VODIZAUZGOJ

LJEKOVITOGI
AROMATINOGBILJA

FINANSIRAEVROPSKA
UNIJA

Vodizauzgojljekovitogiaromatinog
biljauBosniiHercegovini

Autor:
ViktorBjeli

Izdava:
UdruenjeGEACentarzaistraivanjaistudije
www.gea.ba

Zaizdavaa:
VladislavJakovljevi

Recenzent:
mrDraganaPeanac

Likovnografikaobrada:
UdruenjeGEACentarzaistraivanjaistudije

tampa:

Zatampariju:

Tira:500primjeraka

UBanjojLuci,februar2012.godine

2| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

Sadraj

Uvod..............................................................................................................................................................4

MogunostizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovini...................................................6

Zakonskaregulativaufunkcijipodsticajazauzgojljekovitogiaromatinogbilja....................................9

Meunarodniprojektipodrke...............................................................................................................11

OpisljekovitogiaromatinogbiljapogodnogzauzgojuBiH....................................................................11

Lincura,sranik(Gentianalutea)............................................................................................................12

Bijelisljez(Althaeaofficinalis).................................................................................................................14

Neven(Calandulaoficinalis)....................................................................................................................16

Kamilica(ChamomillaMatricariarecurtita)..........................................................................................18

Matinjak,melisa,pelinjaljubica(Melissaofficinalis)..........................................................................20

Metvica,nana(Menthapiperita)............................................................................................................22

Bosiljak(Ocimumbasilicum)...................................................................................................................25

Odoljen,valerijana,macinatrava(Valerianaofficinalis)........................................................................27

Kantarion,gospinatrava(Hypericumperforatum)................................................................................29

Smilje,cmilje(Helichrysumitalicum)......................................................................................................32

Prilog:Listaorganizacijaipreduzeakojisebaveotkupom,uzgojemilipreradomljekovitogi/ili
aromatinogbiljauBiH...............................................................................................................................35

Koritenaliteraturaiizvori..........................................................................................................................42

3| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

Uvod

Ve hiljadama godina biljke iz prirode se koriste kao lijek. Steeno iskustvo u pripremi i
koritenjuljekovitogiaromatinogbiljauiniloihjenezaobilaznimelementomutradicionalnoj
medicinigotovosvihnarodaicivilizacija.JodavnojeHipokrat,svojomslavnomizrekomNeka
tvojahranabudetvojlijek,atvojlijeknekabudetvojahrana,nastojaoukazatinavanuulogu
hrane, a tako i bilja, za jaanje otpornosti organizma te lijeenje bolesti i povreda. Na tragu
Hipokratovoguenja,primjenuodreenihsupstanciizbiljakaulijeenjujodetaljnijeistrauju
nauniciiljekaripoputGalena,MaimonoidesaiParacelsusa.Umeuvremenu,dobardioonoga
to se prenosilo kroz narodna vjerovanja nauna istraivanja su dokazala i potvrdila, a
savremena medicina prihvatila. Tako, Svjetska zdravstvena organizacija danas u ljekovito bilje
ubrajaonebiljnevrsteijijedandioiliviedijelovasadrebiolokiaktivnutvarkojasemoe
iskoristiti u terapijske svrhe ili za hemijsko farmaceutske sinteze, dok u aromatino bilje
spadaju one vrste to sadre jednu ili vie aktivnih tvari posebnog mirisa ili okusa koje se
iskoritavaju za spravljanje mirisa, kozmetikih proizvoda, napitaka i aroma za ivene
namirnice.

Upotreba ljekovitog i aromatinog bilja je viestruka, od prehrane, kozmetike, njege tijela do

koritenjazavjerskeritualeiritualeiscjeljivanjakojisukarakteristinizamnogekulture.Ipak,
jednu od svojih najvanijih primjena ljekovito i aromatino bilje pronalazi u farmaceutskoj
industriji,to,uporedosanjenimrazvojem,konstantnopoveavaiintereszapojedinimbiljnim
vrstama. To je dovelo do toga da se posljednjih nekoliko godina koritenje ljekovitog i
aromatinog bilja znaajno povealo, posebno u zapadnoevropskim ali i u azijskim
mnogoljudnimzemljamakaotosuIndijaiKina.ProcjenegovoredaseuEvropikomercijalno
trgujesabarem2.000vrstaljekovitogiaromatinogbilja,odegajeod1.200do1.300njihi
porijeklom iz Evrope. Poveanje potranje za ljekovitim i aromatinim biljem je istovremeno
povealopritisaknaprirodneresurse.PrematvrdnjamaEvropskestrategijezakonzervacijubilja
(EuropeanPlantConservationStrategyEPCS,20022007),90%vrstaljekovitogiaromatinog
bilja porijeklom iz Evrope jo uvijek se prikuplja direktno iz prirode. S druge strane, prema
Meunarodnom standardu za odrivo sakupljanje ljekovitog i aromatinog bilja (ISSCMAP),
glavneprijetnjezapopulacijeljekovitogiaromatinogbiljasuprekomjernaetva(sakupljanje)i
gubitakstanita,ukljuujuiikonverzijezemljitaupoljoprivredneidrugesvrhe.Upravotojei
razlogzbogkojegse,kaojednaodmjerazatitebiodiverziteta,sveviepromovieorganizovani
(plantani)uzgojljekovitogiaromatinogbiljaumjestosakupljanjaizprirodekaojedinogizvora
za snabdijevanje konstantno rastueg trita. Time se nastoji smanjiti pritisak na prirodne
resurseipojedinebiljnevrstetedatidoprinosouvanjubiodiverzitetatojeistovremenoicilj
4| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

projekta pod nazivom Poveavanje zapoljavanja i ouvanje biodiverziteta kroz otvaranje

ekolokiprihvatljivihradnihmjestauokvirukojegjeovapublikacijainastala.

Kadajelokalnookruenjeupitanju,naosnovurijetkihpostojeihinventara,evidentnojedaje
bogatstvo biodiverziteta BiH izuzetno veliko i da, u poreenju sa bogatstvom vrsta
odgovarajuihgrupauokviruBalkanskogpoluostrvailiEvrope,predstavljanesamonacionalno
bogatstvo,veiizuzetanrazvojnipotencijalkojisemoeitrebakoristitinaodriviodgovoran
nain. Od preko 700 razliitih vrsta ljekovitog i aromatinog bilja koliko ih je evidentirano u
BosniiHercegovinieksploatiesenjihoko200(Gatari,.,1988).Meutim,ovajspisaksadrii
nekolikougroenihvrstaukojespadajuionekojesenajvieprodajuikupuju(Gentianalutea
lincura,Arnicamontanabranka,ArctostaphyllosuvaursiuvaiOrchisspp.kaun).Naalost,
donosioci odluka obino imaju nisku svijest o vanosti trgovine i potronje ljekovitog bilja,
odnosnooproblemimaneodrivostiitetnihuticajanaprirodnastanitadivljegbilja.Upost
konfliktnomitranzicijskomdrutvu,kaotojeBiHdanas,oiglednojedapitanjazatiteivotne
sredine nisu prioritet meu ostalim goruim problemima. Pored toga, prema Plantlife
International, veliki dio trgovine medicinskim i aromatinim biljem na lokalnom i
meunarodnomnivou nijeevidentiranilijeveomaslabo dokumentovan,toukombinacijisa
neadekvatniminstitucionalnimkapacitetimaimazarezultatdaseneradidovoljnonaouvanju
biodiverzitetaizatitipojedinihbiljnihvrsta.

Uvaavajuinavedeno,kaoiinjenicudajeuBosniiHercegoviniuposljednjevrijemepovean
interes za koritenjem ljekovitog i aromatinog bilja, ovaj vodi ima za cilj potencijalno
zainteresovanimuzgajivaimaiulagaimadatiosnovneinformacijeobiljkamakojesenajee
koristeitraenatritu,predstavitinainekultivacijeonihvrstakojeimajuirokuprimjenualii
onih koje su ugroene te promovisati njihov organizovani ili plantani uzgoj. Vodiem su
obraene one vrste ljekovitog i aromatinog bilja za iji uzgoj postoje povoljni klimatski i
zemljini uslovi u Bosni i Hercegovini. Mada je za neke biljke mediteranskog kra, kao to su
ruzmarin,kadulja,lavandaisl.,ranijebilopokuajadaseuslinimsredinamauzgajaju,pokazalo
se da im specifini klimatski uslovi (duge i hladne zime) ne odgovaraju te se zbog toga od
njihovogopisaiobradeuovomvodiuodustalo,iakoseitebiljkedanasmogusrestiunaoj
sredini,uglavnompoprivatnimvrtovima.

Nakraju,vodidajepregledikontaktenajznaajnijihorganizacijaiprivrednihdrutavakojise
bave otkupom, uzgojem i preradom ljekovitog i aromatinog bilja u Bosni i Hercegovini (BiH).

5| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

MogunostizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosnii
Hercegovini

Sektor ljekovitog bilja, gljiva i umskih plodova doivljava pravu ekspanziju. Prema podacima
Vanjskotrgovinske komore BiH, samo u 2010. godini iz Bosne i Hercegovine je izvezeno
3.406.573kgljekovitogbiljaiumskihpolodovauvrijednostiod26.277.602KM,tojeakza
68% vie nego 2009. godine.1 Radi se o jednom od najbre rastuih trita gdje Bosna i
Hercegovinaimaitavnizkomparativnihprednostiuodnosunaokruenje.Prijesvegapovoljni
klimatski i geografski uslovi, prirodni resursi te duga tradicija sakupljanja ljekovitog i
aromatinog bilja predstavljaju osnovu za jo snaniji razvoj i novo zapoljavanje u ovom
sektoru.

Sakupljanjem ljekovitog i aromatinog bilja u Bosni i Hercegovini preteno se bavi lokalno

stanovnitvo srednje i starije generacije, mahom iz ruralnih podruja, iji prihodi od prodaje
sakupljenogbiljauglavnompredstavljajuijediniizvorprihoda.Uzdajuiseusvojedugogodinje
iskustvoiintuiciju,sapovremeniminstrukcijamaodstranepotencijalnihotkupljivaa,sakupljai
divljeljekovitoiaromatinobiljepronalazeiberuuumama,naplaninamainanekultivisanim
livadamaipoljimauBiH.Procjenjujesedagodinjaberbabiljakanaovajnainvariraizmeu
1.500i9.000tonauzavisnostiodvremenskihuslova2.Steenoznanjeosakupljanjuisuenju
ljekovitog i aromatinog bilja koje se prenosi sa generacije na generaciju kod mnogih od njih
razvilo je istanan osjeaj za optimalni period sakupljanja, metode i selekciju biljaka. Treba
imati na umu da tradicionalno i praktino iskustvo sakupljaa jeste esto znaajnije nego ono
koje je bazirano na opisu i slikama koje esto nisu ispravne i dovode do greaka u izboru i
sakupljanju biljaka iz prirode (npr. lincura moe lako da se zamjeni sa otrovnim emernikom
Veratrumalbum,naroitokadabiljkajonijeucvijetu).Zbogtoga,sakupljenodivljeljekovitoi
aromatino bilje iz BiH je generalno kvalitetno. Ipak, veina sakupljaa poznaje tek oko 10
biljaka,upravozbogtogatonepostojiorganizovanaedukacijanitirazvijenasvijestoznaajui
tehnikamasakupljanjaostalihbiljnihvrsta.Tovodidojoozbiljnijegproblemazboginjeniceda
nekiodnjihnevoderaunadaberutakodaouvajubiljkeizabuduiperiod.Ovojenaroito
osjetljivopitanjepotosumnogebiljkeuopasnostidaizumruzbogprekomjernogilinestrunog
branja. Lincura je nekada bila esta biljka naih visokih planina. Meutim, zbog velike
ljekovitosti njen korijen je izuzetno cijenjen i nemilosrdno iskopavan tokom posljednjih 50

1
Izvor:www.komorabih.ba,Grupacijazaproizvodnjuljekovitogbilja,gljivaiostalihumskihplodova
2
Analizapreprekazakonkurentnostlancavrijednostipodsektoraljekovitogiaromatinogbilja,Delegacija
Evropskekomisije,projekatbroj2007/146271
godinaimejenjenapopulacijasmanjenanamalibroj.SadajenaplaninamaRepublikeSrpskei
FBiHsusreemotekponegdjeitopojedinanoirijetko.IakojezatienazakonomjoizSRBiH,
onasejouvijekbereiunitava,anapojedinimlokacijamapostojiopasnostdabudepotpuno
iskorijenjena.

