Porodica

Nastupi
Plaketa za Sloga
inovacije ku}u
gradi
strana 2 strana 6

Prwavor, maj 2017. Broj 44 Godina lV Cijena 1 KM

TALENTI
GOST NA[EG ZAVI^AJA

IGOR BEK
vlasnik firme Rizba

VA@NO JE
IMATI CIQ
strana 7

GODI[WICE

PRIZNAWA I
RODITEQIMA
strana 15
Kvalitet
- kqu~ uspjeha strana 3

STUDIJE ATLETIKA
UMJETNOST

Snove
pretvara
u javu
strane 8 i 9

Austrijske
impresije Medaqa iz Oklanda
strana 10 strana 14
2 DOGA\AJI

Budu}i metalski majstori, koji poha|aju nas-
tavu u Centru sredwih {kola #Ivo Andri}# u
Prwavoru vratili su se uzdignutih ~ela sa 19.
me|unarodne izlo`be ideja, inovacija i stvar-
ala{tva #Inost mladih 2017# u Bawaluci. Orga-
nizatori su bili Savez inovatora Republike
Srpske i Udru`ewe inovatora grada, a
pokroviteq Vlada Republike Srpske i grad
Bawaluka.
Prwavorski inovatori jo{ jednom su osvet-
lali obraz, jer su osvojili diplomu sa srebrnom
Priznawe iz Bawaluke plaketom. Pod vo|stvom profesora Ilije
Metalcima srebrna plaketa Goli}a predstavili su se Dejan Bijeloni},
Branislav Trivali} i Rajko [u{ak, koji su
izlo`ili pneumatsku {tedqivu prskalicu za
vinograde i maliwake.
- U posqedwih sedam godina redovno smo
imali plasman me|u tri najboqe ekipe na Sajmu,
pa su nam nagrade i izuzetno pozitivna zapa`awa
postali ne{to kao dio navike. Imamo zaista
talentovanu generaciju kreativnih u~enika,
budu}ih majstora, ~ije ideje zaslu`uju svaku
pa`wu - rekao je profesor Goli} na prijemu we-
gove ekipe kod na~elnika op{tine Darka
Toma{a, koji je vrijednim metalcima ~estitao i
uru~io prigodne nagrade, dodaju}i da ga raduje
svako dobro ostvarewe mladih kadrova iz na{e
op{tine. (nz)

PRWAVOR ^UVA ZVAWE GRADA PLEMENITIH QUDI

Nove rezerve krvi

USLOVI

U sjedi{tu Op{tinske
organizacije Crvenog
krsta, otvarawem novih
prostorija 2015. go-
dine, stvoreni su
znatno boqi uslovi za
Od 113 Sa akcije u
rad, odnosno real-
Prwavoru
potencijalnih izaciju svih oblika ak-
davalaca u aprilu tivnosti Crvenog krsta.
Prostorije, koje se
obezbije|eno 99 nalaze nedaleko od
doza krvi. Me|u Lova~kog doma Borik u
istoimenom nasequ, na
{ampionima Lazinoj vodi, nalaze se
davala{tva i na 132 kvadratna metra
povr{ine. Od zna~ajni-
sve{tenik jih aktivnosti u ovom
Petar Sitnik mjesecu izdvajamo da }e
13. maja na{ grad i OO
lemenitost koja
CK biti doma}ini i or-

P decenijama krasi
Prwavor do{la je do
punog izra`aja i kra-
jem aprila, kada je organizo-
vana druga ovogodi{wa akcija
na obezbje|ewu zaliha krvi za
potrebe zdravstvenih ustanova,
odnosno pacijenata. Prijavilo
se 113 punoqetnih stanovnika
na{e op{tine, a krv je dalo 99
lica. Me|u wima bio je i rad-
nik Jelenko Marinkovi}.
- Ovo mi je 39. u~e{}e.
Posebno me raduje dobar odziv,
ali i sve ve}e prisustvo mladih
qudi koji postaju svjesni ko-
liko wihova krv mo`e biti
neophodna za spasavawe ne~ijeg
`ivota. Kroz ovakve akcije
razvija se i smisao mladih da se
iska`u plemenito{}u i dobro-
tom prema drugima - ka`e
Marinkovi}, ina~e
dugogodi{wi metalski radnik
u prwavorskom #Jel{ingradu#.
U~e{}ima u ovakvim akci-
jama mo`e se s pokri}em
ponositi i Qiqana Lazi}, koja
ka`e da krv daje jo{ od gimnaz-
ijskih dana, a do sada je u~estvo-
vala vi{e od 30 puta.
U sjedi{tu Op{tinske or-
ganizacije Crvenog krsta u
Prwavoru isti~u jo{ jedno
ime. Petar Sitnik je
sve{tenik i starje{ina
Grkokatoli~ke crkve Preo-
bra`ewa Gospodweg u na{em
gradu. Svrstava se u veterane
davala{tva.
- Krv dajem jo{ od 1981. go-
dine, odnosno jo{ iz perioda
kada sam bio na odslu`ewu re-
dovnog vojnog roka. Imam vi{e
od 70 u~e{}a, ste~enih i kroz
17 godina slu`bovawa u paro-
hiji u Devetini i u posqedwih
Petar
Sitnik
desetak godina propovijedawa
ovdje, u op{tinskom centru.
^ini me sre}nim i zadovoqnim
kada mogu na ovaj na~in pomo}i
drugima, pa }u ostati me|u
davaocima sve dok mi to godine
`ivota budu dozvoqavale -
ka`e Sitnik, koji je ro|en
1962. godine.
Zna~ajno mjesto me|u
davaocima imaju i sugra|ani
Dragan [trbac, Qubi{a
Pezer i jo{ mnogo
Prwavor~ana, kojima je ovakav
oblik pomo}i drugima postao
kao dio lijepe navike.
Zadovoqstvo rekordnim
aprilskim odzivom nije krio
ni veteran Rade Radowi}, koji
je zbog godina starosti srije~en
da nastavi davala{tvo koje je
prema{ilo stotinu u~e{}a.
Sada obavqa posao glavnog ko-
ordinatora za dobrovoqno
davawe krvi na nivou
op{tinske organizacije.
- Prije nekoliko godina
osnovali smo Aktiv dobrovo-
qnih davalaca, pa se uredno
vodi kompletna dokumentacija
o u~esnicima. Imamo zaista po-
duge spiskove u~esnika na
na{im akcijama, a pokrenuli
smo i aktivnost mladih
davalaca, punoqetnih po-
laznika sredwih {kola, koji su
tako|e sve prisutniji u
ovakvim projektima - isti~e
Radowi}.
Medicinsku ekipu Zavoda
za transfuziju iz Bawaluke
predvodila je i ovaj put doktor-
ica Sne`ana Cime{a-^eko,
koja, kako ka`e, uvijek rado
dolazi u Prwavor:
- Ovo mjesto i ovda{wi
qudi ve} godinama se dokazuju
svojom solidarno{}u
svrstavaju}i se me|u vode}e
sredine u na{oj Republici po
ganizatori regionalnog
takmi~ewa u pru`awu
prve pomo}i za u~enike
osnovnih {kola. Sekre-
tar CK \ura| Stoji~i}
ka`e da prwavorska or-
ganizacija izuzetno
dobro kotira na re-
publi~kom nivou, pa je
`eqa kompletnog
rukovodstva da se
ste~eni ugled sa~uva.
Godi{wi buxet je oko
90.000 maraka.
odzivu. I ovih 99 doza, koliko
smo prikupili i {to se mo`e
smatrati istinskim rekordom,
govori sve o Prwavoru.
Do kraja godine bi}e orga-
nizovane jo{ dvije akcije. Ona
prethodna, organizovana 24.
marta, povodom proslave Dana
op{tine okupila je 77 potenci-
jalnih davalaca, a zalihe su
oboga}ene sa 55 doza. (br)

OBJEKTIVOM Rastanak generacije

Pripreme
za maturu
U~enici zavr{nih razreda
Centra sredwih {kola #Ivo
Andri}# u Prwavoru organi-
zova}e matursku zabavu u petak,
26. maja. Pripreme se uspje{no
privode kraju, a najve}a pa`wa

Ure|ewe parka u~enika bi}e pripremawe

Simboli~nim zasa|ivawem mladice jasena
na~elnik op{tine Darko Toma{ ozvani~io je
po~etak proqe}nog ure|ewa gradskog podru~ja.
Park kod Sportske dvorane Sloga postao je
bogatiji za 25 mladih stabala, ~ime je pop-
uwen neiskori{}eni prostor na ovoj lokaciji.
Posao ure|ewa zajedni~ki organizuju Komu-
nalno preduze}e Park i Odjeqewe za stam-
beno-komunalne poslove i investicije
op{tinske uprave. U Prwavoru je predvi|ena i
akcija izbora najqep{ih dvori{ta,
cvije}waka, balkona, javnih povr{ina,
eta`nih jedinica, {kolskih i fabri~kih
dvori{ta... Stru~na komisija posjeti}e i oci-
jeniti sve prijavqene povr{ine i predlo`iti
organizatoru listu najure|enijih. (nz)
garderobe za proslavu kojom
sti~u `ivotnu zrelost. Ras-
tanak generacije polaznika
Gimnazije bi}e uprili~en
maturskom zabavom planiranom
2. juna. Ovaj stepen obrazovawa
sti~e 95 |aka. Ve}ina wih na-
javila je da }e {kolovawe nas-
taviti na fakultetima,
uglavnom u Bawaluci, Beogradu
ili Novom Sadu, a nekoliko
Sa prethodne
maturske
zabave u
Prwavoru
wih opredijelilo se za inos- Gimnazija }e upisati oko stot-
transtvo, jer im finansijska inu svr{enih osnovaca, a uskoro
situacija dozvoqava takve }e biti objelodawen i konkurs
planove. popune slobodnih mjesta u cen-
U novoj {kolskoj godini tru #Ivo Andri}#. (nz)
na{ZAVI^A
J INTERVJU
Razgovarao:
Marijan POPADI]
Po struci ste
diplomirani pro-
fesor filo-
zofije i sociologije. Ipak,
odlu~ili ste da nastavite
porodi~nu tradiciju. Kada
ste se Vi po~eli baviti ovim
poslom?
BEK: Nakon {to sam
diplomirao, 2002. godine,
razmi{qao sam da li da
radim u struci ili da se
bavim ovim poslom. Pre-
vagnula je odluka da nas-
tavim tradiciju. Moj otac se
ovim poslom bavio iz hobija
osamdesetih godina, pa je to
polako po~elo prerastati u
ozbiqan porodi~ni posao.
Polako smo investirali u
razvoj proizvodwe, da bi se
nakon nekog vremena po~eli
ostvarivati pozitivni
efekti. To nam je nekako i u
genima, jer interesantno je
pomenuti da je moj pradjeda
bio kolar i izra|ivao pred-
mete od drveta, ~ak i danas
~uvamo drvene klompe koje je
on izradio.
Veliki broj stam-
benih i poslovnih
objekata su
opremqeni namje{tajem i
unutra{wom stolarijom sa
potpisom Va{e firme.
Postavili ste sebi visoke
standarde kvaliteta i
postali brend u svijetu
obrade drveta. [ta Vas je
izdvojilo od konkurenata?
BEK: To je niz faktora i
splet razli~itih segmenata.
Svi zaposleni u na{oj
porodi~noj firmi
funkcioni{u kao jedan tim,
nas dvadesetak sa mnom na ~elu
uz dobru organizaciju
posti`emo zacrtane ciqeve.
Nastojimo da proizvod naprav-
imo {to je boqe mogu}e.
Svakom detaqu se posve}uje
pa`wa i vodimo ra~una o ni-
jansama. S druge strane, u
samom projektovawu se nastoji
iskoristiti i najmawi dio
prostora, a ne samo da bude li-
jepo za oko. Primjewujemo ve-
liki broj inovacija i prvi smo
po~eli raditi sa materijal-
ima nove generacije. Kada sam
po~eo raditi 2002. godine,
radio sam sa medijapanom i
plo~ama iverice, {to je tada
bilo iluzorno. Kroz nekoliko
godina to se pokazalo kao
dobar potez. Sada radimo i na
obradi kuhiwskih mineralnih
radnih plo~a. Malo ko to
mo`e posti}i, ali mi nudimo
i tu uslugu. Svako ko vodi
ra~una o svom imenu, vodi
ra~una i o proizvodu, a da
bismo izadili vrhunski
proizvod, koristimo vrhunske
materijale.
K u p c i m a
posve}ujete mnogo
pa`we i vremena.
Na {ta najvi{e kupci
obra}aju pa`wu?
BEK: Kupcima je
naj~e{}e prvo mjesto na koje
do|u da se informi{u o svo-
jim idejama upravo kod nas.
Mi ih nastojimo in-
formisati o svakom detaqu,
kako {ta funkcioni{e.
3
IGOR BEK,
VLASNIK PORODI^NE FIRME ZA
FINALNU OBRADU DRVETA RIZBA
KVALITET
- kqu~ uspjeha
Firma Rizba smje{tena je na Lu`anima, kod Prwavora, a u vlasni{tvu je porodice Bek, koja se obradom
drveta bavi od davnina. Ovu djelatnost weguju ve} ~etiri generacije, po~ev{i od izrade drvenih klompi,
obrade drveta kao dodatnog zanimawa, pa sve do izrade najmodernijih komada namje{taja i drugih proizvoda
od drveta, koji prate svjetske trendove. Krajem devedesetih godina firma je modernizovala proizvodwu
prate}i zahtjeve na tr`i{tu, izgra|eni su proizvodni pogoni i krenulo se u proizvodwu namje{taja i
unutra{we stolarije, a poseban naglasak stavqen je na kvalitet proizvoda. Standarde koji su tada
postavqeni i danas krase Rizbu, jednu od najuspje{nijih prwavorskih firmi, sa Igorom Bekom na ~elu.
Jedan od veoma bitnih fak- gdje se upoznajemo o komplet- tik i tako daqe. Jedan dio VRATA pokazateq da smo ispunili
tora u na{em poslovawu su nom na~inu na koji se dolazi kupaca to svakako prepoz- o~ekivawa. Na{ namje{taj
termini. Kupac `eli da se do na{eg repromaterijala. naje, a svoje mjesto u obradi NZ: Vi izra|ujete i pored visokog estetskog mo-
termini ispo{tuju i to nam #Rizba# izra|uje drveta svakako ima i hrast. specijalne naruxbe, menta je prilago|en
je pored kvalitetnog namje{taj od Trenutno je izuzetno mod- odnosno namjenski stvarnom `ivotu, uklopqen
proizvoda i inovacija koje drveta, ostali ste eran orah koji se zajedno sa namje{taj. Mo`ete je u prostor i funkcionalan.
unosimo jedan od najbitnijih vjerni prirodnim materijal- hrastom najvi{e tra`i. li se prisjetiti To kupac koji zna {ta ho}e i
elemenata poslovawa. ima. Gdje nabavqate nekih od tih te kako prepozna.
sirovine i koje vrste drveta [ta ~ini Va{ poslova?
Na koji na~in se se koriste u izradi? proizvodno-pro- BEK: Imali smo i takve Va{e reference
informi{ete o BEK: Drvo je jedno vri- dajni asortiman? poslove, jer malo ko najboqe pokazuju
inovacijama na jeme na na{em tr`i{tu bilo BEK: Poku{ali smo se mo`e odgovoriti na Va{ kvalitet.
tr`i{tu? demode, a preplavili su nas specijalizovati za izradu takve zahtjeve. Nave{}u Vi{e hiqada stambenog
BEK: Uglavnom sinteti~ki i unutra{we stolarije, osim primjer, radili smo prostora opremqeno je
posje}ujemo vode}e svjetske polusinteti~ki materijali. stolica i tapaciranog vrata za jedan dio #Rizba# namje{tajem, mnogi
sajmove, kao {to je sajam u Trendovi su i kod nas i u svi- namje{taja. Svojevremeno Klini~kog centra u hoteli, apoteke, preduze}a,
Milanu, gdje se diktiraju sv- jetu bili takvi da je drvo smo radili i vawsku drvenu Bawoj Luci, gdje su Ko- prodavnice, barovi... Plani-
jetski trendovi, prvenstveno bilo zanemareno i svedeno stolariju, me|utim, kako se rejci nadzirali rate li da pro{irujete asor-
evropski. U Milanu se na nizak nivo. Posqedwih obim posla pove}avao, nismo poslove. Vrata smo timan proizvoda i imate li
prezentuju ideje, prije svega, godina drvo se vratilo na ve- mogli tehnolo{ki pratiti izra|ivali po projektu, potrebe za tim?
a zatim imamo i sajmove u lika vrata. Op{ti trend je sav taj razvoj na svim fron- {to je kod nas jo{ po- BEK: Potrebe za
Kelnu, gdje se te ideje fil- povratak prirodi, prirod- tovima. Zato smo donijeli malo neobi~no da neko pro{irivawem ima. Ve} smo
triraju. Imamo i veliku nim materijalima, ve} su na odluku da prestanemo raditi radi ~itav projekat za primorani da pro{irujemo ka-
podr{ku dobavqa~a sa ko- na{em tr`i{tu dostupne i vawsku stolariju, jer smo vrata. Radili smo i sto- pacitete i da pratimo
jima radimo, jer smo u neke nove vrste drveta kao procijenili da nam tako dik- lariju za Bawu Kula{e i evropske zahtjeve, od
prilici da uz wihovu pomo} {to je sibirski ari{, tira tra`wa. U jednom peri- jo{ neke ve}e projekte. ekolo{kih do svih drugih koje
odemo direktno u fabrike ameri~ki orah, mahagoni, odu iz proizvodnog diktira proizvodwa.
asortimana izbacili smo i Tehnolo{ki, mi smo ve} na za-
STOLICA ograde, stubi{ta, lajsne, najvi{e obra}aju pa`wu vidnom nivou, ali moramo gra-
tako da smo ostali na izradi kada biraju namje{taj? Da li diti nove objekte koji }e biti
NZ: Vama je pripala i rijetka ~ast i to da izra- namje{taja, osim dakle, je to estetika, prakti~nost uskla|eni sa standardima u
dite stolicu na kojoj je tokom posjete Bawoj Luci tapaciranog namje{taja, jer ili ne{to tre}e? okru`ewu, a u budu}nosti
2003. godine sjedio papa Ivan Pavle Drugi. [ta na{a vizija nije obuhvatala BEK: Nama kupci dolaze }emo vjerovatno imati
je to zna~ilo za Va{u firmu? tapacirani program. U`e sa razlogom, jer znaju da }e potrebe i za novom radnom
BEK: Bila je to svakako velika odgovornost, ali i izazov u smo specijalizovani za dobiti kvalitet. Dobar dio snagom. Nadam se da }e i gen-
to vrijeme. Imali smo nekoliko zahtjeva koji su morali kuhiwe, spava}e sobe, jedan wih dolazi i po preporuci. eracije koje dolaze obradu
biti ispo{tovani. Stolica je ra|ena od orahovog drveta, dio namje{taja za dnevne bo- Moram napomenuti da, kada drveta prepoznati kao svoj
a imali smo i jo{ jedan uslov - da u stolici ne smije biti ravke i tu smo oti{li korak smo uvodili sandard ISO `ivotni poziv, jer na mladima
metalnih dijelova. Kada smo napravili konstrukciju prema daqe od drugih iz ove 9001, radili smo i analizu o svijet ostaje, a ovo je posao od
odre|enim skicama i zahtjevima, stolica je no{ena na bran{e. tome koliko su na{i kupci koga se mo`e pristojno `iv-
rendgensku kontrolu u Zagreb, da se provjeri da li je zadovoqni, i dobili smo jeti. Bilo bi nam drago da
slu~ajno stavqen nekakav eksploziv ili ne{to sli~no {to Namje{taj nije laskavu ocjenu - ~istu peticu, mladi ne odlaze sa ovih pros-
bi ugrozilo papin boravak. Naravno, na{ proizvod je samo komad drveta {to nam je dalo potvrdu da tora, nego da svi zajedno
pro{ao bez primjedbi, tako da je i taj izazov zavr{en nego predstavqa smo na dobrom putu. Drugo, radimo na unapre|ewu
uspje{no. `ivotni stil i mnogo govori mnogo kupaca se nama vra}a, kvaliteta `ivota, poru~uje
o kupcu. Na {ta kupci {to je tako|e odli~an Bek.
 1

