RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 31 (2005)

UDK 811.163.42'367.633
Izvorni znanstveni lanak
Rukopis primljen 14. XI. 2005.
Prihvaen za tisak 14. XII. 2005.

Luka Vukojevi
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb
lvukojev@ihjj.hr

VEZNIKE SKUPINE PA DA, A DA, E DA U REENICAMA

POSLJEDINE SEMANTIKE

U radu se odreuje status i struktura spomenutih veznikih skupina u reeni-

cama posljedine semantike (u posljedinim reenicama i u izrinim reeni-
cama ije zavisne sureenice stoje u uzrono-posljedinome odnosu) i odgo-
vara na pitanje kad su (u kojim reeninim tipovima) ti sljedovi sloeni ve-
znici, kad je rije o skupini pojaiva + subordinator (donji korelator), a kad
pak o skupini koordinator + subordinator. U radu se uzimlju u obzir i tim
skupinama uvedene posljedine tekstne jedinice.

U posljedinim reenicama, osobito u nekim strukturno-semantikim tipo-

vima tih reenica, pojavljuju se veznike skupine pa da, a da, e da1. U struk-
turno istovrijednim izrinim sureenicama meu kojima postoji uzrono-po-
sljedini odnos redovito se pojavljuju skupine pa da, i da, te da (tj. skupine pa
kako, i kako, te kako). U ovome radu elimo odgovoriti na ova pitanja:
Jesu li skupine pa da, i da, te da koje povezuju strukturno istovrijedne izri-
ne sureenice sloeni veznici2 ili je rije o dvama veznicima od kojih jedan (su-
bordinator da/kako koji uvodi izrinu sureenicu) pripada strukturi zavisne sure-
enice, a drugi (koordinator pa/i/te) ne pripada strukturi ni jedne od sureenica?
1
Veznike se skupine pa da i e da pojavljuju i u drugim vrstama zavisnosloenih reenica
(u namjernim, dopusnim, nainskim i pogodbenim reenicama). U ovome se radu ograniujemo
na problem tih skupina u posljedinim reenicama i reenicama posljedine semantike stoga to
su one predmetom naega najueg zanimanja. (Vidi L. Vukojevi 2005.). Donosimo na ovome
mjestu samo nekoliko primjera uporabe skupina pa da i e da i odreujemo im status u pogodbe-
nim, dopusnim i namjernim reenicama.
2
Za oznaivanje razliitih vrsta veznih sredstava u literaturi se upotrebljavaju mnogi i razli-
iti nazivi: veznici, vezniki analogoni, vezniki spojevi, vezniki sklopovi, veznike konstrukcije,

401
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

v r s t a status slijeda primjeri

reenice pa da
pogodbena veznika Izmuena od mnogoga govora pane sasvim obnemo-
skupina gla nauznak, pa da joj oi nisu postajale sve vee i kru-
(sloeni pnije, mislio bi, da spava. GJALSKI_UNOC 387128;
veznik; pa je Njega su vie zanimale lijepe Alicine oi i vitki stas Me-
neispustivi litin nego ti umski i drvotrki poslovi, pa da nisu bile
lan veznike u drutvu dvije krasne, mlade gospoe, bilo bi njegovoj
skupine) presvjetlosti jako dosadno u toj umskoj pustoi. TO-
MIC_MELITA 306404; Ja mu rekoh da uini tako, a
vi lupiste kraljeva slugu da mu krv ide, pa da nije mene,
bili biste ga ubili. SENOA_SELJBU 329548; Zna da
su te htjeli vjeati to si na javnoj cesti porobio i ubio
popa. Pa da te nije gospodar Stjepko zlatom izbavio iz ta-
mnice, njihao bi te kraj puta zagrebakoga jesenski vje-
tar. SENOA_ZZLATO 215416; Pa da je i htjela, nije
bilo mogue nai rijei kojima bi izrekla ono to je utje-
la. SIMUNOVIC_PRI 187567; E, kad one veeri lobo-
de veerali, to je bilo, sve zaboravili. Pa da nije za one
dvojnice, nitko ne bi ovo ve pamtio. IBMAZURAN_
PR 62953; Kud e u toj meavi - pa da i nije tako, ne,
ne putam te. GJALSKI_STKR 424662; Kapetan nije
uo to je rekla, ali je razumio, pa da je odvrati od nje-
nih misli i svede na druge, ree joj: BEGOVIC_GIG2
116563; Vjebajui osam sati dnevno otjerala bih i naj-
strpljivijeg mua iz kue. A to mi se ne isplati, pa da bi po-
stala drugi Liszt. BEGOVIC_GIG3 161121
dopusna slijed poja- Netko moe ivjeti u Zagrebu i dvadeset godina pa
iva + ve- da ne uspije nita upiti i poprimiti. N155_18 17325
znik (pa je
pojaiva, tj.
ispustivi lan
skupine)

vezniki izrazi, sloeni vezniki izrazi, veznike skupine itd. U ovome emo radu upotrebljavati
po naemu miljenju najneutralniji od tih naziva veznike skupine za sve vielane veznike
jedinice bez obzira na njihovo morfoloko podrijetlo i sastav. U generativnoj gramatici (vidi npr.
J. Emonds (1986: 129 i dalje)) subordinatori su podrazred prijedloga (koji uvode imenske skupi-
ne). Prijedlozi su prema tomu istom uenju etvrta kategorija glava skupina, tj. imaju svoju sku-
pinu, mogu se kombinirati s lanovima kategorije specifikatora te prema tomu imaju sintaktiki
status slian statusu drugih sintaktikih skupina. Toj skupini pripadaju subordinatori i komple-
mentizatori, bez obzira na to uvode li prilonu ili dopunsku zavisnu sureenicu. U nekim novi-
jim teorijama veznici imaju svoje posebne skupine, tj. svoje posebne projekcije. (Vidi Milan Mi-
haljevi 1998: 181-186).

402
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

namjerna s l i j e d Nisam poltron, nikome se ne uvlaim i osu-

pojaiva + ujem one koji potuju nekoga samo zato to je taj
veznik na vlasti pa da bi i oni izvukli neku korist od njega.
(pa je pojai- N145_14 17209; Pjesnikov pogled neprestance pada
va, tj. ispusti- po ovozemaljskim prizorima nita ne povreujui, ni-
vi lan skupi- ta ne radikalizirajui e da bi se sauvala potpuna
ne; uz sku- sutentinost vlastitog prebivanja u svijetu. GK9633_
pinu pa da 41 1406
potvrena je i
skupina e da;
te su skupine
meusobno
zamjenjive )
veznika Sazva i vojsku svoju da je pregleda, pa da e kre-
skupina nuti na Turke da popravi to je ludo pokvario bio. SE-
(sloeni NOA_ZZLATO 406141 > Sazva i vojsku svoju da
veznik; pa je je pregleda da krene/kako bi krenuo na Turke da po-
neispustiv, pravi to je ludo pokvario bio.
a pa da Bijah tamo ve dvaput (Spasoje me vodio) i zapu-
je veznik tim se preacem, pa da u kroz klanac u planini. SI-
koji uvodi MUNOVC_PRI 463169; Stao je takoer proiriva-
slobodnu ti kuu i druge zgrade, pa da e ove godine i Anicu
izrinu udavati... AKOVACIC_URE 616162
sureenicu
namjerne
semantike)
ekspresivna
konstrukcija
uz obvezatan
futur

Veznike skupine nastaju zbog toga to su veznici to i da, koji su obvezatnom sastavnicom tih
skupina, nespecificirana znaenja te jo i zato to kataforina pokazna zamjenica, koja je takoer
estom sastavnicom tih skupina, svoje znaenje dobiva od zavisne sureenice. Veznike skupine
treba smatrati jedinicama razreda veznika ne samo stoga to imaju vrsto unutranje ustrojstvo
(s razliitim stupnjem leksikalizacije) te to se kao vrsti spojevi pojavljuju izmeu dviju suree-
nica (dakle funkcioniraju kao veznici), nego i stoga to su i sintaktika ogranienja koja vezni-
ke skupine nameu zavisnoj sureenici istovjetna onima koja joj nameu veznici (Uinio sam to
s namjerom da vam pomognem / Uinio sam to da vam pomognem).
Veznike skupine nastaju najee u intelektualnim stilovima standardnog jezika, vjerojatno
iz potrebe za preciziranjem znaenjskih odnosa meu sureenicama, u stilovima koji su najdina-
miniji i najplodniji u leksikome i sintaktikome smislu, stilovima koji pripadaju referencijal-
nomu standardu, a najvanija im je preciznost izriaja.

403
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

Jesu li skupine a da, pa da, e da u posljedinim reenicama sastavljenim od

jedne glavne i jedne zavisne sureenice sloeni veznici ili je rije o skupini po-
jaiva a/pa/e + subordinator (donji korelator) da?
Je li status tih skupina jednak u svim strukturno-semantikim tipovima po-
sljedinih reenica?
Kakva strukturna ogranienja namee uporaba svake od tih skupina i kad su
one meusobno zamjenjive?
Kakav je status skupine pa da u tekstnome povezivanju reenica koje stoje
u uzrono-posljedinome odnosu, tj. je li rije o konektorskim skupinama ili o
skupinama pojaiva + konektor?
Primjeri koji se navode u radu preuzeti su iz Hrvatskoga nacionalnog kor-
pusa i Bulajina korpusa i oznaeni su oznakama koje su im u tim korpusima
pridruene.