SmatrasedaseuBosniiHercegovinidanassakupljaoko 160 170 vrsta,odegasenajvie

trgujesa1520vrsta3

Vrsta Podruje(region) Dijelovibiljkekojisekoriste

sakupljanja
Juniperusspp.(smreka,kleka) CijelaBiH Voe
Salviaofficinalis(kadulja,alfija) Hercegovina Zeljastidijelovibiljke
Betulapendula(obinabreza) CentralnaBosna Lie
Helichrysumarenarium(smilje) Hercegovina Cijeljabiljkasuena,svjeizeljasti
dijelovizaproizvodnjueterinihulja
Rhamnusfrangula(pasjalijeska, Hercegovina Korastabljike
pasjegroe,krkavina)
Saturejamontana(vrijesak, Hercegovina Zeljastidijelovibiljke
gorskametvica)
Sambucusnigra(zova,bazga) Bosna Cvijet
Vitexagnuscastus(konopljika, Hercegovina Cvijet,lieivoe(svjeeza
kaluerskibiber) proizvodnjuesencijalnihulja)
Tiliaargentea(lipa) IstonaBosna Cvijet
Thymusserpyllum(majkina CijelaBiH Cijelabiljka
duica,majinaduica)
Crataegusmonogyna(glog) Bosna Voe
Teucriummontanum(ivatrava, Hercegovina Zeljastidiobiljke
dubac)
Plantagolanceolata(muka Hercegovina Lie
bokvica)
Achilleamillefolium(hajduka Hercegovina Zeljastidijelovibiljke
trava,kunica)
Verbascumthapsus(divizma, Hercegovina Cvijee
divljitabak)

3
Izvor:DraganaPeanac,istraivakirad

7| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja


Pored vrsta navedenih u tabeli, u velikim koliinama iz prirode se sakupljaju i Arctostaphylos
uvaursi(medvjeegroe),Urticaspp.(kopriva,ara),Hypericumperforatum(kantarion),Rosa
canina (ipak, ipurak, divlja rua), Gentiana lutea (lincura), Althaea officinalis (bijeli sljez),
Taraxacum officinale (maslaak), Artemisia absinthium (pelin, vermet) i Aesculus
hippocastanum(divljikesten).Klekaialfijasetrenutno,usmislukoliina,najvieeksploatiui
pretpostavkajedasueksploatisanekoliinemnogoveeodzvaninihpodataka,touzlincurui
ovedvijevrstestavljausamvrhnezvanineugroenosti.Izgornjetabele,takoejevidljivogdje
se koja vrsta odomaila, tj. gdje ju je najlake uzgajati bez mnogo intervencija. To svakako,
smanjujeulaganja,adajeveiprinosikvalitetbiljakojiveimajednugarancijuzbogrelativno
nezagaenogprostoraukojemuspijeva.
Zemljite za uzgoj pojedinih vrsta mora biti prilagoeno, tretirano, ali nikako vie od odrivih
metodakojisuupraksipokazalirezultateikojizadovoljavajuEUstandarde.Bitnojeprocijeniti
svaku biljku koja se uzgaja, nai joj najblieg partnera biljku sa kojom nee imati konflikt i
pustitiihdaserazvijajuuslinimuslovimakaouprirodi.

Kadajeuzgojupitanju,procjenjujesedaseljekovitobiljeuBiHtrenutnouzgajananekih200
300hektarapovrineadasebrojfirmikojesebaveljekovitimbiljemisekundarnimumskim
proizvodima u BiH kree od 250 do 300. Uglavnom se radi o porodinim firmama koje
zapoljavajumanjibrojradnikaikojeimajuvlastitesakupljae.Mogunostiuzgoja,sakupljanjai
preradeljekovitogbiljaiumskihplodovasumnogoveeiohrabrujeinjenicadajeuporastu
brojkompanijakojesebaveuzgojemljekovitogiaromatinogbiljanasvojimvlastitimfarmama
iliusaradnjisakooperantima.Iakonemajukarakteristikekaodivljebiljke,mnogevrstesesve
vie kultiviraju u srazmjerno velikim koliinama, u nastojanju da se zadovolji rastua tranja.
Kultivisani uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja u veem obimu podstiu i vode preraivai i
udruenja, kao i nekolicina individualnih uzgajivaa. Procjene i kalkulacije raene na primjeru
organizovanoguzgojaljekovitogiaromatinogbiljanaparcelamado5hektaragovoreuprilog
tezi da se radi o mnogo isplativijoj poljoprivrednoj djelatnosti za male farmere u odnosu na
tradicionalnupoljoprivrednuproizvodnju.Drugimrijeima,smatrasedajednaporodicamoe
preivjeti na komadu zemlje te veliine bavei se iskljuivo uzgojem ljekovitog i aromatinog
bilja.

PreradaljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovinijeposebnopitanje.Veinomseradi
opoetnimijednostavnimfazamapreradekaotojesuenje,rezanjeipakovanjesuenogbilja
kojesepotomizvozi. Tekmanjibrojpreraivaaimaorganizovaneviefazepreradekaoto
pakovanjeajeva,proizvodnjaesencijalnihieterinihuljaitinktura.Naalost,primjerinajviih
fazapreradekaotosuproizvodnjagotovihmedicinskihifarmaceutskihproizvodaipreparata

8| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

te dodataka hrani su sporadini. Zvui apsurdno ali jedan od problema sa kojim se domai
preraivai susreu je i nedostatak domae sirovine obzirom da se dobar dio sakupljenog
ljekovitogiaromatinogbiljaizvozikaosirovinaapotomponovovraauBosnuiHercegovinu
kao finalni proizvod ali po mnogo veoj cijeni. Zbog toga je finalizacija proizvoda i promocija
izvozapravacukojemjeneophodnorazvijatisektorljekovitogaaromatinogbiljaapostupak
organske certifikacije izuzetno je vaan korak na tom putu. U ovom trenutku organsku
ceritifikacijujeosiguralooko20firmiizBiHanekolikoceritifikacijskihsistemajeaktivnouBiH,
meu njima IMO (Institut trine ekologije), KRAV (vedski standard prihvaen u EU), AIAB
(Italijanska ceritifikacijska organizacija za organsku poljoprivredu) i drugi. Treba znati da
domaefirmekojesuosiguraleceritifikatemorajupotovatiislijeditipravilazakontrolisanoi
odrivosakupljanjedivljegbiljateuskladustimmorajudokumentovatisveaktivnostiimetode
vezane za sakupljanje divljeg bilja obzirom da ceritifikacijske kue angauju inspektore koji
kontroliu rad ovih firmi. Na ovaj nain znatno se smanjuje mogunost mijeanja uzgojenog i
divljeg bilja sakupljenog iz prirode a time i nekontrolisano branje pojedinih ugroenih biljnih
vrsta.

Zakonskaregulativaufunkcijipodsticajazauzgojljekovitogiaromatinogbilja

NanivouBiHnepostojirelevantnozakonodavstvokojesebaviiskljuivopitanjimaljekovitogi
aromatinog bilja, a takoe ni rijetke i endemine biljke nisu posebno zatiene niti je njihov
status kvalitetno definisan trenutnim zakonskim propisima. Neke od ljekovitih i aromatinih
biljaka su bile zatiene po zakonima iz doba Socijalistike republike Bosne i Hercegovine, ali
njihovstatusnijenaknadnopotvrivannitijeraenastudijaprocjenestanjaovihbiljakanakon
ratauBiH.

RepublikaSrpska

URepubliciSrpskoj(RS)pitanjaljekovitogiaromatinogbiljasuunadlenostidvaministarstva,i
to Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede i Ministarstva prostornog ureenja,
graevinarstvaiekologije.
Zakon o poljoprivredi RS (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 70/06) i Zakon o organskoj
proizvodnji hrane (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 75/04) predstavljaju osnovu, dok
pravilnici blie reguliu specifina pitanja, pa tako i pitanje novanih podsticaja za uzgoj
ljekovitogiaromatinogbilja.Pravilnikouslovimainainuostvarivanjanovanihpodsticajaza
razvoj poljoprivrede i sela (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 25. od 15.03.2011. godine)
predviapodsticajnasredstvaza:

9| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

 proizvodnjuiprodajuaromatinogiljekovitog biljazaproizvoaekojiimajuzasijano
najmanje 0,3 ha povrine. Visina premije utvruje se u skladu sa Planom korienja
sredstavaiiznosido15%odprosjenetrinecijenepojediniciproizvoda,amaksimalno
10.000.00KMpokorisniku
regresiranje mineralnog ubriva za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja za 0,5 ha
minimalnopovrine,
organskubiljnuproizvodnjukojuostvarujuproizvoai(fizikaipravnalica)zacertifiko
vanuorganskuproizvodnjuicertifikovanuproizvodnjuuprelaznomperiodu(konverziji)
zasnovanunavlastitimilizakupljenimpovrinama.Minimalnapovrinazakojusemoe
ostvariti premija za organsku biljnu proizvodnju je 0,5 hektara a visina podsticajnih
sredstavazaovunamjenunemoebitiveaod250KM/haili30.000,00KM/korisnikuu
tekuojgodini.

Pravilnikomouslovimainainuostvarivanjanovanihpodsticajazarazvojpoljoprivredeisela
nisupredvienaposebnasredstvazapreporuenenitizatienevrste.

U sektoru umarstva ova pitanja su regulisana Pravilnikom o uslovima korienja ostalih

umskihproizvodainainusakupljanjanjihovihnaknada.

FederacijaBiH

U FBiH za pitanja ljekovitog i aromatinog bilja nadleno je Federalno Ministarstvo

poljoprivrede,vodoprivredeiumarstvaFBIH,tekantonalnaresornaministarstva.
Zakonom o novanim podrkama u poljoprivredi i ruralnom razvoju (''Slubene novine FBiH'',
broj: 42/10) propisane su mjere novanih podrki u poljoprivredi i ruralnom razvoju, modeli
novanih podrki, izvori, odabir prioriteta, visina sredstava, korisnici novanih podrki i nain
realizacije. Izmeu ostalog, ovim Zakonom je predviena podrka uzgoju ljekovitog i
aromatinog bilja (kamilica, menta, lavanda, ruzmarin, smilje, lovor i dr.), proizvodnji sadnog
materijala, izvrenim kapitalnim ulaganjima, organskoj poljoprivrednoj proizvodnji i drugom.
Ljekovitobiljejejedanodprioritetaumodelupoticajaproizvodnjiitozaminimalnepovrineod
1ha.
NovanepodrkerealizujenaosnovuZakona,Programapodrkiidrugihprovedbenihpropisa
zasvakipojedinimodelFederalnoministarstvopoljoprivrederealizirausaradnjisanadlenim
kantonalnimministarstvima.

10| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

Meunarodniprojektipodrke

Neposredno nakon rata pokrenuto je nekoliko programa i projekata koji su imali za cilj
promociju i zatitu biodiverziteta u BiH. Radi se uglavnom o meunarodnim projektima
pokrenutim u saradnji sa nadlenim institucijama u BiH kao odgovor na potrebe BiH u ovoj
oblasti. Jedan od znaajniji je projekat pokrenut poetkom 1999. godine od strane njemake
agencije GTZ u saradnji sa vicarskim SIPPO programom za promociju uvoza i Institutom za
trinu ekologiju (IMO; biocertifikacija). Ciljevi ovog projekta odnose se na promovisanje
promjene od tradicionalnog branja i tradicionalnog upravljanja ka odrivoj upotrebi bio
diversifikacije, te stvaranje prihoda za populaciju u ruralnim podrujima koja je ukljucena u
branje i sakupljanje ljekovitog i aromatinog bilja. U okviru projekta organizovani su sastanci
otkupljivaaipreprodavaa,kaoisajmovikakobiseunaprijedileizvozneopcijemalihfirmiiz
BiHkojeimajuogranienefinansijskemogunosti.GTZjetakoepodsticaogenerisanjeprihoda
ururalnimpodrujimakrozdiverzifikacijutradicionalnihsistemasakupljanjanedrvnihumskih
proizvodakaododatnogizvoraprihoda.
Porednavedenogprojektavanojepomenutiidrugiveomaznaajanprojekatkojijeutokupod
nazivom FARMA. Amerika agencija za meunarodni razvoj (USAID) i vedska meunarodna
razvojna agencija (Sida) su partneri u etvorogodinjem projektu FARMA za razvoj
poljoprivrednog i preraivakog sektora u BiH, u ukupnoj vrijednosti od 13,6 miliona dolara.
Svrha ovog projekta jeste razvoj odrive proizvodnje u skladu sa principima zatite ivotne
sredine, dalje prerade i prodaje kako na domaem tako i inostranom tritu. U tom smislu
FARMAprojekatpodravaproizvodne/partnerskeorganizacijedaotponusauzgojemrazliitog
aromatinogiljekovitogbilja,naroitoonogkojesesmatraugroenomvrstom,daunaprijede
svojuproizvodnjuiponuproizvoditiproizvodesaveomdodanomvrijednou.