4 DOGA\AJI

Na centralnom gradskom trgu u Prwavoru
sredinom pro{log mjeseca odr`an je mini-sajam
privrede. Svoje proizvode izlagali su doma}ini
iz na{e op{tine, koji su podr`ali ideju lokal-
ne vlasti da bi se vremenom Prwavor svrstao na
Trg }e postati tijesan
kartu sajamskih gradova Republike Srpske.
- Ovakva ideja je za svaku pohvalu. Razvije-
niji smo kao op{tina od mnogih drugih sredina
koje ve} imaju sajamske sadr`aje. Vjerujem da }e
na{i zvani~nici uspjeti u svojoj namjeri - rekao
je ugledni proizvo|a~ rakija raznih vrsta Radi-
voje Kuzmanovi}, koji je do sada imao pred-
stavqawa na vi{e od stotinu sajmova
razli~itog ranga.
Mladi doma}in Mladen Segi} iz [trbaca
gostima mini-sajma je izlo`io nekoliko vrsta
meda ne propu{taju}i tako|e da podr`i ideju o
Prwavorski mini-sajam za`ivqavawu ovakve manifestacije u ve}em i
masovnijem obimu.
Sli~no misli i Qubica Kawski iz pri-
gradskog naseqa Vijaka, koja izme|u ostalog,
proizvodi ekolo{ke sapune od kozijeg mlijeka.
Organizator mini-sajma bilo je Udru`ewe
`ena #Tkanica# iz Prwavora, uz podr{ku Skup-
{tine op{tine.
- Zadovoqni smo efektima ovog trodne-
vnog skupa. Nastoja}emo da sajam pro{irujemo
ve}im brojem izlaga~a i da do|emo do vremena
kada }e Trg srpskih boraca biti tijesan za izla-
ga~e i posjetioce - rekla je Qubica Moravac,
predsjednica #Tkanice#.
Sajam je otvorio na~elnik op{tine Darko
Toma{ sa Toma{, a izveden je i prigodan zabavni program
~lanicama prwavorskih folklornih grupa. (nz)
Tkanice

DAN POBJEDE

O`i vje le
sta re uspo me ne
Borci Narodnooslobodila~kog rata iz prwavorske op{tine
okupili su se povodom Dana pobjede nad fa{izmom, 9. maja, u
Parku narodnih heroja u Prwavoru, gdje su odr`ali ~as istorije.
kupqawe starih ra- mawa - rekao je Novak Bogi}e- {evi}a, kao i na spomenik po-

O tnika bilo je dobra

prilika da se obno-
ve stare uspomene,
ali i progovori i
koja rije~ vi{e o te{kom mate-
rijalnom polo`aju neka-
da{wih boraca.
- Danas na{ Savez udru-
`ewa boraca Narodnooslobo-
dila~kog rata ima samo 18
`ivih boraca iz Drugog svjet-
skog rata. @ivimo u izuzetno
te{kim materijalnim uslovi-
ma, mada se ne mo`emo po`ali-
ti na sada{wu lokalnu vlast.
Na{a ~etiri druga, u~esnika
Drugog svjetskog rata, ostali su
1992. godine bez ikakvih pri-
vi}, predsjednik OO SUBNOR- ginulim ratnicima u protek-
a.
Delegacije ove organiza-
cije, Skup{tine op{tine,
Op{tinske bora~ke orga-
lom ratu.
Me|u u~esnicima
skupa, posve}enog
obiqe`avawu Dana
nizacije i drugih in- pobjede nad fa{i- Iz Spomen-parka
stitucija zmom, najstariji
polo`ile su je bio 95-go- posebno su mi se urezala de{a- Jankovi}, koji je u Spomen-park poslao sina Lazara.
vijence na d i { w i vawa na podru~ju Kotor Varo- stigao u pratwi sina Zdravka. U SUBNOR-u isti~u da
spomen-bis- \or|o Jan- {a, gdje smo vodili te{ke Redovno ovdje dolazi i imaju u ~lanstvu i nekoliko po-
te narodnih kovi} iz borbe protiv neprijateqa. Stanislav Leki}, tako|e pri- {tovalaca NOB-a, pri ~emu
heroja Vida Prwavo - Imao sam tada priliku da upoz- padnik partizanskog pokreta, apeluju na sve zainteresovane
We`i}a, ra. nam i neke od boraca, koji su ali je izostao Veqo Lazi}, je- mlade i qude sredwe generacije
Stanka Vu- - Jo{ kasnije postali narodni heroji. dan od najstarijih stanovnika da im se pridru`e kako bi se
ka {i no vi - se sje}am Istakao bih Vida We`i}a iz gradskog podru~ja. Ro|en je `ivim pri~ama prenosila na
}a, Rade nekih de- Dowih Vija~ana, koji je bio do- 1920. godine, a zbog zdravstve- nova pokolewa istina o parti-
Vrawe{e vi} Borac \or|o taqa iz Dru- bar doma}in, ~estit ~ovjek i nih te{ko}a ostao je kod ku}e. zanskoj borbi za oslobo|ewe
i Novaka Piva- Jankovi} gog rata, a borac za primjer - pri~ao je Kao svog izaslanika na skup je Jugoslavije.(nz)

Izbori u SDS-u

Vasi} popuweno na osnovu prijed-

loga novog predsjednika.
- Pred nama je veliki po-
ispred sao na povratku starog ugle-
da na {e stran ke, a u prvom
Stani}a pla nu bi }e pod mla |i vawe
sposobnim i odlu~nim kadro-
vima, kojima je SDS u srcu.
Ra tni pred sje dnik Skup - Vje ru jem da se za je dni ~kim
{ti ne op {ti ne Prwavor naporima mo`emo nametnuti
Nemawa Vasi} (na slici) iz- bira~kom tijelu i vratiti na
a bran je na iz vje {taj no- sta re sta ze us pje ha i po no -
izbor noj sje dni ci vnog pre uzi mawa vlas ti na
Skup{tine za novog predsje- lo kal nom ni vou - re kao je
dni ka Srpske de mo krat ske Va si} na kon {to je sa znao
stranke Prwavor. Dobio je ishod izja{wavawa delegata.
165 glasova, dok je wegov pro- Ut vr|e na je i de le ga ci ja
tiv kan di dat Mi la din Sta - prwavorskog SDS-a od 14 de-
ni} imao po vje rewe 123 legata koja }e u~estvovati u
de le ga ta. Iza bran je i 41 odlu~ivawu na izbornoj sjed-
~lan Op{tinskog odbora, a nici Skup{tine stranke na
pre os ta lih 14 mjes ta bi }e republi~kom nivou. (nz)