1. Skupine pa da, a da u lingvistikoj literaturi

to se tie veznike skupine ili sloenog veznika a da, veoma su proturjena
njegova odreenja. ak je upitno i to kojemu tipu sintaktike veze pripada. Va-
lja rei da skupinu a da kao sloeni veznik (D. Ragu bi rekao vezniki izraz ili
vezniki sklop, a Katii sloeni veznik) imaju R. Katii, J. Sili i D. Ragu..
Katii skupinu a da vjerojatno sasvim sluajno spominje u kontekstu izri-
nih reenica. Pritom je veoma zanimljivo kako Katii objanjava pojavu toga
sloenog veznika i njegovo znaenje: Kada se izrinoj reenici osim njezinoga
osnovnoga daje jo kakvo dodatno znaenje (kao npr. uzrono, dopusno ili su-
protno), povezuje se veznik da s drugim veznicima koji izriu ta dodatna zna-
enja. Tako nastaju onda sloeni veznici kao jer da, makar da, a da. (2002:
352).
S obzirom na takvo stajalite treba rei da se izrine reenice zbog svoje
znaenjske praznine pune drugim, dodatnim znaenjima. Ali treba rei i to da
veznike skupine nastaju iz potrebe za preciziranjem znaenjskih odnosa meu
sureenicama i zbog toga to su veznici to i da, koji su obvezatnom sastavni-
com tih skupina, nespecificirana znaenja. Sloene su veznike skupine nosite-
lji leksikog znaenja (to je znaenje njihovih leksikih glava), jednoznane su
i uvijek su verifikatori semantikoga tipa zavisne sureenice.
U potkrepu svojemu stajalitu o dodatnim znaenjima Katii navodi pri-
mjer reenica koje po naemu miljenju nisu ni izrine ni suprotne. Evo tih pri-
mjera (svi su istoga semantikog tipa): Ali, vidi li, Kapara, sada ne proe ni

404
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

jedan dan a da nam ne pristupi pedesetak domobrana. (Horvat 173); Prije ni-
sam mogao ostati ni jednog trenutka a da me ne sjate moji muitelji i ne po-
nu rastezati svaki na svoju stranu. (Barkovi 1, 210); Ne mogu a da se ne raz-
gavanim u smijehu kad se sjetim nevjernog Tome koji klei i vreba Dalmazzo-
vu nogu. (ivko Jelii 698); Rijetko bih kod kojeg dunika vrio svoju dunost
a da me ne bi stigao prijekor ili psovka. (Kosor 2, 114).
Takve smo reenice u naoj doktorskoj disertaciji po opreci prema poslje-
dinim reenicama za nijekanje uzrono-posljedine veze nazvali reenicama
za potvrivanje ostvarenosti/ostvarivosti uzrono-posljedine veze. U reeni-
cama za potvrivanje ostvarenosti/ostvarivosti uzrono-posljedine veze obve-
zatno su zanijekane i glavna i zavisna sureenica. Negacija je u zavisnoj suree-
nici neispustiva, tj. obvezatna, za razliku od npr. francuskoga jezika gdje je iz-
borna. U tim je reenicama obvezatna i prisutnost zanijekanoga modalnog gla-
gola u glavnoj sureenici (ili je modalni glagol mogue rekonstruirati ako nije
ekspliciran).
Prema tomu, Katiieve reenice, barem to se tie veznike skupine a da,
ne potvruju njegovu postavku o nastanku sloenih veznika iz dodatnih ili pre-
ko dodatnih znaenja veznika. Tu dakle nije rije o sloenome vezniku a da,
nego o spoju pojaivaa i subordinatora. Skupina a da pojavljuje se i u jedno-
me tipu nainskih reenica, u reenicama nedostajue okolnosti (tako ih nazi-
vaju P. Mrazovi i Z. Vukadinovi). Strukturu reenica za nijekanje uzrono-
posljedine veze Lj. Popovi (1977: 379-392) opisuje ovim znaajkama: zavi-
sna je sureenica uvijek desna sureenica (nije dakle mogue premetanje reda
sureenica), a veznik u takvim reenicama uvijek je da3. Glagol stoji i u pre-
zentu i u kondicionalu, a ispred zavisne sureenice dosta se esto pojavljuje ve-
znik pa.4 Stoga taj veznik, tvrdi Popovi, treba smatrati strukturnom karakte-
ristikom cele sloene reenice. K tomu veznik pa ne moe stajati ispred dru-
ge koordinirane zavisne reenice, to znai da on ne spada u strukturu zavisne
reenice u uem smislu.
Malo je nejasno, a i proturjeno, da s jedne strane veznik pa treba smatra-
ti strukturnim obiljejem cijele sloene reenice, a da s druge strane zbog toga
to ne moe stajati ispred druge koordinirane sureenice, taj veznik ne pripada
strukturi zavisne sureenice u uemu smislu.
U reenicama odsutnog uzroka slijed pa da nije nikada sloeni veznik. Sa-

3
To naravno nije tono jer se u takvim reenicama osim veznika da pojavljuje i veznik te
i skupine a da i pa da.
4
Prema naemu korpusu kudikamo su ee reenice odsutnog uzroka bez veznika pa od
onih s njime.

405
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

stavnica pa toga slijeda uvijek je ispustiva, te prema tome nije dio sloenog ve-
znika, nego je pojaajna estica, intenzifikator koji ne moe biti strukturni dio
veznika (pa prema tome ni strukturni dio cijele sloene reenice). M. Kovae-
vi s tim u vezi s razlogom tvrdi da u dvosureeninoj sloenoj reenici koor-
dinator ne moe stajati ispred subordinatora, prema tomu koordinatori pa i a
u takvim reenicama nemaju to povezivati, jer koordinatori mogu povezivati
samo istofunkcionalne sureenice ili skupine. Iz svega se dade zakljuiti da pa
i a tu nisu veznici, nego pojaajne estice s pragmatikim, emfatikim ili pre-
supozicijskim vrijednostima i znaenjima. Sve to se ovdje govori o skupinama
a da i pa da vrijedi za sve kombinacije pojaiva + subordinator. Skupine po-
jaiva + koordinator u ovome se radu ne obrauju.
V. Ani i J. Sili u svojemu Pravopisu hrvatskoga jezika u odjeljku Dijelo-
vi nezavisnosloenih reenica koji se odvajaju zarezom donose primjer dijelo-
va sloene reenice s veznikom (sic!) a da. Reenice su s tim veznikom prema
Aniu i Siliu nezavisnosloene.
Mislimo da je pogreno sloene veznike s veznikom to (samo to, jedino
to, tek to, osim to) odreivati kao koordinacijske veznike i svrstavati ih u izu-
zetne (Katii i Bari i dr., Florschtz ima samo tek to) ili iskljune (Ragu,
koji ima samo to i jedino to). Tu se ini pogreka odreivanja sintaktikoga
tipa veze na temelju semantikoga tipa reenice (izuzimanje, iskljuivanje). Ve-
znik to uvijek je pouzdan i jednoznaan pokazatelj, verifikator hipotaktikih
odnosa. Restriktivni prilozi samo, jedino, tek pokazatelj su semantikoga tipa
reenice. Reenice s tim sloenim veznikim izrazima bilo bi najbolje odrediti
kao nainsko-restriktivne. to vrijedi za veznik to, vrijedi i za veznik da.
D. Ragu (1997: 302) govori o tome da se veznik da esto udruuje s dru-
gim veznikim rijeima, pa izmeu ostalih takvih kombinacija navodi i kom-
binacije pa da (i), pa i da, (pa) sve da (i), i to oprimjeruje reenicama: Pa da i
nema, ne smeta; Pa da sve propadne, ne mogu vie; Pa i da propadne, nije te-
ta. Pa je tu konverzacijska estica koja modificirajui ilokutivnu sastavnicu re-
enice kao komunikativne jedinice izraava stajalite govornika. Tu istu pra-
gmatiku funkciju mogu obavljati i druga dva koordinatora.
Prema Raguu (1997: 297) veznik a ispred veznika da u negativnoj reeni-
ci ima funkciju sastavnog veznika (Otila je a da mi nije ostavila poruku; Kako
si mogao otii a da mi ne kae). Raguu su, kao i Aniu i Siliu, reenice s ve-
znikom skupinom a da nezavisnosloene. To Ragu izrijekom tvrdi: U takvoj
sastavnoj reenici ne mora stajati uvijek da, ali mora biti negacija.
Sastavnica a skupine a da i tu je ispustiva, tj. neobvezatna, te prema tomu
nije veznik nego je pojaajna estica.