OpisljekovitogiaromatinogbiljapogodnogzauzgojuBiH

Unarednompoglavljuobraenoje10vrstaljekovitogbiljazakojepostojepovoljniklimatskii
zemljini uslovi i koje su karakteristine za BiH.Treba naglasiti da veliki broj tih biljaka raste i
kaosamoniklobiljepookolnimumama,livadamaipanjacima,aliihnemadovoljnodabise
mogle sakupljati i upotrebljavati u veim koliinama. Takve su bijeli sljez, kantarion, macina
trava i dr. Poseban tretman imaju one biljke koje ne uspijevaju samoniklo, a koje se mogu
uspjenouzgajatinaovompodneblju,upravozbogodrivostibrojajedinkiovihvrstauprirodi,
odnosno zatite tih vrsta. U prvom redu to je bosiljak, nairoko koritena i puno traena
ljekovitaizainskabiljka,zatimneven,pitomananailincura.

11| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja


Lincura,sranik(Gentianalutea)
Koritenje: Lincura se ubraja u najstarije
ljekovitebiljkeuistoriji.Njenkorijenvaiza
jedno od najboljih sredstava za eludac.
Uzimanje po 2 g osuenog i izmljevenog
korijena jednom ili dva puta dnevno,
odstranjuje probavne smetnje i pospjeuje
apetit.estosekoristiuoblikuvinatakoto
se 3040g korijena stavi 14 dana u 1.5 l
bijelog ili crnog vina. Tako spremljen
napitak odlian je za eludac. Lincura
poboljava sastav krvi tako to poveava
brojcrvenihibijelihkrvnihzrnaca.Otklanja
malokrvnost, srane i ivane slabosti i
dobro je sredstvo protiv groznice. Kod
nedovoljnog stvaranja eluanog soka, kod
slabog pranjenja eludca, kod kiselog
podrigivanja, garavice i hronine
zaepljenosti,lincurajeodvelike
pomoi i doprinosi potpunom ozdravljenju
svihtihbolesnihstanja.
Karakteristike i stanite: Lincura je
planinska biljka koja naraste i do 1.5 m u
visinu.Imadebeo,dug,razgranjenimesnat
korijen, koji moe biti star i do 50 god.
Listovi su plaviastozeleni, naspram
poredanih na stabljici. Cvjetovi su uti,
veliki,skupljeninavrhustabljike.Samoniklo
rastenavisokimplaninamanapanjacimai
livadama, od 1500 do 1800 m nadmorske
visine.Moelakodasezamjenisaotrovnim
emernikom (Veratrum album), naroito
kadabiljkajonijeucvijetu.
Priprema zemljita: Moe da se uzgaja u
onim podrujima gdje samoniklo raste ili
samo neznatno nie. To su planinske i
brdsko planinske livade iznad 1000 m
nadmorske visine, sa dosta krenjaka i
dovoljno vlage, kakvih ima dosta na
podruju BiH. Dobro podnosi gnojenje sa
pregorijelim stajskim ubrivom. Lincura je
viegodinja kultura, kojoj treba 58 godina
da u korijenu razvije dovoljno hranjivih
materija da procvjeta. Ve nakon 4 godine
moeseuspijenovaditi,amoesesaekati
da procvjeta pa da se onda vadi. Najbolji
prinos ostvaruje gnojenjem prirodnim
ubrivom i kompostom u manjim
koliinama.
Gajenje: Lincura se u prirodi razmnoava
sjemenom i vegetativno preko pupova na
korijenu. Sadnju je najbolje vriti iz
proizvedenog rasada (hladna klijalita).

Lincurauprirodi
Sjemeseposlijestavljaurasadnike,estose
navodnjava, a kada se pojavi ponik, klijanci
se uvaju od direktnog uticaja sunca
(mreama, najlonima, plastikom i sl.). U
drugoj godini, tokom ranog proljea, biljke
sevadeizrasadaisadenastalnomjestou
jamice na razmak od 50x50 cm u dobro
pripremljeno zemljite. Njega usjeva se
sastoji u zatiti od korova i prihranjivanja
svakogilisvakogdrugogproljea.Lincuraje
izuzetno skupa i cijenjena
meunarodnomtrituiizvoznijeproizvod.
13| V o d i za uzgoj ljekovitog
Berba: Vaenje se obavlja u petoj ili etoj
godini vegetacije, kad korijen dostigne
duinuod40do50cmikadajeteakpreko
400g. Treba se paljivo kopati da se ne
otetiilidadnoneostaneuzemlji.Kvalitet
korijena bolji je kod starijih biljaka. Nakon
10 god. duina korijena je 80 100 cm, a
teinaiiznad5kg.Vaenjeseobavljaruno
ilispecijalnimvadilicamanakonegaseisti
odzemljeiopereuprotonojvodi,reese
na rezance prenika 0.5 cm i sui u
suarama ili prirodnim putem na
prozranommjestuutankomsloju.
Prinosi: Sa jednog hektara dobije se 3000
5000 kg sirovog korijena lincure. Za 1kg
suhogpotrebnoje5kgsirovogkorijenja.
Cijena sirovog korijena na domaem tritu
kreeseod2,00do2,50KM/kg,dokcijena
suvogkorijenasekreeod10do12KM/kg.
Pakovanje: Pakovanje se vri najee u
velikeimalevreeodpapira,odviestrukog
debljeg papira, kartonske kutije i slino.
Ambalaa treba da sauva sastav od
nepogodnih uticaja sredine, kao to su
vlaga, kisik iz vazduha koji nepovoljno
djeluje u kombinaciji sa visokom
na temperaturomisunevimzracima.
i aromatinog bilja

 BiH, ali nije est pa se preporuuje

Bijelisljez(Althaeaofficinalis)
Koritenje: Sljezov korijen se ne treba
kuvati,veostavitiuhladnojvodi8sati(tri
ajne kaike u oljicu vode). Nakon toga se
napitak procijedi i tek onda lagano ugrije.
Naistinainspremaseinapitakodlistovai
cvjetova. Ovako pripremljeni napici
povoljno djeluju kod kalja, hripavaca,
bronhitisa, astme, poetne tuberkuloze
plua te kod mnogih oboljenja mokranih i
probavnihorgana.
uzgajanje.
Pripremazemljita:Bijelisljezjebiljkakoja
najbolje uspijeva na rijenim nanosima.
esto se preporuuje da se gaji na
periodinoplavljenimzemljitimaipoeljno
je da se podzemna voda nalazi u zoni
korijena.Moedabudeipodvodom20do
30danabezoteanja.Dobropodnosiniske
temperatureitokomzimemoeizdratiido
30C.
Gajenje:Najboljegajesaditinazemljitima
gdje se prethodnih godina uzgajala neka
druga kultura. Zajedno sa sljezom treba
gajiti i druge kulture i redove pomjerati
svake godine tako da se na isto zemljite
vratitekposlije45godina.Zemljiteseore
u jesen i to to ranije. Dubina oranja ne

Karakteristike i stanite: Bijeli sljez je do

dva metra visoka biljka sa jakim i
razgranatim, mesnatim korjenom, koji je
spolja ut, a iznutra bijel. Listovi su
sivozeleni i trouglasti. Cvjetovi se nalaze u
pazusima gornjih listova i imaju bijelu ili
bijeloruiastuboju.Rastesamoniklopored
veih rijeka, pored puteva i po nasipima te
na vlanim livadama. Ima ga na podruju Bijelisljezuprirodi

14| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

smije biti manja od 35 do 40 cm. Ako se
sadnjaobavljauproljeepooranaparcelase
ostavi da prezimi u otvorenim brazdama.
Sadisedirektnomsjetvomsjemenaiizvodi
se u novembru ili poetkom decembra, da
posijano sjeme ne moe isklijati prije
snijega. Ako se taj rok propusti, sjetva se
moe obaviti i krajem februara. Prije sjetve
sjemesepomijeasalugomilipijeskomradi
ravnomjernog rasturanja. Najblii sljedei
redmorabitioko50cmudaljen.Sijesena
dubinu od 1 do 2 cm. Za jedan hektar
potrebnoje6do8kgsjemena.Sjemesporo
klija i za etiri sedmice nikne 5060 %
posijanogsjemena.Prvookopavanjei
plijevljenje se vri kada niknu prvi redovi.
Poeljnojeistovremenoiprihranitizasadsa
100150kg/haazotnogubrivaiprorijediti
zasad tako to se, na primjer, ostave na
rastojanju od 20 do 30 cm. Drugo
okopavanje je 34 sedmice kasnije kada su
biljke ve 2030 cm visoke i tada se vri
ponovno prihranjivanje istom koliinom
ubrivakaoiprviput.Kasnijesljezjakobrzo
raste, grana se i sam se bori protiv korova
pagavieinetrebaokopavatinitiplijeviti.
Gajisejednuilidvijegodine.
Berba: Beru se list, cvijet i korijen. List se
bere dva do tri puta godinje, prije i za
vrijeme cvjetanja i to samo jedro i zdravo
lie. Prve godine se vodi rauna da se ne
bere vie od jedne treine listova, kako se
ne bi ugrozio razvoj biljke. Druge godine
moe se brati i vie od polovine listova.
Listovi se sue u tankom sloju u hladu i na
jakojpromaji.Od6kgsvjeeglistadobijese
15| V o d i za uzgoj ljekovitog
1 kg suvih listova. Cvjetovi se beru prve i
drugegodinegajenjaisuenasuncu.Od6
do7kgsvjeihdobijase1kgsuvih.Korijen
sevadiujesen,uoktobruilinovembru,iliu
proljee u februaru. Vadi se prve i druge
godine gajenja. Tree godine slabo dobija
nateini,aznatnogubinakvalitetu.Najbolji
nainvaenjajeizoravanjeplugomsakojeg
je skinuta pluna daska. Tako plug
potkopava korijenje, ali ga ne izbacuje i
onda se lako izvue rukom. Sa korijenja se
odstranjuju glave sa svim drvenastim
dijelovima te slabe i oteene ile pa se
onda pere u hladnoj vodi. Oprani materijal
se prenosi u upe, gdje se ostavi neko
vrijeme da provene, a zatim se oljuti.
Oljuten korjen sjee se uzduno na etiri
dijela i sui u suarama na temperaturi 50
60C. Moe se suiti i prirodnim putem, ali
se esto ubuavi. Od 4kg svjeeg dobije se
1kg suvog korijena. Osueni tapii se
kasnijesijekuukockice.
Prinosi: Sa jednog hektara moe se dobiti
12002000kg suvog korijena, 500600 kg
lista i oko 150 kg cvijetova. Cijena suvog
cvijeta kree se oko 7 KM/kg, suvog lista
oko 2 KM/kg, dok cijena suvog korijena
doseeido10KM/kg.
Pakovanje: Najee se pakuje u vieslojni
papirilikartondabisauvaosvojstva,mada
jenajefikasnijeuvatisvojstavaustaklenim
posudamakojesuhermetikizatvorene.Na
tajnain,rokupotrebeseproduava3do4
puta.Akosepravisirupodbijelogsljeza,on
sepakujeiskljuivoustakleneflaicekojese
uvajunatemperaturido25C.
i aromatinog bilja