U JUNSKOM IZDAWU NA[EG ZAVI^AJA,

donosimo op{irnu foto-reporta`u sa proslave mature prwavorskih sredwo{kolaca
na{ZAVI^A
J
1 PRWAVOR
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
\eki} Nenad, Vrani} Milan,
Vojvodi} Drago, Vukoj~i} Gorda-
na, Aleksi} Rajko, Petrovi}
@eqko, [}epovi} Branka, Kal-
aba Ivana, Dula} Maja
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Blagojevi} Slavi{a, Rado{evi}
Petar, Tupaji} Qiqa, Gatari}
Ranko, Krivdi} Sanda
DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ
Kne`evi} Vasilije, Neimarevi}
Svjetlana, Sviderski Nikola
UJEDIWENA SRPSKA
Radeqi} Zoran
2
OKOLICA
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
@ivkovi} Milovan, \eni} Pe-
tra, Simi} Dragoqub, Vukovi}
Milkica, Kostre{evi} Gosti-
mir
SOCIJALISTI^KA PARTIJA
Radowi} Rade
3
BABANOVCI
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Gali} Jelena, Simi} Dajana, Bu-
ni} \uro, Laki} Milo{, \eki}
Zoran, Buni} \uro
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Trivunovi} Gostimir, Tripuno-
vi} Dragica, Tripunovi} Veli-
mir
PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA
Laki} Zoran
SOCIJALISTI^KA PARTIJA
Haxi} Ajsela, Laki} Swe`ana,
Raji} Tomislav, Muminovi} Ha-
san, Skorupan Sakib
4
MA]INO BRDO
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Vidovi} Dragoslav, Nikoli}
Dijana, Hajek Zdenka, Pe}anac
Damir, Jovi} Gosto
SOCIJALISTI^KA PARTIJA
Melnik Oliver, Jugovi} Momir,
Julari} Ivica, Hajek Dajana,
Kosi} Slavka
5 GAQIPOVCI DOWI
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Rudakevi} Oksana, Papuqovski
Milka, Gligori} Slavoqub, Mo-
di} Sini{a, Kne{ Mihajlo
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Lazi} Bojan, Lazi} Biqana, Pe-
zer Zoran, Vrhovac Mirko, Pe-
zer Maja
6 33
GRABIK ILOVA
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Stani} Bogdan, Jovi} @eqana,
Miladinovi} Dijana, Joti}
Branko, Raki} Danijel
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
[esti} Nedeqko, Stani}
Swe`ana, Dujakovi} Dean, Raki}
Borislav, [esti} Mira
7
KOWUHOVCI
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
[ikora Bojan, Icovski Biqana,
Koji} Milovan, Baruk~i} Sawa,
Stupar Lazo, Vrhovac Milica,
Stankovi} Nenad.
No vi
sa vje ti
mje snih
za je dni ca
Op{tinska izborna komisija Prwavor u skladu sa ta~kom 22. Uputstva
ovjerila je kandidatske liste za u~estvovawe na izborima za savjete mjesnih
zajednica op{tine Prwavor, koji se odr`avaju 28. maja 2017. godine, kako slijedi:
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Jaj~anin Branislav, Vra~evi}
Nada, Du{ani} Mi}o, Pezer Du-
{an, Vojvodi} Vesna
UJEDIWENA SRPSKA
^oli} Dragan
8
GAQIPOVCI
UDRU@EWE GRA\ANA KUD SADIK
BOJI] GAQIPOVCI
Zejni} Enis, Kebi} Amel, Kebi}
Sanela, Axemovi} Emina, Axe-
movi} Zijo
UDRU@EWE GRA\ANA
MZ GAQIPOVCI
Kebi} Mehmed, Kloki} Selfi-
ra, Kebi} Suad, Zejni} Nazif,
Kebi} Edvina
9
KREMNA
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Domuz Milovan, @uni} Vlado,
Milankovi} Miroslav, @i`ak
Boris, @ivkovi} Daliborka,
@uni} Dijana, Popovi} Savka
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
[ar~evi} Sini{a, Kusi} Maja,
\ani} Dalibor, [ar~wevi}
Swe`ana, Domuz Desimir, @u-
ni} Goran, Cvijanovi} Gordana
DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ
[ar~evi} Goran, Rudowi} Mara,
@ivkovi} Sa{a, Topi} \ur|ija,
[pani} Vlado
10
[TRPCI
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Keser Dijana, Vlaji} Dario,
Vrhovac Dubravka, Kqe~anin
Dra`enka, Milija{ Qubi{a,
Stani} Marko, Toma{ Milen-
ko
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Lazi} Vjekoslav, Milivojac
Dragan, Kovjani} Ivana, Musi}
Slavi{a, Savi} Ivana, Bo`i}
Mladen, Lepir Bojana
DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ
Todori} Nedeqko
11KULA[I - POPOVI]I
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Petrovi} Qiqana, Pan~i} Bor-
ka, Petrovi} Borislav, Kukavi-
ca Sini{a, Gavrani} Miladin,
Mali} Dragana, Petrovi} Rado-
slav
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
]u}i} Braco, Novarli} @ivo-
jin, Tomi} Aleksandar, Draga-
ni} Mirjana, Petrovi} Milena,
Mali} Dragan, Gavrani} Slobo-
danka
PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA
[u{ak Gostimir, Kuzmanovi}
Milica
SOCIJALISTI^KA PARTIJA
[pani} Nada
12
GORWI VIJA^ANI
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Kusi} Milan, Novakovi} Vesel-
ko, Novakovi} Stanimir, Pe-
uli} An|elka, Wewi} Jadranka
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Mali} Gordan, ^erekovi} Nada,
\ur|evi} Goran, Jawi}-Jewi}
Sla|ana, ^erekovi} Dario
13
PRISOJE
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Peuli} Du{ko, Peuli}
Obrad, Peuli} Radmila, Peuli}
Biqana, Peuli} Dalibor
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
]u}i} Bo{ko, Kusturi} An|el-
ka, Kusturi} Dragan, Piva{evi}
Daliborka, Peuli} Branislav
14
DOWI VIJA^ANI
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Slijep~evi} Nata{a, Slijep~e-
vi} Goran, Duki} Nevena, \aji}
Vesna, Preradovi} Miodrag,
Milo{evi} Danko, \uri} Mar-
ko
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Remi} Velibor, Stojni} Jelena,
Peji} Dragan, Kostre{evi}
Olivera, Preradovi} Predrag,
Jankovi} Biqana, Petrovi}
Miodrag
SOCIJALISTI^KA PARTIJA
Savi} Rajko
15
GORWA MRAVICA
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Cvijeti} Qubi{a, Milija{e-
vi} Darko, Vasi} Dragan, Vasi}
Milan ka, Vasi} Qiqana
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Lu~i} Nikola, Lepir Dragoqub,
Bukovica Dragana, Milanovi}
Pero, Lukanovi} Jovana
16 DOWA MRAVICA
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Radulovi} Milan, Jawi} Draga-
na, Mitrovi} Gordana, Laskoti}
Slobodan, Tepi} @eqko
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Gaji} Sla|an, Milija{ Vesna,
Terenovskej Sini{a
17
DRENOVA
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Preradovi} Miroqub, Vukoma-
novi} Slavi{a, Jovi~i} Jovan,
Aleksi} Sla|ana, Preradovi}
Ivona
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Aleksi} Milan, Jovi~i} Ostoja,
Aleksi} Dragana, \aji} Bo`ana,
Bogi}evi} Qubi{a
DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ
Bo`i} Dragan, Sari} Milena,
Mari} Predrag
tvovawe na izborima, pa se izbo-
UJEDIWENA SRPSKA
Jovi~i} Neboj{a, Dujakovi} Du-
{ko, Jovi~i} Danka
18
[ARINCI
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Jankovi} @eqko, Moravac Mi-
lan, Jankovi} Bojan, \ani} Mil-
ica, Lepir Jovana
Moravac Milan
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Moravac Branko, Jovqevi} Sla-
vica, Stanojevi} Neboj{a, Mo-
ravac Ranko, Preradovi}
Swe`ana
19
VR[ANI
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Male{evi} Sini{a, Jotanovi}
Nikolina, Male{evi} Qubi{a,
Preradovi} Ilija, Preradovi}
Novka
20
KOKORI
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Marinkovi} @eqko, Subi} Ra-
dovan, Marinkovi} Veselko, Vu-
ji} Vesna, Marinkovi} Suzana
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Marinkovi} @eqko, Vrhovac
Novica, Marinkovi} Dragana,
Vuji} Mladen, Krasi} Darija
SRPSKA RADIKALNA STRANKA
Dubravac Dijana, Boji} @ivojin,
Krasi} Rodoqub
21
HRVA]ANI
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Kova~evi} Bojan, Vasili} Sla-
|ana, [uman Zoran, Kosi} Zlat-
ko, Kosi} Sla|ana
DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ
Popla{en Gordana, [uman \or-
|o, Jungi} Borislav, Ga~i} Dra-
gana, Matija{evi} Borko
22 POTO^ANI
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Samac Branimir, Dabi} Jovan,
Jeli} Ogwen, Tuli} Gordana,
Male{ An|a
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
\umi} Perica, Popadi} Slavko,
Miki} Jasminka, Stani} Ne-
mawa, Ani~i} Rada
DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ
Lazandi} Jovanka, Lazi} Sawa,
Stani{i} Momir, @ivkovi}
Slobodan, Radanovi} Pero
NARODNI DEMOKRATSKI POKRET
Babi} @arko, Lazi} Spomenka,
Popadi} Milo{
23 ORA[JE
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Lapi} Milo{, Dvoran~i} Zora-
na, Kosi} Vidanka, Milanovi}
Milan, Danojevi} Gligo
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Tuli} Perica, Tuli} Biqana,
Vu~enovi} Milan
DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ
[qivi} Vlado, Samac Vinka,
Dvoran~i} Milenko, [qivi}
Radmila, Samac Nedeqko
24
GUSAK - GAJEVI
Nije podnesen nijedan zahtjev za
ovjeru kandidatske liste za u~es-
ri za ~lanove savjeta MZ ne}e
odr`ati.
25
CRKVENA
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Veqko Ostoji}, Vladimir
Guwi}, Gordana Vuji}, Nedeqko
^upeqi}, Milena Jugovi}
UJEDIWENA SRPSKA
Sandi} Ratko
26
LI[WA
UDRU@EWE GRA\ANA KUD HAKI-
JA TABAKOVI]
Zukan~i} Nijaz, Zukan~i} Fa-
hrudin, Zec Munira
UDRU@EWE GRA\ANA
FK BISERI LI[WA
Pu{kar Emsad, Zukan~i} Faruk,
Xini} Zehra
UDRU@EWE GRA\ANA
ROSA LI[WA
Br|anin Mufid, Gu{i} Suvad,
Bastah Rasma
DEMOKRATSKI
NARODNI SAVEZ
^oli} Bogdan
27 NASEOBINA LI[WA
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Jevti} Slavi{a, Pani} Neven-
ko, Jevti} @ivana, \uki} Rado-
jica, Vukomanovi} Dijana
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Pani} Sini{a, Vojvodi} Bo`i-
dar, Vu~i} Vidanka, Vasi} Dar-
ko, Topi} Nedeqka
DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ
Mari} Nevenko, Popovi} Drago-
qub, Risti} ^edomir, Popovi}
Gordana, Pani} Nada
UJEDIWENA SRPSKA
Tripi} Branko
28
^ORLE
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Jevti} Branislav, Jevti} Do-
brinko, Bjeloskurski Nikola,
Repi} Slobodanka, Bjeloskurski
Ivana
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Vasi} Nedeqko, Jevti} Mirka,
@uni} Milorad, ^erkita Dra-
gana, ^erkita @eqko
IZBORI 5
SOCIJALISTI^KA PARTIJA
Vasi} Svetozar
29 VELIKA ILOVA
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Ka la ba Du {ko, Ma le {e vi}
Da li bor, To pi} Goj ko,
Piqagi} Boro, Malinovi} Ve-
selinka, Maleti} Mira, Kala-
ba Sandra
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Suvajac Dragomir, Grumi} Ned-
eqko, Markovi} Sun~ica, Mi-
lin~i} Slavi{a, Jovi} Jelena,
Suvajac Danko, Igwati} Mili-
ca
GRUPA GRA\ANA VELIKA ILOVA
San~anin Bogoqub
30 PE^ENEG ILOVA
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Kne `e vi} Bo {ko, Jo va ni}
Slavi{a, Jovani} Vesna, Iva-
novi} Mirko, \ur|evi}-Ki-
ti} Neda
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Jovani} Predrag, Ivanovi}
Branka, \ur|evi} Boro, Male-
{evi} Zoran, Kne`evi} Danije-
la
31
[IBOVSKA
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Kalini} Darko, \ukari} Go-
ran, Pavi~i} Milorad, Bo`u-
novi} Milica, \uki} Persa,
Su va jac Ne deqko, ^apqak
Qiqa
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Vin ~i} Slav ko, Smiqani}
Vla di mir, Si mi} Ra dmi lo,
Smiqani} Ve ra, To mi} Du -
{ko, Ki ti} Ve dra na, Si mi}
Gorjana
UDRU@EWE ITALIJANA
[TIVOR KLUB TRENTINI
Tisot Josip, Rover Frawo, Sigi-
smuni Gabrijela
32
SMRTI]I
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Luki} Nemawa, Slijep~evi} Bo-
`idar, Milin~i} Dra`en, Stoj-
~i} Tatjana, To{i} Petra,
Usorac Sini{a, Ratkovac Dija-
na
PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA
@ivani} Desimir
DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ
Jo vi ~i} Svje tla na, Vu ko vi}
Zoran, To{i} Mladen, Vuko-
vi} Vi do sa va, Jo vi ~i} Dra-
gan
PALA^KOVCI
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Popovi} \uro, Dostani} Vido-
mir, Vidi} Borislav, Ru`i~i}
Sr|an, Dostani} Raili} Kris-
tina, Ru`i~i} Milica, Popovi}
Zora
UJEDIWENA SRPSKA
Mali} Nikola, Kiti} Mladen,
Ru`i~i} Bojana
34OTPO^IVAQKA - MRA^AJ
SAVEZ NEZAVISNIH
SOCIJALDEMOKRATA
Mi}i} Pero, Vuki} Nedeqko,
Pavi~i} Nada, Novkovi} Sini-
{a, Novkovi} Gordana.
6 SELO
Mi smo slo`na porodica
Nedeqka i
S
Gligo Blate{i}
`ive pod jednim
krovom sa tri
generacije
potomaka.
Dogovor je
osnovni recept
za slogu, ka`e
Dragana
Blate{i} koja
je preuzela
brigu o
organizaciji
posla
Na{ zavi~aj u doma}instvu Pezer u Gorwim Gaqipovcima
Iskustvo dugo dvadesetak
godina i uro|ena marqivost
svrstavaju porodicu Zorana
Pezera iz Gorwih Gaqipovaca
me|u najnaprednija poqo-
privredna doma}instva prwa-
vorske op{tine. Bavi se ovaj
doma}in proizvodwoim raznih
vrsta povrtarskih kultura, a
predwa~i jagoda, ~iji kvalitet
i so~nost svakodnevno upoz-
navaju kupci na dva gradska pro-
dajna mjesta u Prwavoru.
Proizvodi su uvijek svje`i, jer
sti`u do kupaca direktno iz
plastenika. Zoran se odavno
nametnuo kao ozbiqan i
po{ten proizvo|a~, koji je
savladao razmi{qawa i filo-
zofiju onih koji se kod wega
snabdijevaju.
-Zadovoqan sam prinosima
ovog proqe}a iako su vre-
menske prilike bile ~esto
nepovoqne. Jagoda je zbog
hladno}e malo kasnila. Sa
uku}anima sam bio prinu|en da
ponekad lo`imo vatru u plas-
tenicima kako bi se anulirale
niske temparature, pogotovo u
no}nim satima. Trud se ispla-
tio - ka`e Zoran koga smo za-
tekli u jednom od plastenika.
Porodica Pezer ima dobro
uvje`banu ku}nu ekipu. Supruga
^ETIRI GENERACIJE U DOMA]INSTVU BLATE[I] U MRAVICI
talne migracije
stanovni{tva seoskog
podru~ja uzrokuju osi-
pawe doma}instava, od
kojih se mnoga gase i nestaju.
Otu`na je slika ruralnih
podru~ja, pa tako i prwavorske
op{tine, a postojawe vi{e gen-
eracija u jednoj porodici pred-
stavqa pravu rijetkost. Zbog
takvih trendova pravi raritet
na mravi~kom podru~ju je porod-
ica Blate{i}, sa osmoro
~lanova. Na okupu su pripad-
nici ~ak ~etiri generacije,
{to se u dana{wim uslovima
mo`e smatrati istinskim kuri-
ozitetom.
Najstariji uku}ani su
Gligo, kome je 77 godina i we-
gova supruga Nedeqka, sa
sta`om dugim 56 godina na ovom
imawu. Nemaju velikih obaveza
Sla|ana,
Brankica
i Zoran
Poker vrijednih
Zoranovih dama
Jednom od najve}ih proizvo|a~a jagoda u bawalu~koj regiji poma`u supruga
i tri k}erke. Tehnologija proizvodwe savladana na visokoprofesionalan na~in,
a iz plastenika na tr`i{te sti`u ekolo{ki provjereni proizvodi
Jelica i k}erke Brankica,
Sla|ana i Sandra, kada treba,
jer mlada garda preuzima Radujem se wihovom odrastawu,
obaveze kakve ovo doma}instvo
~ine jednim od uspje{nijih i
naprednijih u Gorwoj Mravici.
-Oslobo|ena sam poslova,
gledaju}i na vlastitom prim-
jeru kako `ivot nekako brzo
te~e - ka`e stara doma}ica
Nedeqka.
pa sam samo aktivni posmatra~ Najstariji stanovnik li-
stawa u doma}instvu. ^uvam jepo ure|ene ku}e Gligo for-
praunuke i igram se sa wima. malno ima ulogu glavnog
doma}ina, ali mu, kako isti~e,
nije mnogo stalo do te
GU@VA
#funkcije#.
-Najqep{e je kada smo -Radni vijek proveo sam
svi na okupu. Iako smo rade}i u firmi u Prwavoru i
razli~itih godina i vode}i doma}instvo. Nisu to
gledawa na `ivot, lijepo bile lake godine, ali sam bio
se sla`emo i uva`avamo. svjestan da se mora mnogo
I u takvoj gu`vi i tegliti kako bi se obezbijedili
poja~anoj ku}noj frekven- kakvi-takvi uslovi za `ivot.
ciji saobra}aja, uvijek Sada ustajem rano, kada i ostali
se zna {ta ko treba da uku}ani, ali su me oslobodili
radi - ka`e snaha svih obaveza. Iako ni{ta ne
Nevena. radim, nije mi dosadno - kazuje
Gligo.
udarni~ki su anga`ovane na vrijedne ~eqadi, o kojima gazda
imawu. To je Zoranov poker ima samo rije~i pohvala.
Wihova k}erka Dragana
preuzela je teret vo|ewa
doma}instva.
-Najzna~ajnije je da se oko
svih poslova dogovaram sa dvo-
jicom sinova i snahom. Fino to
funkcioni{e. Kao da se
dr`imo one naredne izreke: I
kod pasa se zna stariji. Sinovi
su zaposleni u Prwavoru, ali su
svakodnevno i na na{em imawu,
odnosno kod svoje ku}e. Mnogo
ih privla~i selo i najavquju da
}e ostati vjerni rodnom
doma}instvu - veli Dragana.
Blate{i}i se bave uzgojem
bikova, imaju i krma~e prasil-
ice, krave...
-Imamo trenutno sedam
bikova na tovu. Otkupna cijena
je oko ~etiri marke, a dobru,
odnosno korektnu saradwu ost-
varujemo sa mesnicom #Prima#
BOSTAN
Uz jagode, kao
proizvodwi u kojoj je
istinski velemajstor,
Zoran sa suprugom Jeli-
com i tri k}erke
nadaleko je poznat i po
zasadima i zrelim
proizvodima lubenica i
diwa. Odabrao je sorte
kojima odgovara
gaqipova~ko podnebqe i
pozitivni efekti ovog
posla tako|e su prisutni.
Dvije k}erke, Brankica i
Sla|ana su zavr{ile fakultet.
Porodica
Blate{i}
u Prwavoru. Za toliko velik
sto~ni fond treba blagovre-
meno obezbijediti dovoqne
koli~ine hrane. Sijemo kuku-
ruz, p{enicu, stalno smo ak-
tivni i u ba{ti. Uspjeli smo
zasijati planiranih ~etrdese-
tak dunuma kukuruzom i
sila`om. Svoju ulogu ima i moja
snaha Nevena, koja uz rad u
doma}instvu podi`e sina Bo-
jana i k}erku Draganu - ka`e
trenutno vode}a osoba ove
skladne porodice.
Za Blate{i}e se ba{ mo`e
re}i da predstavqaju primjer
doma}instva u kome su poslovi
pravilno i ravnomjerno podije-
qeni. Ako zapne oko nekog
posla onda se zna ko je stariji i
wegova, u ovom slu~aju wena,
Draganina rije~ je presudna.
B. RADULOVI]
Nemaju zaposlewe, pa su ~esto
od jutra do mraka anga`ovane na
posjedu. Svjesne su da je rije~ o
sezonskoj robi, koja ne trpi
odugovla~ewe.
-To je prili~no osjetqiva
proizvodwa, zbog ~ega moramo
ponekad udarni~ki raditi. Ne
pada nam to te{ko, jer smo, ~ini
mi se, marqivost naslijedili
od na{ih roditeqa - ka`e
Brankica, najstarija od tri Zo-
ranove k}erke.
Povremeno, kada to di-
namika posla tra`i, Pezeri
anga`uju i sezonske radnike. U
vrijeme na{e posjete ovom
uzornom doma}instvu, zatekli
smo kom{inicu Biqanu Lazi}.
Zadovoqna je, ka`e, uslovima u
kojima radi i visinom dnevnice
za anga`ovawe u plastenicima.
Postala je praksa da se uvi-
jek poslovi planiraju unapri-
jed. Svaka od uku}anki zna svoj
dio obaveza i koja vrsta posla je
pred wima narednog radnog
dana. Organizacija je na visini,
pa su Pezeri zadovoqni efek-
tima velikog truda.
Ovih dana proslavi}e na
skroman na~in malu maturu na-
jmla|e uku}anke Sandre, koja
zavr{ava osnovnu {kolu.
B. R.
na{ZAVI^A
J TALENTI
a u Prwavoru `ive
D uspje{ni i talento-
vani qudi dokaz je i
ova mlada Prwavor-
~anka. Qubav prema
kwizi postoji otkad zna za sebe,
a od malih nogu je stekla naviku
u~ewa. Kako ka`e, u po~etku
motiv su joj bile dobre ocjene,
osje}aj da radi ne{to dobro, a
kasnije kako je sazrijevala, bi-
la je to nemjerqiva `eqa za no-
vim saznawima. Po zavr{etku
sredwe ekonomske {kole Alek-
sandra je upisala Elektrote-
hni~ki fakultet u Bawoj Luci,
smjer ra~unarstvo i informa-
tika. Skre}e pa`wu i na to da
je danas veliki izazov biti stu-
dent.
- Veoma je te{ko biti stu-
dent u vrijeme kada se od stu-
denta puno tra`i, a malo mu se
pru`a. Pored materijalnih
sredstava, tako|e je potrebno
mnogo ulagawa u vidu truda, ra-
da i odricawa. To }e svakako
doprinijeti na{em li~nom ra-
zvoju, koje je po mom mi{qewu
veoma bitno, a koliko }e se is-
platiti o pitawu posla je pod
znakom pitawa - isti~e Alek-
sandra.
Svjesna je i Aleksandra da
nam se danas, u 21. vijeku, dobu
interneta i rijaliti {ou zaba-
ve, name}u neke druge vrijed-
nosti koje ipak ne bi trebalo
da budu u prvom planu. Ali sav-
jetuje kako sredwo{kolce, tako
i osnovce da je ipak obrazovawe
ono ~ime treba da se isti~emo
i posti`emo odre|eni nivo,
koji je neophodan za potvr|i-
vawe sebe kao li~nosti. Samo
tako }emo mo}i da doprinesemo
dru{tvu i zajednici u kojoj `i-
vimo.
Uspjeh ove mlade sugra|an-
ke prepoznala je i op{tina
Prwavor. Aleksandra prima
stipendiju na{e op{tine i is-
Nevena \uki} uspje{no slijedi stariju sestru Milicu
U planu Olimpijada
Prvi put se Nevena \uki}
zainteresovala za matematiku u
osnovnoj {koli. Wena starija
sestra Milica, kao gimnazijal-
ka, ve} je imala sjajne rezultate
na me|unarodnoj sceni, jer je
u~estvovala na matemati~kim
olimpijadama u Kolumbiji, Ju-
`noj Africi i Tajlandu. Mil-
ica je osvojila bronzanu i
srebrnu medaqu svrstavaju}i se
tako me|u najboqe prwavorske
matemati~are svih vremena.
Ovaj predmet Neveni postaje
PREDSTAVQAMO: ALEKSANDRA ]U]I]
Strpqewe
i upor nost
ga ran ci ja
us pje ha
U~enica generacije za prethodnu {kolsku
godinu JU Ivo Andri} Prwavor bila je
Aleksandra ]u}i}, danas uspje{an student
Elektrotehni~kog fakulteta u Bawoj Luci.
Obrazovawe je uvijek u modi, ka`e ova djevojka i
posebnu zahvalnost izra`ava prema na~elniku Toma{u
Aleksandra sa majkom Borkom
i sestrom An|elom
preokupacija tek pred kraj
prvog razreda sredwe {kole,
kada je po~ela izra`enije da
vje`ba.
- U prvom razredu sredwe
{kole osvojila sam prvo mjesto
na regionalnom, peto na repu-
bli~kom takmi~ewu i bronzanu
medaqu na Evropskom matema-
ti~kom kupu, a u drugom razredu
prvo mjesto na regionalnom,
drugo na republi~kom takmi-
~ewu i ostvarila sam pravo
u~e{}a na Matemati~koj olim-
pijadi Bosne i Hercegovine -
ka`e Nevena.
Smatra da je jedna od najve-
}ih prednosti takmi~ewa iz
matematike, ili bilo kog pred-
meta, to {to se u~enici sa sli-
~nim interesovawima upoznaju
i dru`e me|usobno. Isto tako
nau~i se mnogo interesantnih i
korisnih stvari koje }e se kas-
nije sigurno mo}i koristiti na
fakultetu.
- [to se ti~e priprema,
svaki u~enik mora dosta sam da
Porodica
\uki}
ti~e da je lijepo znati da neko
misli na u~enike i studente.
Jako je zahvalna, prvenstveno
Aleksandra
]u}i}
radi ako `eli da ostvari ne-
{to, ali svakako su od velike
koristi bilo kakve pripreme
na kojima predaju profesori,
studenti ili biv{i takmi~ari.
Kampovi koji se odr`avaju u
Sarajevu dva puta godi{we, na
kojima pravo u~e{}a imaju svi
zainteresovani u~enici, tako-
|e su dobra stvar. Me|utim, dva
kampa godi{we nisu dovoqna
da se steknu sva potrebna
znawa. Uz to, velikom broju
u~enika je nezgodno da putuju u
Sarajevo i da pla}aju kampove,
tako da se nadam da }e se u budu-
}nosti javiti ve}i broj organi-
zacija koje imaju ciq rad sa
nadarenim i svim u~enicima
koji su zainteresovani da nau~e
ne{to novo - ka`e ova izuzetno
talentovana matemati~arka iz
prigradskog naseqa Babanovci.
[to se ti~e odnosa wenih
vr{waka prema matematici,
ve}ina wih misli da je matema-
tika dosadna, da im ne ide,
prosto im nije zanimqiva.
- Mislim da je razlog wi-
hove nezainteresovanosti to
{to je matematika u {kolama
previ{e povr{na da bi bila
7
CIQEVI
- Bez mnogo filozofije
na~elniku Darku Toma- vjerujem da mo`emo pos-
{u, jer je to prva na- ti}i sve ono oko ~ega se
grada za wen dovoqno potrudimo. Na-
dugogodi{wi rad i ravno, za sve je potre-
trud. bno vrijeme, strpqewe i
Kada su zah-
upornost. Recept je jed-
valnosti u pi- nostavan, a ciqevi uvi-
t a w u , jek ostvarivi - isti~e
prvenstveno je za- ova svestrana djevojka.
hvalna svojoj
po ro di - drugog univerzuma, da stekne
ci, jer nova iskustva, ali i da nau~i da
sma- se boqe izra`ava i obogati
svoj rje~nik. Pored ~itawa,
zna~ajno mjesto u wenom `ivotu
zauzimaju gluma i sport. ^eti-
ri godine Aleksandra je bila
~lan na{eg gradskog pozori-
{ta, pod vo|stvom Brankice
Radowi}, a odnedavno je ~lan
Atletskog kluba #San# Prwa-
vor, koji se bori za napredak
ovog sporta u na{em gradu.
tra
da sve
Pored brojnih obaveza, ona
sve sti`e i ka`e da je dobra or-
poti~e iz ganizacija ne{to najbitnije.
ku}e. - Ako znamo da organizuje-
- mo svoje vrijeme, uradili smo
Obrazo- pola posla, ostalo je lako, ako
vawe je bi- se bavimo onim {to volimo -
tno, ali iskrena je Aleksandra.
ako nema- Za kraj razgovora ova skro-
mo vaspi- mna djevojka otkrila je da je
tawe koje wen osnovni plan za budu}nost
se nosi iz ku}e, studirawe i da planira da se
ono ni{ta ne vrije- maksimalno posveti tome, a os-
di. Podr{ka porodi- talo }e do}i sve u svoje vrijeme.
ce je ne{to Na pitawe {ta bi poru~ila
najva`nije u ovom pe- mladima, Aleksandra je odgovo-
riodu i uop{teno u rila:
periodu razvoja, a ja - Nau~ite osnovne stvari
sam sre}na {to je imam koje vam omogu}uju da se pot-
- ka`e zahvalna Alek- vrdite kao ~ovjek, a daqe se ra-
sandra. zvijajte u segmentima koji vas
Pored u~ewa, ova posebno zanimaju. Znawa nikad
mlada djevojka obo`a- nije dosta. I pored svega ovoga
va da ~ita kwige, ko- i daqe je najva`nije kakav ste
je joj omogu}avaju da ~ovjek.
osjeti ~ari nekog
Mladena PETROVI]
Nevena \uki}
zanimqiva i naj~e{}e se rade je 11 godina, poha|a kao odli-
samo {ablonski zadaci - zapa- ka{ peti razred, ali ga vi{e od
`a ova u~enica. matematike interesuju gitara i
Ove godine imala je neko- ko{arka.
liko dobrih rezultata, ali ne - Veliku zahvalnost za do-
o~ekuje plasman na matemati- sada{wa ostvarewa dugujem ses-
~ku Olimpijadu, koja }e biti tri Milici, koja mi je uzor i
odr`ana u Brazilu. Ipak, ne zna~ajna pomo} pri svemu {to
iskqu~uje mogu}nost da neke radim, jer se prvo sa wom kon-
naredne godine krene na najve- sultujem. Maksimalnu podr{ku
}e svjetsko takmi~ewe sredwo- imam i od roditeqa - zavr{ava
{kolaca, na kome se sestra pri~u ova izuzetno talentovana
Milica, danas student druge go- u~enica iz porodice \uki}, o
dine Prirodno-matemati~kog kojoj se nadaleko ~ula ba{ zah-
fakulteta u Beogradu, pred- vaquju}i mladim damama, ses-
stavqala ~ak tri puta. trama Milici i Neveni.
Nevenin brat Dragan, kome B. R.
8 TALENTI

