Uzgoj Matica PDF

Ovaj projekat nancira
Europska unija
STUDIJA
okolinih i biolokih uvjeta za
razvoj optimalnih uzgojnih
podruja matice sive pele
POLEN
PELINJI
VOSAK OTROV
MED MATINA
MLIJE
PROPOLIS
STUDIJA
okolinih i biolokih uvjeta za
razvoj optimalnih uzgojnih podruja
matice sive pele
Tuzla, Studeni / Novembar 2016. godine

Monografija Uzgoj i selekcija matica sive pele (Apis mellifera carnica) radjena je u okviru u okviru
projekta BEE Promoted-Promocija pelarstva. Projekat je finansiran u sklopu EU IPA prekograninog
programa Hrvatska Bosna i Hercegovina 2007-2013. Nosilac projekta u Bosni i Hercegovini je JU
''Veterinarski zavod'' Biha, a partneri JU Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona Biha,
Udruenje pelara "IVA" Posuje, dok su partneri u Hrvatskoj Prehrambeno-biotehnoloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu, nosilac projekta u Hrvatskoj, Centar za prehrambenu tehnologiju i
biotehnologiju Zadar, Zadarska upanija, Razvojna agencija Zadarske upanije i Udruga pelara
Dalmatinka" iz Zadra. Podaci o partnerima navedeni su na narednoj tabeli.
Vodei partneri:
PBF - Centar za prehrambenu tehnologiju i Veterinarski zavod Biha

biotehnologiju Omera Novljanina 6
Petra Kasandria 6 77000 Biha
23000 Zadar Tel: + 387 37 229 080
Tel.: + 385 23 331 077 Fax: + 387 37 223 421
Fax: + 385 23 331 089 E-mail:veterinarski.zavod@bih.net.ba
E-mail:dekan@pbh.hr http://www.veterinarski-zavod.ba
http://www.pbf.unizg.hr Nositelj pertner za BiH stranu
Funkcionalni vodei partner iz RH
Partneri:
Zadarska upanija Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona
Boidara Petranovia 8 Alije erzeleza 6
23000 Zadar 77000 Biha
Tel: + 385 23 350 350 Tel: +387 37 224 048
Fax: +385 23 350-319 Fax: +387 37 221 784
http://www.zadarska-zupanija.hr E-mail: info@rausk.ba
zupanija@zadarska-zupanija.hr http://www.rausk.ba
ZADRA NOVA Agencija za razvoj Udruga pelara Dalmatinka

Zadarske upanije Grgura Budislavia 99
Grgura Budislavia 99 23 000 Zadar
23000 Zadar Mob: +385 98 461 760
Tel: + 385 23 492 880 Email: info@udruga-dalmatinka.hr
Fax: + 385 23 492 881 http://udruga-dalmatinka.hr
e-mail:zadra@zadra.hr
http://www.zadra.hr
Udruga pelara IVA Posuje

Broanac 81A
88243 Posuje
Tel:0038763362014
Fax: 0038739681041
Email: ivan.milicevic@posusje.net
STUDIJA
Okolinih i biolokih uvjeta za razvoj optimalnih uzgojnih podruja matice sive pele
Autori
Prof. dr. sc. Midhat Jai, Tuzla, BiH
Prof. dr. sc. Drago ubari, Osijek, Hrvatska
Doc. dr. sc. Janja Filipi, Zadar, Hrvatska
Prof. dr. sc. Borislav Milievi, Osijek, Hrvatska
Dr. sc. Antun Jozinovi, Osijek, Hrvatska
Mr. sc. Damir Alii, pelar, Tuzla, BiH
Suradnici na izradi Studije ispred nosioca Projekta:

Dr. sc. Asmir Budimli, Biha, BiH
Mr. sc. Zlatko Jusufhodi, dr. vet. med., Biha, BiH
Mr. sc. Ermina Nogi, dr. vet. med., Biha, BiH
Mr. sc. Arijana Spahi Bajri, Biha, BiH
Mr. sc. Ada Lipovaa, Biha, BiH
Zlatko Elvei, pelar, Zadar, Hrvatska
Ivan Milievi, pelar, Posuje, BiH
Elvir ehi, pelar, Biha, BiH
Selmir orali pelar, Biha, BiH
Amir Karabegovi, pelar, Biha, BiH
Izdava
Udruenje za nutricionizam i dijetetiku ''Hranom do zdravlja'' Tuzla
Za izdavaa
Kenan Biberki, dipl.ing.
Tehnika priprema i dizajn

Mr. sc. Damir Alihodi, Tuzla, BiH
tampa
Foto iro Gradaac
Tira
150 primjeraka
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
638.1
STUDIJA okolinih i biolokih uvjeta za razvoj optimalnih uzgojnih
podruja matice sive pele / autori Midhat Jai ... [et al.]. - Tuzla :
Udruenje za nutricionizam i dijetetiku "Hranom do zdravlja", 2016.
- 96 str. :graf. prikazi ; 30 cm
Bibliografija i biljeke uz tekst
ISBN 978-9926-8127-3-7
1. Jai, Midhat
COBISS.BH-ID 23529222
Tuzla, Studeni/Novembar 2016. godine

