UDK 624.074.4.001.5:624-711 Primljeno 25. 1. 2001.

Statika i dinamika analiza betonskih ljusaka

- element ljuske i modeli
Jure Radni, Alen Harapin, Domagoj Matean
Kljune rijei J. Radni, A. Harapin, D. Matean Izvorni znanstveni rad
betonska ljuska, Statika i dinamika analiza betonskih ljusaka element ljuske i modeli
statika analiza,
dinamika analiza, Opisan je model i odgovarajui softver za statiku i dinamiku analizu betonskih ploa i ljusaka. Model
nelinearnost, simulira materijalnu i geometrijsku nelinearnost. Pokazano je da je mogue ukljuiti dominantne
modeli materijala, nelinearne efekte armiranog betona (betona i armature). U ovom radu koji ini prvi dio jedne cjeline,
geometrija opisan je usvojeni element ljuske, modeli materijala za beton i armaturu, te model geometrije. U
drugom radu koji slijedi bit e prikazana numerika analiza, ilustrirana primjerima.

Key words J. Radni, A. Harapin, D. Matean Original scientific paper

concrete shell, Static and dynamic analysis of concrete shells - shell element and models
static analysis, The model and the corresponding software for the static and dynamic analysis of concrete plates and
dynamic analysis, shells is described. The model simulates the material and geometrical nonlinearity. It is demonstrated
nonlinearity, that dominant nonlinear effects of the reinforced concrete (concrete and reinforcing bars) can be taken
material models, into account. This paper, which is the first portion of a more extensive analysis, describes the adopted
geometry shell element, material models for concrete and reinforcing bars, and the geometry model. In the
second paper, which is to follow shortly, the authors will describe numerical analysis illustrated with
appropriate examples.

Mots cls J. Radni, A. Harapin, D. Matean Ouvrage scientifique original

coque en bton, Analyse statique et dynamique des coques en bton lment de la coque et modles
analyse statique,
Larticle dcrit le modle et le logiciel adapt lanalyse statique et dynamique des dalles et des coques
analyse dynamique, en bton. Le modle simule la non-linarit matrielle et gomtrique. Il est dmontr que les effets
non-linarit, dominants non-linaires du bton arm (bton et armature) peuvent tre inclus. Cet article est la
modles de matriaux, premire partie dun ensemble et il traite de llment retenu de la coque, des modles des matriaux
gomtrie pour le bton et larmature, ainsi que du modle de la gomtrie. Un deuxime article qui suit dcrira
lanalyse numrique, illustre par des exemples.

: . , . , .

, -
,
, . .
, , (
, ). , ,
, .
, , , .

Schlsselworte: J. Radni, A. Harapin, D. Matean Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Betonschale, Statische und dynamische Analyse von Betonschalen Schalenelement und Modelle
statische Analyse,
dinamische Analyse, Beschrieben ist ein Modell und das entsprechende Software fr die statische und dynamische Analyse
Unlinearitt, von Betonplatten und-schalen. Das Modell simuliert materielle und geometrische Unlinearitt. Es
Materialmodelle, wurde gezeigt dass es mglich ist dominante unlineare Effekte des Stahlbetons (Beton und Bewehrung)
Geometrie einzuschliessen. In diesem Artikel, dem ersten Teil einer Gesamtheit, beschreibt man das angenommene
Schalenelement, Modelle fr Beton und Bewehrung und das Modell der Geometrie. Im folgenden Artikel
wird die numerische Analyse beschrieben und mit Beispielen illustriert werden.

Autori: Prof. dr. sc. Jure Radni, dipl. ing. gra.; doc. dr. sc. Alen Harapin, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet
Sveuilita u Splitu; mr. sc. Domagoj Matean, dipl. ing. gra., Institut graevinarstva Hrvatske, PC Split

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709 695

Analiza betonskih ljusaka
1 Uvod
Ljuske, kao vrlo racionalne konstrukcije, odavno se
upotrebljavaju u visokogradnji i niskogradnji. Simulacija
realnog ponaanja betonskih ljusaka, a osobito u slua-
jevima visokih razina naprezanja i dinamikog (udarnog)
optereenja, jo uvijek je sloen zadatak. Pritom treba
obuhvatiti ne samo materijalnu, ve i geometrijsku neli-
nearnost konstrukcije.
Openito, mehaniko ponaanje betona vrlo je sloeno.
Ono prije svega ovisi o vrsti, intenzitetu i uvjetima na-
prezanja i optereenja. Dominantno nelinearno ponaa-
nje betona jest zbog pojave i razvoja pukotina u vlaku, i
to kod vrlo niskih razina optereenja. Modeliranje vlane i
posmine krutosti ispucanog betona jo uvijek je u fazi
intenzivnog istraivanja. Simuliranje poputanja betona
u tlaku, a osobito neposredno prije i nakon dosezanja
tlane vrstoe (podruje tzv. tlanog omekanja) tako- Utjecaj promjene geometrije konstrukcije ukljuen je
er je jo uvijek izuzetno sloena zadaa. Utjecaj brzine
nanoenja optereenja, odnosno utjecaj brzine deformacije
na mehanike karakteristike betona i elika veoma je
znaajan kod otrih dinamikih (udarnih) optereenja.
Ako se tomu pridodaju nelinearnosti zbog proklizavanja
armature u odnosu prema okolnom betonu i nelinearno
ponaanje armature, oito je da modeliranje realnog
ponaanja betonskih ljusaka u uvjetima kratkotrajnoga
statikog i dinamikog optereenja zahtijeva osobitu
pozornost.
Kako su ljuske vrlo tanke konstrukcije, utjecaj promjene
geometrije pod optereenjem moe biti posebno znaajno
za stabilnost sustava. Promjena geometrije konstrukcije
moe pridonositi njezinu omekanju ili pak ojaanju,
ovisno o tipu nosivog sklopa.
Formulacija efikasnoga konanog elementa ljuske jo
uvijek nije potpuno rijeena. Naime, jo uvijek nije raz-
vijen takav element koji precizno opisuje stvarno ponaa-
nje konstrukcije i nema nikakvih drugih nedostataka.
Degenerirani element ljuske temeljen na trodimenzionalnoj
teoriji kontinuuma danas ima, nedvojbeno, najveu
primjenu.
U ovom radu prikazan je jedan numeriki model za sta-
tiku i dinamiku analizu betonskih ljusaka (nearmiranih,
klasino armiranih i prednapetih). Model je relativno
jednostavan, a u isto vrijeme obuhvaa dominantne neli-
nearne efekte ponaanja armiranobetonskih konstrukcija
kao to su:
utjecaj brzine deformacije na mehanike karakteris-
tike betona i elika kod dinamikih optereenja
puzanje betona u tlaku
nastajanje i razvoj pukotina betona u vlaku
otvaranje i zatvaranje pukotina
696
J. Radni i drugi
vlana krutost ispucanog betona
posmina krutost ispucanog betona
nelinearno ponaanje armature.
Usvojeni degenerirani konani element ljuske eliminira
negativne utjecaje tzv. posminog i membranskog
"lockinga". Uporabljeni su 8-vorni i 9-vorni elementi
zakrivljene ljuske, s uslojenim modelom materijala po
debljini ljuske. Svojstva betona mogu se razlikovati za
svaki sloj po debljini ljuske. Armatura se modelira kao
posebna lamela odgovarajue debljine, s vrstoom i
krutou samo u smjeru pruanja ipki. Primijenjen je
model tzv. raspodijeljenih pukotina, pretpostavljajui
kontinuitet konstrukcije i nakon pojave pukotina. Pret-
postavljena je potpuna kompatibilnost pomaka armature
i okolnog betona, bez mogunosti proklizavanja armature.
preko tzv. pominog Lagrangeova koordinatnog sustava. U
svakom iterativnom koraku traenja rjeenja, auriraju
se koordinate vorova sustava te uspostavlja nova veza
pomak-deformacija na deformiranoj konstrukciji.
U inenjerskoj praksi ljuskama se obino nazivaju samo
zakrivljene tanke konstrukcije, dok se ostale ravne tanke
konstrukcije nazivaju ploama. Naime, u ploama se
pojavljuju samo savojna djelovanja, dok se u ljuskama
pojavljuju savojna i membranska djelovanja. Kako teorija
ljusaka kao poseban pojednostavljeni sluaj ukljuuje
teoriju ploa (nema zakrivljenosti elementa i membran-
skih sila), oito je da se izloeni model moe primijeniti
za analizu ploa i ljusaka. U ovom se radu, ako to nije
posebno ralanjeno, pod ljuskama uvijek podrazumije-
vati i ploe.
2 Usvojeni element ljuske
Usvojeni element ljuske poblie je opisan u [32], [40], a
u nastavku e se samo ukratko izloiti.
2.1 Formulacija klasinog elementa degenerirane
ljuske
U veini sluajeva analitiko rjeenje problema kontinu-
uma nije mogue. Stoga je potrebno problem rijeiti nu-
meriki, tj. izvriti njegovu diskretizaciju. Postoji neko-
liko tehnika rjeavanja diskretiziranog modela kontinu-
uma. Danas se najvie primjenjuje metoda konanih ele-
menata (MKE) koja se zasniva na varijacijskim princi-
pima (ili principima virtualnog rada), a pokazala se kao
najprikladnija tehnika diskretizacije kontinuuma. Svoju
iroku primjenu MKE je upravo doivjela u analizi plo-
a i ljusaka. Ovdje je razmatrana metoda pomaka te je
stoga uporabljen funkcional ukupne potencijalne energi-
je za definiranje konanog elementa ljuske.
GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709
J. Radni i drugi Analiza betonskih ljusaka