NADA MILIVOJAC, PRVO LIC

talentovana likovna umjetnica,
{arenilom boja oslikava svijet oko sebe

Umjetnost
ka
mijewa svijet
Nada Milivojac ro|ena je u Derventi 1971. godine, a `ivjela
KU}NI @IRI
je u Drijenu do zavr{etka sredwe {kole. Nakon toga odlazi
u Austriju gdje ostaje narednih pet godina, da bi naredne Najstro`i ocjewiva~i
Nadinih radova su weni
dvije decenije provela u Italiji. U skladnom bra~nom uku}ani. Predvodi ih
`ivotu, sa mu`em iz [trbaca, ima tri k}erke. Rado se Nadin suprug Dragan, a
svoje ocjene ura|enih
odazvala molbi da govori za Na{ zavi~aj slika ne uste`u se da
Naj~e{}e koristim akrilne platno, da li je to mir i daju i wihove tri k}erke:
Razgovarao:
boje, koje, ako su kvalitetne, ti{ina ili pak neka druga, Na|a, Jelena i Marta.
Marijan POPADI]
pariraju uqanim. Ne znam ko- ja~a i obojenija osje}awa neza- Sva zapa`awa strogog
liko sam slika naslikala, ne visno od ambijenta? porodi~nog `irija su,
[ta Vas je privu- brojim ih, ali sigurno MILIVOJAC - Da bih naravno, iskqu~ivo do-
klo likovnoj prili~an broj. Svakodnevno prenijela ne{to na platno bronamjerna.
umjetnosti i kako slikam, motivi mi se ve}inom prije svega mi je potrebna men-
se rodila qubav prema slikar- name}u sami. Radim dosta i po talna otvorenost. Mislim da
stvu? naruxbi i prodajem i u Ita- bilo kakve granice i umjet- ne ide, jer ima momenata kada
MILIVOJAC - Otkako liji i kod nas, na prwavorskom nost ne mogu zajedno. I nara- se zapetqam u svakodnevne
znam za sebe volim boje i i derventskom podru~ju. vno qubav, jer to je pokreta~ obaveze pa samoj sebi kazem: Ej,
volim sve {to iska~e iz {ina. svega. Volim muziku pa kad Nado, nisi ti Pikaso, ti si
Qubav prema bojama se rodila Da li je slikar- spojim te dvije strasti ~esto doma}ica. A onda mi on ka`e -
26.6.1971, zajedno sa mnom i stvo hobi ili se izgubim u vremenu i pro- Pa nisi Pikaso, ti si moje ma-
ostala negdje prikrivena do na~in `ivota i storu. Budu}i da imam malo zalo...
prije sedam osam godina. Kad promi{qawa? brojniju porodicu, ~esto
sam jednom poslije ve~ere MILIVOJAC - Ranije ostanu bez ve~ere. Kad me upi- Jeste li izlagali
uzela dje~je tempere i po~ela sam govorila da mi je to hobi, taju: A {ta se ve~eras jede? do- Va{e radove i
da slikam neku mrtvu prirodu, ali mi je sad kao na~in biju odgovor: Specijalitet kakva je reakcija
od tada nisam vi{e prestala. `ivota. @elim da iza mene ku}e - KO [TA ]API! qubiteqa likovne umjetnosti
Po~ela sam sa jednostavnijim ostane trag, jer ne tra`im pr- Najve}a podr{ka u svemu kada vide Va{e slike?
motivima, a sad slikam i por- venstveno materijalnu ko- ovome mi je moj mu`. On je taj MILIVOJAC - Dva
trete. rist. Kada qudi pri~aju o koji mi ne da da odustanem kada puta sam bila sa mojim sli-
meni ka`u - #Zna{ to je ona kama na derventskom sajmu.
Imate li uzore i {to slika#- e za mene je to [ARENI LEPTIRI]I Trenutno se bavim idejom da
omiqeni pravac uvijek zadovoqstvo. Otkad se organizujem izlo`bu pod na-
koji Vas najvi{e bavim ovim poslom, moj `ivot Koliko su zivom #[trba~ki pejsa`i#.
inspiri{e? se zna~ajno promijenio, a pro- qudske o~i Bila bih sre}na kada bih to
MILIVOJAC - Nemam mijenila sam se i ja kao osoba. dana{wice, pored uspjela u prwavorskom Domu
neki poseban uzor ali me Svijet posmatram druga~ijim svih problema sa kulture. Nadam se da }e
mnogi slikari inspiri{u. o~ima, ne gledam vi{e ono kojima se susre}emo, uprava Centra za kulturu
Kad bih morala sebe da smje- {to je o~igledno ve} u svemu zagledane u umjet- udovoqiti mojoj `eqi. Moje
stim u neki stil, bila bi to tra`im ono skriveno, tra`im nost? slike su moja djeca. Kad
apstrakcija. Apstraktne slike sr`. Prou~avaju}i istoriju MILIVOJAC: Mislim zavr{im sliku imam obi~aj
najmawe radim, nekako ih umjetnosti i velika slikar- da umjetost mijewa svijet re}i: Evo, rodila se! Rije-
~uvam u glavi i ~ekam pravi ska djela nau~ila sam se tole- i da bi trebalo da bude tko kad ne{to diram po-
trenutak. Kada slikate pejza` ranciji i ru{ewu barijera. mnogo vi{e promo- slije, jer mi to do|e kao
ili portret to je va{a inter- Shvatila sam prolaznost visana. Djeca bi od plasti~na operacija. Volim Jovana @ivkovi},
pretacija ne~ega {to ionako svega materijalnog. @ivim ro|ewa trebalo da budu pokloniti sliku qudima
svi mogu da vide, a kada sli- bez okova i predrasuda, {to stimulisana u tom koji to zaista cijene. Volim
kate ne{to apstraktno, otkri-
vate svijetu sve svoje tajne.

