm .
T

Dakle, matrica AT se dobije kada u matrici A vrste i kolone zamijene mjesta (tj. prva vrsta
postane prva kolona, druga vrsta postane druga kolona, itd.)
0 1 -1 0
Primjer. Odredimo transponovanu matricu matrice A = 1 3 2 0 .
2 4 1 2

Kako je matrica A formata 3x4, to e transponovana matrica biti formata 4x3. Imamo
0 1 2
1 3 4
A =
T
-1 2 1 .
0 0 2

Oigledno je da je ( AT ) = A . Operacija transponovanja matrica ima i slijedee osobine:
T

1. ( l A + m B ) = l AT + m BT , gdje su A i B matrice istog formata, a l i m realni brojevi.

T

2. ( A
B ) = BT
T
AT , gdje su A i B saglasne matrice.

Ako je A = AT , za matricu A kaemo da je simetrina matrica. Oigledno je da simetrina

matrica mora biti kvadratna.
2 1 0
Primjer. Matrica A =
1 3 -1je simetrina matrica.
0 -1 1

Ako je AT = - A , za matricu kaemo da je kososimetrina. Kososimetrina matrica mora biti

kvadratna i imati nule na glavnoj dijagonali.
0 1 -2
Primjer. Matrica A = -1 0 2 je kososimetrina matrica. Provjerite to za vjebu.
2 -2 0

6
Pojam determinante matrice. Nain izraunavanja determinante reda 2 i 3.

U prethodnom dijelu smo vidjeli da mnoenje kvadratnih matrica ima osobine sline
osobinama mnoenja realnih brojeva (osim komutativnosti).
Jedna od tih osobina jeste egzistencija jedinine matrice En sa osobinom da je
A En = En
A = A , za sve Anxn .
Kako u skupu realnih brojeva svaki realan broj a , a 0 ima svoj inverzni element a -1 takav
da vrijedi a a -1 = a -1
a = 1 , postavlja se pitanje da li slina osobina vrijedi za sve matrice
A , A O . Dakle, postavlja se pitanje za koje matrice Anxn postoji matrica
nxn

A-1 nxn takva da vrijedi A A-1 = A-1

A = En .
Odgovor na to pitanje e nam dati determinanta matrice.
Stroga definicija determinante matrice, ba kao i stroga definicija matrice je matematiki
dosta zahtjevna i mi je ovdje neemo navoditi.
Smatrat emo da je determinanta kvadratne matrice Anxn realan broj pridruen toj matrici.
Oznaavat emo ga sa det A ili A .
Napomenimo da se determinanta pridruuje iskljuivo kvadratnoj matrici. Ukoliko je matrica
formata nxn , za determinantu pridruenu toj matrici kaemo da je reda n .

Izraunavanje determinanti reda 2 i reda 3.

a b
Neka je A = c d proizvoljna matrica formata 2x2. Po definiciji je

a b
det A = = ac - bd .
c d
Dakle, determinanta reda 2 se izraunava tako to se od proizvoda elemenata na glavnoj
dijagonali oduzme proizvod elemenata na sporednoj dijagonali te determinante.
3 -2
Primjer. Izraunajmo determinantu matrice A = 4 3 .

3 -2
Imamo det A = 4 3 = 3 ( -2 ) = 9 + 8 = 17 .
3- 4

a1 b1 c1
Neka je sada A = a b c proizvoljna matrica formata 3x3. Determinantu matrice A
a2 b2 c2
3 3 3
moemo izraunati na slijedei nain:
Kao prvo, s desne strane determinante dopiemo prve dvije kolone matrice A , a zatim
mnoimo elemente na tri glavne dijagonale, saberemo ih i od njih oduzmemo zbir proizvoda
elemenata sa sporedne dijagonale. Imamo:
a1 b1 c1 a1 b1
det A = a2 b2 c2 a2 b2 = ( a1b2c3 + b1c2a3 + c1a2b3 ) - ( a3b2c1 + b3c2 a1 + c3a2b1 ) .
a3 b3 c3 a3 b3
Postoje i drugi naini izraunavanja determinanti treeg reda, kao to je pravilo trougla i
druga, koja neemo ovdje navoditi.

7
 1 2 0
Primjer. Izraunajmo determinantu matrice A = -2 3 1 .
0 2 -1

Imamo:
1 2 0 1 2
det A = -2 3 1 -2 3 = ( 1
3 ( -1) + 2
10 + 0 2 ) - ( 0
( -2 ) 3 0 + 2
11 + ( -1) 2) =
( -2 )
0 2 -1 0 2
= -3 - 2 - 4 = -9.