Obino se rabe tri naina diskretizacije ljusaka s pomou:
ravnih ploastih elemenata
elemenata formuliranih na temelju teorije zakrivlje-
nih ljusaka
degeneriranih izoparametrijskih elemenata.
U posljednje je vrijeme najpopularniji Ahmadov degene-
rirani izoparametrijski element ljuske kod kojeg postoji
nezavisna interpolacija rotacija i translacijskih pomaka
[2]. Kod ovog elementa primijenjena je Mindlinova
teorija ploa. Usvojena je pretpostavka da normala na
srednju plohu trodimenzionalnog elementa ostaje ravna
i nakon deformiranja, kako bi se izbjegle numerike
tekoe vezane za velike omjere krutosti po debljini
elementa. Takoer je zanemarena energija deformacije
od naprezanja okomitih na lokalnu x-y plohu, te usvo-
jeno da je normalna komponenta naprezanja jednaka
nuli zbog pojednostavljenja konstitutivnih jednadbi.
Usvajanjem izoparametrijskog opisa geometrije, element
se moe uporabiti za opis tankih i debelih ljusaka razli-
itih sloenih oblika i geometrije.
2.1.1 Koordinatni sustavi
U formulaciji degeneriranog elementa ljuske primjenju-
ju se etiri koordinatna sustava (slika 1.).
c) Lokalni Cartesijev koordinatni sustav definira lokalna
naprezanja i deformacije u nekoj toki unutar ele-
menta ljuske. Pri tome je uzeto da je smjer z okomit
na plohu = konstanta. Smjer z definira vektor V3 ,
koji se dobiva kao vektorski produkt vektora tangen-
cijalni sa smjerovima i , tj.
x x
V3 = = y y (1)
z z
Vektor V1 , koji je u smjeru x, uzima se da se po-
dudara s tangentom u smjeru , odnosno
T
x y z
V1 = = , , (2)
Vektor V2 u smjeru y definiran je s pomou vek-
torskog produkta vektora V3 i V1 , tj.
V2 = V3 V1 (3)
Lokalni koordinatni sustav varira uzdu ljuske pa
je korisno odrediti matricu kosinusa smjerova
koja omoguuje transformaciju izmeu lokalnog i
globalnog koordinatnog sustava, koja je definirana
sa
= [V1 , V2 , V3 ] (4)
gdje su V1, V2 i V3 jedinini vektori uzdu x, y i
z osi, a koji su okomiti na vektore V1, V2 i V3 .

d) vorni Cartesijev koordinatni sustav lokalni je Car-

tesijev koordinatni sustav pridruen u svakoj vor-
noj toki elementa ljuske, s ishoditem u srednjoj
plohi ljuske. Vektor V3k je zadan vornim koordina-
tama na gornjoj i donjoj plohi ljuske, tako da je za
vor k

[ ] + [x ] + [x ]
1

V3ki = xik / x1k

2 k 2 k 2
2

2 3

(i = 1, 2, 3) (5)
gdje je
xik = xik, gornje xik, donje (i = 1, 2, 3) (6)
Vektor V1k
je okomit na V3k
i paralelan s global-
nom x, z ravninom, tako da je
Slika 1. Koordinatni sustavi
V1k = j V3k / j V3k (7)
a) Globalni Cartesijev koordinatni sustav primjenjuje
Ako je V3k u smjeru y, tada je
se za definiranje koordinata i pomaka vorova.
b) Prirodni (krivolinijski) koordinatni sustav rabi se za V1k = V3k i / V3k i (8)
definiranje baznih funkcija Ni. Srednja ploha elementa gdje su i i j jedinini vektori uzdu x i y smjera.
ljuske definirana je s pomou i koordinata.
Vektor V2k je okomit na ravninu definiranu s V1k
Smjer je samo priblino okomit na srednju plohu
ljuske, a varira od +1 do 1 po debljini elementa. i V3k , tj.

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709 697

Analiza betonskih ljusaka J. Radni i drugi

V2k = V3k V1k / V3k V1k (9) Alternativno se za odreivanje geometrije u svakoj toki
esto rabe globalne koordinate toaka na gornjoj i
Vektor V3k definira smjer normale u voru k, donjoj plohi ljuske (sliku 1.) to jest.
koja nije nuno okomita na srednju plohu u k. Vektori n
1 + k 1 k
V1k i V2k definiraju rotacije 2k i 1k . xi = N k ( , ) xi , gornje + xi , donje (12)
k =1 2 2

2.1.2 Geometrija elementa U navedenim izrazima xi oznaava Cartesijeve koordi-

k
Za sluaj degeneriranog elementa ljuske, svaki vor ima nate u nekoj toki elementa; xi su Cartesijeve koordi-
pet stupnjeva slobode: tri translacijska pomaka u smjeru
nate u vornoj toki k; h k je debljina ljuske u smjeru
globalnih osi i dvije rotacije oko osi u ravnini srednje
u vornoj toki k; V3ki je i-ta komponenta jedininog
plohe. Koordinate toke na vektoru V3k mogu se izraziti
s pomou vektora okomitog na srednju plohu; N k ( , ) je dvo-
dimenzionalna interpolacijska funkcija u pripadajuem
xik = xik + hV3ki (i = 1, 2, 3) (10) voru k i = udaljenost od srednje plohe (slika 2.).
2
Potom je
n n
n 2.1.3 Polje pomaka
xi = N k ( , )xik = N k ( , )xik + N k ( , )h kV3ki
k =1 k =1 2 k =1 Pomaci u nekoj toki elementa ljuske odreeni su trima
(i = 1, 2, 3) (11) Cartesijevim komponentama vornih pomaka srednje
Bazne funkcije 8-vornog plohe u 0ki i dvjema rotacijama vornog vektora V3k oko
degeneriranog konanog k
elementa ljuske ortogonalnog smjera okomitog na njega. Pomaci ui po
debljini ljuske u svakoj vornoj toki su
1
7 6 5 N i = (1 + i )(1 + i )
8