Kojom tehnikom
predstavqa veliki korak za
nekog ko je ro|en u maloj sre-
dini.
pravcu. Na`alost, na
na{im prostorima malo
je interesovawa za takve
i da poka`em svoje slike, a
reakcije su od potpune ra-
vnodu{nosti do euforije.
Tada obi~no ka`em: Ako ti
Muzika
Ona ustaje sa prvim
stvari, a potrebno je
slikawa radite i [ta je jednom tako malo da se siva se toliko svi|a tvoja je. zracima sunca. @eli da ost-
koji su naj~e{}i slikaru potrebno svakodnevica oboji Jednu moju sliku je dobila i vari zacrtani san. Svira
motivi koje oslikavate? da bi prenio sve {arenim leptiri}ima. premijerka @eqka Cvija- klavir, violu, a ni violina,
MILIVOJAC - ono {to `eli na slikarsko novi}. koju je svirala {est godina,
nije joj nepoznat instrument.
Pjeva, a odnedavno i glumi.
Jovana @ivkovi}, 20-
godi{wa talentovana Prwa-
vor~anka, odu{evqava glasom.
Svoj talenat je iskazivala jo{
kao djevoj~ica, kada je, odras-
taju}i u muzikalnoj porodici
i sama osjetila strast prema
muzici:
- Kao mala sam, gledaju}i
svoje, osjetila kako i mene
vu~e neka sila ka muzici.
^esto sam pu{tala pjesme i
stajala ispred ogledala, ple-
sala, pjevala - prisje}a se Jo-
vana svojih po~etaka.
@ivkovi}i su generalno
muzikalna porodica, a wena
bra}a su tako|e u svijetu
muzike. Iako je muzi~ki tale-
nat naslijedila od djeda i oca,
Jovana ove godine zavr{ava
sredwu muzi~ku {kolu #Vlado
 na{ZAVI^A
J TALENTI
CE JEDNINE
MODELING p u t
ao ` i v o t n i
Ro|ena sam u
Lucernu u
[vajcarskoj 1996.
godine. Gimnaziju,
op{ti smjer,
zar{ila sam u
Prwavoru, a
trenutno sam
student na
Filolo{kom
fakultetu u
Bawoj Luci, smjer
engleski jezik
i kwi`evnost
mladi stvaralac iz Prwavora
a kao izvor `ivotne sre}e
Milo{evi}# u Bawoj Luci.
- Dvije godine sam
poha|ala Gimnaziju u Prwa-
voru, kada sam shvatila da je
zapravo muzika moj `ivot i
odlu~ila da se prebacim u
sredwu muzi~ku {kolu u Bawu
Luku. Iako sam bila u za-
ostatku za svojim drugarima,
uspjela sam da polo`im raz-
liku predmeta i dva razreda
sam zavr{ila za samo godinu
dana. Bilo je te{ko, ali trud
se isplatio - ka`e Jovana.
Prije nekih godinu dana
odlu~ila je da krene i na
~asove pjevawa.
- Ranije sam uvijek
pjevu{ila, ali nikada nisam
smatrala da je to dovoqno
dobro, jer sam jako
samokriti~na.Tako da sam
odlu~ila da krenem na ~asove
kod profesorice Maje Mano-
jlovi}, sa wenom {kolom pje-
vawa #MaMa VOX#.
Ovaj korak doveo je Jovanu
do najqep{eg trenutka u
`ivotu, kada je zajedno sa
MARIJANA MARKOVI] IZ KULA[A
@eqa za modelingom jav-
ila se jo{ odmalena. Ve} u os-
novnoj {koli po~ela sam
redovno da pratim emisiju #Ger-
manys next top model# koju pred-
vodi Hajdi Klum.
Od tada sam pri`eqkivala
da, kada porastem, budem kao
jedna od tih djevojaka. Ta `eqa
je na neko vrijeme bila potis-
nuta tokom {kolovawa - deveti
razred osnovne {kole i prve
tri godine sredwe {kole, zbog
svih obaveza koje sam u tom pe-
riodu imala. Me|utim, u ~etvr-
tom razredu sredwe {kole sam
polako ponovo po~ela inten-
zivnije da radim na tome. Pri-
javila sam se u jednu beogradsku
agenciju zvanu #Fashion Glam#,
koja je `eqela saradwu sa
mnom, ali, tada moje tjelesne
mjere nisu bile odgovaraju}e.
Dva mjeseca nakon toga bila
sam pozvana od strane agencije
#ABC Models#, koja je iskazala
svoju `equ za saradwu. Kasting
se odr`ao u Bawoj Luci u
hotelu #Bosna# sredinom maja
2015. godine. Zavr{iv{i raz-
govor sa gospo|om Steliom
Zubak Jovanovi}, koja predvodi
tu agenciju, odlu~ila sam da
sebi dam malo vremena da
razmislim o potpisivawu ugov-
ora koji traje pet godina.
Mis
Nedugo nakon toga zvali su
~lanovima {kole pjevawa nas-
tupala na Trgu Krajine u
Bawoj Luci za dje~iju Novu
godinu:
- Veliki sam tremaro{,
ali kada sam iza{la da pjevam,
pred gotovo hiqadu posjeti-
PODR[KA
Jovana ne propu{ta da i
na ovaj na~in zahvali
svima koji prema woj
imaju maksimalno razu-
mijevawe.
- Na prvom mjestu su,
naravno, roditeqi i
bra}a. Oni su meni uvi-
jek bili velika podr{ka,
kao i moji prijateqi,
koji su tu za mene, 24
sata. Tako|e, imam ve-
liku podr{ku i od svog
momka, sa kojim trenutno
radim na jednom kaveru,
koji bi trebalo da bude
u bliskoj budu}nosti -
ka`e Jovana.
me ponovo iz te agencije, ali
ovog puta su izrazili `equ da
u~estvujem na takmi~ewu za mis
Bosne i Hercegovine. Bez
razmi{qawa sam pristala na
to. Prvo takmi~ewe bilo je na
podru~ju bawalu~ke regije gdje
sam odnijela prvu titulu.
Nakon toga na izboru za mis Re-
publike Srpske sam bila prva
pratiqa, a na samom finalnom
takmi~ewu mis Bosne i Herce-
govine, koje je odr`alo u hotelu
#Terme# na Ilixi 28.9.2015. go-
dine odnijela sam dvije titule -
mis interneta i mis Bosne i
Hercegovine. Drugi dio
takmi~ewa se odvijao u
Kini, u Sanii, gdje sam se
plasirala me|u 20 od 150
djevojaka {irom svijeta.
Do~ek
Mada sam pret-
postavqala da }e mi
moji sugra|ani or-
ganizovati do~ek u
~ast osvajawa tit-
ule, ipak sam se iz-
nenadila kada sam
vidjela broj qudi
koji mi pru`a
podr{ku. Lijepo je
znati da iza tebe, u
bilo kom poslu, stoji ve-
liki broj qudi. Bilo mi
je lijepo vidjeti ih sve na
okupu. Ali ipak najvi{e mi
zna~i podr{ka moje
laca osje}ala sam se najqep{e
na svijetu. Osje}aj da je nekome
lijepo da mene slu{a, meni je
bilo jo{ qep{e, {to nekome
mogu da to omogu}im. Bila sam
maksimalno ispuwena, sre}na
i ponosna na sebe - sa iskrom u
oku pri~a Jovana.
U dana{we vrijeme mod-
ernog zvuka, hiperprodukcije
i muzi~kih zvijezda, ona je
svoje mjesto na{la u pop
muzici. Wen broj 1 {to se
ti~e muzike je oduvijek
@eqko Joksimovi}, a wena
profesorica pjevawa Maja,
jedan od uzora.
- Da bi nekome prenio
svoja osje}awa, prvo ti mora{
da osjeti{, da tebi bude li-
jepo, pa onda }e i svima
drugima biti lijepo. Divim se
na~inu na koji se moja profe-
sorica sama bori kroz sve -
ka`e Jovana.
Qubav prema muzici
rodila se veoma rano, a od kada
se maksimalno posvetila ovoj
umjetnosti, voqela bi da joj
porodice. Oni su mi od samog
po~etka pru`ali svu podr{ku
koja mi je bila potrebna.
Znaju}i da }u uvijek imati
nekoga iza sebe daje mi osje}aj
sigurnosti, a to je najpotreb-
nije za pokret.
Objektiv
U`ivawe nije dovoqno jaka
rije~ da bih opisala kako se ja
osje}am kada stanem ispred ob-
jektiva. Postanem druga
li~nost koja u stvarnom `ivotu
nikada ne bih mogla, a ni vo-
qela da budem. I uvijek su mi
takvi modeli bili fasci-
nantni... Modeli koji us-
pijevaju da budu qubazni u
privatnom `ivotu, ali
se preru{avaju u druge
osobe ispred kamera.
To je na neki na~in
i gluma~ka
vje{tina. Ima
dana kada mi
nije ni do ~ega,
ali se ipak
nasmijem i
odradim
f o -
tografi-
sawe.
Takvih
dana
uvi-
j e k
dan traje 48 sati kako bi mogla
sve da postigne:
- Planiram svaki dan. Jed-
nostavno, bez planirawa je
nemogu}e. Ustajem u pola
sedam, kako bih stigla na nas-
tavu, a i da vje`bam.
Wene `ive inter-
pretacije pune su emocija, a u
narednom periodu pred Jo-
vanom je nekoliko velikih
doga|aja. Pored toga {to je ne-
davno za Dan grada Bawe Luke,
zajedno sa ~lanovima {kolep-
jevawa nastupala u Muzi~kom
paviqonu #Staklenac#, ovoga
mjeseca planiran je nastup sa
#Rok simfonijom#. U qetnom
periodu planiran je koncert u
Banskom dvoru, odlazak na
qetni festival u Bratislavu,
u septembru je o~ekuje nastup
sa Kaliopi na Kastelu.
Ova umjetnica prefi-
wenih crta lica govori da je u
narednom periodu o~ekuje up-
isni na Akademiji umjetnosti,
smjer muzi~ka pedagogija.
- Upisa}u se na teoretski
Marijana
Markovi}
ima i uvijek }e biti, ali ja us-
pijevam da privatni `ivot
odvojim od poslovnog svijeta.
Tako da svaki put kad imam
neki anga`man uspijem da se
kontroli{em. Ali, hvala Bogu
dosad i nisam imala nekih ve-
likih problema.
Moj prvi editorijal koji
sam radila za #Qepotu i
zdravqe# mi je apsolutno naj-
dra`i editorijal koji sam do
sada radila. To je bio moj prvi
va`an korak u modni svijet.
Wega sam radila sa Kostom
Miqkovi}em i Aleksandrom
Arsenovi}em. I neizmjerno
sam im zahvalna na svim savje-
tima koji su mi za vrijeme
saradwe dali. [to se ti~e
odje}e nisam mnogo opsjednuta
markiranom odje}om. Jedino
{to tra`im na odje}i jeste da
je jednostavna i elegantna, a up-
ravo minimalizam ~ini odje}u
elegantnom. Po tom motu se i
vodim kada idem u {oping.
Najvi{e novca tro{im na
haqine i trenerke, mada to ba{
i ne ide zajedno, ali najvi{e
stvar~ica tog fazona imam u
ormaru.
Uspomene
Gledaju}i sada na sve to,
Jovana
@ivkovi}
odsjek, ali bih voqela da se
upi{em i na instrumentalni
odsjek, pa da kasnije krenem
negdje na master. U principu
ne volim da ne{to planiram
pa da se to ne dogodi. Vi{e
volim spontane stvari - jasna
je na{a sagovornica.
Ovo }e, kako se nada, biti
wena najboqa godina.
- Dobro je krenulo u 2017.
Sve se odvija po planu. Radujem
se nekiim stvarima. Po~ela
sam da snimam kovere na #In-
9
iako nije pro{lo mnogo vre-
mena od tada, voqela bih da se
vratim nazad i da sve to pro-
lazim ponovo. Osje}aj koji me je
pratio svo to vrijeme ~inio je
da se osje}am mnogo sigurnija u
sebe i na sve sam gledala sa na-
jpozitivnije strane. Jo{ je tako
ostalo, ali sa malo mawim in-
tenzitetom. Pro{lo je ve}
dvije godine, ali moja `eqa za
bavqewe modelingom i daqe je
ostala. Voqela bih da odem u
inostranstvo kako bih mogla da
se intenzivnije bavim time, jer,
na moju veliku `alost, svijet
mode nije ba{ toliko razvijen
na na{im prostorima.
Planovi
Pored modelinga imam ve-
liku `equ da se bavim i drugim
vrstama umjetnosti, kao {to je
gluma ili pjevawe, poput Hajdi
Klum koja mi je jedan od ve}ih
uzora. Na~in na koji ona ve} 30
godina, a mo`da ~ak i vi{e,
vodi svoj posao i `ivot meni
predstavqa, na neki na~in,
ciq, kojem stremim.
Trenutno se fokusiram na
svoje studije pa ~im zavr{im
planiram master da upi{em u
Londonu, a usporedo i da razvi-
jam i svoju karijeru.
stragramu#, obradu nekih pje-
sama.
Posebno voli da muzicira
no}u. Ti{ina je ispuwava i
budi najqep{a osje}awa za
muziku.
Jovana je svakako neko
ko je vrijedan pa`we. Wen
glas, interpretacija,
pona{awe i stil su ne{to
zbog ~ega Jovana @ivkovi}
zaslu`uje da bude prisutna
na muzi~koj sceni.
@eqka KNE@EVI]
10 MOZAIK
Prwavorskim studentima inostranstvo sve privla~nije
Grac kao odsko~na daska
U `ivotu svaki dan
susre}emo se sa raznim
preprekama i isku{ewima,
nekada ve}im, nekada malo
mawim, u kojima svaki ~ovjek
mora donijeti odluku za koju on
smatra da je najboqa za wega. Ovo
je pri~a o mladim qudima koju su
svoju donijeli poslije sredwe
{kole i odlu~ili da sre}u
potra`e daleko od ku}e.
To su mladi Prwavor~ani:
Aleksandar Ili{kovi}, Slaven
Gajanin, Bojana [ikani}, Alek-
sandar Petrovi}, \ur|ina
Kne`evi}, Marko Vrhovac,
Nikolina @ivkovi}, koji su
o|ena je 1931. godine u
R Prwavoru, gdje je i
stekla prva znawa o
igri na ~asovima
gospo|e Hartman. De-
vetogodi{wa Jovanka prvi put
pokazala je svoje igra~ko
umije}e u rodnom gradu na
{kolskoj novogodi{woj
priredbi. [kolovawe nas-
tavqa u Beogradu kod Radmile
Caji} i u dr`avnoj baletskoj
{koli u klasi vrsnog pedagoga
Mileta Jovanovi}a.
Wena profe-
sionalna igra~ka
karijera zapo~iwe
1950. u Narodnom
pozori{tu
Beogradu gdje ve} u
decembru iste go-
dine debituje
u
Ptica
igraju}i glavnu
ulogu - Knegiwu u
baletu #Balada o
jednoj sredwov-
jekovnoj qubavi#.
sklopila
Za ovim ni`u se i
uspjesi u baletima
#Labudovo jezero#,
#Simfonija#,
#Orfej#, #Jolanda#,
krila
Jovanka Bjegojevi}, primabalerina
#Kraqica ostrva#,
#Kineska pri~a#, zlatnog doba beogradskog, ali i
#Romeo i Julija#. evropskog baleta, zavr{ila
Osim na
mati~noj sceni `ivotni put u Gerijatrijskom
N a r o d n o g
pozori{ta u
centru u Beogradu u 84. godini.
Beogradu, s velikom Neponovqive uloge u baletskoj
uspjehom igrala je
od 1956. do1959. go-
grupi @ana Babilea u Parizu
dine u Parizu u
baletskoj trupi renomiranog
igra~a i koreografa @ana Ba-
bilea kao vode}a balerina
klasi~nog i modernog balet-
skog repertoara, me|u kojima i
uloge kreirane specijalno za
wu: Pesak, Kop~a, Baletino;
1959. godine potpisuje ugovor sa
trupom Eduarda Borovanskog u
Australiji gdje je anga`ovana
kako u klasi~nom tako i u mod-
ernom baletskom repertoaru.
U Beograd se vra}a na
poziv uprave Narodnog po-
zori{ta i od 1961. do 1972. go-
dine sa nesmawenim `arom
plijeni i samouvjereno vlada
scenom igraju}i vode}e uloge u
redovnom repertoaru i premi-
jerne predstave #@izela#,
#Dvoboj#, #Triptihon#, #Pepe-
svoje {kolovawe nastavili u
Gracu.
Mladi gimnazijalci, svi
isto godi{te, ~ak i odjeqewe,
osim Marka Vrhovca, krenuli su
put Graca, ali da bi uop{te
mogli da do|u tamo trebalo je da
upi{u fakultete u rodnoj
zemqi.
- To nije predstavqalo prob-
lem, ali za stvari koje su tek tre-
balo da do|u ne mo`e se re}i
isto. Za nas mlade qude bilo je
najte`e da se odvojimo od svojih
roditeqa i od mjesta gdje smo
proveli najqep{e dane na{ih
`ivota.
Drugo govorno podru~je,
druga kultura, razli~it mental-
SJE]AWE NA SLAVNU SUGRA\ANKU
quga#, #Poqubac vile#,
#Napu{tene#, #Ptico ne skla-
paj svoja krila# koju je speci-
jalno za wu napisao komozitor
Enriko Josif, #Zvezdani krug#
i druge.
Gostovala je u Edinburgu,
Atini, Be~u, Salcburgu,
Lozani, Cirihu, Bakuu,
Ta{kentu, Lewingradu, Kijevu,
Oslu, Barseloni, Rimu, na
Bliskom istoku, Gr~koj ,
Bugarskoj. . .
Jovanka Bjegojevi} jedan je
od osniva~a Udru`ewa balet-
skih umetnika Srbije 1962. go-
dine, ~iji je bila i predsjednik
od 1982. do 1984. godine.
Dobitnica je Sedmojulske
nagrade Republike Srbije za
ulogu u baletu #Triptihon# P.
Kowovi}a (1962), Oktobarske
nagrade grada Beograda,
itet, sve su to stvari sa kojima se