Neven(Calandulaoficinalis)
Koritenje: Neven se najee upotrebljava
kao nevenova mast koja se lako
priprema.Svjeeubranicvjetovi,atakoei
listovi dobro se ispre u vruoj masti/ulju,
nakon ega se itav sadraj procijedi kroz
lanenukrpuidobroiscijediuposuduukojoj
e se uvati. Oblog od nevenove masti
izvanredno djeluje kod zloudnih gnojnih
rana,kodirevausljedproirenihvena,kod
otvorenihranaitd.
Uoblikuajaseupotrebljavakodoboljenja
eluca i crijeva, kod ireva na elucu,
proliva, upale debelog crijeva i krvavog
mokrenja. Za pripremu aja uzmu se 12
ajne kaike osuenih ili svjeih cvjetnih
latica, stave se u oljicu i zalije vrelom
vodom.Takoseostavidastoji510minuta,
onda se procijedi i uzima nezaslaen, 23
oljicednevno.
Karakteristike i stanite: Neven je
jednogodinja biljka, visoka do 60 cm.
Cijelom duinom je pokrivena bjeliastim
dlakama. Cvjetna glavica je velika,
narandastoute boje. Kod nas uspijeva
samo kao kultivisana biljka po batama.
Samoniklo raste u zemljama oko
Sredozemnogmora.
Priprema zemljita: Neven uspijeva u
razliitim klimatskim uslovima. Ne podnosi
tekaivlanazemljita,anaostalimprilino
dobro uspijeva. Zahtijeva visoke
temperature tokom vegetacije i puno
sunanihsati.Dobropodnosisuu.
Gajenje: Uzgaja se uz promjenu mjesta
zasada,anaistupovrinumoedoiza45
godina.Dobrogajesaditinamjestimagdje
suseprijekultivisaligraak,pasulj,djetelina
isl.Vrlojepogodankaopredusjevzadruge
kulture, naroito one koje se sade u jesen.
Dobro podnosi ubrenje. Proizvodi se
direktnom sjetvom iz sjemena. Sije se u
redove, na dubini oko 3 cm, sijaicama ili
runo poput bijelog sljeza, a zatim treba
blago utabati zemlju. Razmak izmeu
redovamorabiti4060cm.Trebagasijatiu
vrijeme prvih proljetnih radova tj. krajem
marta i poetkom aprila. Za sjetvu na
jednom hektaru potrebno je 68 kg
sjemena. U naim klimatskim uslovima
sjeme nie za 1015 dana, zavisno od
temperature zemljita. Okopavanje se vri
redovno, zajedno sa prihranjivanjem, kako
bi se sprijeila pojava korova i zemljite
odralo u rastresitom stanju. Za
prihranjivanje je potrebno 100200kg/ha

Nevenuprirodi
azotnog ubriva. Prvo prihranjivanje se
obavljakadabiljkerazviju23stalnalista,a
drugo1520danakasnije.Navodnjavanjese
primjenjujesamousluajevimadugotrajnei
jake sue. Utvreno je da navodnjavanjem
krajem jula i poetkom avgusta neven
produavasezonucvijetanja.
Berba: Berbu nevena treba poeti kada
biljke imaju dovoljno otvorenih cvjetova
tako to se beru samo cvjetovi do aice,
17| V o d i za uzgoj ljekovitog
bezdrke.Cvjetanjepoinjejoutokujuna,
a sa berbom ce poinje krajem juna. S
obziromdanevencvjetaneprekidno,berba
se obavlja 45 puta, odnosno u intervalima
svakih1015dana.
Cvjetovinevenasemogusuitiprirodnoiliu
suarama.Prirodnosuenjesemoraobaviti
usasvimtankomslojuuhladunapropuhu.
Ukoliko se nau 23 cvjeta jedan preko
drugog, moe lako doi do kvarenja. Zato
suenje treba obaviti to bre. Suenje u
termikim uslovima se obavlja na
temperaturi od 50C. Za jedan kg suvih
potrebnoje56kgsvjeihcvjetova.
Prinos: Sa jednog hektara moe se dobiti
1000 2000 kg suvih cvjetova. Cijena suvih
cvjetova na tritu je oko 7KM/kg dok je
svjeihoko2KM/kg
Pakovanje: aj od nevena se najee
pakuje u vieslojnu papirnu ampalau, a
moesepakovatiiuplatnenevreice.Ulje,
odnosno mast od nevena, se pakuje u
staklenuambalauirokupotrebejeoko12
mjeseciakoseuvanatamnommjestuina
sobnojtemperaturi.
i aromatinog bilja


Kamilica(ChamomillaMatricaria
recurtita)
Koritenje: Kamilica vai za jednu od naih
najljekovitijih biljaka i upotrebljava se kod
gotovo svih oboljenja. Djeluje jako dobro
protivsvihupala,naroitonakoiisluznici.
Preporuuju se obloge kod svih rana sa
pojavom upale, kod opeklina, potkonih
ireva, gnojenja ispod nokta te kod upale
mreniceokaiupaleuha.Kodupaledrijela
ili sluznice preporuuje se ispiranje ajem
od kamilice, dok gutljaj istog aja, koji se
dri neko vrijeme u ustima, pomae kod
jake zubobolje. Kamilica je jedno od
najboljih sredstava pri otklanjanju jakih
greva sa gubitkom svijesti od kojih pate
ene u drugom stanju, porodilje i mala
djeca.Tasvojstvajeineupotrebljivomkod
svih pojava nervoze, nesanice i
premorenosti. Nezaobilazna je kod svih
18| V o d i za uzgoj ljekovitog
oboljenjaelucaicrijevatebolestibubrega,
jetreiui.
Karakteristike i stanite: Kamilica je
jednogodinja biljka sa razgranatom
stabljikom do 50 cm visine. Listovi su jako
uski i gusto obrastaju stabljiku. Listovi su
smjeteni na vrhu stabljike i vrhovima
grana, slini su cvjetovima tratinice. Raste
uzputeveijarkeublizininaseljaikaokorov
po itaricama. Zastupljena je u nizinskom,
brdskom i pretplaninskom podruju, a
uspijeva naroito na ilovastom humoznom
tlukojejesiromanokrenjakom.
Priprema zemljita: Kamilica nije zahtjevna
prema zemljitu, moe da se gaji i na
plodnim i na ekstremno neplodnim
zemljitima.
Gajenje: Kao jako skromna u pogledu
zemljita moe da se gaji na istom zasadu
viegodina,toimaprednostiakoseznada
jesjetvapojedinihgodinanesigurna,paako
se pusti da se zasad zalivadi dobije se
svakegodinesigurnakultura.Dovoljnojeda
se poslije svake berbe preostali cvjetovi
ostave da dozru. Poslije zrenja cvati se ne
beru, nego se parcela jednom ili dva puta
protrlja tekom drljaom. Drljaa omlati
preostalo sjeme, rasturi ga po njivi i
pomijeasazemljom.Kadajeovouraeno,
akoumeuvremenunijebilokie,parcelu
treba jednom ili dva puta navodnjavati. To
sve treba uraditi tokom ljeta, a najkasnije
do kraja septembra. Do jeseni, na istom
polju, nii e nova kamilica, koja u proljee
i aromatinog bilja


Kamilicauprirodi
naredne godine redovno donosi cvat.
Dubinaoranjajeoko25cm.
Naplodnimidubljimzemljitimanetrebaje
ubriti, dok se na siromanim ubri sa
300kg/ha mineralnim ubrivom. Kamilica
moedasesijeujeseniuproljee.Jesenja
sjetvajepouzdanijaivrisekrajemavgusta
i tokom septembra. Nedostatak moe biti
ako je septembar izrazito suan i tada
parcelu treba ee zalivati. Ako sjeme
dobijedovoljnovlage,poinjeklijatiza810
dana. Mlade biljke do zime ojaaju i takve
prezime. im snijeg otopi, kamilica
intenzivnopoinjedaraste.Obinosesijeu
redove tako to se sjeme ostavlja na
povrini, jer je sitno i klija iskljuivo na
svjetlu. Rastojanje izmeu redova treba da
iznosi 2030 cm. Sije se pomijeano sa
pijeskom ili kukuruznom prekrupom i valja
19| V o d i za uzgoj ljekovitog
selakimvaljkom,dabisesjemepriljubiloza
zemljite. Koliina sjemena potrebna za
sjetvu na jednom hektaru je 12 kg. S
obzirom dakamilica zaberbu pristie rano,
dok korovi jo nisu krenuli (od poetka do
kraja maja), eventualno pljevljenje zasada
sredinomaprilabilabicjelokupnanjegato
se tie borbe protiv korova. Poeljno je da
se u rano proljee prihrani niskom dozom
azotnogubriva(oko100kg/ha).
Berba:Berusecvjetneglaviceufazipunog
cvjetanja i to specijalnim eljevima. Poto
kamilica ne cvjeta istovremeno etva se
produavanaduiperiod.Najboljejedase
beru cvjetovi u stadiju kada se potpuno
otvori,odzorepadokdanneotopli.Obrani
cvjetovi se sue prirodnim putem ili u
suarama. Ako se sue po tavanima,
rasprostiru se u to tanjem sloju i ne
prevru,daseglavicenebiizdrobile.Takvo
suenjetraje710dana.Usuaramasesui
natemperaturiod40do45Cisuenjetraje
mnogo krae. Odnos svjeeg i suenog
cvijetaje5:1do7:1.
Prinos:Prinoskamilicenanaimprostorima
obino je oko 500800 kg/ha. Cijena suvih
cvjetovadostieido10KM/kg.
Pakovanje: Dobro osuena kamilica pakuje
seulimenekutijeilidrvenesandukekojisu
sa unutranje strane obloeni papirom.
Ovako upakovana uva se na suvom,
hladnomipromajnommjestu.
i aromatinog bilja


Matinjak,melisa,pelinjaljubica
(Melissaofficinalis)
Koritenje: aj od matinjaka se ne kuva
negosesuvilistovizasipajuvrelomvodomi
to jedna ajna kaika na jednu oljicu.
Preporuuje se kod histerije, menstrualnih
smetnji i greva, naroito ako se pojavljuju
sa menstruacijom. Matinjak pomae kod
nadutosti, greva u crijevima, proliva i
eluanih tegoba, nesanice, povraanja na
nervnojbazitekodsvihdepresivnihstanjai
onih pojava iji su uzroci nervna slabost,
rastrojenost ili premorenost. Cijenjeno je
sredstvo u lijeenju migrene, zubobolje,
glavobolje i osjeaja vrtoglavice kod
trudnica. U starim knjgama o ljekovitom
bilju zapisano je da od svih stvari koje
proistiu iz zemlje, matinjak je najbolja
biljka za srce. esto se svje koristi i kao
zain u umacima i poslasticama, upravo
zbog svoje intenzivne arome. U naim
krajevima veoma je omiljena kod pelara,
jersepeleprirojenjulakeprivlaekonici,
bilo bacanjem struaka matinjaka po
konici, bilo tako to se unutranjost
pelinjaka pere ajem od matinjaka. Zbog
togaje,unekimkrajevimanaezemlje,ova
biljka poznata u narodu pod nazivom
pelinjaljubica.
Karakteristike i stanite: Matinjak ima
razgranatuietverouglastustabljiku,visoku
do 70 cm. Listovi su naspramni, nalik
listovima mrtve koprive, sa jakim mirisom
na limun, naroito kada se malo protrlja.
Cvjetovi su sitni, bijeli ili ukasti. Raste uz
naselja, ivice i ograde, meu grmljem i
drugdje.nalaziseuvrtovimagdjeseuzgaja
kao kulturna biljka, ili kao samonikla,
nedaleko od naselja, uz ograde, ivice a
esto i pored puteva na zagaenim
mjestima. Matinjak je jedna od rijetkih
biljaka koja je istovremeno ljekovita,
mirisna, ukrasna, zainska, aromatina,
medonosnaiindustrijska.
Priprema zemljita: Matinjak se moe
uzgajati svuda ispod 1000 m nadmorske
visinenazemljitimakojanisupunotekai
vlana. Zbog sklonosti da lako obolijeva od
nekihbolestilistapreporuujusepozicijesa
dobrom cirkulacijom vazduha. Cvjeta od
juna do septembra, a razmnoava se
sjemenom, ali se bolji uspijeh postie
dijeljenjem busenova i rasaivanjem.
Veomalakosegaji.