4 k x k k xi
k

( i + i 1) u = u + x3 x1 + x 2
4
k k i

x1 x2
1 2 3 i 0i

za i = 1, 3, 5, 7 (13)

h k (V1ki1k V2ki 2k )
(1 + i )(1 2 ) = u0ki +
i2
Ni = 2
2

(1 + i )(1 2 )
i2 Prema [2], dobiva se
+
2 n

za i = 2, 4, 6, 8 ui = N k ( , )uik
k =1

N k ( , )h k (V1ki1k V2ki 2k ) (14)

n
n
Bazne funkcije 9-vornog = N k ( , )u0ki +
k =1 2 k =1
degeneriranog konanog
n
elementa ljuske
= N k ( , , )d k (i = 1,2,3)
1
N i = ( + i )( + i )
7 6 5 k =1

8
9

4 4 i
1 2 3 za i = 1, 3, 5, 7
d k = u01
k
[ k
, u02 k
, u03 , 1k , 2k ]T
(15)

( + i )(1 2 )+
i2
Ni = gdje je u0ki pomak k-te vorne toke u Cartesijevim ko-
2
ordinatama, a 1k i 2k su rotacije oko V2k i V1k [2], [3].
i2
2
( + i ) 1 ( 2
) Pri tome je
za i = 2, 4, 6, 8
xk1 = 1k
(
Ni = 1 2 1 2 )( ) xk2 = 2k
(16)

za i = 9
Oito jest da usvojena funkcija pomaka u (14) vrijedi
Slika 2. Bazne funkcije samo za male rotacije.

698 GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

J. Radni i drugi Analiza betonskih ljusaka

Kao to je prije spomenuto, u metodi konanih elemena- gdje je matrica transformacije oblika
ta V3k nije nuno okomit na srednju plohu ljuske. Prema
x x x
tome, uvedena je odreena aproksimacija protivno pret- x y z
postavci o ravnoj normali.
y y y
= (22)
2.1.4 Polje deformacija x y z
z z z
Razmatrane komponente deformacija su
x u x x y z

Globalne derivacije pomaka u, v, i w dane su sa
v y
f
y
x y u y + v x u / x v / x w / x u / v / w /

= __ = = (17) u / y v / y w / y = J 1 u / v / w / (23)
___ _____________
s
x z u z + w x u / z v / z w / z u / v / w /

y z v z + w y gdje je J Jacobijeva matrica
gdje je f vektor deformacija u ravnini (definiran u x / y / z /
J = x / y / z / (24)
lokalnim koordinatama), s je vektor poprenih posmi-
x / y / z /
nih deformacija, a u , v i w su komponente pomaka
u lokalnom sustavu xi . U (23) derivacije pomaka u krivolinijskim koordinatama
dobiju se iz (14), dok se Jacobijeva matrica dobije iz (11).
U lokalnom Cartesijevu koordinatnom sustavu gdje rav- Matrica deformacije B, koja povezuje komponente defor-
nina x y tangira srednju plohu ljuske, f se moe macije u lokalnom sustavu s vornim nepoznanicama
podijeliti na dva dijela: jedan za membransko djelova- elementa, moe se konstruirati kao
n
nje, m , a drugi za savojno djelovanje, b , tako da je
f = m + b (18)
= Bidi (25)
k =1
gdje je gdje su i d i definirani u (17) i (15), a B je matrica s
uo pet redaka i brojem stupaca koji je jednak broju vornih
varijabli elementa.
x
vo
m = (19) Izraz (25) moe se napisati u parcijalnom obliku
y
u v n
o + o
y x

f k =1
B fidi

= n
(26)
s
B sidi
z x k =1
x
y gdje su f deformacije u ravnini, a s poprene posmine
b = z (20)
y deformacije koje su definirane izrazom (17).
x y
z +
y x 2.1.5 Naprezanja
Za opi anizotropni materijal, rabe se konstitutivne jed-
Globalne derivacije pomaka u, v i w transformiraju se u nadbe oblika
lokalne derivacije lokalnih pomaka u , v i w standar-
dnim operacijama ij = Cijkl kl (27)

u v w u v w gdje su Cijkl elastini koeficijenti, a ij naprezanja koja

x x
x x x x moraju zadovoljiti ravnoteu na elementu.
u v w u v w
= T (21) Za sluaj ortotropnog materijala koji ima tri meusobno
y y y y y y okomite osi elastine simetrije, od kojih su dvije (1, 2)
u v w u v w tangencijalne na materijalnu lamelu i trea (3) okomita

z z z z z z na nju, dobiva se

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709 699

Analiza betonskih ljusaka J. Radni i drugi

1 a matrice transformacije naprezanja i deformacija i

1 = ( 1 12 2 13 3 )
E1 dobivene su s pomou izraza
1
2 = ( 2 21 3 23 3 ) c2 s2 2cs 0 0
E2 (28) 2 2
s c 2cs 0 0
1
3 = ( 3 31 1 32 2 ) =

cs cs c 2 s 2 0 0

E3
0 0 0 c s
12 = 12 / G12 , 13 = 13 / G13 , 23 = 23 / G23
0 0 0 s c
(36)
gdje su E1, E2 i E3 moduli elastinosti u materijalnim c2 s2 cs 0 0
smjerovima 1, 2 i 3, ij je Poissonov koeficijent za pop- 2 2
rene deformacije u i-smjeru od naprezanja u j-smjeru, a s c cs 0 0
G12, G13 i G23 su moduli smika u 1-2, 1-3 i 2-3 ravnina- = 2cs 2cs c 2 s 2 0 0

ma. Zbog reciprone veze ij / Ei = ji / E j , ostaje samo 0 0 0 c s
devet nezavisnih elastinih konstanta za ortotropni elas- 0 0 0 s c

tini medij. Usvajajui da postoji ravninsko stanje nap-
rezanja u srednjoj ravnini i da su promjene debljine ljus- gdje je c = cos , s = sin . Uvrtenjem (33)-(35) u
ke tijekom deformiranja zanemarive, (28) se reducira na (29), i ako se oznai ( )1 = T , dobiva se
standardni izraz
x, y , z = D x, y , z (37)
1, 2,3 = D1, 2,3 (29)
gdje je
gdje su
D = ( )1 D = = T D
1, 2,3 = [ 1 , 2 , 12 , 13 , 23 ] T
D1
(30) D12 D13 0 0
1, 2,3 = [1 , 2 , 12 , 13 , 23 ] T
D12 D2 D23 0 0
(38)
D1 D12 0 0 0 = D13 D23 D3 0 0

D D2 0 0 0 0 0 0 D4 D45
12 0
D= 0 0 D3 0 0 (31) 0 0 D45 D5

0 0 0 D4 0 Prethodne konstitutivne jednadbe zapisane u parcijal-
0 0 0 0 D5 nom obliku su

x
D1 = E1 / , D2 = E2 /
f
y
f
D12 = E2 12 / , D3 = G12 , = 1 12 21 (32) x y

= = = D (39)

D4 = K1G13 , D5 = K 2G23 s s
xz
K1 i K2 su korekcijski faktori za posmik u 1-3 i 2-3 yz
ravninama koji e se odrediti kasnije.
( )
gdje su f f naprezanja (deformacije) u srednjoj rav-
Openito, glavne osi anizotropije 1 i 2 ne podudaraju se
nini, a s (s ) poprena posmina naprezanja (deforma-
s osima x i y, ve su rotirane za neki kut . Konstitutiv-
na veza (29) mora se transformirati prije odreivanja cije) definirani u lokalnim koordinatama. Dalje je
matrice krutosti elementa, prema Df 0
1, 2,3 = x , y , z (33) D = + (40)
0 Ds
1, 2,3 = x , y , z (34)
Za izotropan materijal jest
gdje su
+ 2G 0
[
x , y , z = x , y , xy , xz , yz ]T
Df =
KG
+ 2G 0 , Ds =
0
(41)
(35) KG
x , y , z = [ x , y , xy , xz , yz ]T 0
0 G 0