406
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

2. Skupine pa da, i da, te da koje povezuju strukturno istovrijedne

izrine sureenice u viestrukosloenoj reenici
Funkcionalno i strukturno istovrijedne izrine sureenice moraju se koordi-
nirati (koordinacijski povezati) da bi se ustanovila njihova istovrijednost. Koor-
dinatori su pri takvu razumijevanju samo pokazatelji i verifikatori koordinacij-
skih odnosa meu zavisnim sureenicama. Sastavnicu pa slijeda pa da u izri-
nim reenicama mogue je tumaiti kao jednostavni koordinator koji, osim to
signalizira koordinacijski odnos meu sureenicama, signalizira i znaenje po-
sljedinosti meu izrinim sureenicama, tj. uspostavlja posljedini znaenjski
odnos meu tim reenicama5. Pritom subordinator (komplementizator) da koji
uvodi drugu izrinu sureenicu pripada strukturi te zavisne sureenice, a koor-
dinator pa ne pripada strukturi ni jedne sureenice.
Pri takvu tumaenju druga je izrina sureenica posljedina izrina reeni-
ca (ili posljedino-izrina sureenica) uvedena veznikom skupinom pa da (tj.
skupinom koju ine koordinator pa i subordinator da, dakle dva veznika), koja
svojom koordinacijskom sastavnicom u primjeru Govorili su mi da ja puno ra-
dim pa da mogu to sam rijeiti koordinacijski povezuje drugu izrinu sureeni-
cu da mogu to sam rijeiti s funkcionalno i strukturno istovrijednom sureeni-
com da ja puno radim.
Skupina pa da moe se tumaiti i kao sloeni veznik pa da. To drugo tuma-
enje uvodi Lj. Popovi (1982: 12-13) postulirajui sintaktiku paradigmu koja
objedinjuje gramatike konstrukcije koje koordinacijski povezuju i nezavisne
i zavisne sureenice. Pri takvu razumijevanju i nezavisna (i vraam se kui) i
zavisna sureenica (i da se vraam kui) predstavljaju kategorijalno napored-
ne reenice, nezavisno od toga kako su upotrebljene u reenici, tj. sa kojom su
klauzom koordinirane.
U ovome radu skupine pa da / i da / te da / pa kako / i kako / te kako koje
5
S pa da povezuju se takoer i dvije namjerne zavisne sureenice koje stoje u odnosu
uzrok-posljedica u reenicama strukture:
glavna sureenica da+namjerna sureenica pa da+namjerna sureenica kojom se izra-
ava namjera koja je posljedica realizacije namjere iz prethodne sureenice (namjerno-poslje-
dina sureenica)
U tim reenicama nije ispustiv pa (dakle veznik posljedinog znaenja) niti je ispustiv da ko-
jim se uvodi druga (posljedina) namjerna sureenica. Tonije reeno, veznik pa moe se ispusti-
ti, ali se njegovim isputanjem gubi posljedino znaenje, tj. uzrono-posljedina veza meu za-
visnim sureenicama i samo se niu namjerne reenice.
Drago, doao sam da ti otvorim srce svoje, da ti kaem sve kako je bilo, pa da sudi ocu svo-
jemu... NAZOR_NOVELE 109038; Koji je doao da ga vidi, poto ga je godinama traio i na-
pokon naao, koji nije doao da ga otme, nego da ga izmoli od nje, pa da ga povede sobom i bude
mu mjesto oca. BEGOVIC_GIG3 249685

407
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

povezuju dvije izrine sureenice koje stoje u uzrono-posljedinome odnosu

razumijevamo kao skupine koordinator + subordinator6, tj. kao skupine dva-
ju veznika, a ne kao sloene veznike (vidi biljeku 2.), kako taj slijed tumai
Lj. Popovi.
U tim reenicama nisu ispustivi koordinatori pa, te, i (koordinatori poslje-
dinog znaenja). Tonije reeno, veznici pa, te, i mogu se ispustiti, ali se
njihovim isputanjem gubi posljedino znaenje, tj. uzrono-posljedina veza
meu zavisnim sureenicama i samo se niu izrine reenice, npr.:
Zorkin se jezik posve razvee, te mu stane kazivati toplim i srdanim glasom
kako majka samo za nju ivi, kako joj je ona sve na svijetu, pa da nije udo to
je onako otro i bezobzirno s Jakovom postupila, jer da bi to ona, njezina maj-
ka, bila uinila i s kraljevskim sinom. KUMICIC_GSAB 371613
Zorkin se jezik posve razvee, te mu stane kazivati toplim i srdanim glasom
kako majka samo za nju ivi, kako joj je ona sve na svijetu, da nije udo to je
onako otro i bezobzirno s Jakovom postupila, jer da bi to ona, njezina majka,
bila uinila i s kraljevskim sinom.
Govorili su mi da ja puno radim pa da mogu to sam rijeiti. N136_17 13902
Govorili su mi da ja puno radim, da mogu to sam rijeiti.
Skupine pa da, i da, te da itd. zamjenjive su takoer (bez promjene znae-
nja) posljedinim veznikom tako da, npr:
Zorkin se jezik posve razvee, te mu stane kazivati toplim i srdanim glasom
kako majka samo za nju ivi, kako joj je ona sve na svijetu, tako da nije udo to
je onako otro i bezobzirno s Jakovom postupila, jer da bi to ona, njezina maj-
ka, bila uinila i s kraljevskim sinom.
Govorili su mi da ja puno radim, tako da mogu to sam rijeiti.

2.1. S pa da, i da, te da povezuju se dvije izrine zavisne sureenice koje stoje
u odnosu uzrok-posljedica u reenicama ovakve strukture:
glavna sureenica da/kako/to+zavisna (izrina) sureenica pa da/i da/
te da+zavisna (izrino-posljedina) sureenica
6
Do pojave skupina koordinator + subordinator dolazi u viestrukosloenim trosureeni-
nim reenicama u kojima su najmanje dvije sureenice istoga sintaktikog tipa. Subordinator u
takvim skupinama ispred koje zavisne sureenice pokazatelj je semantikoga tipa zavisne sure-
enice, a koordinator je pokazatelj koordinacijske povezanosti zavisne sureenice s drugom isto-
funkcionalnom sureenicom. U jednostrukosloenoj reenici takve se skupine ne mogu ostvari-
ti. Kontaktni je poloaj subordinatora i koordinatora sluajan, posljedica je sintaktike i stilisti-
ke organizacije sloene reenice.

408
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

pa da
On je na to odgovorio kako je tu ve dosta potroio pa da moe neto dobiti
i na veresiju. me971029_c01 3217; Pri tome zaali to Dioklecijan nije izveo svoj
naum, pa da svu tu ogromnu, daleku, gotovo nedoglednu zgradu pokrije istim
jednim jedincatim krovom. GJALSKI_DOLH 9403; Onda je Luka odglavinjao
kui sve mislei kako da udesi put svoj pa da nikoga ne vidi i ne uje, upravo
nikoga, nikoga. FHORVKIS_PRI 96129;
Uz koordinator pa nerijetko u takvim reenicama stoji i konektor stoga,
zato, tada, prema tome... U tome je sluaju koordinator (ili konektor) ispustiv
jer je rije o pleonastikome odnosu.
Objasnili smo tada da Predsjednitvo normalno radi, da veina njegovih
lanova sudjeluje u radu sjednica, pa da prema tome nema nikakve ustavne kri-
ze. N138_03 17644 > Objasnili smo tada da Predsjednitvo normalno radi, da
veina njegovih lanova sudjeluje u radu sjednica, da prema tome nema nika-
kve ustavne krize. > Objasnili smo tada da Predsjednitvo normalno radi, da
veina njegovih lanova sudjeluje u radu sjednica, pa da nema nikakve ustav-
ne krize.
Tako su ih s filma i televizije istisnuli tipovi koji tvrde da poznaju medij, pa
da zato samo oni znaju pisati scenarije. pavlicc1 15843; Trei vele da su ondje
dotukli stranoga zmaja kojega su morali hraniti mladim djevojkama, jednu
za obrok, pa da je stoga u ovoj krajini malo kua i malo eljadi. SIMUNOVC_
PRI 578380

i da
Rekle su mi da tu stanuje ve dovoljno ljudi i da za mene nema mjesta. grlic_
memoar 32018

te da
Tamo su, na elektromagnetskoj rezonanci, ustanovili da prilikom napora do-
lazi do irenja miia, koji se nalazi u podruju iznad prepone, te da zbog toga
ivac pritie mii. N159_14 15235; No, predsjednik Tuman je, govorei o
bankarskim aferama, rekao kako drava mora zatititi sve tedie te da zato tre-
baju bez ikakve odgode odgovarati svi koji su lihvarskim poslovanjem zloupo-
trijebili tedne uloge tisua tedia VJ9811070 5349
Isto je i u takvim reenicama s neizreenom glavnom sureenicom:

409
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

Da on moda na nju zaboravi, da zavoli drugu, pa da Giza ostane usidje-

lica kao i one, da ostane bez ivota i bez ljubavi kao i one? BEGOVIC_GIG1
532554 (neizreeno: Strahuje / Strepi / Boji se); Lako je za sve neprilike, to ih
je izazvao onaj njegov izgred: sve se to da urediti i zabauriti, ali ta je to, to
se s njim dogaa? Da ne obezumi i da ga ne moradne zatvoriti u ludnicu, pa da
ga njen mu, kad se vrati, nae u luakoj koulji. BEGOVIC_GIG2 314008
(neizreeno: Boji se); Da svri im prije, pa da odbaci cigaretu i oslobodi ruku.
BEGOVIC_GIG1 407282 (neizreeno: elim )

2.2. U viestrukosloenim reenicama s bezlinom glavnom sureenicom ove

strukture:
glavna sureenica s leksikim predikatom dovoljno je, potrebno je + izrina
sureenica u kojoj se iznosi uzrok (itava je sureenica modificirana leksikim
predikatom glavne sureenice koji stupanj koji je potreban da se izazove poslje-
dica oznauju kao dostatan ili nuan) + posljedina sureenica
skupina pojaiva pa/i + subordinator uvodi sureenicu kojom se izraava
posljedica uzroka danog u prvoj zavisnoj sureenici. U tome tipu reenica pa
nije koordinator posljedinog znaenja nego pojaiva (ispustiva estica) koji
se uvodi kako bi se izbjeglo ponavljanje izrinog veznika da.7
Dovoljno je da posjetimo kojega tekog bolesnika, iznakaenog unesreeni-
ka ili ranjenog hrvatskog borca, pa da ponemo ozbiljnije i zrelije razmiljati o
patnji, o njezinoj gorini i smislu. juric 8949 > Dovoljno je da posjetimo kojega
tekog bolesnika, iznakaenog unesreenika ili ranjenog hrvatskog borca, da
ponemo ozbiljnije i zrelije razmiljati o patnji, o njezinoj gorini i smislu.
Dovoljno je da nasljednici nekoga vladara imaju potrebu da se pokau kao
demokrati, kao slobodoumni ljudi, pa da izvuku iz tajnih arhiva rukopise ko-
jima mogu dokazati da su njihovi prethodnici bili zli teroristi, protivnici slo-
bode miljenja i sl. STIPCEVIC_A 29890; Imena mi, ja se neu due da izje-
dam, bolje je da odem u vandrovku*, pa da na sve zaboravim. TOMIC_OPNK-
CI 34890; Sudei po njezinu izgledu, dovoljno je da se pojavi i bez tona, pa da
vei dio publike bude na njezinoj strani. Vjesnik 5/5/15309/7; Sada je potrebno
da uinimo samo jo jedan korak pa da dospijemo do brojeva. pivcevic 50877
7
Umjesto sureenice koja prethodi sureenici posljedinog znaenja moe dakako staja-
ti i infitivna konstrukcija:
Dovoljno je bilo promatrati kretanje sunca od izlaska do zalaska pa da se vidi tko ima pra-
vo crkva ili Galilei, odnosno Kopernik. STIPCEVIC_A 480089; Shativi da su ti ljudi ko dje-
ca i da im je dovoljno neto zamisliti, e da odmah povjeruju kako je to stvarno, Salih F. je odgo-
vorio: ... jergovic_sar 129852