Studija okolinih i biolokih uvjeta za razvoj optimalnih uzgojnih podruja matice sive pele
Predgovor
Studija okolinih i biolokih uvjeta za razvoj optimalnih uzgojnih podruja matice sive pele uraena
je u okviru projektnih aktivnosti koje su se odvijale tokom 2015. i 2016. godine u okviru projekta BEE
Promoted Promocija pelarstva. Projekat je finansiran u sklopu EU IPA prekograninog programa
Hrvatska Bosna i Hercegovina 2007-2013. Nosilac projekta u Bosni i Hercegovini je JU
''Veterinarski zavod'' Biha, a partneri JU Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona Biha,
Udruenje pelara "IVA" Posuje, dok su partneri u Hrvatskoj Prehrambeno-biotehnoloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu, nosilac projekta u Hrvatskoj, Centar za prehrambenu tehnologiju i
biotehnologiju Zadar, Zadarska upanija, Razvojna agencija Zadarske upanije i Udruga pelara
Dalmatinka" iz Zadra. Kroz projektne aktivnosti je nastala i ova Studija s ciljem unapreenja
institucionalne podrke malim i srednjim pelarskim poduzetnicima, u svrhu poveanja kapaciteta
proizvodnje, optimiranja uvjeta uzgoja matica, te jaanje meusobne saradnje.
U izradu studije su ukljueni pelari, pelarske udruge i organizacije, JU ''Veterinarski zavod'' Biha,
kao i znanstvena i struna zajednica. Neposredno prije poetka izrade Studije uspostavljena je nova
infrastruktura za pruanje usluga u pelarskom sektoru. Uraena je adaptacija i opremanje
Laboratorija za kontrolu kvalitete meda u Zadru i Bihau, te su uspostavljeni centri i stanice za
selektivni uzgoj matica (Kranjske pele). Paralelno je izvrena edukacija ciljnih skupina organizacijom
radionica u pelarskom sektoru. U toku i nakon to je uspostavljena nova infrastruktura za pruanje
usluga, uraena je ova Studija za optimizaciju uzgoja kranjske pele s obzirom na ekoloke i bioloke
uvjete.
Studija je uraena na osnovu prikupljenih, sistematiziranih i analiziranih podataka o potencijalima
pelarstva u sva tri podruja: Zadar, Biha i Posuje.
Podaci su dobijeni:
putem upitnika i anketa pelara,
prikupljanjem statistikih podataka u opinama i gradovima,
analizom botanikih karti i podataka o medonosnom bilju,
prikupljanjem podataka iz metereolokih saveza BiH i RH,
prikupljanjem podataka iz naunih baza, kao i naunih i strunih institucija te
iz razliitih web izvora.
Na bazi prikupljnih podataka izvrena je procjena potencijala ispae tokom vegetacijske sezone,
analizirani su meteoroloki parametri, utvreno je prisustvo pelinjih predatora, te je dat pregled
obradivog zemljita i ukupnih poljoprivrednih povrina. Potencijal ispae tokom vegetacijske sezone
je najznaajniji prirodni resurs ili prirodno naslijee u razvoju pelarstva. Tako su kroz studiju
ocijenjeni bioloki uvjeti za pele prilagoene lokalnim panjacima. Nakon toga provedena je
evaluacija ljudskih i materijalnih resursa Centara i Stanica za selektivni uzgoj matica Kranjske pele.
SWOT ANALIZOM, kao alatom u ocjeni situacije u podruju pelarstva i pelinjih udruga, kao i
uzgojnih Stanica i Centara generiran je prijedlog neophodnih aktivnosti u cilju postizanja odrivosti
Centara i poboljanja stanja pelarstva u regionu.
Tako su uraeni planovi aktivnosti ijom realizacijom e se omoguiti jaanje ljudskih kapaciteta,
poduzetnika u pelarstvu i znanstveno-strune zajednice te ukljuenje tijela javne uprave.
U sastav Studije ulaze 3 aneksa i to: 1. Uzgoj i selekcija matica sive pele (Apis mellifera carnica), 2.
Standradizacija i sheme kvalitete u pelarstvu i proizvodnji pelinjih proizvoda (Anex 2 studije) i 3.
Pelinji proizvodi sa dodanom vrijednosti (Anex 3 studije).
Autori
SADRAJ
1. UVOD ________________________________________________________________________________ 1
2. POTENCIJALI PROIZVODNJE PELINJIH PROIZVODA ZA PODRUJA ZADRA, BIHAA I

POSUJA _______________________________________________________________________________ 5
2.1.Povijesni kontekst pelarstva_______________________________________________________________6
2.1.1. Pelarstvo u povijesnom kontekstu Zadra ..................................................................................................... 6
2.1.2. Pelarstvo u povijesnom kontekstu u Bihau ................................................................................................ 6
2.1.3. Pelarstvo u povijesnom kontekstu u opini Posuje .................................................................................... 7
2.2.Stanje pelarstva ________________________________________________________________________8
2.2.1. Stanje pelarstva u Zadru .............................................................................................................................. 8
2.2.2. Stanje pelarstva u Bihau ........................................................................................................................... 11
2.2.3. Stanje pelarstva u Posuju.......................................................................................................................... 17
2.3.Prirodna obiljeja podruja za proizvodnju pelarskih proizvoda _________________________________23
2.3.1. Klimatski i metereoloki parametari u Zadru .............................................................................................. 26
2.3.2. Klimatski i metereoloki parametari u Bihau ............................................................................................ 28
2.3.3. Klimatski i metereoloki parametari u Posuju ........................................................................................... 28
2.4. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije____________________________________________31
2.4.1. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije u Zadru ....................................................................... 31
2.4.2. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije u Bihau ..................................................................... 32
2.4.3. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije u Posuju .................................................................... 36
2.6. Edukacija pelara u toku trajanja projekta ___________________________________________________39
2.7. Mjere za poboljanje stanja pelarstva na podrujima obuhvaenim projektom______________________40
3. USPOSTAVA I EVALUACIJA UZGOJNE STANICE ZA MATICE___________________________ 43

3.1.Infrastruktura Centra i uzgojnih stanica _____________________________________________________45
3.2.Ljudski resursi i organizacija funkcioniranja Centara___________________________________________46
3.2.1. Ljudski resursi u Zadru ................................................................................................................................ 47
3.2.2. Ljudski resursi u Bihau .............................................................................................................................. 47
3.2.3. Ljudski resursi u Posuju ............................................................................................................................. 47
3.3. Lokacije Centara/uzgojnih stanica _________________________________________________________48
3.3.1. Lokacija Centra/uzgojne stanice u Zadru .................................................................................................... 48
3.3.2. Lokacija Centra/uzgojne stanice u Bihau .................................................................................................. 48
3.3.3. Lokacija Centra/uzgojne stanice u Posuju ................................................................................................. 49
3.4. Plan odrivosti centra u budunosti_________________________________________________________50
3.4.1. Aktivnosti centara narednih 5 godina .......................................................................................................... 50
3.4.2. Ekonomski tok projekta ............................................................................................................................... 50
3.5. Analiza rizika i odrivosti centara__________________________________________________________53
3.6.Mjere za poboljanje____________________________________________________________________55
4. SWOT ANALIZA PODRUJA ZADAR, BIHA, POSUJE _________________________________ 57