8
Osobine determinanti

U prethodnom primjeru uoili smo da ukoliko u determinanti postoji dosta nula, lake je
izraunati njihovu vrijednost. Sada emo navesti neke osobine determinanti, pomou kojih ih
je jednostavnije izraunavati.
1. Za svaku kvadratnu matricu A je det A = det AT .
2. Ako su u matrici A elementi jedne vrste ili kolone jednaki ili proporcionalni elementima
druge vrste ili kolone, determinanta je jednaka nuli.
3. Determinanta se mnoi (dijeli) brojem razliitim od nule tako da se elementi jedne vrste ili
kolone determinante pomnoe (podijele) tim brojem.
4. Ako dvije vrste ili kolone determinante zamijene mjesta, determinanta mijenja predznak.
5. Vrijednost determinante ostaje nepromijenjena ukoliko sve elemente jedne vrste ili kolone
pomnoimo nekim realnim brojem i saberemo sa odgovarajuim elementima neke druge vrste
ili kolone.
6. Za kvadratne matrice A i B istog formata je det ( A B ) = det A
det B .
U slijedeem primjeru pokazat emo kako se primijenjuju osobine determinanti.
1 2 3 4
5 6 7 8
Primjer. Izraunati determinantu D = 9 10 11 12 .
13 14 15 16
Pri izraunavanju ove determinante koristiemo se osobinom 5. kako bismo u prvoj vrsti
determinante dobili nule. Kako bismo umjesto broja 2 u prvoj vrsti i drugoj koloni dobili nulu,
prvu kolonu determinante pomnoit emo sa (-2) i dodati drugoj koloni matrice. Analogno,
prvu kolonu determinante pomnoit emo sa (-3) i dodati treoj koloni kako bismo u prvoj
vrsti i treoj koloni dobili broj 0, umjesto broja 3. Imamo:
1 0 0 4
5 -4 -8 8
D=
9 -8 -16 12 .
13 -12 -24 16
Kako su elementi druge kolone determinante D proporcionalni elementima tree kolone te
determinante, to je, na osnovu osobine 2. vrijednost determinante D jednaka nuli.

9
Pojam minora i kofaktora i nain njihovog izraunavanja. Laplaceovo pravilo o razvoju
determinante.

Minor i kofaktor.

Neka je data kvadratna matrica A = ( aij ) nxn i neka je

a11 a12 ... a1 j ... a1n
a21 a22 ... a2 j ... a2 n
: : ... : ... :
D=
ai1 ai 2 ... aij ... ain determinanta matrice A .
: : ... : ... :
an1 an 2 ... anj ... ann
Uoimo elemenat aij determinante D . On se nalazi u i -toj vrsti i j -toj koloni. Kada iz
determinante D izostavimo i -tu vrstu i j -tu kolonu, ostali elementi determinante D
firmiraju novu determinantu reda ( n - 1) . Tako dobijenu determinantu zovemo minorom ili
subdeterminantom elementa aij i oznaavamo je sa M ij .
Determinanta D ima tano nxn = n 2 minora, jer svakom elementu determinante odgovara po
jedan minor.
Broj Aij = ( -1) M ij zovemo kofaktorom ili algebarskim komplementom elementa aij
i+ j

determinante D , odnosno matrice A .

1 2 0
M M A A
Primjer 1. Odredimo minore 22 i 13 , te kofaktore 32 i 11 determinante D = - 2 3 1
0 2 -1
.
Minor M 22 jednak je determinanti koju dobijemo kada iz determinante D izbacimo drugu
1 0
( -1) - 0
vrstu i drugu kolonu. Dakle, M 22 = 0 -1 = 1 0 = -1 .

Analogno, minor M 13 jednak je determinanti koju dobijemo kada iz D izbacimo prvu vrstu i
-2 3
treu kolonu. Dakle, M 13 = 0 2 = -4 - 0 = -4 .

1 0
Po definiciji kofaktora je A32 = ( -1) M 32 = ( -1)
-2 1 ( ) (
= -1 1 - 0 ) = -1 .
3+ 2

3 1
Analogno je A11 = ( -1) ( -3 - 2 ) = -5 .
1+1
= 1
2 -1
1 -1 2 1
2 2 -1 0
Primjer 2. Odredimo kofaktore A21 A32 i A42 matrice A =
3 0 1 0 .
1
0 3
1
-1 2 1
Imamo: A21 = ( -1) 0 1 0 = ( -1) ( -1) = 1 .
2 +1

0 3 1
Za vjebu odredite ostala dva kofaktora. (Rjeenja se nalaze u dodatnim materijalima)

