Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Vol.1 Br.1 Lijecenje Kronicne Analne Fisure Subkutanom Lateralnom Internom Sfinkterotomijom

    Uploaded by

    Goran Tomić
    79 views5 pages
    jghggu

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    jghggu

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    79 views5 pages

    Vol.1 Br.1 Lijecenje Kronicne Analne Fisure Subkutanom Lateralnom Internom Sfinkterotomijom

    Uploaded by

    Goran Tomić
    jghggu

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 5
    ACTA CHIRURGICA CROATICA Irom nd Original Paper Acta Chie Croat 2004;1:32-6. LIJECENJE KRONICNE ANALNE FISURE SUBKUTANOM LATERALNOM INTERNOM SFINKTEROTOMIJOM MILAN MIOCINOVIC Klinika za kirurgiju, KB Dubrava, Zagreb PRIM. MR. SC. MILAN MIOCINOVIC Kiinika za kirurgiju, KB Dubraa Ar. G. Suska 6 10 000 Zagreb, Hrvatska Retrospektivno je analizirano 113 bolesnika s kroniénom analnom fisurom, koji su operaciiski ljeceni w Kirursko) Kl nici KBa “Dubrava” u 10 godiinjem razdobju (1994.2003.). Prosjeéna dob bolesnika je bila 44 godine, muskaraca je bilo 53%, a Zena 47%. Dijagnoza je postavijena proktoloskim pregiedom koji je ukljutivao rektoskopiju. Najges¢a lokalizacija fisure je bila u straznjoj analno} komisuri (90%), a znatno rjede u prednjoj (10%). Prosjeéno trajanje simptoma bolest bilo je 14 mjeseci (6-20 mi). Od 113 bolesnika njih 32 (28%) prethodno je neuspjesno lijegeno na drugim mestima razlgitim meto- ddama (sklerozacija i laserska fotokoagulacija, analna dilatacija, ekscizija fisure). Bolesnici su lijeeni kirurski, metodom sub- kutane lateraine interne sfinkterotomije, a kontrolna grupa od 30 bolesnika lijecena je lokalnom primjenom 0,2% izosorbid initrata. Na prvom kontrolnom pregledu 95% bolesnika je izjvilo da vise nemaju bolova kod defekacije. Miesee dana iza coperacije u 107 bolesnika (95%) fisura je zacijelila. Kod konzervativno lijegenih bolesnika fisura je zacijlila kod 13% bolesni- ka nakon mjesec dana te kod 30% bolesnika nakon tri mjeseca (p<0,001). Cetiri bolesnika (3,5%) imala su recidiv bolesti Postoperacijske komplikacije neposredno vezane uz kirurski zalvat imala su tri bolesnika (2,6%), dva perianalni apsces, jedan perianalnu fistulu. Inkontinenciju za vjetrove imalo je 10 bolesnika (8,8%), a “fuecalsoling” 5 (4.4%) bolesnika. Na osnovi vlastitih iskustava i literaturnih podataka moze se zakljuéti da je ovo veoma uspjeSna i sigurna metoda za lijevenje kronicne analne fisure. KLJUCNE RUJECE: anaina fisura, proktologiia, kirurgia, inkontinencija uvop Analna bol vezana uz trenutak defekacije cesta je teskoéa u bolesnika koji traze pomoé u proktoloskoj ambulanti, U tim stanjima kroniéna analna fisura je jerenje najveéeg tlaka u mirovanju (“maximal resting anal pressure"), najveceg tlaka stiskanja (“maximal squezze pressure”), te refleks unutarnjeg analnog sfinktera (“the internal anal sphincteric reflex”)*7. najéeSéi nalaz. Etiopatogeneza analne fisure je uglav- nom nejasna, ali je dobro poznato da su bol i spazam analnog sfinktera udruzeni s analnom fisurom. Udru- Zenost analne fisure s povisenim analnim bazalnim tlakom izyjestavano je od brojnih autora, ali i ospora- vano od drugih'">. Uloga analnog hipertonusa u et: ologiji analne fisure je takoder nepoznata. Smatra se da je interni analni sfinkter odgovoran za najveci dio bazalnog anainog tlaka. Cinjenica da interna sfinktero- tomija pomaze veéini bolesnika, sugerira da postoji abnormalitet unutrasnjeg sfinktera. Nije sigurno da li su ove abnormalnosti pocetni dogadaj ili se pojavijuju nakon nastanka fisure, U svjetlu ovih éinjenica, a radi razjainjenja etiopato- genetskih zbivanja i evaluaciji rezultata lijevenja, uza sve kontroverzije 0 njezinoj vrijednosti, zadnje deset- liege ili nesto vise koristi se i anaina manometrija, ito Kronologija metoda lijeéenja analne fisure je takoder opsezna. Zadnje desetljece i pol subkutana lateralna interna sfinkterotomija (SLIS) prihvaéena je od vecine kirurga kao metoda izbora. Izvjestava se 0 nijezino} uspjeSnosti u 90-99% slucajeva*"!2. Cilj ovog rada jest retrospektivnom analizom procijeniti uspjesnost Iijeéenja kroniéne analne fisure metodom SLIS kod nasih bolesnika u 10-godisnjem razdobju i usporediti ju § rezultatima konzervativne terapije primjenom ‘masti 0,2% izosorbit dinitrata> BOLESNICII METODE, Za 113 bolesnika s kroniénom analnom fisurom saku- pili smo podatke iz povijesti bolesti klinickog odjela i proktoloske ambulante i nadopunili naknadnim anam- nestickim ispitivanjem i dodatnim kontrolnim pregle- dima, Bolesnici su tijegeni u Kirurskoj klinici KBa “Dubrava” u Zagrebu, u razdoblju od 1994. do 2003. god. Prosjeéna dob bolesnika bila je 44 (raspon 23-75) godine. Distribucija je po spolu bila 60 (53%) muskaraca i $3 (47%) Zena, Kontroinu skupinu sagin- javalo je 30 bolesnika s kroni¢nom analnom fisurom Iijeéenih lokalnom primjenom 0,2% izosorbit dinitrata. Dijagnoza bolesti je postavijena proktoloskim pregle- dom, koji je uz anoskopiju ukljucivao i rektoskopiju. Klinicki kriteriji za procjenu kroniciteta fisure bili su ingled dna fisure, sto je ukljudivalo podminirane fibro- zirane rubove, izrazeno granulacijsko tkivo ili eksponi rane miSiéne niti internog sfinktera. Prosjeéno trajanje simptoma bolesti bilo je 14 (raspon 6-20) mieseci Najéeséa lokalizacija fisure je bila straZnji zid analnog kanala (90%), a tjede prednji zid (10%). Stanje tonusa analnog sfinktera procjenjivano je digi- torektalnim pregledom na temelju klinickog iskustva autora. Uovene su tri karakteristigne skupine bolesni- ka, U prvoj skupini bolesnika (25%) spazam analnog sfinktera i bol bili su toliko izrazeni da proktoloski pre- sled nije bio mogué bez anestezije. Kod druge skupine (50%) spazam je bio znatno izrazen i proktoloski pre- sled je ucinjen uz dobru suradnju bolesnika. U treéoj skupini bolesnika (25%) spazam analnog sfinktera nije bio izrazen, a bolesnici su imali ostale znakove kroni- ne analne fisure i znatne subjektivne smetnje. Od 113 bolesnika podvrgnutih kirurskom lijegenju njih 32 (28%) prethodno je neuspjesno lijezeno na drugim mjestima razli¢itim metodama, Sklerozacijom fisure ili laserskom fotokoagulacijom lijegeno je 15 bolesnika,

    You might also like