4.1. SWOT analiza Zadar____________________________________________________________________59
4.1.1. SWOT analiza pelarstvo i rad pelarske udruge u Zadru______________________________________59
4.1.2. SWOT analiza Centra (stanica) za uzgoj matica Zadar ............................................................................... 61
4.2. SWOT analiza u Bihau _________________________________________________________________63
4.2.1. SWOT analiza pelarstvo i rad pelarskih udruga u Bihau ....................................................................... 63
4.2.2. SWOT analiaza Centra (stanica) za uzgoj matica Biha ............................................................................. 66
4.3. SWOT analiza Posuje __________________________________________________________________68
4.3.1. SWOT analiza pelarstvo i rad pelasrkih udruge u Posuje ...................................................................... 68
4.3.2. SWOT analiza Centra (stanica) za uzgoj matica u Posuju ......................................................................... 71
5. PREGLED PRIORITETNIH AKTIVNOSTI_______________________________________________ 75

1. UVOD
1
Opi cilj Studije je definiranje uzgojnih podruja matica kranjske pele (Apis mellifera carnica), koji
e biti preduvjet za pristup zatiti ove vrste i ouvanje bioloke raznolikosti. Svrha Studije je da
definira zatitu kranjske pele i postupak poveanja bioloke raznolikosti. Geografska podruja koje
Studija pokriva su: Zadarska upanija, Unsko-sanski kanton, tanije grad Biha, te opina Posuje.
Specifian zadatak Studije okolinih i biolokih uslova za razvoj optimalnih uzgojnih podruja
matice sive pele je podijeljen u tri dijela i to: prikupljanje i analiza podataka, evaluacija uzgojne
stanice, te SWOT analiza. Vezano za evaluaciju uzgojne stanice provedene su sljedee aktivnosti:
procjena biolokih uvjeta s obzirom na sadanje pelinje linije prilagoene lokalnim panjacima,
okoliu i tehnolokim uvjetima, opis provoenja nadzora i identifikacija podruja i prostorne
raspodjele, kao i SWOT analiza. Podaci su prikupljeni u svrhu prepoznavanja potencijalnih uzgajivaa
matica u pojedinim podrujima. Osim toga, analizirana su znanja pelara u pogledu poznavanja
vrijednosti i prednosti domaih pela, mogunostima i spremnosti ouvanja lokalne pele i njihovu
svijest o lokalnim uvjetima okolia i klime. Rezultat studije je plan prioritetnih aktivnosti za
valorizaciju proizvodnje pelnjih proizvoda na podruju grada Zadra, grada Bihaa i opine Posuje,
koji je ustvari i plan ouvanja kranjske pele i unapreenja pelarstva i poslovnog udruivanja pelara
i ostalih u lancu vrijednosti, prikazanih kroz Planove aktivnosti. Studija okolinih i biolokih uslova za
razvoj optimalnih uzgojnih podruja matice sive pele, na bazi prikupljenih i znanstveno analiziranih
podatka, definira plan aktivnosti na ouvanju kranjske pele - Apis mellifera carnica, kao i uvjete i
postupke poveanja bioloke raznolikosti. Ovaj Plan se naslanja na Plan prioritetnih aktivnosti za
valorizaciju proizvodnje pelinjih proizvoda na podruju grada Zadra, grada Bihaa i opine Posuje,
kao i na Plan unapreenja pelarstva i poslovnog udruivanja pelara i ostalih u lancu vrijednosti.
Osim toga, Studija prioritetno definira i pravilan nain uzgoja matica sive pele, kao temeljnog
preduvjeta za pristup zatiti ove vrste i ouvanje bioloke raznolikosti pela i njihovog uticaja na
okoli (Aneks 1. studije). U drugom poglavlju pod naslovom Potencijali proizvodnje pelinjih
proizvoda, opisan je i analiziran povijesni kontekst pelarstva u gradu Zadru, gradu Bihau i opini
Posuje. Trenutna situacija u pelarstvu u Zadarskoj upaniji, Unsko-sanskom kantonu i
Zapadnohercegovakom kantonu govori da prirodni potencijal nije u potpunosti iskoriten. Adekvatna
produktivnost nije postignuta. Osnovni razlozi za takve rezultate su nedovoljno znanje pelara o
novim tehnologijama u pelarstvu i nemogunosti njihove primjene u praksi. Zbog tih razloga je
identificirana potreba za odabir, uzgoj i reprodukciju matice kranjske pele. Pelari sva tri podruja
obuhvaena projektom imaju ograniene dostupnosti institucionalnih usluga u proizvodnji i distribuciji
proizvoda na trite, ali i nedovoljna finansijska sredstva, to oteava mogunost promocije na tritu.
Zbog nedovoljne obuenosti pelara, mogunosti za razvoj i inovacije su ogranieni, to dovodi do
smanjenja produktivnosti. Zbog nedovoljne institucionalne podrke, pelari se susreu s raznim
potekoama, te je sve manji broj osoba koje se ele baviti pelarstvom. Zbog svega toga analizirano
je stanje pelarstva na istim podrujima kao i prirodna obiljeja podruja za proizvodnju pelarskih
proizvoda, posebno naglaavajui klimatske i meteoroloke parametre. Izvrene su procjene resursa
peluda i nektara tokom vegetacije na sva tri podruja. Takoer su procijenjene opasnosti od najeih
predatora, te su na kraju predloene mjere za poboljanje stanja pelarstva na podrujima
obuhvaenim projektom. Nizak nivo proizvodnje meda je i zbog nedostatka kvalitetnih pelinjih
matica u pelinjim zajednicama. Prisutne su pojave nekontroliranog ulaska u eko sistem raznih matica
sa drugih geografskih podruja to predstavlja visok rizik nestajanja autohtone rase sive pele (Apis
mellifera carnica), koja je genetski prilagoena klimatskim uvjetima, i uvjetima ispae u Republici
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Uvoenje drugih rasa nosi rizik smanjenja bioloke raznolikosti.
Stoga je zatita podruja uzgoja sive pele vrlo vana, u smislu bioloke raznolikosti, ali i u smislu
vee pelinje produktivnosti, to je vano i za pelarstvo i za voarstvo. Zbog toga je u treem
poglavlju Studije pod naslovom Uspostava i evaluacija uzgojne stanice za matice analizirana
uspostava uzgojnih stanica i Centra. Tokom realizacije projekta instalirana je potrebna tehnika
2
infrastruktura, te uspostavljene efikasne i efektivne organizacione sheme za angaman pelara i