700 GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

J. Radni i drugi Analiza betonskih ljusaka

Za sluaj homogenoga poprenog presjeka, uzima se da 2.1.7 Nedostaci elementa Mindlinove ploe i klasinog
korekcijski faktor K iznosi 56 . Za heterogeni popreni elementa degenerirane ljuske
presjek korekcijski faktor K e se dati poslije. G je mo- Mindlinov element ploe i degenerirani element ljuske
dul smika, E je modul elastinosti, je Poissonov koe- dobro opisuju debele ploe i ljuske. Meutim, za tanke

ficijent i [ (
je Lameova konstanta = E 1 2 )] . ploe i ljuske pri upotrebi pune integracije za izrauna-
vanje matrice krutosti esto dolazi do poveanja posmine
2.1.6 Krutosti i membranske krutosti, koja se nazivaju posminim i
membranskim lockingom. Naime, ako se usvoji da
Za statike se probleme ukupna potencijalna energija odnos debljina/raspon tei nuli, posmine deformacije
sustava moe napisati kao ne mogu teiti nuli iako bi trebale prema teoriji tankih
= e (42) ploa. Slino tome, kod ljusaka ija je debljina vrlo ma-
e la, membranska krutost dominira u odnosu prema ukup-
noj krutosti. Ovo ima za posljedicu poveanje krutosti
gdje je e potencijalna energija pojedinog elementa. ukruenje ("locking") od posminih deformacija (pos-
mini "locking"), odnosno membranskih deformacija
Pri tome je (membranski "locking").
Primjenom reducirane ili selektivne integracije pokualo
e = 12 d eT B T DBd d e W se ispraviti ovaj nedostatak. Meutim, takve tehnike ni-

e su uvijek uspjene u svladavanju "locking" problema, a
dobiveni rezultati jo uvijek mogu davati prevelike kru-
= 12 d Te B Tf D f B f d d e (43) tosti (osobito kod problema s upetim rubovima i grubom
mreom konanih elemenata). Kod problema s preteito
e
slobodnim rubovima, mogu se formirati mehanizmi ili

nul-energetski modovi. Takvi se mehanizmi mogu iriti
+ 12 d eT B Ts D s B s d d e W
od elementa do elementa, uzrokujui nepostojanje rjee-
e nja ili jo opasnije sluajeve dobivanja pogrenih rjee-
gdje je matrica elastinosti D podijeljena u ravninski dio nja neposredno pred nastajanje mehanizama.
Df i popreni posmini dio Ds. Nakon diskretizacije ko-
nanim elementima i traenja minimuma od u odnosu 2.2 Formulacija usvojenog elementa degenerirane
prema vornim varijablama d, dobiju se sljedee jednadbe ljuske
K ij d j = fi (44) Budui da reducirana i selektivna integracija stvaraju
nulte energetske modove, razliiti su autori pokuali
u kojima matrica krutosti Kij povezuje vorove i i j, a razviti razliite alternativne pristupe izbjegavanja prob-
sadri doprinose ravninske i poprene posmine energi- lema locking-a [4], [5], [9], [12], [13], [14], [25], [27]. U
je deformacije ovom je radu uporabljeni pristup sa zamjenjujuim po-
ljem posmika koji su izvorno uveli Bathe i Dvorkin [4],
K efij = B Tfi D f B fj d [9] te poslije poopio Huang [21], [24].
Element degenerirane ljuske razvijen je upotrebom:
(45)
pretpostavljenih poprenih posminih deformacija
K esij = B Tsi D s B sj d
izraenih u prirodnom koordinatnom sustavu [22]

pretpostavljenih membranskih deformacija izraenih
gdje se rabi integracijsko pravilo s dvije toke po u ortogonalnom krivolinijskom koordinatnom susta-
debljini ljuske te puna integracija u - plohi. Zatim je vu [21].
d = dx dy dz = J d d d (46) Ovaj element nema problema lockinga i nastajanja me-
hanizama. Element je detaljno opisan u [24], a u nastavku
gdje je J determinanta Jacobijeve matrice. je saeti prikaz naina rjeavanja problema "lockinga".

Ako su osi lokalnoga koordinatnog sustava paralelne s
osima globalnoga koordinatnog sustava u svim tokama
srednje plohe ljuske, tada su izrazi za element ljuske isti
kao i za Mindlinov element ploe.
2.2.1 Eliminacija posminog "lockinga"
Kao to je prethodno navedeno, komponente posmine
deformacije i definirane su u prirodnom koor-
dinatnom sustavu ( , , ) . Uvedene su odgovarajue

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709 701

Analiza betonskih ljusaka J. Radni i drugi

bazne funkcije i definiran poloaj integracijskih toaka

za opis pretpostavljenog polja posminih deformacija. s
Na slici 3. prikazano je polje pretpostavljenih posminih
t0
deformacija i pripadajui poloaj integracijskih toaka s0
za 9- vorni Lagrangeov element.
0 r0

s
t S r
B
P R
r

Tangentna ravnina na
srednju plohu ljuske

Slika 4. Definicija ortogonalnog krivolinijskog koordinatnog sus-

tava (r, s, t)

Tablica 1. Modifikacije deformacija elementa ljuske za
eliminiranje posminog i membranskog
"lockinga"

Deformacije
U globalnom
a) pretpostavljeno polje posminih deformacija koordinatnom ij = 1
2
(ui, j + u j ,i ) = Bd
sustavu
r s t (ri ) ( i )
a a b b

(1,2) (1,1)
(3,1) (2,1) (1,1)
koordinatni x i x j
b
sustav = ij
a
Transformacija
x i x j
(2,2) 0 (2,1) a
0
u ekl = k ij
b (3,2) (2,2) (1,2)
r r l

(3,2) (3,1)
em eb s

emrr

e (a )
b) poloaj integracijskih toaka 1
Slika 3. Modificirani 9-vorni Lagrangeov element za eliminiranje 2 m rs

posminog "lockinga"
Interpolacija za

2.2.2 Eliminacija membranskog "lockinga" e m ss

Za eliminiranje membranskog "lockinga" uveden je orto- 1
2
e (b )
gonalni koordinatni sustav (r , s, t ) kod kojeg se (r , s,0)
m rs

ploha podudara sa srednjom plohom elementa ljuske, a e f = em + eb

Zamjenjujue
os t je okomita na tu plohu (slika 4.). Komponente mem- s
deformacije
branske deformacije izraene su u ovom koordinatnom
sustavu. Uvedene su bazne funkcije za definiranje pret- Transformacija r k r l
postavljenog polja komponenata membranskih deforma- u sustav fij = sij =
x i x j x i x j
cija m ss i m rs , koje su analogne onima za definira- x y z
nje polja posmika. Osnovna je razlika u tome to su pos-
B
mine deformacije definirane u ( , , ) sustavu, a mem- = f = f d = B d
branske deformacije u (r , s, t ) sustavu. Rabi se isti polo-
Puna s B s
integracija
aj integracijskih toaka za definiranje polja posmika i K = B T D B d
polja membranskih deformacija.