410
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

Kad je rije o ogranienjima s obzirom na vremenski i modalni plan uvje-

tovanim strukturno-semantikim tipom posljedinih ustrojstava i izborom mo-
difikatora, takva ogranienja mogu biti uvjetovana i izborom veznika ili, bo-
lje rei, skupine koju ini slijed pojaiva + subordinator i specifinom orga-
nizacijom reenice. Tako se u posljedinim reenicama uvedenim skupinom pa
da uz obvezatnu prisutnost bezlinog izraza dovoljno je u glavnoj sureenici,
koji naravno tu ne moe nikad biti u kontaktu sa slijedom pojaiva + veznik,
ne moe nikada u zavisnoj sureenici ostvariti kondicional, nego samo prezent
i svreni prezent.8 U reenici: Dovoljno je da pukne jedna karika pa da ode la-
nac. vj990117sz 16368 zamjenom prezenta kondicionalom dobiva se negrama-
tina reenica: *pa da bi otiao lanac.9 Tu je pojaiva pa uveden iz stilskih
razloga da maskira veznik da kako bi se izbjeglo njegovo poistovjeivanje s
da koje je dio bezlinog izraza.

2.3. U viestrukosloenim izrinim reenicama ije sureenice stoje u uzro-

no-posljedinome odnosu razlikujemo dakle situaciju u kojoj je posljedini ko-
ordinator pa neispustiv dio veznike skupine pa da (koordinator) i onu u kojoj
je estica pa ispustiv dio veznike skupine (pojaiva):

u viestrukosloenim reenicama
status veznike skupine pa
ije sureenice stoje u uzrono-poslje-
da ...
dinome odnosu
pa da (i da, te da) povezuje dvije koordinator + subordinator
izrine sureenice koje stoje u uzrono- (isputanjem koordinatora
posljedinom odnosu gubi se posljedino znaenje)
pa da povezuje dvije izrine suree-
nice koje stoje u uzrono-posljedinome pojaiva + subordinator
odnosu uz glavnu sureenicu Dovoljno (pojaiva se moe ispustiti)
je, Potrebno je, Bolje je
8
S druge strane, u posljedinim reenicama uvedenim veznikim skupinama a da i e da i
modifikatorom dovoljno u glavnoj sureenici nije mogue kondicional zamijeniti prezentom:
Jugoplastika u Trnskom. To je ini se, sasma dovoljno e da bi zagrebaki koarkaki prista-
lice traili kartu vie! Vjesnik 13/1/90/15200/11 >* To je ini se, sasma dovoljno e da zagre-
baki koarkaki pristalice trae kartu vie!
ovjeanstvo je ve dovoljno odraslo, dovoljno se pozlilo a da bi mu trebalo fabulirati. De-
snica 86 > * a da mu treba fabulirati.
9
Inae se u posljedinim reenicama s modifikatorom dosta uvedenim koordinatorima pa
i i moe normalno ostvariti kondicional: Osim toga, mislim da je i anu Tabaku dosta igranja u
NBA ligi pa bi i s njim trebalo porazgovarati. N128_01 9122.

411
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

3. Veznike skupine pa da, a da, e da koje povezuju glavnu i zavi-

snu sureenicu posljedine reenice
Veznike skupine pa da, a da, e da ne pojavljuju se u posljedinim reenica-
ma ralanjene strukture (u nekorelativnim reenicama), nego samo u posljedi-
nim reenice neralanjene strukture (u korelativnim reenicama).
Posljedine reenice najveim dijelom pripadaju korelativnomu podtipu ne-
ralanjenoga strukturno-semantikog tipa zavisnosloenih reenica. Te su po-
sljedine strukture semantiki veoma raznovrsne, a mnoge su i raznovrsne dis-
kurzivne, ekspresivne i pragmatike funkcije u kojima se takve reenice mogu
pojavljivati. U semantikoj razredbi tih reenica moe se razlikovati sedam nji-
hovih semantikih tipova: 1. reenice koliinsko-kakvone semantike, 2. reeni-
ce neadekvatnog uzroka (koje ukljuuju reenice prekomjernog i reenice ne-
dostatnog uzroka), 3. reenice dostatnog uzroka, 4. reenice potrebnog uzroka, 5.
reenice odsutnog uzroka, 6. reenice za potvrivanje ostvarivosti uzrono-po-
sljedine veze, 7. upitno-posljedine reenice.
Problem veznikih skupina pa da, a da, e da razmotrit emo u svim struktur-
no-semantikim tipovima posljedinih reenica u kojima se te skupine (ili neke
od tih skupina) pojavljuju.

3.1 Reenice koliinsko-kakvone semantike

U neralanjenim reenicama s modifikatorima tako, takav, toliki i toliko i
vielanim modifikatorima s leksikom sastavnicom mjera ili stupanj u glav-
noj sureenici (koje su dio sintaktike skupine korelativnih posljedinih re-
enica) postoji dvodijelna predikacija koja se sastoji od obiljeivaa mjere u
glavnoj sureenici i zavisne sureenice.
U reenicama koliinsko-kakvone semantike veznika skupina pa da po-
javljuje se samo iznimno; pa je u toj skupini ispustivi pojaiva:
Kad bi barem imao toliko pameti, pa da pobjegne. Marinkovi K 250 > Kad
bi barem imao toliko pameti da pobjegne.

3.2. Reenice prekomjernog uzroka

U reenicama prekomjernog uzroka u glavnoj je sureenici prisutna elativ-
na konstrukcija izraena analitiki, prilozima isuvie, previe, odvie, odve, ili
sintetiki, pridjevima s prefiksom pre-. Korelatori previe i sl. (kao i dovoljno,
dosta i sl.) redovito su eksplicirani, oni jasno, jednoznano i izravno odreuju

412
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

potrebnu koliinu ega da bi se ostvarila oekivana i nuna posljedica. Reeni-

ce toga tipa kvantificiraju uzrok s obzirom na stupanj koji je potreban ili dosta-
tan da se izazove posljedica i oznauju ga prekomjernim.
U reenicama prekomjernog uzroka potvrene su skupine pojaiva + su-
bordinator e da i a da.10 E i a u tim su reenicama ispustivi, tj. njihovim se is-
putanjem ne mijenja znaenje reenice :
A drugi je to nam je rat bio konfiguriran na takav nain da je predstav-
ljao prejako moralno iskuenje svim pametnim ljudima ovoga svijeta e da bi
usred rata jo primjeivali i nas same. jergovi_nac 12627 > A drugi je to nam
je rat bio konfiguriran na takav nain da je predstavljao prejako moralno isku-
enje svim pametnim ljudima ovoga svijeta da bi usred rata jo primjeivali i
nas same.
Pavao je jo premlad a da si ve djevojku bira - uzlovoljila se starica, ro-
poui stolovi koje je po sobi premetavala. JORGOVAN_MLI 23038 > Pavao
je jo premlad da si ve djevojku bira - uzlovoljila se starica, ropoui stolovi
koje je po sobi premetavala
U prikupljenoj su grai potvreni ovi gornji korelatori i veznike skupine
pojaiva + subordinator (donji korelator) u reenicama prekomjernog uzroka:

10
Bali,a i njegovi gosti bijahu suvie gospoda horvatska staroga kova, a da bi se dali
takvim triarijama smetati. GJALSKI_STKR 415438; Moda to mnogi i ne opaaju, ja sam se
odve bavio sa sobom, a da toga ne bih zamijetio. LIVADIC_NOVE 146988; Ona se je kuala
i time tjeiti da je Anka preve uviavna, a da ne bi mogla prosuditi to e joj dobro biti. JKO-
ZARAC_KAP 91478; Bio je previe flegmatian a da bi se bojao svoga grijeha pred enom;
JKOZARAC_PRI 182606; Od pretrpljenih dosad duevnih muka bila mu volja preslaba a da
bi to mogao od sebe otjerati. GJALSKI_JBOR 229212; No njihov put bio je premalo pogibe-
ljan a da bi ih vrijeme strailo. LIVADIC_NOVE 2478

413
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

isuvie / odve Pa ipak, sve je izgledalo isuvie sjajno a da se ne bi do-

/ odvie / pre- / godilo neto nepredvieno Vjesnik 1173/15257/10
previe / suvie Srea ga je bila odve zaskoila a da bi je iim mogao
... a da iskazati. Fabrio BK 31
Ti si odvie lukav, a da se bilo gdje eksponira, odvie
proraunat, a da se bilo za koju stranu definitivno odlui.
Kozaranin 15
Bio sam preslab i odvie sam je volio, a da bih mogao
povui iz te njezine izjave logine konzekvencije. Kozara-
nin 218
Moda zato to sam tu materiju u sebi uvijek osjeao
previe prisno, previe stvarno, previe ozbiljno, previe
ivotno, na koncu a da bi se od toga smjela praviti poe-
zija. Desnica 81
Liki ustanak protiv kraljeve diktature i nasilja srp-
ske andarmerije bio je suvie malih razmjera i odvojen
od hrvatske opozicije a da bi ouvao vei spomen. Danas
24/4/427/63
previe e da S druge strane, previe sam narcisoidan i eljan neka-
kve slave (istina je, ona u mojim snovima vie slii slavi
nogometaa, rock zvijezde ili manekena nego slavi pisca),
e da bih se digao, iziao i zalupio vrata za sobom, te se ba-
vio samo knjievnou. jergovic_nac 23578