uzgajivaa matica. U Studiji su analizirani ljudski resursi kao i instalirana infrastruktura i njena
namjena posebno za svaki centar u Zadru, Bihau i Posuju. U studiji su opisani i analizirani ljudski
resursi, a posebna panja je posveena lokacijama Centara/uzgojnih stanica u pogledu optimizacije
uvjeta parenja matica i preveniranja neeljenih ekscesa. Jasno su opisane i analizirane lokacije
Centra/uzgojne stanice u Zadru, Bihau i Posuju. Plan odrivosti centra u budunosti definiran je u
studiji i sastoji se od planiranja aktivnosti centara narednih 5 godina uz naznaen ekonomski tok
projekta, analizu rizika i odrivosti centara, te opisu mjera za poboljanje. U etvrtom poglavlju su
prezentirani rezultati situacijske SWOT analize za pelarstvo i rad pelarskih udruga, ali isto tako i
situacijska SWOT analiza Centra (stanica) za uzgoj matica. Detaljno su prikazani ekspertski rezultati
interne i eksterne analize koji su osnova u definiranju prioritetnih aktivnosti kao i plana za ouvanje
sive pele (Apis mellifera carnica). Takoer su prikupljena znanja pelara u pogledu poznavanja
vrijednosti i prednosti domaih pela (razliite osobine), spremnosti ouvanja lokalne pele i njihova
svijest o lokalnim uvjetima okolia i klime.
2. POTENCIJALI PROIZVODNJE PELINJIH