702 GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

J. Radni i drugi Analiza betonskih ljusaka

U tablici 1. prikazana je modifikacija deformacija za 9- Kako je usvojena pretpostavka konstantnih posminih

vorni Lagrangeov element, pri emu m oznaava deformacija po debljini ljuske, a ne stvarna parabolina
membranske, b savojne a s posmine deformacije. raspodjela, potrebno je uvesti koeficijente K1 i K2 koji
kompenziraju pogreke nastale zbog nepostojanja kon-
tinuiteta posminog naprezanja. Odreivanje ovih koefi-
2.3 Uslojeni model po debljini ljuske cijenata moe se, primjerice nai u [10]. Za izotropne
Da bi se moglo pratiti nelinearno ponaanje materijala materijale vrijedi K1 = K 2 = 56 .
po debljini ljuske, obino se rabi tzv. uslojeni model.
Naime, ljuska je po debljini podijeljena u vie slojeva 3 Model materijala
(lamela), koji mogu biti razliite debljine (slika 5.). Pri-
rodna koordinata, koja se mijenja od 1 do 1, smjetena 3.1 Model betona
je u sredini svake lamele. Komponente deformacija i
naprezanja, te doprinosi krutosti, raunaju se u sredini Jo uvijek ne postoje opeprihvaene konstitutivne jed-
svake lamele. nadbe koje bi opisivale svu sloenost ponaanja betona
u razliitim stanjima naprezanja, pri emu se one domi-
+h Lamele +1.0 Naprezanja nantno odnose na uvjete statikog optereenja i samo
2
n manjim dijelom na uvjete dinamikog optereenja. Pred-
loeni su razni modeli za opisivanje veze naprezanje-de-
i i
z i i formacija pod vieosnim naprezanjem i razliitim uvjetima

h optereenja. Svaki od njih ima odreene prednosti i ne-
dostatke, ovisno o razmatranom problemu. Primjena
pojednostavljenih modela, koji jo uvijek dobro opisuju
2
najvanija svojstva materijala za promatrana stanja, sva-
1
kako je poeljna s proraunskog stajalita jer omogua-
h -1.0
2 va opseniji proraun. Pojednostavljeni modeli, koji se
Slika 5. Uslojeni model po debljini ljuske temelje na manjem broju uobiajenih parametara betona,
svakako su prioritetni u irim praktinim aplikacijama
Integral volumena moe se rastaviti preko povrine
(gdje nije mogue koristiti se sloenim modelima teme-
srednje plohe ljuske i preko debljine (h). Dakle, krutost
ljenim na veem broju laboratorijski utvrenih parame-
se moe napisati kao
tara).
h/2 Ovdje je primijenjen u osnovi vrlo jednostavan model
K = B T DBd = B T DBdz dS (47) betona, namijenjen svakodnevnim praktinim potreba-

S h / 2 ma, koji se temelji na osnovnim parametrima betona (jed-
Koristei se izoparametrijskim preslikavanjem, slijedi noosna tlana i vlana vrstoa, modul elastinosti i Po-
issonov koeficijent), koje je ionako potrebno poznavati
+1+1 +1 za druge potrebe.
K= B
T
DB J ( , , ) d dd Za ukljuivanje utjecaja dinamikog optereenja na me-

11 1 hanike karakteristike betona, uvedena je ovisnost kla-
(48)
+1+1 L
2h j sine jednoosne tlane vrstoe f c , vlane vrstoe f t i
= BTj D j B j (
J , , j ) h
dd
modula elastinosti betona Ec o brzini deformacije &.
11 j =1
Usvojena je ovisnost dinamikih i statikih parametara
gdje je J ( , , ) j determinanta Jacobijeve matrice
sukladno [38], odnosno prema

za lamelu j, h j je debljina j-te lamele i L ukupni broj [ ( )]

f cd = f c 1 + 0.08 log10 1 + 105 & ; f cd f c (49)

= f [1 + 0.08 log (1 + 10 &)] ;

lamela. 5
f td t 10 f td f t (50)
Prema usvojenoj formulaciji konanog elementa, B mat-
rica se interpolira nakon to se izrauna matrica krutosti Ecd = E [1 + 0.05 log (1 + 10 &)] ;
c
2
10
5
Ecd Ec (51)
K. Kako su posmine deformacije uzete konstante po
debljini ljuske, nije potrebno interpolirati matricu veze U navedenim izrazima, koji su jedinstveni za sve betone,
posmina deformacija-pomak, B s , u svakoj lameli. Stoga f cd oznauje jednoosnu dinamiku tlanu vrstou, f td
je B s usvojena konstantnom po debljini. jednoosnu dinamiku vlanu vrstou i Ecd dinamiki

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709 703

Analiza betonskih ljusaka J. Radni i drugi

modul elastinosti betona; f c , f t i Ec oznaavaju odgo- 3.1.1 Modeliranje betona u vlaku

varajue vrijednosti parametara za jednoosno statiko Grafika interpretacija modela betona u vlaku poblie je
optereenje, dok je & brzina ekvivalentne deformacije prikazana na slici 7. Pretpostavljeno je linearno-elasti-
definirana sa no ponaanje betona sve dok se ne dosegne njegova te-
{[ (
&= 2 &x2 + &y2 + &xy
2
)+ &xz
2
+ &yz
2
] 3} 1
2 (52)
kua dinamika vlana vrstoa f td . Uzima se da puko-
tine u betonu nastaju samo u ravninama okomitim na
U numerikom postupku u svakoj iteraciji svakoga vre- srednju ravninu ljuske. Zapravo, rauna se da se svaka
menskog inkrementa, izraunava se brzina ekvivalentne lamela betona po visini ljuske nalazi u stanju ravninskog
deformacije u svakoj integracijskoj toki svake lamele naprezanja i razvoj pukotina prati se za to stanje [32].
betona i utvruju tekui dinamiki parametri betona. Za Pretpostavlja se da i nakon pucanja beton ostaje kontinu-
izraunane tekue vrijednosti parametara betona, uvodi um. Naime, uporabljen je model tzv. distribuiranih pukoti-
se konstitutivni model betona kao za statiko opteree- na. Raunano je da se nakon prve pojave pukotina njezin
nje [32], [40]. poloaj i smjer vie ne mijenjaju za ostale promjene optere-
Granina (slomna) deformacija betona i Poissonov koe- enja. Primijenjen je, dakle, model tzv. fiksnih ortogo-
ficijent uzeti su fiksni, odnosno neovisni o brzini defor- nalnih pukotina.
macije. Nije raunano sa smanjenjem vrstoe betona
Nakon pojave pukotina beton postaje anizotropan, a
pri ponovljenom (ciklikom) optereenju.
smjer pukotine odreuje glavne smjerove anizotropije.
Grafika prezentacija usvojenog modela betona prikaza- Modelirano je djelomino i potpuno zatvaranje pukotina
na je na slici 6. Pritom treba imati na umu da f cd , f td , u rastereenju i ponovno otvaranje prije nastalih pukoti-
Ecd , odnosno veze (plohe teenja) nisu fiksne, na pri ponovnom optereenju. Mogue stanje pukotina
ve se permanentno mijenjaju ovisno o tekuoj brzini prikazano je na slici 8.
ekvivalentne deformacije &. U nastavku emo se odvo- Vlano
naprezanje
jeno opisati modeliranje betona u vlaku te odvojeno u
tlaku. f td
Naprezanje
Pucanje
ts f td
ftd' 0.5 ts 0.7
Vlak ts = ts cr ; 5 ts < 15; cr = f td cd

i
Tlak
Ecd Deformacije
Ec
Optereenje -
Ei
Rastereenje
cr i ts Vlana
Drobljenje
Model vlane krutosti
deformacija
Model deformacijskog ojaanja
Model potpune plastinosti Slika 7. Model betona u vlaku
fcd'