Matinjakuprirodi
Gajenje: Na istom zemljitu gaji se 56
godina, obino na zemljitima na kojima se
ranije gajio krompir ili neka druga kultura
kojajeubrenastajnjakom(nikakokukuruz,
zbog herbicida). Nema nekih posebnih
zahtjeva prema nainu oranja, osim da
zemljite mora biti dobro usitnjeno kao
preventiva protiv ukorjenjenih korova. Sije
seuhladnimlijehama7090dana,poslije
ega se rasauje na parcelu za gajenje. U
lijehesesijeu1520cmrazmaknuteredove
paseposijanosjemepokrije12cmdebelim
slojem sitne zemlje pomijeane sa dobro
pregorijelim stajnjakom. Za sjetvu jednog
kvadratnog metra potrebno je 12 grama
sjemena.Sjemenieza1529dana,azato
vrijeme lijehe se moraju redovno zalijevati.
Kada biljke porastu 1012 cm u visinu, vri
serasaivanje.Naparcelizauzgojrasauje
seujeseniliranoproljee,na50cmizmeu vreice kako se ne bi izgubila aroma. U
redova i 30 cm izmeu biljaka. Okopava se
21| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog
23 puta godinje. Prvo okopavanje se
obavlja im se pojave neto jai korovi, a
drugo1520dananakontoga.Posljednjiput
se okopava pred samu berbu, kako bi
dobijena biljka bila bez korovskih biljaka.
Zasad se prihranjuje u dva navrata,
neposrednoprijeprvogokopavanjasa150
200 kg/ha stajnjaka te nakon prve etve
duploveomkoliinom.
Berba: Matinjak se kosi dva puta tokom
godine, a pri dobroj prihrani i vie. Kosi se
prije nego to biljka procvjeta, po lijepom i
suvom vremenu na 510 cm iznad zemlje.
Sui se u termikim suarama na
temperaturi 35 do 40C. List dobrog
kvaliteta treba da sauva prirodnu zelenu
bojuteprijatanmirisnalimun,kojijeosnov
dobrog kvaliteta ljekovitosti. List ne smije
dasesitninitidaimakorovskeprimjese.
Prinos:Prinossuvoglistasajednoghektara
zavisiodpunofaktoraiuslovapodkojimse
gaji.Uprvojgodiniprinossekree600800
kg/ha, dok se narednih godina poveava i
iznos 20003000 kg suvog lista po hektaru.
Sve se ee na tritu trai cijeli nadzemni
dio biljke (herba), pri emu je prinos prve
godine10002000kg/ha,anarednihgodina
30006000kg/ha.Cijenasuvoglistasekree
oko3KM/kg.
Pakovanje:Matinjaksepakujeulimeneili
drvene kutije obloene papirom. esto se
pakuje u vakumske plastine ili papirne
staklenim posudama zadrava aromu due.
bilja


Metvica,nana(Menthapiperita)
Koritenje: Pored kamilice, metvica je
najpoznatijainajpopularnijaljekovitabiljka.
Paprenametvicadjelujenasmirenjebolova,
uklanjanje menstrualnih greva i nervoze.
Na osnovu tradicionalne upotrebe
doputenajekaolijekkodprobavnihtegoba
kaotosudispepsija,nadutost,gastritis,te
kod prehlade i kalja. U tradicionalnoj
fitoterapiji koristi se jo i kod problema s
jetrom i ui. Koristi se u vidu aja i to ne
pretjerano esto, jer moe prouzrokovati
nepovoljn uinak na srce. Prema evropskoj
regulativi, slubeno su ljekoviti listovi
metvice i eterino ulje dobiveno
destilacijom zeleni metvice. List sadri
jedan do tri posto eterinog ulja. No,
eterino ulje nije glavni ljekoviti sastojak
lista,sobziromnatodasesamovrlomale
koliine eterinog ulja otope u vodenim
pripravcima lista metvice, nego su to
flavonoidi,fenolskekiselineitriterpeni.
Metvica se upotrebljava za upotpunjavanje
arome razliitih jela. Izvrsno se slae s
povrem poput paradajza, krastavaca,
graka, mrkve i mladog krompira, voem
poputnarande,limuna,ananasaidinjekao
i s janjetinom, jogurtom i okoladom. Od
zaina dobro se slae s perinom,
korijanderom,bijelimlukomibosiljkom.
Metvicaljekovitodjelujeinazdravljedinog
sustava jer mentol djeluje protiv simptoma
prehlade i suhog kalja. Metvica moe
povoljnodjelovatinaozdravljenjeodastme,
neutralizovati slobodne radikale, blokirati
proizvodnju tvari koje podstiu upale, a
podstie stvaranje tvari koje olakavaju
disanje i moe ublaiti simptome alergija.
Trljanjem ulja metvice u sljepoonice moe
sesmiritiglavobolja,aprimijenjenonakoi
ublaava reakcije koe na brljan. Ulje
metvice ima antiseptina svojstva pa se
stoga preporuuje i za odravanje zdravlja
zubi,nadaljeuklanjalozadah,pomaekod
zdravljadesniikodzubobolje.
Karakteristike i stanite: Paprena metvica
je razgranata biljka, visoka do 80 cm, koja
rastenavlanimstanitima.Stabljikailistovi
supomalocrvenkasti.Cvjetovisuduguljasti,
smjeteni na vrhu stabljike, sastavljene od
sitnih roskasto ljubiastih cvjetia. Paprena
metvica je ljekovita biljka nastala
ukrtanjem vrsta Mentha aquatica i M.
spicata.,akodnassesreesamokaogajena

Metvicauprirodi
po vrtovima i batama. Uzgaja se na
plantaama, a voli bogata humusna tla sa
dosta vlage, polusjenovitog poloaja, sa
glavomuhladuinogamauvlazi.Izrazitoje
invazivnaibezpardona,salakoomihitro
osvajaprostorokosebe.
Kod nas u prirodi raste veliki broj razliitih
vrstametvicaiuglavnomsesvekoristekao
ljekovito bilje. Dugolisna nana Mentha
logifolia i vodena nana Mentha aquatica
jako su este u naim krajevima, ali se
uglavnom ne otkupljuju i nisu posebno
cijenjene. Rastu esto u velikom broju uz
tokoverijeka.
Priprema zemljita: Iako vodi porijeklo iz
vlanijih klimata, paprena metvica dobro
podnosi i nae uslove, uz napomenu da
niske temperature u doba vegetacije slabo
podnosi.Mladebiljkemnogoboljepodnose
23| V o d i za uzgoj ljekovitog
mrazeve od starijih biljaka pa zasadi bolje
podnosekasneproljenenegoranejesenje
mrazeve. Moe da uspijeva i na veoj
nadmorskoj visini, ali je ne bi trebalo gajiti
iznad 800 m nadmorske visine. Najbolje
uspijevanarijenimnanosimaizemljitima
bogatim pijeskom a esto se sadi u veim
saksijamakaozainskoiaromatinobilje.
Gajenje: Paprena metvica se obavezno gaji
uplodoreduinaistomzemljitumoeostati
najvie do 3 godine. Obraivanje ima
naroitu vanost, jer metvica ima njene
podzemne dijelove biljke za koje je
potrebno stvoriti rastresit povrinski sloj.
Pore toga treba obezbjediti to vee zalihe
vlage i to potpunije unitenje korova.
Dubinaoranjanetrebabitimanjaod30cm.
Sadisepomoupodzemnihdijelova(vrijea,
stolona)4, koji se prve godine nabavljaju, a
narednih godina se proizvode. Za zasad se
planiraju najbujniji buseni, koji imaju dosta
lia i koji nisu napadnuti rom tokom
vegetacije.Sakupljenestolonesatihbusena
se razmnoava na posebnoj parceli i mogu
da daju masu stolona za zasad trostruko
vee povrine. S obzirom da se razvijaju na
nekoliko centimetara ispod povrine i na
samoj povrini, sakupljanje stolona obavlja
se runo. Najbolje ih je vaditi pred samu
sadnju i ne treba ih izlagati suncu i vjetru,
jertodovodidosuenja.
4
vrijea,stolon(lat.stolonis)vodoravnadijelom
podzemna,adijelomnadzemnapuzajuastabljika
izduenihlanakairedukovanihlistovaijaje
funkcijavegetativnorazmnoavanje.
i aromatinog bilja

Sadnjaseobavljaujesen,udrugojpolovini Pakovanje:Svjeilistovimetvicepaljivose
oktobra ili u novembru i to u dovoljno zamotajuuvlaankuhinjskipapiristavese
vlano zemljite (nikako suvo). Sadi se u ulaganozatvorenuplastinuvreicu.uvaju
brazdama dubokim oko 10 cm i to odmah se u friideru gdje se moe uvati nekoliko
pri okopavanju, da bi se sauvalo to vie dana,amoeidueakosecijeliilinarezani
vlage. Stoloni se polau uzduno po dnu listii zalede u posudicama za led. Suena
brazde i tou neprekidnom nizu i brazda se metvica se pakuje i uva u vrsto
odmah zakopava. Razmak izmeu brazda zatvorenim staklenim posudama na
treba biti 6070 cm. Za jedan hektar hladnom, tamnom i suhom mjestu od 912
potrebnojeoko1500kgstolona. mjeseci.
Okopavanjeiplijevljenjesuobaveznemjere
borbe protiv korova i sprovode se po
potrebi. Prihranjivanje se vri azotnim
ubrivom, 23 puta u toku vegetacije 100
200 kg/ha. Obavezno je navodnjavanje,
naroitozavrijemesunihmjeseci.

Berba: etva metvice se obavlja kada se
otvorecvjetoviudonjojpolovinicvati.Utoj
fazi listovi sadre najvie eterinih ulja, a
usjev daje najveu masu. etva se vri
kosaicamailirunomkosomnavisini5cm
odzemljepolijepomisunanomvremenu.
Tako pokoena, metvica se ostavlja 3 do 5
sati da svene, poslije ega se odnosi na
suenje.Suenjeseodvijaprirodnimputem
ili u suarama da se zadri karakteristian
miris i prirodna boja nane. Za jedan
kilogram suvog lista potrebno je oko 5 kg
sirovog.

Prinosi: Paprena metvica daje 1500 2000
kg/ha suvih listova ili 3000 5000 suvih
nadzemnihdijelovastabljike(herba).Cijena
suvog lista se kree oko 3 KM/kg a svjeeg
oko1,5KM/kg.

24| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja


Bosiljak(Ocimumbasilicum)
Koritenje: Listovi bosiljka su dobro
sredstvo protiv nadimanja i za jaanje
eluca.Uzimaseuviduuvarka(takotose
listovi preliju kljualom vodom) kod upale
eluca, upale crijeva i kod trovanja u tom
dijelu ljudskog organizma. Pomae kod
astme,kaljaipoetnihstanjatuberkuloze.
Najee se koristi u obliku ajeva.
Sjemenke bosiljka se uspjeno koriste kod
mnogihbolestimokranihkanala,kaoikod
upale bubrega, mokranog mjehura te
bolnog mokrenja. Bosiljak je omiljena
kulinarska miroija. Svjei sitno narezani
listovi jako su dobri kod spremanja supa i
orbitekodjelaodmesairibe.
Karakteristike i stanite: Bosiljak je
jednogodinja biljka, grmasto razgranata,
visine 4060 cm. Listovi su na dugim
drkama.Cvjetovisuviebojni,odbijeledo
purpurne i razvijaju se u velikom broju u
gornjemdijelustabljike.Biljkajeporijeklom
iz zemalja oko Sredozemnog mora, a u
srednju Evropu je doneena u dvanaestom
vijeku. Sve se ee gaji i sve vie uvodi u
proizvodnju.
Uslovi uzgoja: Bosiljak je biljka umjereno
tople klime. Potrebne su mu visoke
temperature i velika vlanost za vrijeme
nicanja. Kiovita i hladna klima mu ne
odgovara. Za gajenje su pogodna samo
zemljita koja se brzo zagrijavaju, imaju
dobar vodni kapacitet i koja su plodna. To
suuglavnomernozemi,gajnjaeialuvijalna
zemljita.Napjeskovitomzemljitumoese
gajiti samo ako se obezbijedi redovno
zalivanje i ubrenje mineralnim ubrivima,
ali treba imati na umu da je bosiljak
osetljivijinaherbicideodmajorana.
Gajenje: Gaji se poslije uobiajenih
ubrenih kultura, u plodoredima, na istom
zemljituteknakon23godine.Zemljitese
obrauje u jesen tako to se ore na 3035
cm dubine i ostavi da prezimi u brazdama.
Obino se rasauje iz rasada u toplim
lijehama, jer na taj nain daje dvije etve
godinje. Gajenje u toplim lijehama vri se
standardno, kao i kod povrtlarskih kultura,
krajem februara ili poetkom marta, da bi
rasad bio spreman za rasaivanje u period
od1.do10.maja.