Rijetko je potvren srasli veznik eda nastao srastanjem pojaivaa i veznika:

kolstvo je isuvie vana i dragocjena tekovina eda bi se prema njoj moglo
odnositi kalkulantski. Vjesnik P sub 7/4/613/12

3.3. Reenice nedostatnog uzroka

Reenicama nedostatnog uzroka izraava se neostvarenost posljedice zbog
uzroka koji je nedostatan da izazove posljedicu.
U reenicama nedostatnog uzroka u glavnoj su sureenici prisutni prilozi
nedostatno, nedovoljno, pridjevi nedostatan, nedovoljan, prijedlone skupine u
nedovoljnoj mjeri/koliini i glagol nedostajati ili nijene konstrukcije (nije do-
voljan, nije dosta, ne dostaje itd.). Reenice toga tipa kvantificiraju uzrok s ob-

414
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

zirom na stupanj koji je potreban da se izazove posljedica i oznauju ga nedo-

statnim.
I u reenicama nedostatnog uzroka potvrena je veznika skupina pojaiva
+ subordinator a da:
Kraj svega toga nije se ufao da zatrai razjanjenje od svoje ene; njemu je
u taj as bilo, kao da nije dosta intiman sa svojom enom, a da bi mogao s njo-
me raspravljati o tom predmetuJKOZARAC_PRI 248540

3.4. Reenice dostatnog uzroka

U reenicama dostatnog uzroka u glavnoj su sureenici prisutni prilozi do-
statno, dosta, dovoljno, pridjevi dostatan, dovoljan, prijedlone skupine u do-
voljnoj mjeri/koliini ili glagol dostajati. Reenice toga tipa kvantificiraju
uzrok s obzirom na stupanj koji je potreban da se izazove posljedica i oznau-
ju ga dostatnim.
U reenicama dostatnog uzroka potvrene su veznike skupine pojaiva +
subordinator pa da i a da. Iako se reenice u kojima se te skupine pojavljuju bit-
no razlikuju, i a i pa ispustivi su bez promjene znaenja reenice:
Bili su to trenuci kad joj se inilo da koraa po opasnom rubu svijesti, kad je
dovoljan samo jedan pokret pa da padne u bezdan vlastite praznine. rehak_pre-
obr 199474 > Bili su to trenuci kad joj se inilo da koraa po opasnom rubu svi-
jesti, kad je dovoljan samo jedan pokret da padne u bezdan vlastite praznine.
Bio je, primjerice, dovoljan samo mig nekog Paalieva nazovi desniara
pa da se Glava, ne pitajui za razloge, baci na pokazanu rtvu. N136_12 8479
> Bio je, primjerice, dovoljan samo mig nekog Paalieva nazovi desniara da
se Glava, ne pitajui za razloge, baci na pokazanu rtvu.
Veznika skupina a da u reenicama dostatnog uzroka posebno je zanimlji-
va jer te reenice odstupaju od uobiajene strukture reenica dostatnog uzroka.
Naime, za razliku od reenica prekomjernog uzroka u kojima je glavna reeni-
ca uvijek potvrdna, a zavisnom se sureenicom, iako potvrdnom, implicira ne-
izvravanje glagolske radnje, u korelativnim reenicama dostatnog uzroka vri-
jedi ovaj model:
u glavnoj sureenici nema negacije (samo u tome sluaju i moemo govoriti
o reenicama dostatnog uzroka jer ako je u glavnoj sureenici prisutna leksi-
ka ili sintaktika negacija, rije je o reenici nedostatnog uzroka), a zavisnom
se sureenicom implicira izvravanje glagolske radnje
Iznimka su od gornjega pravila reenice dostatnog uzroka s veznikom sku-

415
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

pinom a da i kondicionalom u zavisnoj sureenici. Sastavnicu a, koja je uvi-

jek suprotnog znaenja, u toj je veznikoj skupini mogue izostaviti. U takvim
se reenicama potvrdnom zavisnom sureenicom izrie neostvarenost uzro-
no-posljedine veze, a nijenom zavisnom sureenicom izrie se ostvarenost te
veze (kao i u reenicama neadekvatnog uzroka):
Katolike crkve i sada kad su vremena i vrelog i hladnog rata dovolj-
no daleko a da bi se takve pozicije mogle stavljati u njihov kontekst Vjesnik
24/2/15242/3 ne mogu se stavljati u njihov kontekst; ovjeanstvo je ve do-
voljno odraslo, dovoljno se pozlilo a da bi mu trebalo fabulirati. Desnica 86 ne
treba mu fabulirati; Oito djelatnost, metode pa i ciljevi toga kluba ostavljaju
dovoljno dvojbi i pitanja bez odgovora a da bi katolici u njemu mogli nai ita
to nemaju puno bolje i sigurnije u katolikoj vjeri i Katolikoj Crkvi. GK9635_
04 3031 katolici u njemu ne mogu nai nita bolje i sigurnije .
To se moe tumaiti injenicom da se tim reenicama upravo i izraava ne-
dostatan uzrok ( kad su vremena i vrelog i hladnog rata nedovoljno blizu
..., ovjeanstvo je ve nedovoljno mlado, nedovoljno dobro..., ostavljaju ne-
dovoljno jasnih pitanja...) te iako se u glavnoj sureenici nalazi korelator ko-
jim se izraava dostatan uzrok, njima se nijee ostvarenost posljedice kao u re-
enicama nedostatnog uzroka. Takve reenice semantiki zapravo i jesu ree-
nice nedostatnog uzroka.

dovoljno ... a Katolike crkve i sada kad su vremena i vre-

da log i hladnog rata dovoljno daleko a da bi se ta-
kve pozicije mogle stavljati u njihov kontekst Vjesnik
24/2/15242/3
dostajati / do- Za Bugare, pak, s kojima granii u Slavoniji i Bo-
voljan ... pa da sni, znai nepoeljnu glavobolju u tom kritinom trenut-
ku kad bi Byzantu (potuenom 917. kod Aheloja) dosta-
jao jo jedan takav udarac pa da ga potisne i nadvisi
Simeonovo ezlo. andric 58060
Dovoljna je bila i najmanja sitnica, pa da se oficir
oprosti sa svojim garnizonom i otputuje na crnogorsku
granicu ili u kakav pijani, oajni garnizon Haek 234

dovoljno ... e Jugoplastika u Trnskom. To je ini se, sasma dovolj-

da no e da bi zagrebaki koarkaki pristalice traili kar-
tu vie! Vjesnik 13/1/90/15200/11

416
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

3.5. Reenice potrebnog/nepotrebnog uzroka

U reenicama potrebnog/nepotrebnog uzroka potvrene su skupine a da i pa
da. Uz a da potvren je kondicional u zavisnoj sureenici11 koja je najee u
inverziji, tj. prethodi glavnoj sureenici. Uz pa da kondicional se ne pojavljuje.
Uvoenjem kondicionala u te reenice dobivaju se negramatine reenice. A
da i pa da zamjenjivi su ako se zamijene i vremena, a pritom je najee nuno
zavisnu sureenicu reenice sa slijedom a da staviti u antepoziciju:
Izgleda trebalo je da ostarim pa da shvatim pitanje naih starih: Iz ije je
taj kue? pavelic_izme 201374 > A da bih shvatio pitanje naih starih: Iz ije
je taj kue?, izgleda trebalo je da ostarim
Trebala se dogoditi smrt Nike Brajia pa da se u Trebinju uzburka neija
savjest. lucic 279347 > A da bi se uzburkala neija savjest, trebala se dogodi-
ti smrt Nike Brajia.
A da bi se dobila spoznaja o cjelini politikog, potrebno je zajedniko dje-
lovanje globalne znanosti i znanstvenih disciplina o politikom, to zajed-
no tvori jedinstvenu znanost o politikom politologiju. ppolitol 34935 > Pot-
rebno je zajedniko djelovanje globalne znanosti i znanstvenih disciplina o
politikom, to zajedno tvori jedinstvenu znanost o politikom politologiju pa
da se dobije spoznaja o cjelini politikog.
Vezniku skupinu pa da mogue je katkad zamijeniti skupinom a da i bez
preponiranja zavisne sureenice, ali uz obvezatno uvoenje kondicionala:
Nije potrebno mnogo domiljanja pa da se shvati kako bi u teoriji zastupa-
no pravo na smrt moglo prebrzo postati pretpostavljena obveza na smrt kako
upozorava C. Saunders. POZAIC_CUVAR 245728 > Nije potrebno mnogo do-
miljanja a da bi se shvatilo kako bi u teoriji zastupano pravo na smrt moglo
prebrzo postati pretpostavljena obveza na smrt kako upozorava C. Saunders.
I a i pa ispustivi su u reenicama potrebnog/nepotrebnog uzroka bez pro-
mjene znaenja tih reenica:
Izgleda trebalo je da ostarim da shvatim pitanje naih starih: Iz ije je taj
kue?
Trebala se dogoditi smrt Nike Brajia da se u Trebinju uzburka neija sa-
vjest.
Da bi se dobila spoznaja o cjelini politikog, potrebno je zajedniko dje-
lovanje globalne znanosti i znanstvenih disciplina o politikom, to zajedno
tvori jedinstvenu znanost o politikom politologiju.
11
Rjee prezent koji je uvijek zamjenjiv kondicionalom: ovjek je to i svjetlo, koje istom
mora prelomljeno biti, a da pokae sve svoje boje. JKOZARAC_PRI 223436