PROIZVODA ZA PODRUJA ZADRA, BIHAA I
POSUJA
Pelarstvo je specifina grana poljoprivrede u kojoj uzgajiva pela (pelar) nije nuno vezan za
vlastito zemljite. U pelarstvu se razlikuje selee pelarstvo u kojem pelar seli konice u blizinu pae
ovisno o godinjem dobu, stacionirano pelarstvo kod kojeg pelar smjeta konice uglavnom na jedno
mjesto i kombinirani sistem pelarenja, a postoji i novija grana, ekopelarstvo. Na prostorima R.
Hrvatske i Bosne i Hercegovine postoji bogata tradicija pelarstva kao i proizvodnja proizvoda na bazi
meda i drugih pelinjih proizvoda. O tome svjedoe brojni povijesni dokumenti kao i tradicija koja se
prenosi s koljena na koljeno. Bez obzira na bogatu tradiciju i povoljne geografske i klimatske uvjete
stanje pelarstva jo uvijek nije na zadovoljavajuoj razini. Prirodni kapaciteti za proizvodnju meda su
znatno vei od koliine meda koja se posljednjih godina iznosi na trite. Izrazito bogata flora,
pogodan i ist okoli, ukljuujui tradiciju ine odline preduslove za proizvodnju visokokvalitetnog
meda. Dva su osnovna prirodna izvora iz kojih pele stvaraju med i to nektar i polen. Tako su neke
biljke izrazio bogate polenom, a neke izrazito bogate nektarom, a sve ih zovemo medonosne biljke.
Potencijali tih biljaka se razlikuju u pojedinim geografskim podrujima, pa tako i u podrujima koja su
predmet ove studije. U pelarstvu postoje brojni imbenici koji oteavaju ovu djelatnost. Jedna
skupina takvih imbenika su i predatori koji se razlikuju ovisno o geografskoj lokaciji.
2.1. Povijesni kontekst pelarstva
2.1.1. Pelarstvo u povijesnom kontekstu Zadra
Prvi zapisi o pelarstvu i proizvodnji meda na podruju Dalmacije, grada Zadra seu u 15. stoljee.
Godine 1864. odrana je prva izloba dalmatinskog meda u Zagrebu, na kojoj se predstavio pelar
Nikola Modri (Letak izlobe DalmatinskoHrvatskoSlavonske, Zagreb 1864.). Krajem 19. stoljea
vlasti u Zadru su organizovale teaje o racionalnim ulitima te irili znanje o ivotu pela, njihovim
bolestima, ishrani, postavljajui pelinjake u dvorita kola, a jedan takav i u samostan u zadarske
Arbanase. Prvi teaj o dranju racionalnih ulita odran je 1897. godine o prezimljavanju pela i
ishrani, te su se besplatno dijelili rojevi pela i razni alati (Perii, 1992.).
2.1.2. Pelarstvo u povijesnom kontekstu u Bihau
Na podruju grada Bihaa bavljenje pelarstvom datira jo iz vremena naseljavanja starih Slavena na
ova podruja. Njihovim dolaskom na Balkansko poluostrvo dolazi do znaajnog irenja pelarstva i
trgovine pelinjim proizvodima. Mnogima od njih pelarstvo postaje zanimanje. Prve konice koje se
spominju u ovim krajevima bili su izdubljeni panjevi da bi se godinama izgled i nain pravljenja
konica prilagodio nomadskom nainu pelarenja, pa su ih poeli praviti od prua, bijele loze i trske i
ljepili ih goveom balegom ili glinom. Pelarstvo postaje grana kojom su se bavile porodice koje su
imale velike zemljine posjede i ume, iz razloga to je trgovina medom i voskom bio unosan posao.
Iz popisa stoke kojeg je uradila Austrougarska 1879. godine poznat je podatak da je u gradu Bihau
tada bilo svega 180 pelinjih drutava i bili su na dnu u BiH. Sve do poetka dvadesetog stoljea na
podruju grada Bihaa nije bila registrovana niti jedna udruga ili neka cehovska organizacija kada je u
pitanju pelarstvo. Godine 1903. grupa gradskih pelara povezuje se sa udrugom iz Karlovca koja je
bila registrovana i bavila se modernim pelarenjem i o svom troku odlaze tamo na edukaciju i stiu
nova saznanja o medonosnicama. Meu prvima na ovim prostorima, trideset gradskih pelara su 1904.
godine odrali osnivaku skuptinu i osnovali svoje udruenje koje je imalo svoj statut i organe, a cilj
je bio unaprijediti i modernizirati pelarstvo u gradu. Tada je javnosti predstavljen prvi predsjednik
Muhamed beg Ibrahimpai, ovdanji zemljoposjednik. Pelarsko drutvo iz Bihaa u to vrijeme
tijesno je saraivalo sa pelarskim udrugama u Karlovcu i Zagrebu, odakle su dobijali strunu
literaturu i sirovine za prehranu pelinjih drutava. Za vrijeme Drugog svjetskog rata pelarstvo na
podruju Bihaa je skoro pa potpuno nestalo, tako da je njegova obnova i revitalizacija zapoela u
poslijeratnim godinama. Pelarenje u prvim poslijeratnim godinama vee se za pelarenje u
konicama, takozvanim daarama ili trnkama. Za razvoj modernog pelarenja vezano je ime Nike
Majstorovia, pelara koji je 1950. godine poeo pelariti u konicama sa pokretnim saem, pa je
poeo iste i proizvoditi, a takoer je imao runu presu za proizvodnju satnih osnova. Kao iskusan
pelar obuio je, i u svijet pelarstva uveo mnoge porodice. Godine 1972. ponovno je organizovano
Udruenje pelara Bihaa i za predsjednika je izabran Boo Relji koji je sa par svojih istomiljenika i
entuzijasta zaetnik dananjeg udruenja koje broji vie od 200 aktivnih lanova i koje nosi epitet
najorganizovanijeg u BiH sa preko 8000 konica. Vrijedno je napomenuti da je i zadnja agresija na
BiH utjecala na smanjenje broja konica i pelara u Bihau, tako da je broj konica 1995. godine bio
tek negdje oko 1800 komada. Dakle, pelarstvo na ovim prostorima ima dugu tradiciju, ali pravu
ekspanziju doivljava u posljednjem desetljeu.
2.1.3. Pelarstvo u povijesnom kontekstu u opini Posuje
U opini Posuje pelarstvo je, prema dostupnim saznanjima, nazono kod nekoliko obitelji od 1912.
godine pa do danas. Godine 1912. Mate ori je u Omiu nabavio konice sa pokretnim saem.
Pelarstvo je u obitelji ori nazono i danas jer je Branko ori razvio svoj pelinjak na preko 150
konica. Zatim su tu obitelji Mate i Pile Bago koji su prije drugog svjetskog rata imali veliki pelinjak.
Nakon drugog svjetskog rata pelarstvom se bavila obitelj Petric Merdi koji su imali i prvu
vrcaljku u Posuju, te obitelj Belji Vidi iz Rastovae koja je 1922. godine primila pelarski list
Hrvatska pela. ezdesetih godina prolog stoljea pelarstvom su se bavile i obitelji Ante iri
Antievi iz Cerovih Dolaca, kao i obitelj iri Mijo Mijovilovi. Plinjak je imao i Mijo Mari
zvani Pucak sa svojih 50-tak konica. Znaajan i snaan iskorak u razvoju posukog pelarstva daje
pelar bogatog teorijskog znanja o pelarstvu i velikog praktinog iskustva sa svojim pelinjakom od
60-tak konica fra Marinko Leko, koji dolazi za posukog upnika 1989. godine i koji je educirao i
podupro nastanak dananjih veih i manjih dvadesetak pelara koji su lanovi udruge pelara Iva
Posuje. Razvoj pelarstva u Posuju potakao je i osnaio pokojni prof. Ivan Budimir koji je bio jedan
od osnivaa udruge pelara Iva Posuje (1999.), a koji je pelarsko znanje preuzeo od svoje ene
prof. Ljiljanke, koja udajom u Posuje donosi veliko znanje i iskustvo svoje pelarske obitelji iz
Ljubukog. Koliko je poznato, prva ena pelarica u Posuju je Joza Crnogorac koja poinje pelariti
poslije drugog svjetskog rata i bavila se seleim pelarstvom. Nju je u pelarstvu naslijedio sin,
elimir Crnogorac, dipl. ing. hemije, koji ima selei pelinjak. Zatim su tu jo pelarske obitelji
Manduri, obitelj Davorke i Veselka Filipovia, Joze Galia i mnoge druge. Korektno je spomenuti da
je u zadnjih petnaestak godina pelar Branko ori svojim radom znaajno podupro razvoj posukog
pelarstva preko kojeg su se razvili nai vei pelari npr. Pero utura, Ivan Ia Landeka i drugi. U
Rakitnu se zadnjih godina pelarstvo snano razvija i meu veim pelarima su Ivica Sabljo, Ante
Rezo, Zdravko Markota, Slobodan Pavkovi i drugi. U organizacijskom smislu posuko pelarstvo u
novembru 1999. godine se podie na jednu viu razinu utemeljenjem udruge posukih pelara Iva
Posuje. Prvi predsjednik Udruge bio je Ivan Budimir, nakon njega Branko ori i Jozo Gali, zatim
opet do svoje smrti 2015-e Ivan Budimir., pa od 2015. Ivan Milievi. Jedna od vanih prekretnica u
daljnjem strunom razvoju posukog pelarstva je bila organizacija kole pelarstva 2010. godine u
Posuju koju je pohaalo oko 60 pelara (iz opine Posuje i Tomislavgrada) u saradnji sa
Agronomskim fakultetom iz Mostara i Katedrom za pelarstvo Sveuilita u Zagrebu, koju je tada
vodio prof. dr. sc. Nikola Kezi koji je ostavio veliki i neizbrisiv pozitivan trag u razvoju posukog i
hercegovakog pelarstva openito. Posuje danas ima preko 30 pelara i pelarica sa pelarskom
diplomom. Snaan poticaj razvoju posukog pelarstva u 2015. i 2016. godini daje i opina Posuje
kaja je provela 2 projekata koji su rezultirali sa preko 35 novih pelara i pelarica poetnika koji su
podrani sa edukacijama i poetnikom pelarskom opremom, a od strane Udruge su podrani sa