susre}emo po dolasku u Austriju.
Stoga morali smo da odgodimo
po~etak {kolovawa u inos-
transtvu i krenemo na kurs
wema~kog jezika. To nam je po-
moglo da boqe upoznamo kulturu
grada, ali i da se lak{e sna|emo
u svakodnevici. Kroz godinu
dana, uspjeli smo da dostignemo
nivo znawa koji nam je bio potre-
ban da krenemo na studirawe.
Ve}ina nas je odlu~ila da
poslije kursa krene na fakultet,
dok su ostali upisali vi{u
{kolu, zbog vi{e prakse i
lak{eg zaposlewa u toku {kolo-
vawa.
[to se ti~e Austrijanaca,
Godi{we nagrade Narodnog po-
zori{ta u Beogradu (1969), Na-
grade UBUS-a za `ivotno djelo
(1998) i Priznawa za vrhunski
doprinos nacionalnoj kulturi.
Godine 1972. prestaje ak-
tivno da igra i nastavqa da se
bavi pedago{kim radom na
odsjeku glume na Fakultetu
dramskih umetnosti u Beogradu
kao redovni profesor. U dva
navrata 1970. i 1994. godine
obavqa du`nost {efa i direk-
tora Baleta Narodnog po-
zori{ta u Beogradu.
Osamdesetih godina postaje
{ef Baleta Pozori{ta na
Terazijama gdje je u predstavi
#Orfej# u paklu pokazala i
svoje koreografsko umije}e.
Zvijezda je filmova
#Zvi`duk u osam#, #Muzika
kroz vekove#, #U jednom gradu
Bo`idar Ivanovi} i
Jovanka Bjegojevi}
Prwavor~ani
u Gracu
oni imaju dosta razumijevawa za
strance. Poznavawe engleskog
jezika dovoqno je da se sporazu-
mijete, ne samo u javnim us-
tanovama, nego i u prodavnici,
muzeju, kinu... Wihova kuhiwa se
u mnogo ~emu razlikuje od na{e.
ko zna kom#...
Duboku starost provela je
u Gerijatrijskom centru na
Be`anijskoj kosi, u Beogradu,
gdje su je svojevremeno pos-
jetili predstavnici
Skup{tine op{tine Prwavor
i redakcije #Na{eg zavi~aja#.
Iako sa teretom godina i u am-
bijentu kojim nije bila zadovo-
qna, pokazivala je i tada
ogromnu energiju i `equ da
stvara. Ugledna svjetska prima-
balerina govorila je tada da bi
mnogo toga ko-
risnog mogla
sugerisati
mladim baleri-
nama.
Nova Jo-
vanka, ipak,
nije ro|ena.
Ova
ostavila
na{a
Prwavor~anka
duboke tragove
je
u svijetu baleta.
S rado{}u je
uvijek govorila
o svom rodnom
gradu, Prwa-
voru, iako je u
Jovanka svojim ranim
Bjegojevi} g o d i n a m a
promijenila
mjesto boravka.
W e n a
sugra|anka,
vr{wakiwa i
drugarica iz
{kolske klupe,
koja se nalazila
u dana{woj
Muzi~koj {koli Greta i danas,
u maju 2017. godine, s punim
po{tovawem govori o
djevoj~ici iz prwavorskih Bje-
gojevi}a, koja je jo{ tada, kao
prva~i} bila nesta{na, uvijek
razigrana, bez sekunde
mirovawa. Razlikovala se od
ostalih drugara iz razreda.
Niko tada, prije Drugog svjet-
skog rata, nije mogao pret-
postaviti da Jovanka postaje
#vunderkind# koji je za kratko
vrijeme, svojim baletskim nas-
tupima osvojio svijet. Prwavor
je Jovanki bio i ostao u srcu, pa
bi vaqalo razmi{qati da jedna
ulica u na{em gradu dobije
weno ime.
U legendu se preselila u
84. godini `ivota. (NZ)
Doru~ak sa mnogo namaza i mli-
jeka. Ru~ak se uglavnom sastoji od
kuvanog mesa (piletina, svi-
wetina, jawetina) i prilozi, dok
su za ve~eru na meniju knedle,
presnac, pala~inke i ostala jela
koja su, kako oni vole re}i,
Podsjetnik
Poznati i priznati
Prwavor~ani
Neki od ~uvenih Prwavor~ana
su nas napustili, neki su `ivi. S
obzirom na to da se o wima u
Prwavoru sve mawe pri~a, pri-
lika je da ih spomenemo. Jovanka
Bjegojevi} ro|ena je 1931. godine
u Prwavoru. Primabalerina
zlatnog doba jugoslovenskog
baleta istakla se igraju}i u
Narodnom pozori{tu u
Beogradu. Osim Beograda igrala
je i u Parizu u baletskoj trupi,
kao vode}a balerina klasi~nog i
modernog baletskog repertoara.
O Jovanki pi{emo jo{ na ovoj
strani iako bi za jednu tako sja-
jnu karijeru trebalo odvojiti
znatno vi{e prostora. Milan
Bjegojevi},
ko{arka{kog kluba Crvena
legenda
zvezda, ro|en je 1928. u Prwa-
voru. Za Zvezdu je nastupao od
1947. do 1955. i osvojio devet tit-
ula prvaka. Nakon igra~ke kari-
jere, deset godina je proveo na
klupi beogradskog kluba.
Marko Todorovi},
poznati jugoslaven-
ski glumac, koji
je slavu stekao
ulogom pri-
jateqa Milana
Vesna
u serijalu Trivali}
#Lude godine#,
tako|e je
ro|eni Prwa-
vor~anin. Vesna
Trivali}, poznata glu-
mica, koju mnogi smatraju
najve}om srpskom komi~arkom,
ro|ena je Beogra|anka, ali weni
korijeni poti~u iz prwavorskog
sela Velika Ilova, odnosno za-
seoka Trivali}i. Ro|ena je 13.
marta 1965. godine, a posqedwih
godina `ivi, iz porodi~nih ra-
zloga, u Dubaiju. I #monah
filma#, kako u filmskoj
javnosti imaju obi~aj re}i,
ro|en je u Prwavoru. Radi se o
Vladimiru Petri}u, koji je
jedan od najva`nijih nau~nika i
teoreti~ara svjetske kine-
matografije. On je prvi doktor
filmskih nauka u svijetu, a godi-
nama je radio i na presti`nom
ameri~kom univerzitetu Har-
vard.
Doktor Stamenko [u{ak sv-
lak{a.
U Gracu `ivi mnogo qudi sa
na{ih prostora, Srbije,
Hrvatske, Slovenije, Crne Gore,
pa ~esto na ulici, tramvaju, auto-
busu, izgubi se osje}aj da ste u
stranoj zemqi. Osim qudi sa
prostora biv{e Jugoslavije, ima
dostaTuraka, Albanaca, Grka,
Italijana, Rumuna... U takvom am-
bijentu nam je lijepo i komotno.
Imamo punu podr{ku roditeqa,
preboqeli smo po~etnu nostal-
giju, ali se, ipak, radujemo svakom
dolasku u rodni kraj, rodbini i
prijateqima, makar i na samo
nekoliko dana. Ono {to nam u
doma}oj, porodi~noj atmosferi
iz kuhiwe pripremaju na{e
majke, kod ku}e, ne mogu tri Aus-
trije da postignu.
Aleksandar ILI[KOVI]
jetski je priznati kardiohirurg.
[u{ak je jo{ 2012. godine imao
preko 4.000 operacija na
otvorenom srcu. U oblasti
nau~noistra`iva~kog rada
treba ista}i Danila Lazi}a.
Ro|en u Prwavoru 1941. slavu i
popularnost je stekao u Sjedi-
wenim Ameri~kim Dr`avama,
gdje je 27 godina radio u Pen-
tagonu. Pored nau~nih radova,
svojevremeno je bio i savjetnik
ameri~kim predsjednicima Re-
ganu i Bu{u.
Direktor #Al Xazira
Balkans#, sa sjedi{tem u Sara-
jevu, je Prwavor~anin Tarik
\o|i}, koji ~esto navrati u
rodni grad porodici i prijate-
qima.
U svijetu sporta trenutno
dva imena iska~u u prvi plan.
Korijeni najboqe svjetske
rukometa{ice za 2013. godinu
su iz Prwavora. Andrea Leki}
je u djetiwstvu {kolske ras-
puste redovno
provodila u Prwa-
voru, kod djeda
Stanislava i os-
tale rodbine.
@ivot profe-
sionalnog
sportiste ne os-
tavqa puno slo-
bodnog vremena
pa Leki}eva ve}
odavno nije bila gost
Prwavora. To se ne mo`e re}i
za poznatog fudbalera Nevena
Suboti}a, koji redovnu qetnu
pauzu iskoristi, kako bi bar
nakratko posjetio svoje rodne
Kula{e, gdje `ive wegovi
stri~evi i djed Bo{ko. Iz
malog Prwavora su krenuli, a
onda su postali veliki. Premda
su popularnost sticali daleko
od na{e op{tine, oni su svjet-
ski, a na{i. I uvijek na{ i svoj
grad pomiwu s posebnim pono-
som.
Znamo da ova lista nije kom-
pletna, pa pozivamo i ~itaoce
#Na{eg zavi~aja# da nam pi{u i
otkriju imena onih koje, nenam-
jerno, nismo pomenuli u ovim re-
dovima. Na{a i-mejl adresa je:
radulovic@blic.net. (NZ)
na{ZAVI^A
J MOZAIK
Neobi~an hobi
Jelenka Jevti}a
Odmalena
voli golubove
Jelenko Jevti} iz sela ^orle golubarstvo je zavo-
lio kao dje~ak. Ptice su mu postale glavna opsesija, a
golubovi velika qubav. Wih ~uva i voli godinama i
tvrdi da kada jednom u|ete u svijet golubarstva,
nikada ne izlazite odatle.
Kao dijete najprije su mu pa`wu privla~ili
divqi golubovi. Saznawe, da mo`e da ih pripitomi
samo je dodatno produbilo wegovu qubav.
-Od svoje sedme godine sam se trampio da bih
imao goluba. Kupovao sam kom{iji cigare, da mi uh-
vati divqeg goluba. Dobijem xeparac za sendvi~, a ja
ne}u da pojedem sendvi~, nego kupim ~ovjeku cigarete
da mi on uhvati divqeg goluba. Do|em ku}i i pustim,
misle}i da }e se nau~iti i ostati, a on odleti i ja
tako sutradan, opet kutiju cigara za goluba - prisje}a
se Jelenko dje~a~ke `eqe da ima goluba.
Jevti} kod porodi~ne ku}e u ^orlama ima gol-
ubarnik. Ponosni je vlasnik legla golubova iz
porodice dvo}uba{nih golubova sa dvije kape. Zbog
posla kojim se bavi i boravi u Austriji, nije imao
mogu}nost da broj osjetnije pove}a.
-Kod ro|aka, koji je `ivio u Mlincima, prvi put
sam vidio pitome golubove. Kada sam vidio da ne od-
laze, a i da su nestvarno lijepi, odatle sam donio svoje
prve golubove.
Ka`e da golubove treba voqeti i da je upravo to
najve}a dra` ovog neobi~nog hobija:
-Mogao bih biti kod wih po ~itav dan, sjediti i
gledati ih. Ne{to su posebno. Po ~itav dan su ak-
tivni. Ili prave gnijezda ili se na svoj na~in
opu{taju - ka`e Jelenko.
Satima bi Jelenko mogao pri~ati o prevrta~ima
i wihovim akrobacijama u vazduhu. Upravo je ovu vrstu
golubova uzgajao u svom golubarniku. Zbog
nemogu}nosti da ih daqe zadr`i, zamijenio ih je sa
dvo}uba{nim golubovima sa dvije kape:
-Ja se odmaram pred wima. To mi do|e kao neko ko
voli dobro auto. I zato sam imao `equ da ih nabavim.
Golubarstvo, obja{wava on, ne zahtijeva mnogo
novca.
-Samo dr`awe golubova nije skupo. Sve {to
ulo`i{, kasnije ti se isplati. Druga je stvar ako
ho}ete ozbiqnije da se bavite golubarstvom.
Qubav prema ovoj vrsti golubova se rodila bez
posebnog razloga, a prevazi{la je sve mjere. Ka`e da
bez golubova ne bi mogao da zamisli dan.
-Ne bih mogao bez golubova. Jednostavno, ne
budem kod ku}e toliko vremena, ali ne mogu da ih se
odreknem ili prodam. Kada jednom krene{, ne mo`e{,
a da ih ne voli{.
Tokom svih ovih godina uzgajao je mnoge vrste
golubova, ali nikada nije i{ao na takmi~ewa. @eqa
mu je da jednoga dana broj wegovih golubova bude mnogo
ve}i, te da u~estvuje na takmi~ewima zajedno sa gol-
ubarima iz drugih podru~ja.
@. K.
Jelenko
Jevti}
11
NA EKONOMIJI PRWAVORSKE ERGELE SMAWEN BROJ RASNIH GRLA
CIJENA
Me|u kupcima je bilo i nekoliko za-
qubqenika lipicanera iz Bawe Luke.
Privukla ih je popularna prodajna
cijena, a jedan od wih je primijetio
da je vrijednost pojedinih grla proci-
jewena na iznos koji je mawi od ci-
jene poni bicikla.
Qepotani jeftiniji
od poni bicikla
rva ovogodi{wa javna prodaja vi{ka - rekao je @ivkovi}.
P grla na ekonomiji Lipicanerske
ergele #Vu~ijak# u prigradskom
nasequ Lu`ani, odr`ana u drugoj
polovini aprila, ocijewena je u poslovodstvu
najstarijeg prwavorskog preduze}a kao
PODMLADAK
Ergela je ovog proqe}a postala bo-
gatija za desetoro `drebadi, a do
kraja ovog mjeseca na svijet }e do}i
Ovaj ugledni uzgajiva~ kowa iskoristio je
boravak na Lu`anima da pozove sve u~esnike
javne prodaje i radnike #Vu~ijaka# na
godi{wi sajam lipicanera koji }e 13. avgusta
biti odr`an u wegovom rodnom mjestu, sa pet
uspje{na. Na ponudi je bilo 27 grla sredwe i jo{ petoro mali{ana. Stanovnici hiqada stanovnika, u kome se @ivkovi} nalazi
starije starosne dobi, a za sve ponu|ene lipi- Prwavora, sa svojim gostima iz na ~elu mjesne zajednice.
canere karakteristi~no je da imaju veoma dobru drugih gradova, rado dolaze na Direktor prwavorske ergele Miroslav
kondiciju i zavidno zdravstveno stawe. Rekli su ekonomiju da bi u`ivali u tr~karawu Milankovi}, koji je nadgledao licitaciju,
to stru~waci za kowogojstvo koji su odre|ivali neumornih malih lipicanera. zadovoqan je efektima javne prodaje i
koja }e grla biti za prodaju. Ergela se opros- neizbje`nom racionalizacijom, jer je broj sada
tila od 17 kowa, koje su radnici #Vu~ijaka# is- mojim finansijskim mogu}nostima. U stvari smawen ispod stotinu lipicanera svih staros-
pratili sa pomije{anim osje}awima. moja qubav prema kowima ve}a je od rashoda nih kategorija.
-Sa ovim grlima smo odavno. Nekako smo koje mi donose u~e{}a na ovakvim prodajama. Ergelom gazduje republi~ko Min-
se zbli`ili, me|usobno smo se #razumijevali# Za ovako lijepa grla novca istarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i
i voqeli, pa rastanak nekako te{ko pod- uvijek mora biti, pa makar {umarstva, koje nakon zavr{etka
nosimo. S druge strane, kada gledamo realno, u odvajao od usta. Odoqeti dugogodi{weg ste~aja obezbje|uje dotacije za
na{im smje{tajnim kapacitetima bilo je 112 wihovoj qepoti i redovne rashode i plate za 13 zaposlenih
grla, {to je iznad na{ih mogu}nosti da im eleganciji je ergela{a.
obezbijedimo dovoqne koli~ine hrane - ka`e z a i s t a B. R.
te{ko
najmla|i radnik ergele Stefan Segi}.
Kao i na pro{logodi{wim licitacijama,
kada je ispra}eno tridesetak kowa, ponovo je
najve}i kupac bio \or|e @ivkovi} iz
Ma~vanskog Prwavora, mjesne zajednice u
{aba~koj op{tini.
-Pazario sam ovaj put 12 grla, jer mi je
odavno poznata vrijednost prwavorskih
lipicanera, pa }u pro{iriti i obogatiti
vlastitu ergelu, u kojoj je do sada bilo
smje{teno 70 qepotana, a bavim se i uzgojem
sviwa mangulica, autohtone srpske rase. Radnik ergele
Stefan Segi} sa
Prodajna cijena kowa, koja se kretala od 250 najvrednijim
do 1.500 maraka, koliko je dostigao rasplodni prodatim
pastuv Neretva Maestozo, bila je u skladu sa pastuvom
Takmi~ewe lovaca
Trofej Du{ku Miodani}u
^lan Lova~kog Du{ko
u d r u ` e w a Miodani}
#Borik# Du{ko
Miodani} osvo-
jio je prvo mjesto
u ga|awu glinenih
golubova. Drugo i
tre}e mjesto osvojili
su Dejan Bili} iz Doboja
i Darko Malini} iz Bawe
Luke.Takmi~ewe je
odr`ano na savremenom
novoizgra|enom streli{tu
Ibrinac, u Grabik Ilovi,
kod Prwavora, koje se svrstava
me|u najure|enije prostore te
namjene u Republici Srpskoj.
-I ranije sam osvajao trofeje
u ga|awu, ali mi je ovaj pehar naj-
dra`i jer je odr`an na prwa-
vorskom podru~ju i u izuzetno jakoj
konkurenciji - rekao je Miodani}.
Nastupalo je 36 lovaca, a u
ekipnoj konkurenciji trijumfovao
je tim Lova~kog udru`ewa #Sember-
ija# iz Bijeqine, u ime Bawe Luke i
#Fazana# iz Vukosavqa.(nz)
12 OGLASI