417
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

U grai za ovaj rad potvrene su reenice potrebnog/nepotrebnog uzroka s

ovim gornjim korelatorima uz veznike skupine pa da i a da:

ne mora /ne treba / ini se kao da ga savjest neto kopka, a ovjek

nije potrebno / morati ne mora biti ni velik psiholog, ni veliki analitiar,
/ treba pa da pa da, proitavi Wartime, vidi jasno nit koja vodi
u tu zavjeru. kalinic 174323
Nogomet se u Zagrebu poeo igrati krajem pro-
loga stoljea, kad je Franjo Buar 1893. donio prvu
nogometnu loptu u hrvatsku metropolu. I nije treba-
lo dugo ekati, pa da to igranje nogometa bude or-
ganizirano na klupskoj razini. vj981229t 4419
Nije potrebno mnogo domiljanja pa da se shva-
ti kako bi u teoriji zastupano pravo na smrt mo-
glo prebrzo postati pretpostavljena obveza na smrt,
kako upozorava C. Saunders. POZAIC_CUVAR
245746
Hrvatska bi morala biti zemlja anela pa da Tu-
enove i Prlieve rijei narodu ne navijeste stra-
no prokletstvo kolektivne odgovornosti. jergovic_nac
178638
Kako samo malo treba, mislila je, pa da se redo-
slijed dogaaja naglo promijeni, da se izmijeni nji-
hov poredak i isklizne vrijeme. jergovic_kar 143087

morati / potrebno A da bi im udahnuo ivot, mora imati energije.

je a da N140_K10 19120
Ja bih vam, milostiva, morao cijelu nacionalnu
ekonomiju ispripovijedati, a da vas potpuno osvje-
doim o istinitosti svojih nazora. JKOZARAC_KAP
35481
A da bi se dobila spoznaja o cjelini politikog,
potrebno je zajedniko djelovanje globalne znano-
sti i znanstvenih disciplina o politikom, to zajed-
no tvori jedinstvenu znanost o politikom politolo-
giju. ppolitol 34935

418
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

3.6. Reenice za potvrivanje ostvarenosti/ostvarivosti uzrono-poslje-

dine veze
U reenicama za potvrivanje ostvarenosti/ostvarivosti uzrono-posljedi-
ne veze obvezatno su zanijekane i glavna i zavisna sureenica. Negacija je u
zavisnoj sureenici neispustiva, tj. obvezatna. U tim je reenicama obvezatna
prisutnost zanijekanoga modalnog glagola u glavnoj sureenici (ili je pak u toj
sureenici mogue rekonstruirati modalni glagol ako nije ekspliciran, tj. glagol
zamijeniti konstrukcijom modalni glagol + infinitiv, npr. nisam odolio a da >
nisam mogao odoljeti a da), ili zanijekanoga kakvonoga pridjeva ili imenice.
Najstarije potvrde reenica za potvrivanje ostvarenosti/ostvarivosti uzro-
no-posljedine veze zabiljeene u Akademijinu rjeniku potjeu iz 16. st.12 Te
su reenice zanimljive zato to su, sudei po primjerima iz Akademijina rjeni-
ka, beziznimno uvedene samo subordinatorom da, bez pojaivaa a, za razliku
od takvih suvremenijih i suvremenih reenica koje su opet gotovo beziznimno
uvedene subordinatorom da s pojaivaem. To vjerojatno govori u prilog tomu
da je uvoenje pojaivaa a u takva ustrojstva novija pojava. Posljednja potvr-
da reenica za potvrivanje ostvarenosti/ostvarivosti uzrono-posljedine veze
prema Arj potjee iz 19. st.
Suvremena graa pokazuje da se u tome tipu reenica redovito uz subor-
dinator da nalazi pojaiva a, mnogo ee nego to se subordinator da nala-
zi sam13. U tim je reenicama pojaiva ispustiv, a a da redovito uvodi suree-
nicu u kojoj je prezent; u reenicama odsutnoga uzroka uz a da je obvezatan
kondicional.
Nije mogao odoljeti, a da bar na asak ne vidi one zaplakane plave oi.
JKOZARAC_PRI 191253 > Nije mogao odoljeti, da bar na asak ne vidi one
zaplakane plave oi.
Iz te krhke idealizacije nije mogao a da ne uleti u suprotne krajnosti, makar
12
Ni bil nigdare tolik grih, da bog bi ga ne prostil. Arj, knj. 2, str. 184; Ne mogu ni nevir-
nici toliko i smrti zadati, da ne bi gotov bio pritrpiti. Arj, knj. 2, str. 184, A. Kanili; Nitko se
ne moe sakriti oga u sebje, da mu se haine ne izegu. Arj, knj. 2, str. 184; Jer se u sadaa vri-
mena ne moe dvoje sastati, da ne govori zlo za treim. Arj, knj. 2, str. 184, J. Banovac
13
Ako vam nije pravo: ni Drava ni Sava a niti Vrbas nisu takove rijeke, da ih ne bi mogli
pregaziti! GJALSKI_UNOC 217647
Po cijelom je Carstvu gradio, ali zidove te kue u Laviniju nita nije moglo zadrati da se ne
urue, da u kuu ne ue vjetar samotnih lavinijskih noi. F94vukusic0 55713
Ni jedne radosti nije mogao imati ivko, da je ne bi s njim podijelio. GJALSKI_UNOC
225979
Ipak, jo nisam bio dovoljno odrastao da me ne bi plaile pojave koje odrasle ostavljaju
ravnodunima. pavelic_izme 41291

419
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

koliko bio uravnoteen, ili ba usprkos tome. F90ivin0 278002 > Iz te krhke ide-
alizacije nije mogao da ne uleti u suprotne krajnosti, makar koliko bio uravno-
teen, ili ba usprkos tome.
Ne mogu a da ne izrazim i u ovoj prigodi duno priznanje Svete Stolice vi-
sokim dravnim i crkvenim vlastimaGK9652_02 4589 > Ne mogu da ne izra-
zim i u ovoj prigodi duno priznanje Svete Stolice visokim dravnim i crkvenim
vlastima
I zato on ne moe a da ne mrzi svijet, jer je svijet razbojnik! segedin 279398
> I zato on ne moe da ne mrzi svijet, jer je svijet razbojnik!
Nisam na njih bacao cvijee kao drugi sugraani koji su izali da im pljeu
i da ih pozdrave, ali nisam mogao a da im se ne divim. Globus 17/3/2000 > Ni-
sam na njih bacao cvijee kao drugi sugraani koji su izali da im pljeu i da
ih pozdrave, ali nisam mogao da im se ne divim.

3.7. Reenice odsutnog uzroka

U reenicama odsutnog uzroka (nepostojanje uzroka spreava ostvarenje
posljedice) potvrene su veznike skupine (pojaiva + subordinator) a da i pa
da. U tim se reenicama takoer esto upotrebljava i samo subordinator da bez
pojaivaa. Pojaivai a i pa ispustivi su:
Hrvatska nije ni federalna ni regionalna drava a da bi posebno predstav-
niko tijelo teritorijalnih jedinica imalo smisao. Globus 487 > Hrvatska nije ni
federalna ni regionalna drava da bi posebno predstavniko tijelo teritorijal-
nih jedinica imalo smisao.
Tena nije bila ni zlobna ni otroumna, a da bi joj to nenadano prijatelj-
stvo cigankino iole zazorno bilo. JKOZARAC_PRI 116279 > Tena nije bila ni
zlobna ni otroumna, da bi joj to nenadano prijateljstvo cigankino iole zazor-
no bilo.
Kaem, nisam lovaki pas pa da po njuhu traim kome da se, kad i kako
obratim za rije-dvije. N128_K11 11629 > Kaem, nisam lovaki pas da po nju-
hu traim kome da se, kad i kako obratim za rije-dvije.
U tim reenicama a da i pa da nisu zamjenjivi. Kao i u reenicama potreb-
nog/nepotrebnog uzroka, a da uvodi sureenicu u kojoj je kondicional, pa da
sureenicu u kojoj je prezent. A da i pa da zamjenjivi su samo uz uvjet da se za-
mijene i glagolska vremena. A je pojaiva koji daje znaenjsku nijansu suprot-
nosti, a pa nijansu posljedinosti.
Mislim da oporbena estorica nisu neki forum, pa da svaki mjesec mije-

420
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

njaju glasnogovornika. vj981228p 7380 > Mislim da oporbena estorica nisu

neki forum, a da bi svaki mjesec mijenjala glasnogovornika. > Mislim da opor-
bena estorica nisu neki forum, da svaki mjesec mijenjaju glasnogovornika /
Mislim da oporbena estorica nisu neki forum, da bi svaki mjesec mijenjala
glasnogovornika.
EU nema nikakakv sustav, pa je situacija sa Santerovom komisijom jo slo-
enija, jer on nije mandatar, pa da si izabere ministre kao u sluaju dravnih
vlada. VJ990115g 10126 > EU nema nikakakv sustav, pa je situacija sa Santero-
vom komisijom jo sloenija, jer on nije mandatar, a da bi si izabrao ministre
kao u sluaju dravnih vlada.
Nije Mio lud niti je srce biceps pa da ne konta. jergovicsar 53110 > Nije
Mio lud niti je srce biceps a da ne bi kontao.
I obrnuto, u svaku se reenicu odsutnog uzroka sa subordinatorom da moe
uvesti pojaiva a ili pojaiva pa:
Nisam ratnik da bih vjerovao u pobjedu. Nisam dravnik da bih vjerovao u
silu. Nisam pjesnik da bih vjerovao u slavu. Nisam vjernik da bih vjerovao u
trublje aneoske na posljednjem sudu. Nisam pokajnik da bih oekivao milost.
Nisam oajnik da bih prieljkivao smrt. Marinkovi K 273 > Nisam ratnik a da
bih vjerovao u pobjedu. Nisam dravnik a da bih vjerovao u silu. ... > Nisam
ratnik pa da vjerujem u pobjedu. Nisam dravnik pa da vjerujem u silu. ...
Reenica: Moji Oriovani nisu teoloki tako naobraeni da bi razlikova-
li posvetu od blagoslova pa sam se poveo za njima. GK9629_66 5289 svjedo-
i o tome da se u reenicama odsutnog uzroka s veznikom da iza da-sureeni-
ca moe pojaviti pa, te, i ili tako da-sureenica, za razliku od reenica odsut-
nog uzroka s veznikom skupinom pa da u kojima se iza pa da-sureenice ne
mogu pojaviti takve sureenice, zapravo se ne mogu pojaviti nikakve sureeni-
ce osim eventualno rekurzivnoga ponavljanja istofunkcionalnih i istosemanti-
kih pa da-sureenica. (Nisam vesla sisao pa da me uhvati policija pa da idem u
zatvor pa da odleim par godina pa da me ena ostavi pa da)

negacija ... pa da Kaem, nisam lovaki pas pa da po njuhu tra-

im kome da se, kad i kako obratim za rije-dvije.
N128_K11 11647
negacija a da Hrvatska nije ni federalna ni regionalna dra-
va a da bi posebno predstavniko tijelo teritorijal-
nih jedinica imalo smisao. Globus 487