iskusnim mentorima pelarima sa iskustvom.
2.2. Stanje pelarstva

Stanje pelarstva i potronja pelarskih proizvoda su uzrono povezani, i u podruju sve tri regije su
nedovoljno razvijene u odnosu na potencijale kojim raspolau. Potrebno je u budunosti razviti
aktivnosti vezano za edukaciju pelara i potroaa pelinjih proizvoda, te posebnu pozornost posvetiti
falcificiranju meda i ostalih pelnjih proizvoda. Prema zvaninim podacima FAOSTAT-a za 2013.
godinu u BiH je bilo 392.560 konica i proizvedeno je 3.644 tone meda, a u Republici Hrvatskoj u
2013. godini je bilo 340.000 konica i proizvedeno je 2.850 tona meda. Iz podataka je vidljivo da
postoje znaajne mogunosti poveanja proizvodnje po jednoj konici. kao i poveanja broja konica.
Prema navedenim podacima proizvodnja je dosta niska sa svega 9 kg/konici u BiH, a u Hrvatskoj
8.38 kg/konici na nivou godine. Veina pelara proizvodi med kao jedini pelinji proizvod, radi
nedovoljne educiranosti kako o dobijanju, tako i o znaenju drugih pelinjih proizvoda, te mogunosti
poveanja dobiti njihovom proizvodnjom.
2.2.1. Stanje pelarstva u Zadru
Na podruju grada Zadra dominantan je stacionarni nain pelarenja jer ga prakticira 69% pelara.
Mobilno pelarenje rabi svega 12% pelara, a kombinirano pelarenje 19% pelara. Postoji veliki
prostor za razvoj pelarstva prema veoj zastupljenosti mobilnog pelarstva u odnosu na stacionarno.
Mobilno pelarenje je nedovoljno zastupljeno radi veih ulaganja u opremu i prevozna sredstva.
Velika veina pelara prikuplja pelud za vlastite potrebe. U RH ne postoje slubeni kanali niti
organizirano trite peluda, pa prema tome nije mogue procijeniti koliine koje se proizvedu.
Propolis je nusproizvod svake pelarske proizvodnje pa ga svi pelari prikupljaju, ali tu govorimo o
malim koliinama po konici. Kao i za prethodne pelinje proizvode ne postoje podaci o proizvodnji i
koliinama. to se tie prerade voska, postoji puno obrta koji se bave preradom voska u satne osnove.
S obzirom da pelari 99% voska koriste za vlastite potrebe ne postoji organizirano trite pelinjim
voskom. U RH je velika potranja za tim proizvodom. U Zadarskoj upaniji nekoliko pelara se bavi
proizvodnjom matine mlijei, ne postoje registrirani uzgajivai matica niti pelari koji to rade na
veliko. Na podruju grada Zadra preovladava pelarstvo kao hobi jer ga koristi 56% pelara,
poluprofesionalno se pelarstvom bavi 32% pelara, dok se 12% pelara bavi profesionalno i
pelarstvo im je osnovno zanimanje. Potrebno je uraditi programe putem kojih e se poveati broj
poluprofesionalnih/profesionalnih pelara na podruju grada Zadra to e izmeu ostalog kao
posljedicu imati razvoj pelarstva na ovom podruju.
7% 12%
A 5 do 10 kg meda.
B 10 do 20 kg meda.
C Vie od 30 kg meda.
81%
Slika br. 2.2.1.1. Proizvodnja meda po konici u Zadru (anketno istraivanje)
ak 81% pelara sa podruja grada Zadra proizvodi od 10 do 20 kg meda/konici godinje.

Neophodno je u narednom periodu okrupniti pelarska gazdinstva, poboljati uslove pae kako bi
dolo do poveanja godinje proizvodnje jer samo 7% pelara proizvodi vie od 30 kg meda/konici
godinje, dok 12% pelara proizvodi od 5 do 10 kg meda/konici. Odnos ulaganja i dobiti u
proizvodnji meda na podruju grada Zadra pokazuje da tri etvrtine pelara (75%) sa prodajom
proizvedenog meda pokrivaju sve trokove proizvodnje, dok je 25% pelara na granici isplativosti ili
malo ispod nje.
9% 18% A Premjetanjem konica na razliite lokacije.

B Proirivanjem pelinjih zajednica.
27% C Veim ulaganjem i radom.
46% D Zapoljavanjem nove radne snage.
Slika br. 2.2.1.2. Miljenje pelara Zadra o mogunostima poveanja proizvodnje meda
Na podruju grada Zadra, pelari su zainteresirani da poveaju proizvodnju meda i ostalih pelinjih
proizvoda. Najvei broj pelara proizvodnju bi poveao poveanjem broja konica na svom pelinjaku
(46%) i radi raznolike pae premjetanjem konica na razliite lokacije (18%). Svakako, razliite su
mogunosti poboljanja proizvodnje kao to su veim radom i ulaganjem (27%), te zapoljavanjem
nove radne snage (9%). Pored meda kao glavnog pelarskog proizvoda, 58% zadarskih pelara
proizvodi propolis, a samo 42% prikuplja pelud. Postoji znaajan prostor za proirenje proizvodnje na
sve zadarske pelare koji sigurno mogu proizvoditi ova dva proizvoda jer je tehnologija prikupljanja
istih vrlo ili relativno jednostavna i ne izuskuje neko posebno vee ulaganje. Osim toga, samo 7%
pelara vri preradu svojih pelinjih proizvoda i od toga ima dodanu vrijednost, dok 93% pelara ne
vri nikakvu preradu ve plasira pelarski proizvod u izvornom obliku i proputaju dodatnu
ekonomsku korist od svog rada. Nadalje, samo 20% pelara poznaje tehnologiju prikupljanja matine
mlijei i radi na njenom prikupljanju. Veliki broj pelara je educiran (83%) da kontrolu stanja
pelinjih drutava obavlja samostalno, a nije prisutna praksa da stanje drutava kontrolira druga osoba.
Samo manji broj (17%) pelara je u poetnikoj pelarskoj fazi koja zahtjeva edukaciju i mentorsku
pratnju te dodatno koristi usluge strunih osoba iz pelarskih udruenja i zadruga. Bez obzira na broj
konica svi anketirani pelari vode evidenciju o stanju zajednica na pelinjaku. Kad su u pitanju
zapisi, 65% pelara zapisuje i vodi evidenciju samo o podacima za koje smatraju da su bitni, dok 35%
pelara vodi dnevnik i evidentira svaku promjenu na konicama. Ovi podaci su jako ohrabrujui i
upuuju na injenicu da pelari sustavno pristupaju poslu u svojim pelinjacima. to se tie
educiranosti o bolestima, anketa pokazuje da 87% pelara samostalno zna prepoznati bolesti i
adekvatno reagira na pojavu istih dok samo 13% pelara treba u ovom segmentu mentorsku pratnju.
Ovaj podatak je jedan od motiva i razloga za dodatnim strunim radionicama u pelinjaku za pelare
poetnike.
A Samostalno itajui strunu literaturu.