KOMUNALNO PREDUZE]E
PARK PRWAVOR

DA NAM BUDE QEP[I

Uredimo i ovog proqe}a
zajedno na{ Prwavor
na{ZAVI^A MOZAIK 13
J
Promocija
TALENTI Aleksandar Toma{, kolekcionar brojnih teniskih priznawa u Austriji
u Prwavoru
Neodoqivi
Go di ne stal nog zov zavi~aja
U prepunoj sali Doma kul-
ture u Prwavoru promovisa-
na je kwiga #^uvarku}a#,
Kada 26. juna ove
godine bude
proslavqao 14.
ro|endan,
Aleksandar Toma{,
na pre do vawa Aleksandar
tonu je pet titula republi~kog,
odnosno regionalnog prvaka,
- Oni su uvijek uz mene, ka-
da pobje|ujem da zajedno podije-
autora Tarika \o|i}a.
Wegov prvenac izazvao je ve-
liko interesovawe sugra|a-
na, koji su, po zavr{etku
predstavqawa \o|i}evog pr-
venca prosto razgrabili
kompletan tira` koji je sti-
Toma{ gao u Prwavor.
mali{an ali i nekoliko pehara nami- limo slavqe, a kada rezultat ne
Zadovoqstvo prisustvo-
jewenih prvaku Austrije, nara- ide onako kako sam `elio, da
porijeklom iz vno u wegovoj starosnoj me utje{e i uliju nadu da }e na-
vawem promociji izrazio je
prwavorskog sela kategoriji. Vi{e od 80 pehara i Damir Uzunovi}, predsta-
redni me~ biti povoqniji - is-
tridesetak medaqa potvr|uju da vnik Izdava~ke ku}e #Baybo-
[trpci, ima}e ti~e ovaj mladi sportista, koga
se radi o istinskom potencija- ok#, isti~u}i da je kwiga
su ve} proglasili #teniskim
~ime da se pohvali lu. Potpisao je i ugovor sa ~u- #^uvarku}a# poku{aj da se
vunderkindom#.
venom firmom #HEAD#, {to mu zavi~aj vrati.
eriod od prethodnog Ima Aleksandar svoje te-
tako|e pru`a mogu}nost br`eg -Ovim ~inom fizi~kog do-
do novog ro|endana niske uzore, a ne propu{ta ka-

P obiqe`io je vrijed-
nim rezultatima, pe-
harima, medaqama i
drugim priznawima, pa je wego-
napredovawa i sazrijevawa.
- Rezultati nikada ne dola-
ze sami od sebe. Potreban je
uporan i naporan rad, str-
zati da je u rodbinskim vezama,
preko majke Milice, porije-
klom iz Obrovca, sa hrvatskim
reprezentativcem Lukom Mo-
laska kwige i wenog autora
ku}i, ta misija je ispuwena.
Kao rijetko koja djelatnost,
kwi`evnost pokazuje da ima
mo} da mijewa svijet. Dokaz
va trofejna soba ve} gotovo ti- pqewe i ambicije, sati i sati dri}em. S obzirom na ugled i
strpqivih treninga, ali i ra- za to je va{ dolazak, dragi
jesna da bi mogao da odlo`i sve popularnost kakvu Modri} ima
cionalno planirawe vremena, posjetioci - rekao je Uzuno-
ono {to je osvojio u proteklom u [paniji, Toma{u su otvorena
jer redovne {kolske obaveze ne vi}.
periodu. vrata odlaska u tu zemqu, ali
mogu i ne smiju da budu u drugom Govorio je i ugledni novi-
- Po~eo sam trenirati kada tek kada privede kraju sada{wi
planu. Prelaskom u stariju kat- nar Goran Mili}, tuma~e}i
sam imao pet godina. Teniski stepen {kolskog obrazovawa u
egoriju ~ekaju me ve}a isku- da bi osnovni moto ove kwige
reket mi je bio omiqena #igra- Austriji.
{ewa, ali i prilika da sti~em trebalo da bude poruka: ^ini
~ka# pa su mi roditeqi omogu- Aleksandrov otac Goran
nove bodove na listi najboqih drugima {to `eli{ da drugi
}ili, odnosno upisali me, na rodom je iz [trbaca, a ve} god-
mladih evropskih tenisera - ka- ~ine tebi.
moje odu{evqewe, u lokalnu te- inama sa porodicom `ivi i ra-
`e Aleksandar. Pozitivna zapa`awa imao
nisku {kolu, gdje sam vrijedno di u Austriji. ^esto sawa
Svaki razgovor o tenisu je i kwi`evnik Abdulah Si-
trenirao narednih {est godina. rijeku Ukrinu, rodno selo, rod-
ovaj mladi} po~iwe i zavr{ava dran, kazuju}i da se u ovom
Potom sam prekomandovan u binu, poznanike i prijateqe,
rije~ima ogromne zahvalnosti djelu mogu prepoznati obrisi
#Estess Academy Seefeld#, gdje sam ali i aplauze koje svojim majs-
svojim roditeqima, Goranu i romaneskne strukture koja ne
radio naredne dvije godine - torijama na terenu redovno do-
Milici, kao zna~ajnoj podr{ci obavezuje da se kwiga ~ita
pri~a ovaj dje~ak. bija wegov sin.
u ostvarewu planova. redom, {to dodatno zbli`ava
U wegovom sportskom kar- B. R.
kwigu i ~itaoca.
- Dolazim ti grade i dono-
sim ti #^uvarku}u#. Dolazi
Neobi~no ro|endansko slavqe u Poto~anima ti ~ovjek, skoro starac, koji
je oti{ao kao dje~ak, sa 19 go-

Poene osvajali U~esnici

turnira u
Poto~anima
dina, dolazi ti dje~ak koji je
na tvojim ulicama, mahalama
i merajama postajao ~ovjek.
u lova~koj ku}i Dolazim ti grade da si ruke
pru`imo, zagrlimo, da se
izqubimo. Ako imamo {ta, a
Tradicija, koju weguju ve} decenijama, u imamo, jedan drugom oprosti-
rukovodstvu [ahovskog kluba PO[K u mo, nije va`no ko je kriv i ko
}e prvi. Ubi}emo sujete, do-
Poto~anima nisu ni ove godine iznevjerili. lazim ti, a ne znam jesam li
Ro|endan ovog kolektiva proslavili ikad od tebe i odlazio. Grade
moj, dolazi ti tvoje
su 13. maja, {to je datum kada je PO[K dijete da s tobom
1978. godine zvani~no za`ivio smijeh i suze po-
dijeli - rekao je
Prvi nastup imali su u cvrkuta ptica, borbe za poene i PO[K-a, predvo|eni Miro- ~anskih {ahovskih radnika. Naredne godine je jubilej \o|i} na pred-
Kup takmi~ewu {ahovskih eki- {to boqi plasman trajale su slavom Popadi}em, znaju na~in Nakon {to su se maksimal- kluba, a do tada {ahovski rad- stavqawu djela o
pa iz bawalu~ke regije, odr`a- nekoliko sati. Najvi{e razlo- na koji se organizuju sli~ne no #iscrpili# igraju}i me~eve nici pripremi}e neko novo, kome }e se u
nom na Barda~i, kod Srpca. ga za zadovoqstvo imao je mladi smotre qubiteqa drvenih fi- pet kola, {ahisti su #udarni- ugodno iznena|ewe povodom Prwavoru dugo
Ovaj put ro|endan su Poto- Dalibor Dudi} iz Prwavora, gura - rekao je Dudi}. ~ki# u~inak imali i tokom za- 40 godina uspje{nog pri~ati i
~anci obiqe`ili na zaista ne- koji je iz pet partija osvojio 4,5 Turnir je okupio brojne jedni~kog ru~ka u Lova~koj rada vode}eg {a- prepri-
obi~an i originalan na~in. poena, pa se okitio titulom veterane, kao {to su Braco ku}i, pripremqenog uvijek uku- hovskog kolek- ~avati.
Organizovali su Otvoreno pr- ovogodi{weg prvaka. Pola po- Kraji{nik, Gostimir Vrhovac, snim lova~kim pasuqem. Svoju tiva Srpske, (NZ)
venstvo Prwavora, koje je oku- ena mawe imao je Smajo Be{la- Bogdan Savi}. Mom~ilo So- ulogu imao je i mjesni lovac BiH, pa mo-
pilo 14 igra~a, a me~evi su gi}, dok je tre}e mjesto osvojio preni}, a iz Bawaluke su, samo Pero Radanovi}, koji je tako|e, `da i {ireg
igrani u Lova~koj ku}i mjesne Petko Bo`i}, {ahovski vete- za ovu priliku, stigli Miladin uz rastanak u~esnika, primao balkanskog
sekcije Lova~kog udru`ewa ran iz obli`weg sela Mra~aj. Gavri}, generalni sekretar pohvale za potvr|eno gosto- podru~ja.
#Borik# iz Prwavora. -Uvijek rado dolazim na [ahovskog saveza Republike primstvo kakvo Poto~anci (br)
U prekrasnom ambijentu sve {ahovske sadr`aje u Poto- Srpske i Stevan Pa{tar, tako- prema {ahistima pokazuju jo{
olistale {ume i ~arobnog ~ane, jer qudi iz rukovodstva |e dugogodi{wi prijateq poto- od 13. maja 1978. godine.

Tarik \o|i}

U JUNSKOM IZDAWU NA[EG ZAVI^AJA,

pri~a o akciji izbora najqep{ih dvori{ta, balkona, {kolskih
dvori{ta i javnih povr{ina na podru~ju prwavorske op{tine
14 SPORT
Ovaj 41-godi{wi
atleti~ar jo{
jednom na pravi
na~in predstavqao
svoj klub i grad.
Nezaboravne
uspomene u
Oklandu. Nova
isku{ewa u
Bugarskoj, Italiji
i Japanu
eliki broj Prwavor-
V ~ana okupio se na
centralnom gradskom
trgu, gdje su do~ekali
Dalibora Vrhovca, sportistu
veterana, koji je proveo desetak
dana na dalekom Novom Zelan-
du. Vrhovca je pratilo petnaes-
tak ~lanova Moto-kluba
#Prwavor 07#, {to je cijelom
doga|aju davalo dodatnu vrijed-
nost.
-Na Novom Zelandu sam
nastupao na Olimpijskim igra-
ma za veterane, koje su u gradu
Oklandu okupile 28.000 spor-
tista iz 119 zemaqa. Takmi-
~ewa su se odvijala u 28
sportova i 45 disciplina. Po-
sebno sam po~astvovan ~iweni-
com da sam nastupao na smotri
na kojoj su sa prostora biv{e
Jugoslavije nastupala samo tro-
jica sportista iz Slovenije.
Tamo sam proveo desetak nezab-
oravnih dana, a imao sam prili-
ku i da se dru`im sa na{im
Prwavor~aninom Sretkom Bo-
gdanovi}em, koji je prije neko-
liko godina oti{ao iz rodnog
grada i `ivi na Novom Zelandu
- pri~a Vrhovac.
Popularnog Kivija do~e-
kali su brat, roditeqi, rodbi-
na i sugra|ani.
Svi su bili ponosni na
ovog 41-godi{weg sportistu.
-Ovo je za nas izuzetno drag
doga|aj. Radujemo se povratku,
ali i medaqi koju je osvojio.
Tenis
Petrovi}
tre}i u
Zenici
Mladi prwavorski teniser
Dra`en Petrovi} (na slici,
desno) osvojio je u dublu sa Le-
om Puqi}em tre}e mjesto na
Me|unarodnom turniru u Zeni-
ci, u okviru ciklusa #Tenis
Evropa#. U polufinalu pora-
`eni su od kombinacije Luka
\ur|evi} - Fedor Popovi}, sa
6:2, 6:3. Uspjeh prwavorskog ta-
kmi~ara jo{ vi{e dobija na
vrijednosti kada se zna da je tek
nedavno napunio 14 godina, a
turniri ove serije okupqaju
igra~e do 16 godina starosti.
Sa do~eka Vrhovca
u Prwavoru
Prwavor~ani do~ekali sugra|anina Dalibora Vrhovca
Zlatni sjaj srebra
sa Novog Zelanda
Ve} nas je navikao na vrijedna
priznawa i sigurna sam, pozna-
ju}i wegovu upornost, da }e os-
vojiti jo{ mnogo nagrada na
me|unarodnim takmi~ewima -
govorila je kroz suze majka Ne-
deqka, koja je sinu nazdravila
pobjedni~kim {ampawcem.
Vrhovac je
tr~ao {est
trka, a na
10.000 metara
stigao je do
srebrne me-
daqe.
^lan Teniskog kluba Olimp
2000 iz Prwavora nema opti-
malne uslove za rad u rodnom
Nije ponovio uspjeh sa sli~nog
takmi~ewa koje je odr`ano u
francuskoj Nici, prije dvije
godine, gdje je stigao do ~etiri
medaqe, ali i ovo, aprilsko
srebro za wega i prijateqe ima
zlatni sjaj.
Impresivan je broj u~esni-
ka na igrama u Ok-
landu, a kao
poseban kuri-
ozitet Kivi is-
ti~e da je
najstariji
u~esnik
gradu, pa gotovo svakodnevno
putuje na treninge u Bawaluku.
Naredna isku{ewa Petrovi}
}e imati u Mariboru. S obzirom
na dobru formu, ne treba
sumwati da }e Dra`en ostvariti
novi napredak na top-listi najbo-
qih mladih igra~a Evrope. (nz)
U NAREDNOM, JUNSKOM IZDAWU NA[EG ZAVI^AJA,
objavqujemo op{irnu foto-reporta`u sa desetog Bajk-festa u Prwavoru
bila jedna baka iz Indije, koja
ima 101 godinu. Tr~ala je na 100
i 200 metara i stigla oba puta
do ciqa.
- Poznaju}i na{ mentali-
tet, mogu samo pretpostaviti
kakve bi komentare ova starica
izazvala na ovim prostorima.
Razvijeniji i napredniji svijet
ima mnogo druga~ije mi{qewe
o sportu i potrebi da se bavi
nekom od disciplina ili da bar
~e{}e krenemo u prirodu - re-
zonuje Vrhovac.
Ovaj uporni sportista i
Atletika
Jelena osvaja medaqe
^lanica Atletskog kluba
#San# Jelena Gaji} (na slici)
ubjedqivo je osvojila prvo
mjesto na Me|unarodnom
atletskom mitingu u
Splitu, ~ime je najavi-
la jo{ jednu uspje{nu
sezonu. Sa reprezenta-
tivcima Bosne i Her-
cegovine provela je
deset dana na pri-
premama u Ma-
karskoj.
- @elim
da ispunim
normu u trka-
ma na 800 i
1.500 metara
kako bih obe-
zbijedila
nastup na pr-
venstvu Evro-
trener u novoformiranom klu-
bu #San# ve} ima naredne pla-
nove. ^eka ga prvenstvo
Balkana za veterane, u bugar-
skoj Staroj Zagori, tokom ove
godine, potom prvenstvo Evro-
pe u Torinu, a naredne Svjetske
sportske igre bi}e u Japanu, za
~etiri godine. Dalibor ve}
smi{qa taktiku kako obezbije-
diti u~e{}e u Zemqi izlaze}eg
sunca, 2021. godine.
Vrhovac je bio redovno
obavije{ten o nastupima prwa-
vorskih atleti~ara na raznim
pe za mla|e seniorke, u julu, u
Poqskoj - ka`e Gaji}eva.
Ova atleti~arka u me|u-
vremenu nastupala
je i
DO^EK
Od svih prwavorskih
sportista najbrojniji na
do~eku bili su ~lanovi
Xudo kluba Soko M. U
svojim kimonima na Trgu
srpskih boraca str-
pqivo su ~ekali dolazak
Vrhovca, koji im je za
takav gest uputio veliku
zahvalnost. Zahvalan je
ovaj veteran i na~elniku
op{tine Darku Toma{u,
koji mu je ve} sutradan
po povratku iz Oklanda,
priredio prijem, ~esti-
tao medaqu i uru~io
prigodnu nagradu.
takmi~ewima, ne kriju}i da ga
posebno raduje nekoliko tri-
jumfa Jelene Gaji}, #prve vio-
line# wegovog novog klubu.
B. R.
na me|unarodnom mitingu u
Senti, u Srbiji, gdje je na 800
metara ostvarila vrijeme 2,13
minuta dovoqno za pozi-
ciju na pobjedni~kom
postoqu. Sa dvije se-
kunde slabijim vre-
m e n o m
trijumfovala je i
na mitingu u Osi-
jeku.
Mlada {am-
pionka iz na{eg
grada brani}e i
pro{le godine
osvojene seni-
orske titule
na prvenstvu
Bosne i Her-
cegovine,
odr`anom u Ze-
nici. (nz)
na{ZAVI^A 15
J SPORT