421
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

3.8 Upitno-posljedine reenice

U primjerima upitno-posljedinih reenica koji slijede pa je neupitno ispu-
stiv dio skupine pa da, tj. pojaiva:

to pa da ta su te pitali, pa da su te tako morali tui?

jergovic_sar 96922
treba li ... pa da? Treba li opet poginuti sluajni prola-
znik pa da se otkrije da ona postoji? Globus
14/6/2002/601/25
zato pa da Zato to ne obznaniti vjernicima pa da ne
ive u iluziji da su komunistika vremena iza
nas?! GK9623_21 9177
to treba pa da to treba jo nabrojiti pa da neki shvate da
nema spuve za brzo brisanje sjeanja na ta
zlodjela? VJ981115i 4166
treba li pa da Treba li nekoga oteti i odvesti na osamu pa
da taj shvati da ivi u svijetu povrnih odnosa?
N133_K07 9162
U posebnoj vrsti posljedinih usklinih i upitnih reenica naglaene pra-
gmatike vrijednosti kojima se izraava neslaganje, uenje, iznenaenost itd. s
potvrdnom glavnom sureenicom i uzrono-posljedinom vezom utemeljenom
na antonimnome odnosu (npr. mlad ovjek ne moe / ne smije umrijeti, tako
velik ovjek ne moe /ne smije plakakti kao malo dijete, krtac na moe kupiti
pisai stroj itd.) pa se na prvi pogled moe tumaiti kao koordinator koji uvodi
neekspliciranu posljedinu reenicu.
Npr. reenicu:
Pria ovjek koji je bio blizu Dobrovoljake kad su nai presjekli konvoj u
kojem je bio Kukanjac kao zamjena za zarobljenog Izetbegovia, da je Kuka-
njac plakao kao malo dijete. Toliki ovjek, pa da ne povjeruje. ivankov_700d
27302
mogue je interpretirati kao da je u njoj dolo do elipse posljedine reeni-
ce pa to je > Toliki ovjek, pa to je da ne povjeruje.
Moe se tvrditi da se tu iz pragmatikih razloga i zbog elipse posljedine re-
enice (pa to je) koja uvodi izrinu reenicu (da ne povjeruje) u kontaktu na-
laze posljedini veznik pa i izrini veznik da. Meutim, smisao se te reenice
ne mijenja ako se pa ispusti: Toliki ovjek, da ne povjeruje. Ta nas injenica

422
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

navodi na zakljuak da je i u tome tipu posljedinih reenica rije o veznikoj

skupini pojaiva pa + veznik da. Reenica:
On, krtac, pa da se upusti u kupnju pisaeg stroja koji...? F91lausic0 38928
moe se interpretirati na prvi nain kao reenica s elipsom posljedine ree-
nice pa nevjerojatno je: On, krtac, pa nevjerojatno je da se upusti u kupnju pi-
saeg stroja koji...?, a moe se pak, zbog toga to se pa moe ispustiti, inter-
pretirati i kao reenica s veznikom skupinom pojaiva pa + subordinator da:
On, krtac, da se upusti u kupnju pisaeg stroja koji...?
Meutim, u sljedeim reenicama rije je o neispustivu lanu veznike sku-
pine pa da koji uvodi upitno-posljedinu sureenicu:
Moja sestra bila bi odvie nesretna, ona bi oajavala. Ta nije li ve njezi-
na kob alosna, pa da joj jo i ovdje ugrabim najljepi... ne, gospodine, odri-
em se svega zajeca Anijelka. AKOVACIC_PRI 79786 > *Ta nije li ve nje-
zina kob alosna, da joj jo i ovdje ugrabim najljepi... ne, gospodine, odriem
se svega - zajeca Anijelka.
Eto na! - nasmija se Ambroz od srca - to je prava enska politika, pa da nije
istina da je Eva u raju od zmije jabuku primila! SENOA_SELJBU 179117 >
Eto na! nasmija se Ambroz od srca to je prava enska politika, *da nije isti-
na da je Eva u raju od zmije jabuku primila!
U tim primjerima ili sam pa ili itava skupina pa da ima funkciju upitne e-
stice zar:
Ta nije li ve njezina kob alosna, zar da joj jo i ovdje ugrabim najljepi...
ne, gospodine, odriem se svega zajeca Anijelka.
Eto na! nasmija se Ambroz od srca - to je prava enska politika, zar nije
istina da je Eva u raju od zmije jabuku primila! SENOA_SELJBU 179117
Iako se i tu moe razmiljati o elipsi posljedine sureenice (u prvome pri-
mjeru ... pa nepravedno je da joj jo i ovdje ugrabim..., u drugome primjeru ...
pa recite da nije istina...), smatramo da je rije o upitnoj pojaajnoj estici koja
se ne moe dodue izostaviti jer se njezinim izostavljenjem gubi pitanje, ali se
moe zamijeniti drugom upitnom esticom zar.
3.9. Tablini pregled uporabe veznikih skupina a da, pa da i e da u razlii-
tim strukturno-semantikim tipovima posljedinih reenica, zakonitosti i ogra-
nienja uporabe pojaivaa

423
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

Reenice dostatnog pa da (+ prezent), e da (+ kondicional);

uzroka S a da (+ kondicional) uvodi se reenica ko-
jom se nijee realiziranost uzrono-posljedine
veze.
Reenice nedostat- a da (+ kondicional)
nog uzroka
Reenice prekomjer- a da, e daI (+ kondicional)
nog uzroka
Reenice koliinsko- pa da (+ prezent)
kakvone semantike (izrazito pragmatika funkcija)
Reenice potrebnog pa da (+ prezent), a da (+ kondicional)
uzroka
Reenice nepotreb- pa da
nog uzroka
Reenice odsutnog pa da (+ prezent), a da (+ kondicional)
uzroka
Reenice za potvr- a da (+ prezent)
ivanje uzrono-poslje- Veznik da rijedak je u tim reenicama, a da je
dine veze mnogo ei.
Upitno-posljedine i pa da
usklino-posljedine re- Pa je upitno-pojaajna estica zamjenjiva e-
enice sticom zar; katkad je tom esticom zamjenjiva i-
tava skupina pa da.
I
Rijetko je potvren veznik eda nastao srastanjem pojaajne estice e i veznika da, npr:
kolstvo je isuvie vana i dragocjena tekovina eda bi se prema njoj moglo odnositi kalkulant-
ski. Vjesnik P sub 7/4/613/12

U svim su strukturno-semantikim tipovima posljedinih reenica a, pa i e

pojaivai, ispustive pojaajne estice.
A da i s njim zamjenjiva veznika skupina e da uvode posljedine sureeni-
ce kojima se izrie neostvarenost ili neostvarivost posljedice (reenice neade-
kvatnog uzroka, reenice odsutnog uzroka, reenice za potvrivanje uzrono-
posljedine veze) uz obvezatan kondicional, dok se veznikom pa da uvode re-
enice kojima se izrie ostvarenost ili ostvarivost posljedice uz obvezatan pre-
zent. Iznimka su reenice za potvrivanje uzrono-posljedine veze u kojima
nije potvrena veznika skupina pa da, nego samo skupina a da koja uvodi po-
sljedinu zavisnu sureenicu s prezentom. U reenicama potrebnog i nepotreb-

424
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

nog uzroka potvrena je i skupina pa da i skupina a da. U reenicama u kojima

su potvrene obje skupine one su u pravilu zamjenjive pod uvjetom zamjene i
glagolskih vremena. U svim se posljedinim reenicama a, pa i e, kad su la-
novi skupine a/pa/e da, mogu izostaviti i u svim je tipovima reenica potvren
i subordinator (donji korelator) da bez pojaivaa. U nekim tipovima reenica
(npr. u reenicama za potvrivanje uzrono-posljedine veze) mnogo se ee
pojavljuje subordinator s pojaivaem a nego bez njega.