41% B U profesionalnoj instituciji poput JU ''Veterinarski zavod'' Biha.
50%
C U okviru kurseva koje organiziraju udruenja pelara.
9%
Slika br. 2.2.1.3. Naini edukacije zadarskih pelara o bolestima pela
Polovica zadarskih pelara (50%) je edukaciju o bolestima pela prola organizirano pri udruenju
pelara, 41% njih je samostalno usvojilo potrebna znanja o bolestima pela, a 9% pelara su svoja
znanja stekli u okviru profesionalnih institucija. Priprema pela za zimu je veoma vaan zadatak u
pelarstvu. Velik broj pelara (94%) dohranu pela i pripremu za zimu obavlja samostalno, dok kod
jednog broja pelara (6%) dohranu dutava kontrolira druga osoba.
15%
A Samostalno.
8% B Zajedno s drugim kolegama pelarima.
54% C Nabavka od ovlatenih proizvoaa.
23% D Mijenjam vosak za satne osnove
Slika br. 2.2.1.4. Naini pripreme voska za satne osnove
Na podruju grada Zadra pelari pokazuju veliku samostalnost u pripremi voska za izraivanje satnih
osova. Samostalno ili zajedno sa drugim kolegama pelarima satne osnove priprema 77% pelara.
Nabavku satnih osnova vri samo 8% pelara i 15% pelara mijenja svoj vosak za gotove satne
osnove. Pored vlastite produkcije satnih osnova, koja nije dostatna, 57% pelara kupuje satne osnove
od prodavaa osnova (preraivai voska, uvoznici, poljoprivredne apoteke i sl.), 36% ih nabavlja od
osoba koje dobro poznaje i za koje znaju da profesionalno prerauju vosak, a 7% pelara ih dobavlja
od lanova pelarskog udruenja. Podjednak broj pelara (45%) ima probleme prilikom snadbijevanja
sa satnim osnovama prvenstveno radi nedostatka kvalitete i visoke cijene satnih osnova, dok 10%
pelara kao problem istie nedostatak prodajnih mijesta na domaem tritu.
23% A Sam ih uzgajam.

41% B Nabavljam od drugih kolega pelara.
C Nabavljam od profesionalnih uzgajivaa.
D Kako kad, ponekad ih uzagajam, a ponekad nabavljam od drugih.
23%
13%
Slika br. 2.2.1.5. Nain snadbijevanja maticama pelara Zadra
Matica je osnov pelinjeg drutva te svi pelari imaju potrebu za kvalitetnim maticama. Zadarski
pelari nabavu matica rjeavaju na razne naine. Anketa je pokazala da 41% pelara maticu za svoje
10
potrebe sami uzgajaju. Nadalje, 23% pelara matice nabavlja kod profesionalnih uzgajivaa, 23%
pelara ih uzgaja po potrebi i ponekad, te 13% ih nabavlja od drugih kolega pelara. Od pelara koji
sami uzgajaju matice za vlastite potrebe veina to radi posljednjih 5 godina (67%), dok treina pelara
uzgaja matice due od 5 godina (33%).
33% A itajui strunu literaturu.