Bosiljakuprirodi
Temperatureutoplimlijehamanesmijubiti
ispod 15C. Pri takvim uslovima sjeme
proklija za 56 dana, a za 1015 dana prije
rasaivanja lijehe se otkrivaju danju, da bi
se biljke privikle na spoljanje uslove.
Najpovoljnije doba za sadnju bosiljka je
poetak maja, odnosno vrijeme kada ne
postoji opasnost od kasnih proljenih
mrazevaislana.Rasaujesekadarasadima
34 para listia i dostigne visinu od 1012
cm,jerseutomstadijunajboljeprima.Sadi
se u redovima, na rastojanju od 3040 cm
biljka od biljke i oko 50 cm red od reda.
Rasaivanje se obavlja po vlanom i
oblanom vremenu, a ako je sunano
vrijeme onda u kasno popodne ili uvee i
poslije toga se parcela odmah zalije.
Okopavanje bosiljka je obavezno. Vri se
dvatri puta godinje i osnovna je borba
protiv korova. Prvo okopavanje se vri 10
26| V o d i za uzgoj ljekovitog
12 dana nakon rasaivanja, a drugo 1025
dana nakon prvog. Ostala okopavanja se
vre po potrebi. Prihranjuje se dva puta
godinje, azotnim ubrivom, koliinom oko
150 kg/ha. Prvo prihranjivanje dolazi sa
prvim okopavanjem, a drugo obavezno
poslije prve etve. Navodnjavanje se vri
redovno, naroito u doba sua, ali nikada jako
hladnomvodom.
Berba: Bosiljak se kosi kada je u punom
cvatu i kada je najvie listova na
stabljikama, jer tada ima najvie eterinih
uljaidajenajveiprinos.Unaimprilikama,
bosiljak stie za prvi otkos tokom jula, a za
drugi krajem septembra. Kosi se kosaicom
na visini 810 cm iznad zemlje po suvom i
sunanom vremenu. Pokoeni materijal se
ostavi na njivi 46 sati, a onda se nosi u
suare na suenje ili se destilie aparatima
zaizdvajanjeeterinihulja.
Prinosi: sa jednog hektara dobije se oko
8000 do 10000kg sirovine ili 2000 do
3000kg suve mase bosiljka. Cijena suve
materijebosiljkasekreeoko4KM/kg
Pakovanje: Bosiljak se pakuje u staklene
posude, vieslojne papirne i kartonske
vreiceikutije,amoguegajepakovatiiu
najlonskevreice.Najboljasvojstvazadriu
staklenoj ambalai. Svjei listovi bosiljka se
stave u veu plastinu vreicu, lie se
poprska vodom ili omota vlanim
kuhinjskim papirom, zatvori se u vreicu i
staviufriider.Listovisemoguikonzervirati
ako se posole, stave u staklenku i zaliju
maslinovimuljem.
i aromatinog bilja


Odoljen,valerijana,macinatrava
(Valerianaofficinalis)
Koritenje: Korijen odoljena je osnovno
sredstvo protiv nervnih smetnji, nervne
iscrpljenosti, duevne premorenosti i
nesanice. Naroito se preporuuje enama
kod histerije, nervoznog povraanja,
migreneikodsmetnjiumenopauzi.Veoma
jedobarprirodnilijekprotivosjeajastraha
i oprobano sredstvo za odvikavanje od
alkoholizmainikotina.Pijeseuoblikuaja,
najee izmjean sa drugim biljkama koje
djeluju pozitivno na smirenje ivaca
(kamilica, hmelj, komora). U narodnoj
mediciniestosekoristiuprahstuenisuvi
korijen, koji se uzima u maloj koliini na
vrhunoa,poslijeegasepopijeaavode.
Treba pomenuti i negativno djelovanje pri
uzimanju prekomjernih doza odoljena, jer
predugaupotrebaiprevelikekoliinemogu
izazvati malaksalost i srane
potekoe/smetnje.
Karakteristike i stanite: Odoljen je biljka
visokaido150cm,saperastorazdijeljenim
listovima.Cvjetovisusitni,bijeliiliruiasti,
skupljeni u guste cvati na vrhovima
stabljika. Raste esto po vlanim livadama,
uz grmlje i ikare te uz rubove uma. Na
planinama se sree na sunanim i suvim,
kamenitim mjestima, gdje je biljka neto
manja,alikorijentihbiljakaimadalekojai
miris, pa je cjenjeniji. Odoljen je biljka koja
jerairenapocijelojEvropi.Kodnasgaima
u dovoljnim koliinama za potrebe
domainstava. U narodu je poznat i kao
macinatravazbogtogatomakeudodiru
saodoljenom,omamljenemirisompadajuu
trans. Zbog stalne potranje za korijenom
ove biljke, nalazita u prirodi ne mogu
podmiritipotrebepasezbogtoga,naroito
u posljednje vrijeme, biljka sve viesadina
oraninimpovrinama.
Usloviuzgoja:Odoljendobropodnosiniske
temperature, ali je na ostale klimatske
uslove dosta osjetljiv. Trai dosta padavina
godinje i kvalitetniji je to se uzgaja na
veim nadmorskim visinama. Zemljite u
dobavaenjakorijenanesmijebitizbijenoi
tvrdo, jer tada veliki dio korijena ne moe
daseizvadi,toznatnoumanjujeprinos.U
sluaju kada je zemljite suvie raskvaeno,
esticezemljeseprilijepezakorijen,paihje
skoronemogueoprati.

Valerijanauprirodi
Gajenje: Odoljen obavezno treba gajiti u
plodoredu. Iako je viegodinja biljka, na
istom zemljitu gaji se samo godinu dana i
to iza ubrenih kultura kao to su graak,
itarice ili druge okopavine koje se rano
vade.Nesmijesegajitiizakulturazaijisu
razvoj i uzgoj koriteni herbicidi. Zemljite
seorenadubiniod20do30cm.
Sadi se rasaivanjem iz hladnih lijeha, koje
moraju biti dobro pripremljene i
naubrene.Ulijehesesadikrajemjula(od
25. do 30.) i to razbacivanjem sjemena.
Mora se redovno zalivati da bi sjeme to
bre niklo i kada biljke dobiju 12 listia
lijehe se okopavaju. Na parcelu za gajenje
28| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog
sadi se krajem oktobra ili poetkom
novembra na rastojanju 6070 cm red od
redai2530cmizmeubiljakauredu,doku
planinskom podruju razmaci mogu biti i
neto manji. Rasaivanje se obavlja na
dubinuod6do8cm,priemusezemljite
obavezno pritisne ili pogazi da bi se to
boljepriljubilouzkorijen,jersetakoznatno
poveavapostotakprimljenihbiljaka.
Okopavanje i plijevljenje se obavlja prema
potrebi. Okopavanje ne treba vriti u julu i
avgustu, jer se lako moe ozlijediti korijen.
Zasad se treba prihraniti odmah poslije
nicanjasa100kg/haazotnogubriva.
Berba: Korijen se vadi krajem oktobra ili
poetkom novembra, runo ili vadilicom za
krompir. Izvaeno korijenje se otrese od
zemlje, noem mu se odstrane svi zeleni
dijelovi i isjee se na 4 do 8 komada. Tako
isjeenkorijenpotrebnojedobroitemeljno
opratimalzevimavodeilirunouprotonoj
vodi.Suisenatemperaturiod40C,jerse
priviimtemperaturamagubeeterinaulja.
Prinosi: Prinosi se kreu u intervalu od
15003000 kg/ha suvog korijena. Cijena
suvog korijena kree se oko 5 KM/kg, dok
cijenasirovogkorijenajeznatnoniaiiznosi
oko0,70KM/kg
Pakovanje: Odoljen se pakuje u papirnu
natron,PVC,drvenuistaklenuambalau.
bilja


Kantarion,gospinatrava(Hypericum
perforatum)
Koritenje: Kantarion se koristi za lijeenje
sluzavosti plua, greva u trbuhu i eludcu,
gruanjakrvi,bolestibubrega,jetre,slezene
i mokranog mjehura. Preporuuje se kod
nekontrolisanog mokrenja. Pomijean s
drugim ljekovitim biljkama odlino je
sredstvo za lijeenje zastarijelog kalja i
astme. Kantarion se u narodu cijeni i
upotrebljava spolja protiv posijekotina,
opekotina, hemoroida, za zaraivanje rana
i kao antiseptik, a iznutra protiv bolova
jetre, eludca, proliva itd. ajni uvarak pije
se vie puta na dan po uputstvima te kod
mnogobrojnih upalnih i bolnih stanja
(oboljenja) unutranjih organa. Ulje se
koristi tako to se njime mau rane,
posijekotine,opekotineidrugeozljedeilise
tim uljem natopi gaza ili isto platno pa se
29| V o d i za uzgoj ljekovitog
ozlijeeno mijesto obloi. Etarsko ulje od
kantariona djeluje protiv crijevnih parazita.
Fenolska jedinjenja koja se nalaze u
kantarionu imaju izraenu antibakterijsku
mo. Kantarion je dobar za lijeenje
umjereneiblagedepresije.Dostasekoristii
ukozmetikojindustriji.
Karakteristike i stanite: Kantarion je
viegodinjazeljastabiljka,visoka od50do
100cm.Imavrlovrstu,uglastu,razgranatu
stabljiku, uspravnu, sa naspramnim
granama. Listovi su sjedei, protkani
mnotvom providnih takica. To su lijezde
napunjene eterinim uljem tako da list
izgleda fino izbuen. Cvjetovi su smjeteni
na vrhu stabljike, a ute su boje. uti
cvjetovi od pet latica s donje strane imaju
crne take. Imaju mnogo pranika i jednu
plodnicu. Kantarion raste po suvim
breuljcima, na osunanim livadama,
pustom i neobraenom zemljitu,
krevinamairubovimauma.
Uslovi uzgoja: Kantarion je viegodinja
biljkaineuvodiseuklasiniplodored,alije
neophodno paziti nakon kojih kultura se
sadi. Najbolji su predusjevi vrste koje
ostavljaju zemljite bez korova. Znaajnija
pojava korova u prvoj godini moe
predstavljatismetnjuzauspjenozasnivanje
zasada.Kantarionostajenaistojparcelivie
godina, tako da obradu zemljita treba
obavititodublje,oranjejenadubini3040
cm, a zatim tanjiranje i fina priprema
zemljita. Zemljite treba da bude
pripremljeno za jesenju sadnju. Najbolje
i aromatinog bilja