10
Laplaceovo pravilo o razvoju determinante

Do sada smo vidjeli kako izraunati determinantu drugog i treeg reda. Na alost, ne postoji
tako jednostavan nain za izraunavanje determinanti etvrtog i vieg reda. Za to e nam
posluiti Laplaceovo pravilo o razvoju determinante koje e nam govoriti o tome kako
determinantu reda n prikazati kao sumu determinanti reda n - 1 . Na taj nain, na primjer
moemo determinantu reda 4 prikazati kao sumu determinanti reda 3 koje znamo izraunati.
Analogno, determinantu reda 5 moemo prikazati kao sumu determinanti reda 4, koje
izraavamo kao sumu determinanti reda 3, itd... sada emo navesti Laplaceovo pravilo o
razvoju determinante:
Teorema. Determinanta D reda n jednaka je zbiru proizvoda elemenata ma koje vrste ili
kolone i njima odgovarajuih kofaktora. Drugim rijeima,
n n
D = aij
Aij = aij
Aij .
i =1 j =1

Dakle, determinantu moemo razviti po proizvoljnoj vrsti ili koloni. Kako se kofaktori (tj.
determinante reda n - 1 ) mnoe s odgovarajuim elementima, za razvoj determinante uzet
emo onu vrstu ili kolonu u kojoj ima najvie nula. Korisno je i posluiti se osobinama
determinanti kako bismo dobili vrstu ili kolonu sa "puno" nula.
Primjer. Determinantu matrice A iz prethodnog primjera najjednostavnije je razviti po treoj
vrsti, drugoj ili etvrtoj koloni (jer u njima imamo po dvije nule). Pokaimo kako se
izraunava determinanta razvojem po etvrtoj koloni.
1 -1 2 1
2 2 -1 0
det A = = 1 A14 + 0 A24 + 0 A34 + 1
A44 =
3 0 1 0
1 0 3 1
2 2 -1 1 -1 2
( -1) 3 0 1 + 1 ( -1) 2 2 -1 = ( -1) ( -16 ) + 1( -5 ) = 16 - 5 = 11.
1+ 4 4+ 4
= 1
1 0 3 3 0 1
Pokaimo kako determinantu razviti po treoj vrsti. Imamo:
1 -1 2 1
2 2 -1 0
det A = = 3 A31 + 0 A32 + 1
A33 + 0 A34 =
3 0 1 0
1 0 3 1
-1 2 1 1 -1 1
( -1) 2 -1 0 + 1 ( -1) 2 2 0 = 3
3+1 3+ 3
= 3 13 +1 1 2 = 9 + 2 = 11.
0 3 1 1 0 1
Za vjebu, izraunajte determinantu matrice A razvijajui je po drugoj koloni. (Rjeenja su u
dodatnim materijalima)

11
Pojam inverzne matrice i nain njenog izraunavanja.

Definicija inverzne matrice.

Kao prvo, daemo definiciju adjungovane matrice.

Definicija. Neka je data matrica A = ( aij ) nxn . Za matricu A* = ( Aij ) kaemo da je
T

adjungovana matrica matrice A .

Dakle, elementi adjungovane matrice dobiju se tako to za svaki od elemenata aij matrice A
naemo njegov kofaktor Aij , te kofaktore sloimo u matricu, a zatim tako dobijenu matricu
transponujemo.
1 2

Izraunajte sami adjungovanu matricu matrice A = 0 3 , a zatim naite proizvod A A* .

Adjungovana matrica ima slijedeu veoma vanu osobinu:
A A* = A* A = det A En . (1)
Sada emo definisati inverznu matricu matrice A .
Definicija. Za matricu A kaemo da je invertibilna ili regularna matrica ukoliko postoji
matrica A-1 takva da vrijedi
A A -1 = A -1
A = En . (2)
-1
Matricu A za koju vrijedi relacija (2) zovemo inverznom matricom matrice A .
Oigledno je da postoji veza izmeu relacija (1) i (2), odnosno izmeu adjungovane matrice i
inverzne matrice matrice A .
Ukoliko je det A = 0 , tada je, na osnovu relacije (1) A A* = A* A = O (Ovdje nam O
oznaava nula-matricu), pa matrica A nema inverznu matricu (takva matrica zove se
singularna matrica).
Ukoliko je det A 0 , matrica je regularna, jer iz relacije ( 1) , nakon dijeljenja sa det A 0
(uslov da je determinanta razliita od 0 bio nam je potreban kako bismo podijelili sa brojem
det A ) dobijamo
1 1
A A* = A* A = En .
det A det A
Dakle, ukoliko je det A 0 , matrica je invertibilna i vrijedi
1
A-1 = A* . (3)
det A

I.4.2. Nain izraunavanja inverzne matrice

Relacija (3) man govori o tome kako izraunati inverznu matricu date matrice (ukoliko ona
postoji).
Neka je data matrica A = ( aij ) nxn . Inverznu matricu matrice A odreujemo na slijedei nain:
1. Izraunamo determinantu det A matrice A . Ukoliko je det A = 0 , matrica nema inverzne,
pa je ne moemo ni izraunati. Ukoliko je det A 0 , matrica ima inverznu, pa prelazimo na
slijedei korak.
2. Odredimo kofaktore Aij svih elemenata aij matrice A .