Nema pukotina Otvorena druga

pukotina
Jednodimenzionalna prezentacija
1
f cd

-0.2 Vlak
Otvorena prva Obje pukotine
pukotina zatvorene

1.0 0.6 0.2 -0.2 2

Ploha 0.2 f cd
poetnog
teenja
2

Prva pukotina Obje pukotine

0.6
=

zatvorena otvorene
1

Ploha teenja
(Model potpune
plastinosti)
Ploha optereenja 1.0
Slika 8. Shematski prikaz moguih sluajeva otvaranja i zatvaranja
pukotina (pukotine su okomite na ravninu ljuske)

Tlak Doprinos krutosti neispucanog betona izmeu pukotina

simuliran je postupnim smanjenjem komponente vlanog
Dvodimenzionalna prezentacija naprezanja okomito na ravninu pukotine, a sukladno sli-
Slika 6. Grafiki prikaz modela betona ci 7. Na slici je takoer ilustrirano ponaanje pri optere-

704 GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

J. Radni i drugi Analiza betonskih ljusaka

enju i rastereenju. Pretpostavljeno je da optereenje, G12 = G (1 1 / sh ) ; G12 = 0 za 1 sh

rastereenje i ponovno optereenje slijede linearno pona-
anje s fiktivnim modulima elastinosti Ei , koji su defi- G13 = G12 (56)
5
nirani s G23 = G 6

Ei = ts f td (1 i / ts ) / i ; cr i ts (53) gdje je G modul smika homogenog betona

[G = Ecd 2(1 + )] .
gdje su ts i ts parametri vlane krutosti betona, a i
Za beton koji ima jednu pukotinu u smjeru 2 vrijedi
najvea registrirana vrijednost vlane deformacije oko-
mite na ravninu pukotine u promatranoj toki. Ukoliko G12 = G (1 2 / sh ) ; G12 = 0 za 2 sh
i premai vrijednost ts , usvojeno je = 0 . Ako je pu- G23 = G12 (57)
kotina zatvorena, tj. kad je deformacija okomita na rav- 5
G13 = G
ninu pukotine negativna, tlana naprezanja preko ravni- 6

ne pukotine mogu se prenositi kao i u sluaju homoge- Za beton koji ima pukotinu u oba smjera jest
nog betona. Nakon ponovnog otvaranja prethodno zat-
G12 = G (1 max / sh ) ; G12 = 0 za max sh
vorene pukotine uzima se u obzir prethodno smanjena
vlana krutost, odnosno pri ponovnom optereenju Ecd G13 = G (1 1 / sh ) ; G13 = 0 za 2 sh (58)
se uzima prema slici 7.
G23 = G (1 2 / sh ) ; G23 = 0 za 1 sh
Dakle, naprezanje okomito na ravninu pukotine 1* (i/ili
Ako je pukotina zatvorena, modul smika u tom smjeru
2* ) dobiva se prema navedenoj slici s uzima se kao kod neispucanog betona.
1* = ts f td (1 it / ts ) za i it ts Granina deformacija okomito na ravninu pukotine
1* = i it / i za it i (54) iznad koje nema raunskog prijenosa posmika moe se
izraziti kao
gdje je it tekua vlana deformacija u promatranoj sh = sh cr (59)
toki okomito na ravninu pukotine.
gdje je sh traeni koeficijent. Ova fiktivna deformaci-
Granina vlana deformacija okomita na ravninu puko- ja odgovara irini pukotine kod koje nema zahvaanja
tine iznad koje nema doprinosa vlane krutosti betona agregata u posmiku i trenja izmeu ravnina pukotina, te
moe se izraziti s utjecaja zaklinjenja armature. Budui da nema naina
ts = ts cr (55) tonog odreivanja koeficijenta sh , i ovdje ostaje sa-
gdje je cr = f td Ecd deformacija kod prve raunske po- mo mogunost da se on odredi na temelju iskustva. Za
vrijednost koeficijenta sh moe se usvojiti 10 sh 40
jave pukotine, ts odabrani koeficijent, a Ecd poetni
dinamiki modul elastinosti betona u vlaku. Kako nema [37] odnosno da vrijednost sh bude od oko 1 i 4 .
naina njegova tonog odreivanja, ostaje jedina mogu-
(G , G13 , G23 )
nost da se ts odredi na temelju iskustva. Moe se svrsi- 12
G

shodno primijeniti da je: 5 ts 20 , odnosno da ts bu- 1

sh = sh cr
10 sh 40
de izmeu 0,5 i 2 [11].

Vrijednost koeficijenta ts treba uzeti u granicama

0.5 ts 0.7 , ovisno o postotku armiranja presjeka.
U praktinim sluajevima moe se openito raunati s
ts = 0.6 [11].
Posmina krutost ispucanog betona simulirana je sukladno
slici 9. Naime, usvojen je takav model pri kojem se mo-
dul smika puknutog betona uzima u funkciji deformaci-
je okomito na ravninu pukotine.
Za beton koji ima jednu pukotinu u lokalnom smjeru 1
vrijedi:
0
sh 1 , 2
Slika 9. Model redukcije modula smika puknutog betona
3.1.2 Modeliranje betona u tlaku
Modeliranje betona u tlaku grafiki je prikazano na slici
6. Za opis tlanog ponaanja betona koritena je teorija
plastinosti, za koju je potrebno definirati: uvjet teenja,
pravilo ojaanja i pravilo teenja, te uvjet drobljenja.

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709 705

Analiza betonskih ljusaka J. Radni i drugi

(i) Uvjet teenja dovolji uvjet drobljenja). U rastereenju je primijenjeno

linearno ponaanje s poetnim modulom elastinosti be-
U izloenom modelu ploa i ljusaka ukljuen je utjecaj
tona.
poprenog posmika, pa je nuno koristiti se troosnim
uvjetom teenja oblika Radi ukljuivanja utjecaja brzine deformacije pri dina-
mikom optereenju, f c treba zamijeniti sa f cd .
f (I1 , J 2 ) = [I1 + (3 J 2 )]1 / 2 = 0 (60)
(ii) Pravilo teenja
gdje su I1 , J 2 prve dvije invarijante naprezanja, i
Primijenjeno je tzv. pridrueno pravilo teenja, odnosno
parametri materijala, a 0 ekvivalentno efektivno napre- usvojena je okomitost vektora plastine deformacije na
zanje (uzeto kao tlano naprezanje dobiveno jednoosnim plohu teenja. Inkrement plastine deformacije tada je
testom). Ako se svede na glavna naprezanja, (60) se mo- odreen s
e napisati u obliku
f ( )
( 1 + 2 + 3 ) + d ijp = d (65)
ij
[( ) ]
+ 12 + 22 + 32 ( 1 2 + 2 3 + 3 1 ) = 02
(61)

gdje je d konstanta proporcionalnosti koja odreuje

Kako stanje naprezanja u debelim ploama i ljuskama
veliinu inkrementa plastine deformacije, a gradijent
odgovara priblino dvoosnom stanju (jer je naprezanje
f ( ) = ij definira smjer koji je okomit na plohu tee-
okomito na srednju plohu z zanemarivo), logina je
upotreba dvoosnog testa za definiranje konstanti i . nja. Funkcija naprezanja f ( ) jest uvjet teenja ili funk-
Ovdje je primijenjen jednoosni tlani test i dvoosni tla- cija idueg optereenja u modelu s deformacijskim oja-
ni test pod jednakim tlanim naprezanjima ( 1 = 2 ) za anjem. Formulacija elasto-plastine konstitutivne mat-
rice Dep moe se primjerice nai u [32].
definiranje ovih parametara. Za praktine se potrebe moe
uzeti da je odnos izmeu dvoosne granice teenja (vrsto- (iii) Pravilo ojaanja
e) f cb i jednoosne granice teenja (statike vrstoe) f c
Pravilo ojaanja definira kretanje uzastopnih ploha tee-
f cb = 1,16 (do 1,20) f c (62) nja (ploha optereenja) za plastinog deformiranja. Kon-
cept efektivnog naprezanja i efektivne plastine defor-
macije omoguuje ekstrapolaciju jednostavnoga jedno-
Ako se primijeni Kupferov rezultat [30], f cb = 1,16 f c ,
osnog testa u vieosno stanje, to je uinjeno s pomou
tada se iz (61) dobiva Madridske parabole [11]
= 0,355 0 E0 2
(63) = E0 12 (66)
= 1,355 0
Izraz (60) napisan preko komponenata naprezanja tada gdje je E0 poetni modul elastinosti, ukupna defor-
ima oblik
macija, a 0 deformacija pri maksimalnom naprezanju
(
0,355 0 x + y + )
1/ 2
f c . Ako se elastina deformacija izrazi s e = / E0 , te
f ( ) =
[(2 2
) ( 2 2 2
1,355 x + y x y + 3 xy + yz + zx )]