Kantarionuprirodi
podnosi stajnjak koji se stavlja pri pripremi
zemljita u koliini od 30 do 50 t/ha, a
mineralna ubriva se stavljaju neposredno
predsadnju.
Gaji se na skoro svim tipovima zemljita
osim na vlanim i movarnim. Ima velike
zahtjevezatoplotom,pazbogtogatrebaga
gajitinaosunanimiprozranimparcelama.
Gajenje:Nemanikakvihposebnihzahtjevai
moedasekultivienaistomzemljituvie
godina. Najvei problem mu predstavljaju
korovi, naroito u prvoj godini gajenja. U
prvoj godini gajenja treba obezbjediti to
dublji i rastersitiji sloj zemljita, kako bi se
mlade biljke to bre razvijale i to bolje
ukorijenile. Povoljno reaguje na sve vrste
ubriva. Moe se primjenjivati i stajnjak u
uobiajenim koliinama. Obino se sije u
rasadnikuuhladnimlejamaitoutokujula,
30| V o d i za uzgoj ljekovitog
ne pokriva se, jer bolje klija na svijetlosti i
blago se pritiska. Mlade se biljke plijeve u
toku ljeta, prihranjuju i zalivaju. Presauju
seujeseniliranoproljeeiveprvegodine
dajezadovoljavajuukoliinucvati.Zazasad
jednog kvadratnog metra treba oko 0,5g
sjemena, pri emu se dobije 300400
sadnica. Za jedan hektar treba oko 60.000
sadnica.Presaivanjesevriuredovima,na
razmaku redova 5070cm te 3040cm
izmeubiljaka.Moeseobavljatiidirektna
sjetva,aliseonanepreporuujezbogobilja
korova i tekog pljevljenja. Mlade biljke
kantariona se razvijaju dosta sporo tako da
ih korov moe skoro unititi. Pljevljenje se
mora vriti po nekoliko puta u toku prve
godine, a kasnije, kad biljke stasaju, sve
rjee.
Berba: Branje kantariona se obavlja u dva
navrataitokoenjem,astariostacistabljika
seodstranjuju.Totrebainitinakonsvakog
koenja kako bi se novi nadzemni izdanci
mogli normalno razvijati. Poslije prvog
koenja obavezno je navodnjavanje, koje
pomae brem razvoju mladih stabljika.
Biljkezaprvokoenjesazrijevajujoujulu,
azadrugouavgustuitoza3550dana.Na
viim terenima, iznad 800 m nadmorske
visine, dobija se jedan otkos godinje. Jako
je bitno napomenuti da kantarion lako
obolijevaodbolestiuvenua'',kojanegdje
zna biti takvog intenziteta da potpuno
ugrozigajenje.Manjekoliinekantarionase
mogu suiti prirodnim putem na tamnom i
promajnommjestuuslojukojinesmijebiti
deblji od 10cm. Suenje u suarama se
i aromatinog bilja

obavljanatemperaturi50C.Osuenebiljke
moraju sauvati prirodnu boju i
karakteristian miris. Od 4 do 5kg svjeih
biljakadobijese1kgsuvemase.

Prinos:Prvegodinegajenja,moesedobiti
do 2000kg/ha suvog kantariona. U drugoj
godini prinos je od 4000 do 5000kg/ha
suvog kantariona. Od 4kg sirove herbe
dobijese1kgsuvogkantariona.Cijenasuve
herbenatritusekreeod0,50do2KM/kg
a ulje postie cijenu od 25 do 50 KM/l u
zavisnostiodkvalitete.

Pakovanje:Sakupljajuselist,cvijet,pupovi,
sjeme. Sabiraju se gornji vrhovi biljke u
duini1520cm,tesemoguvezatiu
snopievezice i suiti u hladu. Osuenu
biljku rukama izmrviti i pohraniti u
hermetiki zatvorenu ambalau od
vieslojnog papira, kartona, drvene kutije
obloene kuhinjskim papirom, te limene i
satklene posude. Od pupoljaka kantariona
dobija se ulje koje se pakuje u staklene
posude.

31| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja


Smilje,cmilje(Helichrysumitalicum)
Koritenje: Smilje se koristi protiv
hroninogbronhitisa,astme,velikogkalja
i upale sluzokoe nosa. Uljni ekstrakt se
spolja koristi pri lijeenju psorijaze,
opekotina, raznih ekcema, promrzlina i
kod odreenih alergijskih oboljenja.
Koristi se i kod bolesti jetre, unih
puteva,glavobolje,migrene,bolestivenai
reumatskihoboljenja.Poboljavaapetit,a
unarodnojmedicinisekoristikaodiuretik.
Ipak najvee koliine smilja se troe za
dobijanje eterinog ulja, koje se
primjenjuje u parfimerijskoj i kozmetikoj
industrijipriizradipreparatazanjegukoe
lica.Imaiantibakterijskodejstvo.
Karakteristike i stanite: Smilju najvie
odgovaraju topla i lako propustljiva
32| V o d i za uzgoj ljekovitog
zemljita. Uspijeva na plodnim, dubokim
zemljitima sa dovoljnim koliinama
krenjaka. Teka, vlana, hladna i kisela
zemljita ne odgovaraju smilju. To je
biljka suhog i toplog podneblja. Uspijeva
na terenima sa malo vlage i otrim
zimama. Nedostatak svjetla i toplote se
negativnoodraavanakvalitetsmilja.
Uslovi uzgoja: Smilje se kao viegodinja
vrsta ne gaji u plodoredu. Na istoj parceli
ostaje pet do osam godina. Najbolje je
zasad smilja podignuti nakon kultura koje
ostavljaju zemljite slobodno od korova.
Zemljite za podizanje zasada smilja treba
uzorati krajem ljeta ili najkasnije poetkom
jeseni, na dubinu ne manju od 30 cm. Ako
se sadi u jesen, zemljite se priprema za
sadnju odmah nakon oranja. Ako se sadi u
proljee, uzorana parcela se ostavlja da
smrzneutokuzime.Nakontogasepristupa
povrinskojobradidabisedobilotofinijei
rahlijezemljite.
Potoseradioviegodinjojvrsti,ubrenju
treba posvetiti panju. Prilikom osnovne
obrade u zemljite se unosi NPK ubrivo u
koliinama koje se odreuju na osnovu
hemijskeanalizezemljita.
Gajenje: Smilje se razmnoava sjemenom
preko proizvodnje rasada. Na manjim
parcelamamoguejerazmnoavatismiljei
dijeljenjem starih busenova, ali ovaj nain
se ne moe primijeniti na veim
povrinama. Rasad se proizvodi u hladnim
lejamautokuljeta.Zemljitezalejeseprvo
i aromatinog bilja


Smiljeuprirodi
treba dobro poubriti prosijanim
pregorjelim stajnjakom, kompostom ili
glistenjakom. Sa ubrenjem se u zemljite
ne smije unijeti sjeme korovskih biljaka.
Hladnalejatrebamaksimalnodaseusitnii
poravna, na kraju povalja runim valjkom.
Sjetvaseobavljaruno,pazeidasesjeme
rasporedi ravnomjerno po povrini
zemljita.Nakonsjetvelejesezasjenjujuda
bisjemebilozatienooddirektnoguticaja
sunevihzraka,azemljiteodprekomjernog
isuivanja. Za ovu namjenu, mogu se
koristititrskailislama.Sjemetrebadabude
posijano do kraja juna ili najkasnije u prvoj
dekadi jula. Za 1m potrebno je oko 0,5 g
sjemena da bi se dobilo 300400 sadnica
smilja.Zasadnju1hasmiljatrebaod120do
150mleja,odnosno4060gsjemena.Leje
treba redovno zalijevati tako da povrina
33| V o d i za uzgoj ljekovitog
zemljita nikako ne ostane suva. Sjeme
smilja nie za 1015 dana. Nakon nicanja
zasjena se uklanja da bi klijanci dobili to
vie svjetlosti. Zalijevanje se nastavlja i
nakon uklanjanja zasjene, a leja se
plijevljenjem odrava istom od korova.
Rasad smilja se presauje na stalno mjesto
u oktobru ili eventualno u proljee u toku
marta. Sadi se u redove sa meurednim
rastojanjem od 5070 cm, dok je u redu
rastojanje izmeu biljaka 3040 cm. Sadnja
se obavlja runo na manjim povrinama, a
na veim pomou sadilica. Okopavanje i
kultivisanjeseradivieputautokugodine,
u zavisnosti od koliine korova. Naroito je
vano zasad tititi od korova i pokorice u
toku prve godine gajenja kada su mlade
biljke smilja jo njene i sporo se razvijaju.
Unitavanje korova u rednom prostoru se
obavlja runo. Smilje nema izraenu
potrebu za hranjivima, tako da se
prihranjuje najee jednom u toku
vegetacije i to sa 100200 kg/ha KANa.
Prihranjujese u aprilu, prije cvjetanja koje
poinjeumaju.
Berba: Smilje se bere u momentu pune
tehnoloke zrelosti, a to je faza kada je
najveibrojbiljakaupunomcvjetanju.Bere
se tako to se odsijecaju cvati iznad prvih
listova, tj. na duinu 1520 cm. Za
proizvodnjuosuenogcvijetaberesekadje
jednatreinacvjetovaucvatuotvorenaito
je momenat kada cvjetovi imaju
najintenzivniju zlatnoutu boju. Nakon
berbe, cvjetovi se odnose na suenje.
Cvjetovi smilja se sue na temperaturi od
i aromatinog bilja

4045C.Cvijetsmiljaseveomalakosui,a
zajedankilogramsuhogcvijetapotrebnoje
3 kg svjeeg. Za dobijanje eterinog ulja,
sakupljena masa se prvo treba ostaviti da
malo provene. Ulje se dobija destilacijom
pomouvodenepare.

Prinos:Sajednoghektaramoesedobitiod
3.500 do 4.000 kg suhih cvijetova smilja.
Prinos ulja varira od 810 kg/ha. Cijena
suvog cvijeta kree se oko 1 KM/kg a
eterinoguljaod30do55KM/l.

Pakovanje: Cvijet smilja se najee pakuje

uvieslojnupapirnuilikartonskuambalau,
dok se ulje iskljuivo pakuje u staklene
flaiceiliteglice.

34| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

Prilog:Listaorganizacijaipreduzeakojisebaveotkupom,uzgojemilipreradomljekovitogi/iliaromatinogbiljauBiH
Utabeliispod,abecednimredom,navedenesuorganizacijeipreduzeakojasebaveotkupom,uzgojemipreradomljekovitogi/ili
aromatinogbiljauBiH.
NAZIV GRAD/ADRESA TELEFONFAX DJELATNOST WEB,EMAIL
PREDUZEA

ABCMAHIdoo 77240 +38737472038 ajevi,sirupi,masti,tinkture, rabym_cajevi@yahoo.com

BOSANSKAKRUPA +38761784934 ulja www.abcmahic.ba
Goradanska4 +38761782378
ANELIdoo 89101TREBINJE +38765688356 Ljekovitobiljeiaromatino andjelic@post.com
Trebinjskihbrigada +38759260647 ulje
110
AgroMAP 72230EPE +38732888058 Mreaakterasektora upipzepce@gmail.com
NETWORK Ul.StjepanaRadiabb, +38732888058 ljekovitogiaromatinogbilja www.agromap.net

BELLADONNA 78253SLATINA, +38751588298 Ljekovitinapiciodljekovitog belladonna_bl@yahoo.com

LAKTAI +38751218454 biljaiumskihplodova www.belladonna.ba
MaloBlakobb +38765567890

BILJANA 76208MAOA +38749520774 Ljekovitoiaromatinobilje, 3biljana@myway.com

Maoabb +38749520773 ajevi www.biljana.com.ba

BILJNA MOSTAR +38736341376 Ljekovitobiljeipreparati info@apotekamatija.ba

APOTEKA Limbb +38736341377 (predstav.Sarajevo) www.matija
MATIJA milenkopaunovski.com
www.apotekamatija.ba

BOLETUSdoo 71240HADII, +38733428365 Gljive,ljekovitobiljeiumski boletuss@bih.net.ba

SARAJEVO +38733428366 plodovi www.boletus.nu
Binjeevobb +38761156361
CITIUS SARAJEVO +38733416134 Ljekovitobilje,gljive,umski citius@bih.net.ba
HADII +38733417602 plodovi
G.Zovik5
 CYDONIA 75320 +38735703754 Kozmetikanabaziljekovitog cydonia@bih.net.ba
GRAANICA +38761964264 bilja
Graanicalipa 73 +387 61 194 442 www.cydonia.com.ba
ELIKOVI 77000BIHA +38737300111 Ljekovitobilje,ajevi,kapi, celikovicljekovitobilje@gmail.com
Pokoj54 +38737300222 sirupi,kreme www.celikovic.com

DOMAA SARAJEVO +38733636436 Ljekovitobilje,med

RADINOST Tvornika23
HERCEGOVAKO
BILJE
DREN EPE +38732881774 Preparatiodljekovitog dragan.trogrlic@tel.net.ba
Bukovik3 +38761461517 bilja www.drentrogrlic.com

ELMAR 89000TREBINJE +38759260411 Ljekovitoiaromatino djordjomaric@yahoo.co
Preobraenska4 +38765888366 bilje,eterinauljaiteni melmar@teol.net
+38759225218 ekstrakti,umskiplodovi www.elmartb.com