RO\ENDAN PRWAVORSKIH XUDISTA To{i}, Qiqana Modi},

Milena Slijep~evi}, Dragana
Mi{i}, Dijana Ostoji} i Vida
\eki}.
Me|u gostima ro|endanske
zabave bio je i na~elnik
op{tine Darko Toma{, kome je
tako|e uru~eno priznawe, a
prvi operativac na{e op{tine
po`elio je mladim
takmi~arima, wihovim trener-
ima i rukovodstvu da i ubudu}e
imaju ostvarewa kojima se mogu
ponositi. Priznawa su dobili
i svi oni koji su doprinijeli
afirmaciji ovog sporta, kao
{to su Branko Gwatovi},
Mladi CRNI POJAS Slavi{a Vujasinovi}, Qubi{a
xudisti
proslavili Milutin, Dragan Milija{,
ro|endan
Me|u ~lanovima Dejan Stojanovi} i Bojan Mil-
takmi~arske ekipe je i ija{. Xudisti su zahvalili i

Imaju se ~ime
Katarina @ivkovi} (na
slici), maturant prwa-
vorske Gimnazije, koja je
ve} 12 godina u xudo ki-
monu.
privrednim kolektivima,
privrednicima i donatorima
koji su pomagali ovom kolek-
tivu.

ponositi
Predsjednik Kluba @ivko
-Kao dijete bila sam ne- Milija{ najavio je da }e
mirna, pa je moj tata naredni, 25. ro|endan, u aprilu
Na originalan odlu~io da me, kao {es- 2018. godine biti u znaku pro-
togodi{wu djevoj~icu, mocije klupske monografije, u
na~in ~lanovi odvede u klub. Privukli kojoj }e biti obra|eno ~etvrt
kluba Soko M su me, boqe re}i osvo- decenije rada i uspje{nih ost-
odi{wica je protekla u jili treninzi i atmos-
proslavili 24 vedrom raspolo`ewu, fera u klubu i evo, dvije
varewa ovog kolektiva. Jedno
godine od osnivawa
ovog kolektiva. U
aprilu ratne 1993,
G dru`ewu kome su pris-
ustvovali i roditeqi
malih polaznika, pri-
jateqi kluba, predstavnici
tre}ine dosada{weg
`ivota sam u ovom kolek-
tivu - ka`e Katarina.
Nosilac je sme|eg po-
poglavqe kwige
posve}eno osvaja~ima medaqa,
a ostalo je zabiqe`eno da su
bi}e

prvo odli~je xudisti osvojili

na inicijativu privrede i op{tinske uprave.
U rukovodstvu ovog kolektiva
@ivka Milija{a, nisu zaboravili ni tragi~no
majstora xudo nastradale, biv{e ~lanove ove
dru`ine Milana \ukari}a i
sporta, pomalo Novke Gostimirovi}a, ~ijim
stidqivo, krenula porodicama su uru~ene
je aktivnost sa posthumne plakete.
Nisu Prwavor~ani zabo-
solidnim odzivom ravili ni nedavno gostovawe u
mali{ana kojima {vajcarskom gradu Sent
Galenu, pa su tamo{wim
su to bili prvi
privremenim stanovnicima
susreti sa ovom Milanu Zvizdalu, Bo{ku Ma-
linovi}u, Dejanu Goli}u i
borila~kom Mladenu Jovani}u, za ukazano
vje{tinom. Danas gostoprimstvo, uru~ili
su xudisti iz klupske zahvalnice. Priznawa
su dobili i mladi polaznici,
na{eg grada koji treniraju vi{e od pet god-
me|u vode}im ina, a na ovoj listi su Katarina
@ivkovi}, Dejan Milija{,
kolektivima Andrej Miki}, Stefan
u Srpskoj Petre{in, Marko Ig-
Slavqu prisustvovali roditeqi xudista
wati}, Marija Popovi}, Jovana
Ili{kovi}, Aleksa
Ili{kovi}, Darija Sto-
janovi}, Milo{ Mi{i}, Dani-
jel To{i}, Danilo Leburi},
Stefan Samarxi}, Stefan
Mi{~evi}, Luka Suvajac,
Zdravko Suvajac, Mladen Sto-
janovi}, @arko Radojkovi} i
Milan Kraji{nik.
Na zabavi, odr`anoj u
klupskoj dvorani, prire|en je i
bogat zabavni program, u kome
su se predstavile sekcije
dru{tva #Prosvjeta#, u kojima
folklor weguje i nekolio xud-
ista. Iz Muzi~ke {kole pred-
stavili su se na violini i
godinu dana nakon osnivawa, na
jasa, a ovog qeta, na turniru u Temerinu, u Srbiji.
tradicionalnom Jo{ mnogo intersantnih i
okupqawu u Trebiwu nas- pa`we vrijednih detaqa
toja}e da do|e do majs- vezano je za klub #Soko M#, kao
torskog, crnog
pojasa.
{to je na primjer, gostovawe u
Svjetskoj akademiji xudo
harmonici Na|a Petrovi} i
Katarina je ove sporta, u Japanu, gdje se nalazi
godine ve} imala
Mihajlo Petrovi}, uz pratwu
ostvarewe na koje je
i Centar posve}en istinskoj
oca Slavoquba Petrovi}a- legendi i osniva~u xudo
Caneta. Pa`wu su privukli i
ponosna. Osvojila sporta, Xigoro Kanu, koji su
je srebrnu medaqu na posjetili trojica
izvo|a~i Tea Modi}, Sara-
prvenstvu Repub- Prwavor~ana.
Matija Moreti i Marija Mag-
like Srpske, Ovaj klub ve}
dalena Moreti, a nije izostao
ni nastup dramske sekcije pro-
pa je godinama orga-
stekla
fesorice Brankice Radowi}.
pravo nas-
nizuje avgustovski
U xudo klubu do{li su na Kup #Mala
ideju i da prirede prijem i za
tupa na Evropa#, a pri-
dr`avnom
xudio mame i xudo tate,
prven-
jateq ove vi{ed-
odnosno roditeqe mladih nevne revije na
takmi~ara. Nagra|eni su
stvu. glavnom gradskom
Dragi{a Male{evi}, Ana trgu u Prwavoru je
Struhak, Mladenka Mari}, i ambasador Japana
u Sarajevu.
Biqana Suvajac, Vera Grumi},
Gordana Samarxi}, Qiqa B. RADULOVI]

Rukomet

Na{a Tawa titulu sawa

Ona je uspje{na u - Jako mi je bitno moje `ivotni proces. ovdje, sada gdje jesam i ne bih daleko od raznih poroka i
sportu kojim se bavi. porijeklo i trudim se da ko- - Sport podrazumijeva zdrav postigla ovakve rezultate - isku{ewa koja prate mlade
Wen {arm o~arava, a liko mogu sa~uvam i pro{irim `ivot, timski rad i disci- ponosno ka`e Tawa. generacije.
osmijeh zavodi. novim saznawima o plinu. S obzirom na to da [to se ti~e planova za Tawa ka`e da joj je `eqa
M l a d a porodi~nim korijenima i treniram ~etiri puta nede- budu}nost, Tawa ka`e da joj je da svojim na~inom `ivota mo-
Prwavo~anka precima. Za {kolske raspuste qno, nemam vremena za drugi ciq da zaigra u profesional- tivi{e {to vi{e mladih za
Tawa Vu~i} sa dolazim ~esto u svoje selo, gdje hobi. Ali, ne `alim se - pri~a nom prvom timu u austrijskoj rukomet, te da ovaj sport zav-
samo 15 godina crpim energiju za sve one Tawa. Prvoj ligi i naravno da osvoji ole u istoj mjeri kao i ona. Ne
ni`e uspjehe obaveze koje me uvijek ~ekaju u Niz uspjeha koje je do sada {ampionsku titulu. bi ovoj djevojci bilo suvi{no
u Be~u - ka`e Tawa. ostvarila svjedo~i i prvo De{avawa u rukometnom i da bar donekle dostigne na-
rukometu. Ovoj djevojci rukomet se mjesto na turniru u Danskoj klubu Sloga Prwavor zah- jboqu svjetsku rukometa{icu
Ro|ena je uvukao pod ko`u sa samo pet go- (Dronninglund) i treninzi sa vaquju}i savremenim komu- Andreu Leki}, koja je porijek-
u Be~u, dina i tako je po~ela wena @RK Crvena zvezda u nikacijama redovno prati. lom iz Prwavora, gdje, kada je
gdje `ivi sportska pri~a. Sada, deset go- Beogradu. - U toku sam de{avawa u klubu slobodna, rado dolazi kod djeda
sa porodi- dina kasnije, Tawa igra u jed- Podr{ka koju joj pru`aju koji kao trener predvodi Mile Stanislava i ostale rodbine.
com. Kori- nom od najboqih klubova u weni najmiliji, neizmjerno joj [qivi} iz sela Ora{je, koje I Andrea se s velikim in-
jeni poti~u Austriji - MGA Fivers Wien, zna~i u `ivotu. nije daleko od mojih Srpovaca. teresovawem ~esto raspituje
iz malog prwa- na poziciji lijevog beka. - Roditeqi i brat su mi nar- Pozitivno je {to se stalno za stawe u prwavorskom
vorskog sela Sr- Za ovu mladu djevojku avno pomogli u svemu {to su tra`e novi ~lanovi, koji }e rukometnom drugoliga{u.
povci. rukomet nije samo sport, nego i mogli. Bez wih ne bih bila prisustvom u sportu biti @ . KNE@EVI]
 FUDBALERI QUBI]A JO[ NISU RIJE[ILI PITAWE OPSTANKA ME\U DRUGOLIGA[IMA

RIVALI Bra}a @i`ak

i napada~
Proletera
U posqedwa ~etiri kola Markovi}
ekipa Borca putova}e u
Kosijerevo i Maglajane,
a ugosti}e Bratstvo iz
Kozinaca i Mladi
Kraji{nik iz Kukuqa.
Od ovih rivala ekipe iz
Kozinaca i Maglajana su
direktni konkurenti u
borbi za opstanak, pa
bodovi imaju dvostruki
zna~aj. U [ibovskoj
vjeruju da }e fini{
prote}i onako kako
pri`eqkuju u ovom
nasequ.

objedom protiv

P Modri~e (4:2), 13.

maja, na doma}em
terenu fudbaleri
Qubi}a ostali su u ravno-
pravnoj trci sa ostalim
konkurentima u borbi za op-
stanak u drugoliga{kom Sr|an Adamovi},
prvotimac Borca
dru{tvu. Odavno je otpisan
Mineral iz Bawe Vru}ice, a u
najte`oj situaciji se nalazi
Borac iz Kozarske Dubice, sa STRIJELCI
~etiri boda mawe od Prwa-
vor~ana. Zaplet u dowem di- Vode}i strijelac ekipe
jelu govori da je #plavima# Qubi}a je kapiten
neophodno da u posqedwa tri Danko Segi}, sa 19
kola osvoje svih devet bodova, golova, a golgetersku
~ime bi se i definitivno
rije{ili briga, pa ne bi
morali oslu{kivati rezultate
sa drugih terena.
Rivali na{eg dru-
goliga{a bi}e u Prwavoru
Presudna listu Lige predvode na-
pada~i @eqezni~ara iz
Bawaluke, budu}eg pr-
voliga{a, Bojan
Markovi} i Branislav
Kruni}, koji su postigli
Mladost iz Dowe Slatine i
novqanska Sloboda, a gosto-
vawe u Bawi

balo bi da predstavqa
Vru}ici,
u pretposqedwem kolu, tre-
t ri p os q ed w a ko la
Samo sa svih devet bodova u fini{u fudbaleri Qubi}a
po 25 golova. Na 26
utakmica aktuelne se-
zone Qubi} je postigao
51, a primio 68 golova.
Lo{iju odbranu ima
samo puku formalnost samo Mineral, koji je
i priliku da se sa~uva}e drugoliga{ki status. Od jeseni nove snage primio 82 pogotka.
kona~no poboq{a konikurisa}e za mjesto u seniorskom sastavu
negativna gol-raz-
lika. Ipak, oprez nije {to je i uzrokovalo nezavidnu Boris @i`ak, dok je wegov novi}a. Sa protivni~kih terena
suvi{an, jer su sli~no poziciju na tabeli. I mla|i brat Aleksandar jednom Daleko od rezultata iz #bor~evci# su se redovno
fudbaleri proqe}ni poraz na zatresao mre`u Proletera. I prethodnih sezona bio je u vra}ali praznih {aka. Na svom
Qubi}a stadionu u Boriku, me~ protiv Modri~e imao je teku}oj sezoni i Borac iz stadionu 14. maja ugostili su
o~eki- protiv BSK-a svog junaka. Aleksandar @i`ak [ibovske. Ovog proqe}a neugodnog rivala Kozaru iz
vali i (1:3), donio je tri puta zatresao mre`u vet- imali su dva posebno zna~ajna Turjaka. Po~etak me~a je to i
jesenas, j e erana gostiju Bojana Tripi}a. trijumfa. Protiv Torpeda iz potvrdio, jer su gosti ve} u
kada su glavoboqu Posqedwi majski i dva Cerovqana slavili su sa 2:1, a petom minutu stekli vo|stvo.
u pret- treneru junska vikenda rije{i}e sve identi~nim rezultatom pobi- Ipak, do kraja poluvremena
posqed- Neboj{i dileme i odgonetnuti ko }e, za- jedili su tada{weg lidera Nemawa Kokanovi} je iz-
w e m jedno sa Mineralom, morati Podru~ne lige Mladost iz Ba- jedna~io, a potom i donio
kolu \ekanovi}u me|u tre}eliga{e. jinaca. Prvo ime ovog me~a bio vo|stvo ekipi Borca. Tre}i
ugos- i wegovim Ako je ne{to ohrabruju}e je Stani{a Domuz, koji je dva pogodak za doma}e postigao je
tili Min- igra~ima. u sezoni koja se privodi kraju puta zatresao mre`u Jasminko Kova~, a onda, u
eral, ali su Kada budu onda je to sve ozbiqnije Bajin~ana. Velike zasluge za fini{u susreta, strijelci su
tada osvojili analizirali nametawe nekoliko mladih povoqan rezultat (2:1) imao je bili Savo \uri} i kapiten
samo bod (1:1). proqe}ni u~inak, u igra~a, Branimira Todori}a, i veteran Mladen Bobar, koji Sini{a Vin~i}. Rezultat je
Bio je to jedan Klubu }e mo}i da Dejana @ivkovi}a, Anesa je ponovo ~uvao mre`u bio 5:1, a razmi{qawa
od nekoliko ponosno pomenu samo me~ Mu{inovi}a, Mirka [ibov~ana i sa nekoliko iz- [ibov~ana okrenuta su nared-
kikseva pred protiv Proletera iz Petrovi}a, Nikole @erebnog, vanrednih intervencija nim presudnim me~evima za op-
s v o j i m Udarni tandem Borca Tesli}a (5:2). Tada je Mihajla Trivi~evi}a, Sini{e sprije~io goste u wihovoj nam- stanak u ovom stepenu
navija~ima, Jasminko Kova~ i trostruki strijelac bio Davidovi}a i Davida Vujasi- jeri da ostanu nepora`eni. takmi~ewa. (nz)
Stani{a Domuz, desno

IZDAWE NA[EG ZAVI^AJA

POTRA@ITE JUNSKO

Mi predstavqamo Rje{ewem Ministarstva prosvjete

one o kojima : i kulture Republike Srpske,
broj: 07.030-053-9-7/12 od 20.3.2012. godine,
:
Na{ zavi~aj Prwavor, upisan je
drugi ne pi{u : , u Registar javnih glasila pod
. 4, rednim brojem 630. Prvi broj
:51/660-707, 65/520-590 iza{ao je 15. marta 2012. godine.
I- E: radulovic@blic.net
Mi smo dio qep{eg Prwavora naszavicajprnjavor@gmail.com S,