Uz 100.
godiXnjicu smrti Ivana Maiuraniia
o6etkom kolovoza ove godine proteklo je
f)
l- cijelo stoljece od smrti lvana Ma2uraniia,
najveceg pjesnika ilirskog pokleta i autora po-
znatog epa Smrt Smail-age Cengica. Roden
ie u obitelji lvana Petrova, novljanskog star.je-
iine, 1814. godine. U to doba Novi je jedan od
bisera na obali Hrvatskog primorja. lma oko
1 800 du6a. Vecina stanovnika Zivi od te2ac-
kog rada, obraduje vinograde,
maslinike.
Usred mjesta prkosi kaitel Novigrad, smijeSe-
ci se preko mora bijelom Vrbniku na krckoj
obali. lvan raste uz tri brata, a cijela ie obitelj
patrijarhalna zadruga u kojoj se njeguje na-
rodna pjesma i Kacicevo Stivo. Kasni.je je Ma-
iuranicev sin Vladimir zapisbo: ,lvana naSega
mazili su i otac, i mati, i stari.la braca. Krepak
momdic, od kojeg je ka6nle postao visok, ple-
cat mladic, silna tjelesna ustroja i neobidne
snage misica, zdrav kao kremen, nau2io se
lvan svojega djetinjstva tako da je do kasne
starosti razbla2ena srca spominjao svoj zlatni
vijek.u
Osnovnu 5kolu, ,njemadku trivijalku", jer ta-
da nije bilo hrvatskih 5kola, MaZuranic je zavr-
dio u Novom, a gimnaziju s latinskim nastavnim
jezikom u Rijeci. Bai zato valja cijeniti jednu
od prvih njegovih pjesama Vinodolski dolie
da si zdravo, pisanu u deseiercu 1850. godine:
Vinoldski dolie, da si zdravo,
Novi grade, pozdravljem te lipo!
Otkada sam, da ti ka2em pravo,
Pustil tebe, lipa moja diko;
Ne u2ivam tu2an nikad mira.
Jer ne vidim ja tvoje zidine
loi me tvoje vino jace tira
Da t'nazovem ja dobre letine.
U Zagreb dolazi Mazuranic 1833. studiratr
{ilozofiju. Ulazi u ilirske krugove i oduSevljava
se preporodom. Uskoro dobiva stipendijti i
odlazi na studij u Suboti5te (Szabathely) u
Ugarsku. Usput se bavi filologijom, udi engle-
ski i francuski, a kao zreo dovjek govorio je
rosim hrvatskoga .joi devet jezikau. Stud;jem
je ipak nezadovoljan, Zali se bratu Antunu, ko-
jr mu je pomogao koliko je mogao, i ieli nat-
rag u domovinu, u Zagreb. Na Gajev Proglas
koji mu Salje brat, poslao je Gaju 1835. pje-
smu_ Primorac, Danici koju Gaj i objavljuje.
uCitaiuci Oglasuu, piSe Ma2uranic bratu,
ntakov srbeZ poetideski od radosti jest me pri-
t6
OCI VASI RODISE SE TUDIJER,
I VI ISTI RODISTE SE TUDIJER...
mio da srdcu nikako odoljeti ne mogoh, vec spjevanog i sanjarskog razdoblja romantickog
da iliridkoj Danici odu jednu sodinim, koju nacionalizma (1836-1849), reakcije na ekspan-
(kakva jest da jest) ovdje k listu priklopio je- zivni madarski nacionalizam opasan za Hrvate
sam. Citaj i rasudi ju. Ako ti se sto vidi, i dru- i strahovita politiikog terora u doba Bachova
gim domorodcem nju saOpstiti moie5." Od apsolutizma (1851 -1860). od 1848. Mazura-
1B55. do 1937'. studira pravo na Akademiji nic je narodni zastupnik u Hrvatskom saboru;
znanosti u Zagfebu; krece se u druStvu iliraca: te burne godine, a i godinu poslije glavni je re-
Vraza, Demeteia, Rakovca, Babukica, U2areVi- daktor novih zakona. Sastavio je i govor banu
ca, bavi se knjiievnoiiu i sta2ira u odvjetnii. lelacicu kojim je ukinuto kmeistvo u Hrvatskoj,
koj kancelariji. U to vrijeme zaljuLiio se u Zatim je.napisao spis ,Hrvati Madaromu, u ko-
Aleksandru Demeter, sestru Dimitrije Demete- jem govori kako valja uskladiti odnose Hrvata i
ra kcerku bogbta trgovca ciji je roditelji nisu Madara. Todno na polovici stoljeca postaje
ieljeli dati silomaSnom covjeku. Ma2uranic Ma2uranic vrhovni driavni luiilac za Hrvatsku
polaZe odvjetni6ki ispit, pa napu5ta mjesto i Slavoniju.