EMBE BRKO +38749211976 Ljekovitobilje

MarkaMarulia 13 +387 66 112 385
FAVEDA 71000SARAJEVO +38733486761 Biljniproizvodiajevi, faveda@bih.net.ba
Jukieva70 +38733238474 tinkture,ekstrakti,masti, www.faveda.ba
+38761109458 kreme,biljnekapsule
FLORAdoo 88280NEVESINJE +38759601675 Otkupnicentarljekovitog
RistaProrokovia3 +38759601700 biljaiumskihplodova

FLORESdoo 70280GORNJI +38730494402 Ljekovitobilje,gljiveiumski floresuskoplje@tel.net.ba

VAKUF +38763457076 plodovi
USKOPLJE
Trnovaabb

36| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

 GMPRIRODNO 78211BANJA +38751424055 Ljekovitobilje,umski prirodnobilje@blic.net

BILJE LUKA +38751425092 plodovi,eterinaulja,ajevi gm_kusturic@blic.net
TomeMaksimovia +38765640240
18
HALILOVI 71000SARAJEVO +38733403244 Ljekovitoiaromatinobilje, halilovi@bih.net.ba
Igmanskabb gljive,umskiplodovi, www.biohalilovic.com
eterinaulja,herbalni
proizvodi

HELJDAEKO 71000SARAJEVO +38733217964 Heljdailjekovitobilje,neven, heljdaeko@yahoo.com

Ratelicabb +38761253971 artioka,melisa,heljdini
+38733448166 jastuci

HERBAEKO 71000SARAJEVO +38733444116 Heljda,melisa,nana,heljdino herbaeko@yahoo.com
Armaganua18 +38761219909 brano,artioka
+387 33216 737
HERCEGOVINA LJUBINJE +38759621390 Ljekovitobilje
BILJE Crnogorskiputbb +38765922757

INVENTdoo 89101TREBINJE +38759370331 Ljekovitobilje,amponii invent+@teol.net

Dobrovoljakabb +38765845293 kozmetikipreparatipo njegomir@teol.net
+38759380462 licenciBelts www.inventplus.com
ERBYJUKAN 75230 +38761142319
GRAANICA +38761424245
Ritoiibb www.jukan.ba
KLAS 71000SARAJEVO +38733727242 Ljekovitoiaromatinobilje, export@klas.ba
Paromlinska43 +38761863723 gljive,umskiplodovi,ajevi www.klas.ba
+38733727124
+38733657279

LJEKOBILJE 76300BIJELJINA +38755210327 Ljekovitobilje ljekobilje@spinter.net

VukaKaradia bb +387 55 240 243 www.ljekobilje.com

37| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

 LJEKOBILJEMILA 71000SARAJEVO +38733677713 Ljekovitobiljeipreparati vezirka_s@hotmail.com

D.Bijedia113 +38761356393 http://travarka.vezirkasjer
otanovic.hshkb.ba

LJEKOVITO 77000BIHA +38737312604 Ljekovitobilje,preparati, senada_kajtezovic@yahoo.com

BILJE Bihakihbranilaca +38761299756 med
KAJTEZOVI 22 +38761938908
+387 37312 604
MAOANKA BRKO,Maoa +38749520780 Samoniklaproizvodnja info@maocanka.com
COMMERCE www.maocanka.com

MEGAMEDIC SARAJEVO +38733760555 ajeviikapi megamedic@bih.net.ba

Ahmeda +38733545555
Muratbegovia 4
MILSAN DOBOJ +38753228766 Ljekovitobilje srdjanstijepic@hotmail.com
KraljaAleksandra +38765589402
119 +38765894331
+387 53284 456
MOBISPHARM 88000MOSTAR +38736577012 Ljekovitobilje mobispharm@hotmail.com
(BILJNI Biepoljebb +38736577117 ljekovitobilje@mobispharm.ba
CENTAREDEN) www.mobispharm.ba

MPLJEKOBILJE TREBINJE +38759223883 Ljekovitobilje,eterinaulja, ljbilje@teol.net

Republikesrpske35 +38759260568 ajevi www.rico.co.yu
+38759261458
NATURA 71000SARAJEVO +38733636628 Ljekovitobilje naturaafgan@naturaafgan.com
AFGAN Dobroevikabb +38761481480 afgan@lol.ba
+38733205034 www.naturaafgan.com

NATURFARM 71260KREEVO +38730808201 Ljekovitobiljeikreme naturfarmkresevo@yahoo.com

Bjeloviibb +38763859860 marcela.barisic@tel.net.ba
www.naturfarmkresevo.com

38| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

 NEVEN 73260RUDO +38758711364 Neveniproizvodiodnevena nevencompany@yahoo.com

Limska3
NUPP 70230BUGOJNO +38730260262 Malina,ljekovitobiljei nuppgvr@bih.net.ba
Nezavisno 307.motbrigade92 +38730260261 umskiplodovi www.nupp.com.ba
udruenje +38761479599
poljoprivrednih
proizvoaa
gornjevrbaske
regije
PELIN POPOVOPOLJE +38763353791 Ljekovitobilje andjelko.franic@tel.net.ba
+38736891525
+38736891526

PHARMAMED 72270TRAVNIK +38730510570 Herbalniidijetetski pharmamed@pharmamed.ba

DolacnaLavibb +38730515005 proizvodi,kozmetika www.pharmamed.ba
+38730515007
+38761185851
PHYTOPHARM 71000SARAJEVO +38733616374 Ljekovitobilje phytopharm@bih.net.ba
Azizeairbegovi +38761723688
8b
PLANTA 71000 +38733225629 Ljekovitobiljeibiljni stipic@bih.net.ba
SARAJEVOFerde +38761321024 proizvodi(ajnemjeavine, plantadoo@hotmail.com
Hauptmanabb tinkture,masnaulja)
PLANTAGO 78353SLATINA, +38751587005 Ljekovitoiaromatinobilje, plantago@blic.net
LAKTAI +38751587007 umskiplodoviiajevi www.plantagocajevi.com
MaloBlakobb

PZAGROSELO 71210ILIDA +38733636909 Biljnaproizvodnja(uzgoj pzasa@bih.net.ba

BosanskihGazija itaricailjekovitogbilja)
32

39| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

 ROINGdoo 88320LJUBUKI +38739833098 Zainsko,aromatinoi roing@tel.net.ba

LeopoldaMandia ljekovitobiljeieterina www.roing.net
bb ulja
SEFO 71000SARAJEVO +38733623502 ajevi sefo@bih.net.ba
Blaujskidrum12 +38733623508

UMSKIPLOD 88440PROZOR +38736770332 Gljive,umskovoei sumskiplod@hotmail.com

RAMA +38763315701 ljekovitobilje
Najkovii13
TERRAECOdoo 80320KUPRES +38734274094 Ljekovitobilje,umski josip.lovric@tel.net.ba
LjudevitaGaja6 +38763351045 plodoviigljive
+387 34274 100
TIMMED 77240 +38737472525 Med,ljekovitobiljei biljna_apoteka@hotmail.com
BOSANSKAKRUPA +38761982412 proizvodi
Patriotskeligebb +38761770867

UNABILJE BIHA +38737302302 Ljekovitobilje danna_2007@hotmail.com

Kostela +38737300000

UZGOJ BIHA +38737315215 Ljekovitobilje,ajevii pammy161@hotmail.com

LJEKOVITOG NerkezaSmailagia preparati
BILJA 31

VALERIJANA DOBOJ +38765587095 Ljekovitobilje,umski valerijana@europe.com

Lipac +38753485985 plodovi,gljive,med

VEXTRAdoo 88000MOSTAR +38736347634 Ljekovitobilje,ajevi, vextra@tel.net.ba

DrAnteStarevia +38736566216 kapi,ljekovitemastiiulja www.vextra.ba
38

40| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

 VIDOPROM BRATUNAC +38756420340 ajevi vidoprom@teol.net

GavrilaPrincipa60 +38756420341 vidoprom@zona.ba
+38756411500 www.vidoprom.com
+387 65 626 868
VISPAK 71300VISOKO +38732738334 Samoniklaproizvodnjai vispak@vispak.ba
Ozrakoviibb +38732738100 prerada www.vispak.ba
+38761451570
+387 32738 143
ZDRAVA GRADIKA +38751860531 Ljekovitobilje zdravahrana@rskoming.net
HRANA Liskovacbb mzliskovac@gradiska.com

ZZAGRIPLOD 88360STOLAC +38736853758 Ljekovitoiaromatinobilje, agroplod@cob.net.ba

Goricabb +38763357012 eterinaulja,sadnice agroplod_stolac@yahoo.com
ljekovitogbilja,ajevi,voei
groe,organskicertificirano
povre

ZZPOVRATAK BRATUNAC +38756887173 Ljekovitobilje,gljiveiumski

+38761185409 plodovi

ZZ 88000MOSTAR +38736550739 Ljekovitobiljekadulja,

RADOBOLJA MaralaTita132 vrijesak,smilje,islandskiliaj,
kopriva,iva,bijeliglog,kleka

ZZTERRAPRIM 72240KAKANJ +38732558418 Ljekovitobilje info@terraprim.ba

MelenteBonjaka +38732553897 www.terraprim.ba
bb
ZZVRANICA 70240GORNJI +38730266603 Ljekovitobilje,gljiveiumski bilje@bih.net.ba
BILJE VAKUFMehmed +38761535140 plodovi
begaStoanina
bb

41| V o d i za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

Koritenaliteraturaiizvori

JanKigecij,Izdanje(2008):Uzgojljekovitogbilja
KatheW.,HonnefS.,HeymA.(2003):MedicinalandAromaticPlantsinAlbania,Bosnia
Herzegovina,Bulgaria,CroatiaandRomania,BfN,WWF,TRAFFIC
Milanovi ., Travar J., Gai R., Buanin N. (2008): Prirunik za koritenje sporednih
umskihproizvoda,SNV,MAGA
VraariB.,BrkiJ.,oliD.,LintherV.,MickoviM.,RajiR.,StevanoviD.,UvalinM.
(2003):Ishranauprirodi,NarodnaknjigaVojnoizdavakizavod,Beograd
GostukiP.(1967):Leenjelekovitimbiljem,Narodnaknjiga,Beograd
Ljubojevi,S.,Bruji,J.,Travar,J.(2002):prirodnipotencijaliljekovitogijestivogbiljau
umskoprivrednompodrujuTeslikom,Eurosilva,BanjaLuka
Ottaviani Aalmo, G., Ljua. M., Miljkovi, S., Kneevi, F., Plavi, D. (2007): Inventar
stanjazemljinihresursauBiHuposljeratnomperiodu(PLUDstudija),PDFverzija
Sari,M.,Luki,P.(1989):LjekovitobiljeSRSrbije,SANUposebnaizdanja,Beograd
Stefanovi, V., Beus, V., Burilica, ., Dizdarevi, H., Vukorep, I. (1983): Ekoloko
vegetacijskarejonizacijaBosneiHercegovine,umarskifakultet,sarajevo
Stepanovi, B., Radanovi, D., umatovi, N., Prulj, N., Todorovi, J., Komljenovi, i.,
Markovi,M.,(2001):Tehnologijaproizvodnjeljekovitih,aromatinihizainskihbiljaka,
Zavodzaudbenikeinastavnasredstva,SrpskoSarajevo
Tucakov,J.(1971):Leenjebiljem,Kultura,Beograd
Tutin, T.G., Heuywood, V.H., Burges, N.A., Moore, D.M. et al. (19641980): Flora
europaea,Vol.IIV,Cambridge
Uupli, A., Ballian, D. (2008): Preporuke korienja umskih proizvoda na podruju
Biljanskedoline,SNV,holandskaorganizacijazarazvoj,Sarajevo
Wilfort.R.(1978):Ljekovitobilje,Mladost,Zagreb
http://www.bosniafarma.ba/dokumenti/sektorskidokumenti/ljekobiljeimed/
http://www.komorabih.ba









"OvapublikacijajeuraenauzpomoEvropskeunije.Sadrajpublikacijejeiskljuivaodgovornostautorainiukomsluaju
nepredstavljastanovitaEvropskeunije".

VodizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovini


www.gea.ba