= 0 ovo uvrsti u (66), dobiva se

(64) = E0 p + 2 E02 0 p ; 0.3 f c < f c (67)

Za model s potpuno plastinim ponaanjem, 0 je uzet

gdje je p komponenta plastine deformacije, a
kao granino naprezanje f c iz jednoosnoga statikog
0 = 2 f c / E0 za uobiajene betone. Za uvjete dinami-
tlanog testa. Elastino ponaanje se obino uzima do
oko 30% naprezanja f c . Idue plohe optereenja kog optereenja, f c treba zamijeniti s f cd .
f ( ) = 0 ( ) funkcije su parametra ojaanja defini- (iv) Uvjet drobljenja
ranog s pomou pravila ojaanja. Kada efektivno napre-
Uvjet drobljenja u tlaku definiran je preko invarijanta
zanje, definirano funkcijom teenja, dosegne granino
deformacija, i to analogno izrazu (59) s
naprezanje f c , pretpostavlja se potpuno plastino pona-
anje sve dok se ne dosegne ploha sloma (dok se ne za- I1 + (3 J 2 ) = u2 (68)

706 GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

J. Radni i drugi Analiza betonskih ljusaka

gdje su I 1 i J 2 invarijante deformacija, a u je gdje f ad oznaava tekuu dinamiku, a f a statiku ra-

granina ukupna deformacija dobivena ekstrapolacijom unsku vrstou elika. Nije uzeta ovisnost modula elas-
rezultata jednoosnog testa. Ako se parametri i odre- tinosti i granine deformacije elika o brzini deforma-
de na isti nain kao i kod uvjeta teenja, uvjet drobljenja cije. U rastereenju je uzeto linearno ponaanje s poet-
izraen preko komponenata deformacija ima oblik nim modulom elastinosti. Lom ipki nastaje kada defor-
macija u pravcu njihova pruanja prekorai graninu vri-
(
0.355u x + y ) jednost au .
+ 1.355 [( x2 + 2y ) 2
x y + 0.75 xy (
+ 2yz + zx
2
= u2 )] (69)
a

Kada u dosegne vrijednost granine deformacije, uzi- H

f ad
ma se da beton vie nema nikakve vrstoe ni krutosti u fa
Ea
promatranoj toki. dinamiko optereenje
statiko optereenje

Ea
au
3.2 Model armature
au a
Ea
Nain modeliranja armature grafiki je prikazan na slici
10., a usvojena veza naprezanje-deformacija za elik na Ea
fa
slici 11. H f ad

1
debljina ljuske Slika 11. Veza naprezanje-deformacija za betonski elik
a
Aa
-1 elina lamela 4 Model geometrije
2

Osim materijalne nelinearnosti, u model prorauna be-

(b) Ekvivalentna lamela armature
tonskih ljusaka ukljuena je i geometrijska nelinearnost.
Konkretno, ukljuen je utjecaj pomaka konstrukcije kao
jedan od znaajnijih imbenika geometrijske nelinear-
nosti (drugi imbenik su velike deformacije koje ovdje
armaturne ipke nisu razmatrane).
lokalna os
elementa Utjecaj promjene geometrije osobito je izraen kod tan-
y a kih ljusaka. ak i pri relativno malim pomacima, ukljue-
nje geometrijske nelinearnosti moe biti presudno za
x
tonost dobivenih rezultata. Neukljuivanje utjecaja po-
srednja ravnina
maka konstrukcije moe rezultirati u neopravdano ukru-
enje ili omekanje sustava, ovisno o problemu, odnosno
voditi krivim zakljucima glede granine nosivosti i sigur-
(a) Pruanje armaturnih ipki nosti konstrukcije.
Slika 10. Modeliranje armature Za ukljuenje utjecaja velikih pomaka i velikih rotacija
obino se rabi tzv. ukupna Lagrangeova formulacija, ili
Armaturne su ipke modelirane kao zasebne eline la- pak tzv. aurirana Lagrangeova formulacija. Ukupna
mele ekvivalentne (normalizirane) debljine (Aa ) i na Lagrangeova formulacija temelji se na pojednostavlje-
odgovarajuoj (normaliziranoj) udaljenosti ( a ) od srednje nim Von Karaman-ovim izrazima za deformacije. Ovaj
ravnine ljuske. Naprezanja se mogu javljati samo u pristup, uz usvojeni element ljuske, nije prikladan za
smjeru pruanja ipki. Raunano je s punom kompatibil- proraun jer se ukupne posmine deformacije trebaju
nou pomaka betona i armature. interpolirati u svakoj iteraciji [7], [29]. Stoga je ovdje
uporabljena aurirana Lagrangeova formulacija ili tzv.
Ponaanje elika (slika 10.) opisano je s bilinearnom korotirajue koordinate.
vezom naprezanje-deformacija i to jednako u tlaku i vla-
ku. U uvjetima dinamikog optereenja, tekua dinamika Prema usvojenom pristupu, jednadbe ravnotee stalno
se postavljaju i rjeavaju na deformiranom sustavu.
vrstoa elika f ad uzeta je oblika
Naime, u svakoj se iteraciji traenja rjeenja raunaju

[ 3
f ad = f a 1 + 0.006 log10 (
1 + 10 4 & ; f ad f a )] (70)
nove koordinate vorova sustava, tako da se
koordinatama vorova iz prethodne iteracije dodaju