suplenta na ViSoj zagrebackoj gimnaziii i Nakon pada apsolutizma (1860) Maiuranic
1840. odlazi u Karlovac, gdje je iivio gotovo je predsjednik hrvatsko-slavonSkog dikasterija
do 1848. Te karlovadke godine najplodnije sLr (dvorski kancelaQ. Za te krajeve uspostavio
razdoblje njegova stvaralackog rada u knji- je hrvatske iupanije, osnovao zernaljsku vla-
ievnosti. Uz domoljubne pjesme, piSe i lju- du. kraljevsko namjesniiko vijece, Stol sed-
bavne stihove koje posvecuje Zeni Aleksan- morice, dvorsku kancelari.iu. Sredinom srpnja
dri: 1861. formulirao je Maiuranic zakonski dlan
,Duio moja crna tanljaniko, 42, inace stav saborske vecine, sa zahtjevom
o ,realnom i virtualnom jedinstvu hrvatskih ze-
Kad te, dudo, ja pogledam mladu.
Od milosti moje srce kopni. malja, o prekidu svih veza s Ugarskom osim
Kao gruda snijega u njedarcu, zajednidke osobe kralja.( Car je u studenome
Sarce moje zeleni javore, iste godine raspustio Hrvatski sabor koji je od-
. .
Kad na tebe ja pomislim mlada, bio suradnju s austrijskim Driavnim vijecem.
Od radosti sarce moje plamti Ma2uraniceva Samostalna narodna stranka i
Kano svica 'na veiernjem hladu.n dalje zastuqa ideju suradnje izmedu Hrvata i
Godine 1842. lvan Ma2uranic je objavio sa Beca, no nova Stardeviceva Stranka prava od-
dr. lakobom U2areviiem Njemaiko-ilirski slo- bija zajednicu i s Bedom i s Peitom.
var. Pise aforizme i na poziv Matice ilirske, a Nakon revizije Hrvatsko-ugarske nagodbe,
n_akon opseinih priprema, sastavlja Rijeinik lvan Maiuranic je 20. studenog 1875. ustoli-
Gunduliceva Osmana. lste je godine napisao, den za bana. Bio le prvi pucanin koji je postao
a 1844. i objavio, dopunu Osmanu, zamisliV5i banom. U n.jegovo je vrijeme donesen niz no-
je kao XIV i XV. pjevanje. a uzimajuii tzv. pje- vih zakona o skolstvu, uprav;, pravosudu, koje
vanje o paklu kao Xlll. Kritidari su i danas jed- je na laj nacin potpuno reformirao i osuvreme-
noglasni u tomu da je bai ta dopuna pokazala nio. Uvodi slobodu tiska, pravo sastajanja, za-
pravi karakter i velicinu Ma2uraniieva talenta, jamduje nezavisnost sudaca, a pohadanje
njegovu sposobnost da rasvijetli sloienu kom- pudke Skole postaje obavezno. Njegovom je
poziciju toga djela, pronikne njegov duh i zaslugom konacno otvoreno SveudiliSte. No,
izraz, ne upotrijebivii u dopuni nijedne rijedi
koja nije potvrdena u Gundulicevu Osmanu.
Svoj stvaralacki zenit dostigao je MaZura-
nic remek-dielom preporodne knjiievnosti,
spjevom Smrt Smail-age Cengica, objavlje-
nom u almanahu ulskrau 1846. godine. Pjesme
Hrvat, Krila duie, Zla svijesti joi neke objavio
je 1858, a nakon toga pjesnikova je muza po-
sve utihnula.