12
3. Formiramo matricu kofaktora, pa je transponujemo. Na taj nain smo dobili matricu
A* = ( Aij ) .
T

4. Podijelimo matricu A* sa det A .

-1 1
Na taj nain smo dobili matricu A = A* .
det A
1 2 3 4
5 6 7 8
Primjer1. Ispitajmo da li matrica A = 9 10 11 12 ima inverznu matricu i ukoliko ima
13 14 15 16

odredimo je.
Ranije smo vidjeli da je D = det A = 0 , pa data matrica nema inverznu.
1 2 0
Primjer 2. Ispitajmo da li matrica A = -2 3 1 ima inverznu matricu i ukoliko ima
0 2 -1

odredimo je.
Izraunajmo determinantu matrice. Ranije smo vidjeli da je det A = -9 0 , pa data matrica
ima inverznu. Sad prelazimo na slijedei korak, a to je izranavanje kofaktora svih elemenata
matrice A . Imamo:
1+1 3 1 1+ 2 -2 1
A11 = ( -1) ( -3 - 2 ) = -5 , A12 = ( -1)
0 -1 ( ) (
= 1 = -1 2 - 0 ) = -2 ,
2 -1
-2 3 2 0
A13 = ( -1) ( -4 - 0 ) = -4 , A21 = ( -1)
2 -1 ( ) (
= -1 -2 - 0 ) = 2 ,
1+ 3 2 +1
= 1
0 2
1 0 1 2
A22 = ( -1) ( - 1 - 0 ) = -1 , A23 = ( -1)
0 2 ( ) (
= -1 2 - 0 ) = -2 ,
2+ 2 2 +3
= 1
0 -1
2 0 1 0
A31 = ( -1) ( 2 - 0) = 2 , A32 = ( -1)
-2 1 ( ) (
= -1 1 - 0 ) = -1 ,
3+1 3+ 2
= 1
3 1
1 2
A33 = ( -1)
3+ 3

-2 3 ( 3 - ( -4 ) ) = 3 + 4 = 7 .
= 1

-5 -2 -4
Dobijene kofaktore sloit emo u slijedeu matricu: 2 -1 -2 , koju emo transponovati
2 -1 7

T
-5 -2 -4 -5 2 2
da bismo dobili A* = 2 -1 -2 = -2 -1 -1.
2 -1 7 -4 -2 7

1 -5 2 2 1 5 -2 -2 5 / 9 -2 / 9 -2 / 9
-1
Sada je A = -2 -1 -1= 2 1 1 = 2 / 9 1/ 9 1/ 9 .
-9 - 4 -2 7 9 4 2 -7 4 / 9 2 / 9 -7 / 9

Provjerimo, na kraju da li je na rezultat taan. Da bismo to uradili trebamo pomnoiti matrice
A i A-1 i vidjeti da li je njihov proizvod matrica E3 .
Imamo:
1 2 0 1 5 -2 -2 1 1 2 0 5 -2 -2 1 9 0 0
A A = -2 3 1 2 1 1 = -2 3 1 2 1 1 = 0 9 0 = E3 .
-1

0 2 -19 4 2 -7 9 4 2 -7 90 0 9
0 2 -1
-1
Dakle, matrica A je zaista inverzna matrica matrice A .
-1
Za samostalan rad moete provjeriti da je A A = E3 .

13
I.4.3. Osobine inverzne matrice

Na kraju, naveemo tri osobine inverzne matrice koje su nam potrebne pri rjeavanju
matrinih jednaina.
1. Ako je A invertibilna matrica, tada je i A-1 takoer invertibilna i vrijedi ( A-1 ) = A .
-1

2. Ako su A i B invertibilne matrice, tada je i A B takoer invertibilna matrica i vrijedi

( A B ) = B A .
-1 -1 -1

3. Ako je A invertibilna matrica, tada je i AT takoer invertibilna i vrijedi ( AT ) = ( A-1 ) .

-1 T

14