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709 707

Analiza betonskih ljusaka
izraunani tekui prirasti pomaka vorova. Ovim se moe rezultirati u numerike nestabilnosti pri jako
indirektno ukljuuje i promjena oblika elemenata, to
LITERATURA
[1] ACI-ACSE Committee 334: Reinforced concrete cooling tower
shell - practice and commentary, ACI Journal. (1984.), Vol. 81,
pp. 623-631
[2] Ahmad, S.: Curved finite elements in the analysis of solid, shell
and plate, Ph.D. Thesis, University College of Swansea,
C/PH/7/69, 1969.
[3] Ahmad, S.; Iron, B.M.; Zienkiewicz, O.C.: Analysis of thick and
shell structures by curved finite elements, Intl. J. Numer. Meth.
Engng. (1970) 2, 419-451.
[4] Bathe, K.J.; Dvorkin, E.N.: A four-node plate bending element
based on Mindlin/Reissner plate theory and a mixed
interpolation, Intl. J. Numer. Meth. Engng. (1985) 21, 367-383.
[5] Belytschko, T.; Ong, J.S.J.; Liu, W.K.: A consistent control of
spurious single modes in the 9-node Lagrange element for the
Laplace and Mindlin plate equations, Comp. Meth. App. Mech.
Engng. (1984) 44, 269-295.
[6] Bergan, P. G.; Holand, I.: Nonlinear finite element analysis of
concrete structures, Computer Methods in Applied Mechanics
and Engineering, 17/18, (1979), 443-467.
[7] Cedolin, L.; Crutzen, Y.R.J.; Deipoli, S.: Triaxial stress-strain
relationship for concrete, ASCE J. of the Eng. Mech. Div. Vol.
103, No. EM3, (1977), 423-439.
[8] Duddeck, H.; Griebenow, G.; Shaper, G.: Material And Time
Dependent Nonlinear Behaviour Of Cracked Reinforced Concrete
Slabs; In Nonlinear Behaviour Of Reinforced Concrete Spatial
Structures, Vol.1., Preliminary Report IASS Symposium held in
Darmstadt, Eds. Mehlhorn, G.; Ruhle H.; Zerna, W., Werner-
Verlag Dusseldorf, (1978), 101-113.
[9] Dvorkin, E.N.; Bathe, K.J.: A continuum mechanics based four-
node shell element for general non-linear analysis, Engng. Comp.
(1984) 1:77-88.
[10] Figueiras, J.A.: Ultimate load analysis of anisotropic and
reinforced concrete plates and shells, Ph.D. Thesis, University
College of Swansea, C/Ph/72/83, 1983.
[11] Figueiras, J.A.; Owen, D.R.J.: Analysis Of Elasto-Plastic And
Geometrically Non-Linear Anisotropic Plates And Shell In
Finite Element Software For Plates And Shells, Hinton, E.;
Owen, D.R.J. (Eds.), Pineridge Press, 1984.
[12] Fried, I.: Residual energy balancing technique in the generation
of plate bending element. Comp. Struct. (1974) 4, 771-778.
[13] Fried, I.: Shear in C(0) and C(1) bending finite elements, J.
Solids Struct. (1973) 9, 449-460.
[14] Fried, I.: Triangular nine-degrees-of-freedom, C(0) plate
bending element of quadratic accuracy, Q. Appl. Mech. (1973)
31, 303-312.
[15] Gilbert, R.I.; Warner, R.F.: Tension stiffening in reinforced
concrete slabs, ASCE Journal of the Structural Division, Vol.
104, No.ST12, (1978), 1885-1900.
[16] Hand, F.R.; Pecknold, D.A.; Schnobrich, W.C.: Nonlinear
layered analysis of RC plates and shells, ASCE Journal of the
Structural Division Vol.99, No.ST7, (1973), 1491-1505.
708
J. Radni i drugi
velikim pomacima konstrukcije.
[17] Hara T.; Kato S.; Nakamura H.: Reinforced Concrete Cooling
Tower Shels - practice and commentary, ACI Journal (1994.),
Vol. 81, pp. 623-631
[18] Hara T.; Kato S.; Ohya M.: Nonlinear behavior of R/C cooling
tower shels, Struct. Engin. and Mech. (1997.), Vol. 5, No. 5, pp.
541-552
[19] Harapin A.; Numerika simulacija dinamikog meudjelovanja
tekuine i konstrukcije Disertacija, Graevinski fakultet
Sveuilita u Splitu, Split, 2000.
[20] Hedgren, A.W.; Billington, D.P.: Mortar model test on a
cylindrical shell of varying curvature and thickness, ACI
Journal, 1967.
[21] Huang, H.C.; Hinton, E.: A New Nine Node Degenerated Shell
Element With Enhanced Membrane And Shear Interpolation,
Int. J. Num. Meth. Eng. (1986) 22, 73-92.
[22] Huang, H.C.; Hinton, E.: A nine node Lagrangian Mindlin plate
element with enhanced shear interpolation, Engng Comp
(1984) 1, 369-379.
[23] Huang, H.C.; Hinton, E.: Elasto-Plastic And Geometrically
Nonlinear Analysis Of Plates And Shells Using A New Nine
Node Element, In: Proceedings of symposium finite element
methods for nonlinear problems, vol. 1, pp 3-1-3-15,
Trondheim, Norway, 1985
[24] Huang, H. C.: Static and Dynamic Analysis of Plates and
Shells, Springer-Verlag, 1989.
[25] Hughes, T.J.R.; Liu, W.K.: Nonlinear finite element analysis of
shells: Parts I and II: three dimensional and two dimensional
shells, Comp. Meth. Appl. Mech. Engng. 26, 331-362, 1981 27,
167-181.
[26] Hughes T.J.R.; Liu W.K.: Implicit-explicit finite elements in
transient analysis: stability theory, Jour. of Apl. Mech. (1978.),
Vol. 45, pp. 371-374
[27] Hughes, T.J.R.; Tezduyar, T.E.: Finite elements based upon
Mindlin plate theory with particular reference to the four-node
bilinear isoparametric element, Trans. ASME E.: J. Appl.
Mech. (1981) 48, 587-596.
[28] Hughes T.J.R.; Pister K.S.; Taylor R.L.: Implicit-explicit finite
elements in nonlinear transient analysis, Comp. Meth. Apl.
Mech. Engng. (1979.), Vol. 17/18, pp. 159-182
[29] Lin, C.S.; Scordelis, A.C.: Nonlinear analysis of RC shells of
general form, ASCE Journal of the Structural Division, Vol.
101, No.ST3, (1975), 523-538.
[30] Kupfer, H.B.; Gerstle, K.H.: Behaviour of concrete under
biaxial stresses, ASCE Journal of the Eng. Mech. Div., Vol. 99,
No. EM4, (1973), 853-866
[31] Mang H.A.; Flegl H.: Wind-load reinforced concrete cooling
towers: buckling or ultimate load?, Eng. Struct. (1983.), Vol. 5,
pp. 163-180
[32] Matean, D.: Nelinearna analiza betonskih ljuski, Magistarski
rad, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2000.
GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709
J. Radni i drugi
[33] Mihanovi A.: Dinamika konstrukcija, Graevinski fakultet
Sveuilita u Splitu, Split, 1995.
[34] Milford R.V.: Nonlinear behavior of reinforced concrete
cooling towers, Ph. D. Thesis, University of Ilinois, USA, 1984.
[35] Min C.S.; Gupta A.K.: A study of inelastic behavior of
reinforced concrete shell using supercomputers, Reinforced
Concrete Shell Research Report (1984.), North Carolina State
University, USA
[36] Mindlin, R.D.: Influence of rotatory inertia and shear in
flexural motion of isotropic, elastic plates, J. Appl. Mech.
(1951) 18, 1031-1036.
[37] Radni, J.: Statike i dinamike analize betonskih gravitacijskih
brana, Graevinar 45 (1993), 2.
GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709
Analiza betonskih ljusaka
[38] Radni J.: Modelling of strain rate effects in dynamic analysis
of R/C structures, Engineering Mod. (1990.), Vol. 3, No. 1-2,
pp. 13-20
[39] Radni, J.; Damjani, F.: Numeriki model za statiku i
dinamiku analizu armiranobetonskih konstrukcija, Izgradnja
(1989) 10, 5-14.
[40] Radni, J.; Matean, D.; Harapin, A.: Model for Static Analyses
of Concrete Shell, Engineering Modelling (2000) (u tisku)
[41] Reissner, E.: The effect of transverse shear deformation on
bending of elastic plate, J. Appl. Mech. (1945) 12, 69-76.
[42] Timoshenko, S.P.; Woinowsky-Krieger S.: Theory of plates
and shells, 2nd edn., McGraw-Hill, New York, 1961.
[43] Yuan M.; Chen P.; Xiong S.; Li Y.; Wilson E.L.: The WYD
method in large eigenvalue problems, Eng. Comp. (1989.), Vol.
6, pp. 49-57
709