4. Konektorska skupina pa da u posljedinim tekstnim odnosima

to vrijedi za reenicu, vrijedi u pravilu i za tekst, pa je i u sluaju poslje-
dinih reenica i posljedinih tekstnih odnosa mogue uspostaviti donekle ana-
logan odnos.
U reenicama povezanim konektorskom skupinom pa da potvreno je:
1. Povezivanje konektorskom skupinom pa da kad je rije o reenicama i-
jim bismo povezivanjem u jednu reenicu dobili izrinu reenicu:
Sloili smo se da bi to bilo korisnije nego da nas onaj Ivan svakoga napose,
makar o Badnjaku ili Velikom petku, naui tu bajalicu za lijeenje ovaca. Pa da
hodamo okolo ne traei gdje je koja zmija koju ovcu ujela, nego gdje je ovjek
ovjeku ivot zagorio. GK9630_k02 5442
2. Povezivanje skupinom pa da potvreno je i pri povezivanju reenica pri
kojemu je reenica kojom se izrie posljedica usklina reenica velike pragma-
tike vrijednosti. U konektorskoj je skupini pa ispustivi pojaiva u reenica-
ma bez negacije, dakle rije je o skupini pojaiva pa + konektor da. U sljede-
emu je primjeru pojaiva pa ispustiv uz obvezatno zamjenjivanje negiranoga
glagola u reenici na ijemu poetku stoji nenegiranim:
Lijepo li se svrie tvoje kole. Odnio ga ivi avo tko me prvi poe putiti i
zavaati! Aj, aj! Bit e to doista ljekonosna pilula tvojoj majci na smrtnoj po-
stelji! Pa da ne poludi!- Prestanite, prestanite! AKOVACIC_URE 605749
Lijepo li se svrie tvoje kole. Odnio ga ivi avo tko me prvi poe putiti i
zavaati! Aj, aj! Bit e to doista ljekonosna pilula tvojoj majci na smrtnoj po-
stelji! Da poludi!- Prestanite, prestanite!

5. Zakljuak
Pri povezivanju dviju izrinih sureenica koje stoje u odnosu uzrok-poslje-
dica veznike skupine pa/i/te da i pa/i/te kako koje uvode sureenicu kojom se
izraava posljedica skupine su sastavljene od koordinatora posljedinog zna-
enja pa/i/te i subordinatora da/kako. Isputanjem posljedinoga koordinatora

425
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

gubi se posljedino znaenje, tj. uzrono-posljedina veza meu zavisnim su-

reenicama, a izrine se sureenice samo niu.
Rekle su mi da tu stanuje ve dovoljno ljudi i da za mene nema mjesta. grlic_
memoar 32018 Rekle su mi da tu stanuje ve dovoljno ljudi, da za mene nema
mjesta.
Pa da je u tekstnome povezivanju struktura usporedivih s viestrukosloe-
nom izrinom reenicom ijom se sureenicom izrie posljedica uzroka danog
u prethodnoj sureenici konektorska skupina sastavljena od tekstnoga koordi-
natora pa i tekstnoga subordinatora da.
U upitnim i usklinim posljedinim reenicama velike pragmatike vrijed-
nosti skupinu pa da mogue je tumaiti kao skupinu sastavljenu od koordinato-
ra i subordinatora; koordinator pa pritom uvodi neekspliciranu posljedinu su-
reenicu, a subordinator da izrinu. Meutim, s obzirom na to da je pa u tim re-
enicama ispustiv, mogue ga je tumaiti i kao pojaiva. Iz svih razloga nave-
denih u ovome radu skloniji smo upravo tomu tumaenju.
U svim su ostalim tipovima posljedinih reenica a, pa i e pojaivai, is-
pustive estice u slijedu a/pa/e da koje dodue imaju jasan utjecaj na reeni-
nu strukturu u tome smislu da uvjetuju odabir glagolskog vremena u sureenici
koju uvode (pa blokira uvoenje kondicionala: sve su sureenice uvedene sli-
jedom pa da u sferi realne posljedice); to je posljedica toga to estica a uvijek
ima naglaeno suprotno znaenje.

Literatura:
ANI, VLADIMIR, SILI, JOSIP 2001. Pravopis hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi
Liber kolska knjiga.
EMONDS, JOSEPH 1986. Les parties du discours en grammaire gnrative. Re-
cherches de Vincennes, Paris, 1415.
GAATONE, DAVID 1980. Conjonctions et locutions conjonctives en franais. Folia
Linguistica 14, 12, The Hague,195211.
GROSS, GASTON 1988. Rflexions sur la notion de locution conjonctive. Langue
Franaise, 77, Paris, 196.
KOLOSOVA, TATJANA ANDREEVNA 1967. Razgranienie omoniminyh sojuzov i
sojuznyh slov. Filologieskie nauki, 4, Moskva, 6475.
KATII, RADOSLAV 2002. Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika. Nacrt za gra-
matiku. Zagreb: HAZU Globus.
KOVAEVI, MILO 1990. Uslonjavanje sistema modela zavisnosloenih reeni-
ca u savremenom srpskohrvatskom jeziku, Knjievni jezik, 2/19, Sarajevo, 57
69.

426
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

KOVAEVI, MILO 1998. Diferencijacija partikula i homoformnih (dijelova) ve-

znika, u: Sintaksa sloene reenice u srpskom jeziku, Raka kola, Beograd i
Prosvjeta, Srbinje, 246257.
KOVAEVI, MILO 1998. O tipovima nagomilavanja veznika u sloenoj reeni-
ci, u: Sintaksa sloene reenice u srpskom jeziku, Raka kola, Beograd i Pro-
svjeta, Srbinje, 258267.
KUZNECOVA, ROZA DIMITRIEVNA 1979. Istorija podinitelnyh sojuzov v russkom
jazyke, Avtoreferat dis., Saratov.
LE GOFFIC, PIERRE 1992 Les subordonnes circonstancielles et le classement for-
mel des subordonnes, u: C. Guimier (ur.) Mille et un complments circom-
stanciels, Caen: Centre de Publications de LUniversit de Caen, 69102.
MIHALJEVI, MILAN 2003. Veznik da u hrvatskoglagoljskim tekstovima. Slavia
Meridionalis, 4, SOW, Warszawa, 934.
MRAZOVI, PAVICA, VUKADINOVI, ZORA 1990. Gramatika srpskohrvatskog jezika
za strance. Sremski Karlovci Novi Sad.
PIOT, MIREILLE 1978. Etudes transformationnelles de quelques classes de co-
njoctions de subordination du franais, Thse de doctorat de 3me cycle,
Laboratoire dAutomatique Documentaire et Liguistique, Universit Paris.
PIOT, MIREILLE 1988. Coordination-subordination: une dfinition gnrale. Lan-
gue Franaise, 77, Paris, 518.
PIOT, MIREILLE 1991a Problmes de classification dans les conjonctions de su-
bordination du franais. Studia romanica Poznaniensia,16, Pozna, 135
148.
POPOVI, LJUBOMIR 1977. Sloene reenice za negiranje realizovanosti neke
uzrono-posledine veze. Knjievnost i jezik, XXIV/4, Beograd, 379392.
POPOVI, LJUBOMIR 1982. Iz problematike konstituisanja i strukturiranja sloe-
nih reenica: nezavisne i zavisne reenice, Knjievnost i jezik, 1/XXIX, Be-
ograd, 115.
POPOVI, LJUBOMIR 1983. Slobodne izrine reenice. Junoslovenski filolog,
XXXIX, Beograd, 5983.
RAGU, DRAGUTIN 1997. Praktina hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska na-
klada.
ROGONIKOVA, R. P. 1983. Slonye predloenija s sojuznymi esticami, u: Sin-
taksis predloenija, Kalinin, 4857.
SEREBRJANAJA, F. I. 1970. K voprosu o formirovanii slonyh soinitelnyh soj-
uzov na baze neproizvodnyh, u: Issledovanija po sovremennomu russkomu
jazyku, Izdavatelstvo Moskovskogo unversiteta, Moskva, 227240.
VUKOJEVI, LUKA 1998. Obradba veznika u opem hrvatskom rjeniku, Filolo-
gija, 3031, Zagreb, 379-394.

427
 Luka Vukojevi: Veznike skupine pa da, a da, e da u reenicama posljedine semantike
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 401428

VUKOJEVI, LUKA 2005. Izraavanje posljedinih odnosa u hrvatskome standar-

dnom jeziku. Doktorska disertacija u rukopisu.

Conjunctional Syntagms pa da, a da, e da, etc. in Consecutive

Semantic Clauses

Abstract

Two declarative clauses in cause-consequence relationship are joined by conjun-

ctional syntagms pa/i/te da and pa/i/te kako which introduce a consecutive clause and
are composed of the consecutive coordinator pa/i/te and the subordinator da/kako. The
consecutive meaning, i.e. the cause-consequence relationship between subordinated
clauses, disappears when the consecutive coordinator is omitted, whereas declarative
clauses are merely joined together.
Rekle su mi da tu stanuje ve dovoljno ljudi i da za mene nema mjesta. grlic_memo-
ar 32018 Rekle su mi da tu stanuje ve dovoljno ljudi, da za mene nema mjesta.
In textual joining of structures comparable to a multi-complex declarative clause
whose clause expresses the consequence of the cause given in the previous clause, the
connector syntagm pa da is composed of the text coordinator pa and the text subordi-
nator da. In interrogative and exclamatory consecutive clauses of great pragmatic va-
lue the syntagm pa da can be interpreted as a syntagm composed of the coordinator and
subordinator: the coordinator pa introduces a non-explicit consecutive clause, whereas
the subordinator da introduces a declarative clause. However, since pa can be omitted
in such clauses, it can also be interpreted as an intensifier. Owing to all reasons expli-
cated in this paper we are more inclined to think in such terms.
In all other types of consecutive clauses a, pa and e are intensifiers, particles that
can be omitted in the sequence a/pa/e da which, however, clearly affect the senten-
ce structure in the sense that they determine the tense in the clause they introduce (pa
obstructs the introduction of the conditional; all clauses introduced by pa da are in the
sphere of real consequence). This is caused by the fact that the particle a has a strong
opposite meaning.

Kljune rijei: veznike skupine pa da, a da, e da, povezivanje istofunkcionalnih ree-
nica, posljedine reenice, posljedini tekstni odnosi
Key words: conjunctional groups pa da, a da, e da, linking clauses of identical func-
tion, consecutive clauses, consecutive textual relations

428