No buduci da je MaZuranic intenzivno stva-
rao zapravo samo desetak godina, od prve
pjesme"objavljene u
"Daniciu do pojave nje-
gova epa, povjesnidari knjiZevnosti ocjenuju
da je u samo desetak godina nastala najcjelo-
vitija poezija ilirske knji2evnosti.
MaZuranica je zatim vi6e zanimala znanost
pa je u Kukuljeviievu Arhivu za povjesnicu ju-
g_oslavensktr objavio: Statut otoka Krka (1852);
Statut grada Senja od godine 388 1854,. p,a
7
-
dlanak o pismenosti glagoljskoj (1857)i O na-
darskih djelih Nikole Zrinskoga (1869), a od
1859, do 1872. bio je predsjednik Matice
i
ilirske.
Maiurani6eva drZavnidka karilera kaje od
1848. do 1880, ba5 u razdoblju zbivanja sud-
bonosnih povijesnih trenutaka za hrvaiski na-
rod i njegovu domovinu. Bilo je to poslile ra-
1880. odstupio je s banskoga poloZaja zbog
dogadaja u_vezi s pripajanjem Vojne krajine
Hrvatskoi. Senoa je o Maiuranicu zapisao:
,Ma2uranic je iov]ek osobito naobra2en, i
svakako temeljit poznavalac jezika. i naroda.
Duhovi koji su ga okru2ivali kao savjetnici sta-
jahu duboko pod njim. PoStenje mr"r je neoka-
ljano, a one kreature koje su se na njega na-
bacivale blatom - svi ti nisu vri.jedni bili da lju-
be prah njegove stope, jer mu .je srce skroz i
skroz patriotidno bilo.u
Do smrti 4. kolovoza 1890. Maiuranic .je 2i-
vio povucenim obiteljskim iivotom, baveci se
matematikom i astronomijom. Pociva na Miro-
goju u ilirskoj arkadi.
Maiuranicev spjev oSmrt Smail-age Cengi-
iau blagdan je u povi.jesti preporodne hrvat-
ske knjiievnosti, kruna je ilirskom pokretu.
Svojom pjesnickom velicinom, te temom o
vjekovnoj te2nji i i borbi naroda za slobodu,
uvrsiilo se u jedinslven lanac klasicnih djela.
ledan od najodanilih istraiivaca Ma2uranice-
va djela Milorad Zivancevic zapisao je: ,U do-
ba kad je Maiuranic stvarao vladala. je u hr-
v:tskoj knjiievnosti rodoljubna lirika. Time se
prije svega obja5njava izbor teme. Ali Ma2u-
ranii nije ispjevac budnicu, tipicnu prepbrod-
nu pjesmu. Pokrenut idejom narodnog oslobo-
denja, voden opcel.judskom idejom oslokrode-
nja lidnosti od stega i nasilla, stvorio je on
djelo trajne vrijeCnosti, koje ima izvanvremen-
sko znacenje.,, Na osnovi povijesnog dogada-
ja, koji se zbio 1840. u Hercegovini, a o kojem
su javile i zagrebaike ,llirske narodne novi-
l'1su, pjesnik je stvorio fabulu o tiraninu i silniku,
koji pri kupljenju haraca biva ubijen u olujnoj
noci naodigled svojih slugu.
Zbivan je junadkoga epa Maiuranic je
komponirao u pet pjevanja (Agovanje, Noc-
nik, Ceta, Harac, Kob) prema pravilima stroge
Aristotelove poetike. OdstupivSi od povijesne
zbilje, pjesnik je u 2ariSte stvaralaikog kreda
uveo svoju duboku bol i saZaljenje za bracu
na slavenskom jugu, koja u mukama i patnji
podnose surove zulume Osmanlila. Bila le to i
Tuina svijeca pozorista tuZna. . .
I I vas tkogod uvrijedio brata;
I- ll nejaku dragi protivniku
Zivot dignuv ogrijesio duiu;
lli putnu zatvorio vrata;
ll do vjeru, a krenuo njome;
lli gladnu uskratio hranu;
ll ranjenu ne zavio ranu;
Sve je grijeh, sve su djela prika:
Bez kajanja neima oprosnika.
Kajite se, dok inade dana,
Dok je daba,djeco, kajite se;
Kajite se, dok nije pozvana
Duia k onom koji nebom trese;
Kajite se, jer zemaljskog stana
Tijek izmiie bjegu6, kajite se;
Kajite se" jerbo zora rana
Na6 ce mnogog kud zavazda gre se.
Kajite se . . .o Ali u grlu
Dobru starcu rijecca zape,
A na sijedoj bradi bistra
O sunianu kaplja zraku
Ko biserak sitan sinu.
Valjda i njega mlada ljeta
Uspomenom gorkom kore,
Tere liieiec stadu rane
kritika civiliziranoj Evropi za njezino drianje ,Smrt Smail-agd Cengicei" omiljena le iema
po strani, um.iesto da sprijeci vladavinu ,kolca slavistike Sirom svijeta, nijedan ga nije dokraja
i konopca.. ,razotkrio(. Antun Barac u monumentalnoj mo-
Velicina Ma2uraniieva spjeva leZi i u nje- nograliji ,,Ma2uranicu (19a5), u kojoj je skupio
govu jezgrovitu izrazu o kojern je Nijemac i procijenio dotada5nju literaturu o naiem veli-
Carl Seeberger, prvi sustavni proucavatelj kom pjesniku kaie: ,Kao i u svemu 2ivome, i u
Ma2uraniceva djela, jo5 1864. napisao: ,... velikim umjetninama ima uvi.lek neki ostatak
mislinr da ni u jednome drugom jeziku nije mo- koji se nikakvim raddinjavanjem, definicijama i
guca slicna sa2etost, a da joi uvijek ostaje lormulama ne da iscrpsti ni izreci. U tonre ne-
pjesnidki lijepa; mjestimice je taj izraz telak i izrecivom i neobiainjivom i jest znacajka i taj-
taman.( na svake 2ive umjetnosti.u
No. koliko god se znanstvenika u nas i u svl-
jetu dosada bavilo Maiuraniievim djelom, a rustracije : z,?f*?r"::llij:
Dobar starac ceti besjedio...
,Djeco moja, hrabri zatocnici,
Vas je ova zernlja porodila,
Krsovita, ali vami zlatna.
Djedi vaii rodiie se tudiier,
Oci vaii rodiie se tudiier,
I vi isti rodiste se tudijer:
Za vas ljepie na svijetu neima.
Djedi vaii za nj lijevahu krvcu,
Oc.i vaii za nj lijevahu krvcu,
Za nj vi isti krvcu prolijevate:
Za vas drale u svijetu neima.
Oro gnijezdo vrh timara vije,
Jer slobode u ravnici nije."
(iz CETE)
Sam se svoje sjeti boli: A.za njime tiha nocca pade.
Dobar pastijer, jer ito kaie inom Nebesa se asuse zvijezdam,
I san svojijem patvrduje 6inom. Vet dto zapad mrki pramen ovi;
(iz Cere) A krn mjesec o po neba trepti,
Tuina svijeta pozorista tuina.
(iz Haraia)
Stvorac vidnji pticam nebo dade,
Tiha duplja i /udena gnijezda;
Ribam vade i pucine morske,
Stan od stakla, nek se po njem iire;
A zujerinju livade i gore,
Hladne ipilje i zelene luge;
Jadnoj raji? ne dade ni kore
Suha hljeba, da je suzam kvasi.
Al {to velju? dade nebo dobro,
Na je nesit sve vec Turcin pobro.
,Harai, hara6ln Otkud raji harac?
Otkud zlato, koji krova neima,
Mirna krova da ukloni glavu?
Otkud zlato, koii niive neima,
Nego tursku svoiijem znoien toPi?
Otkud zlato, koii stoke neima,
No za tudom ia brdiieh se biie?
Otkud zlato, koii ruha neima?
Otkud zlato, koji kruha nelma?
Danak minu, za niim sumrak stade,