B Samostalno.
50% C Pelarska kola.
17%
Slika br. 2.2.1.6. Nain edukacije o uzgoju matice pelara iz Zadra
Polovica pelara (50%) je znanja o uzgoju matica nauila u koli pelarstva, dok je 33% pelara o
uzgoju matica nauila prouavajui strunu literaturu, a 17% pelara su uzgoj matica savladali
samostalno. Svi pelari koji uzgajaju matice vode rauna o njihovim nasljednim osobinama.
12%
A Patvorenje i uzgoj eko matica.
B Visoka cijena.
13%
C Klimatski uslovi.
62% D Nema problema.
13%
Slika br. 2.2.1.7. Problemi zadarskih pelara vezano za nabavku matica
Vei broj pelara ima stanovite probleme prilikom snadbijevanja drutva maticom. U prvom redu to se
odnosi na patvorenje i nekvalitetne matice (62%), visoke cijene (13%) i klimatske uslove (13%). Jedan
znatan broj pelara (12%) nema problema koji su vezani za snadbijevanje drutva maticom. Ove
injenice predstavljaju glavni izazov u procesu budueg pelarenje i proizvodnje selekcioniranih
matica. Najvei broj pelara (65%) je okrenut daljnjem razvoju i osavremenjavanju pelarenja te ima
namjeru poveati broj konica, dok 35% pelara nema razvojne namjere. Gotovo 2/3 pelara (67%) su
u zadnje dvije godine investirali u pelarsku opremu i pribor poevi od kompletnog programa konica
i dijelova konica, vrcaljki (centrifuga), opreme za pakovanje meda pa sve do zatitnih sredstava,
lijekova, hrane i satnih osnova i sl., dok 1/3 (33%) pelara nije imala nikakvih investicija. Pelari
nemaju problem sa plasmanom jer njih 75% uspjeno plasira svoje proizvode na trite dok 25%
pelara ima stanovite probleme prilikom plasmana na trite uglavnom radi niske cijene i patvorenog
meda.
2.2.2. Stanje pelarstva u Bihau
Grad Biha ima povoljne uvjete i dugu tradiciju u uzgoju pela, proizvodnji meda i drugih pelinjih
proizvoda. Prirodni resursi te povoljni klimatski uvjeti na kojima se temelji razvoj pelarstva ine
umska raznolikost, brojne obradive povrine, panjaci, vonjaci, razliita flora i sl. koja omoguuje
prije svega visok kvalitet zdravog ivljenja na ovom podruju, ali svakako i vane predispozicije za
11
razvoj pelarstva. Brojno stanje konica svake godine se poveava, jer je uzgoj pelinjih drutava od
2002. godine u sistemu novanih poticaja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Gradskim
poticajima za dranje pelinjih drutava u intervalu od 2002. do 2016. godine broj konica je
permanentno poveavan, i to 2002/3465 konica, 2006/3864 konica, 2008/4943 konica, 2009/6500
konica, 2015/7033 konice. Godine 2016. u gradu Bihau postoje dvije pelarske udruge pod
nazivom Udruenje pelara Biha i ''Profesionalno udruenje pelara Biha'' koje imaju preko 180
lanova/pelara sa preko 8183 konice. Pravo na novane poticaje u primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji godinje u prosjeku ostvari 77 pelara, a grad Biha finansijski i struno podrava rad ovih
Udruenja. U strukturi je prisutno preko 180 pelara, 26 pelara ima preko 100 konica, 45 pelara
ima preko 50 konica, 28 pelara preko 20 konica, a oko 80 pelara ima ispod 20 konica. Prema
dostupnim podacima gotovo polovina pelara prikupljaju pelud, proizvodi vosak, te propolis sa
naznakom da se razlikuju u tehnologiji proizvodnje propolisa. Dvadesetak pelara proizvodi matinu
mlije s tim da nijedan ne koristi postupak liofilizacije. U Bihau nema proizvoaa pelinjeg otrova,
a samo nekoliko pelara uzgaja maticu.
39% A Stacionarno pelarenje.

59% B Mobilno pelarenje.
C Kombinirano pelarenje.
2%
Slika br. 2.2.2.1. Naini pelarenja pelara Bihaa
Vie od plovine pelara (59%) na podruju grada Bihaa koristi stacionarni nain pelarenja. Samo
jedan mali broj koristi mobilno pelarenje (2%), dok neto vie od treine pelara (39%) kombinira
sistem pelarenja. Mobilno pelarenje je nedovoljno zastupljeno zbog veih ulaganja u opremu i
prevozna sredstva. Uz povoljne uvjete mobilno pelarenje daje viestruko vee rezultate nego
stacionarno i kombinirano. Na ovom podruju treba smanjiti stacionarno pelarenje, a poveati
mobilno, zbog toga jer se na ovaj nain obezbeuje kvalitetnija ispaa pelama, dobija se uveanje
prinosa i kvaliteta meda i drugih pelinjih proizvoda, kvalitetnije pelinje zajednice i vei profit.
22%
31%
A Iz hobija.
B Poluprofesionalno.
C Profesionalno (osnovno zanimanje).
47%
Slika br.2.2.2.2. Razlozi bavljenja pelarstvom pelara u Bihau
Savremeni razvoj konice sa pokretnim ramom, satnim osnovama od recikliranog voska i centrifuge za
cijeenje meda uvrstile su pelarstvo u moderna zanimanja koja egzstiraju od hobija do osnovnog
zanimanja. Primjetno je da ni jedan oblik pelarenja kod bihakih pelara nema izrazito dominantan
12
poloaj (preko 50%) jer 47% pelara radi poluprofesionalno, 31% pelara se bavi pelarstvom iz
hobija, a samo 22% pelara kao osnovno zanimanje koristi pelarstvo.
11%
22%
A 5 do 10 kg meda.
B 10 do 20 kg meda.
C Vie od 30 kg meda
67%
Slika br. 2.2.2.3. Godinja proizvodnja meda po konici u Bihau
U skladu sa uslovima pae i snage drutava, najvei broj pelara (67%) sa podruja grada Bihaa
proizvodi od 10 do 20 kg /konici meda godinje. Neophodno je u narednom periodu okrupniti
pelarska gazdinstva, poboljati uslove pae kako bi dolo do poveanja godinje proizvodnje jer samo
11% pelara proizvodi vie od 30 kg meda godinje/konici. Odnos ulaganja i dobiti u proizvodnji
meda na podruju grada Bihaa pokazuje da gotovo svi pelari (87%) sa prodajom proizvedenog meda
pokrivaju trokove proizvodnje, dok samo 13% pelara nije dostiglo prag rentabilnosti.
2%
2% 2%
2%
A Premjetanjem konica na razliite lokacije.
4% B Proirivanjem pelinjih zajednica.
22%
4% C Omoguavanjem dodatnog slobodnog vremena.
D Veim ulaganjem i radom.
E Dodatnom edukacijom.
11% F tednjom medonosnog bilja.
G Zapoljavanjem nove radne snage.
H Dobrom kontrolom koritenja pesticida, herbicida i sl.
6% I Kvalitetno akreditiranje (standardizacija).
34% J Nabavka i stavljanje u promet kvalitetnih matica.
K Otkup pelinjih proizvoda.
11%
Slika br.2.2.2.4. Miljenje pelara Bihaa o nainu na koji bi mogli poveati svoju proizvodnju
Pelari su zainteresirani da poveaju svoju godinju proizvodnju meda i ostalih pelinjih proizvoda.
Najvei broj bihakih pelara (34%) smatra da se pelarenje moe poboljati proirivanjem pelinjih
zajednica odnosno broja konica i upotrebom mobilnog pelarstva (22%). Nadalje, mali broj pelara
se pelarstvom bavi kao osnovnim zanimanjem pa je manjak slobodnog vremena uzrok niske
proizvodnje meda kod 11% pelara. Svakako, razliite su mogunosti poboljanja proizvodnje kao to
su veim radom i ulaganjem, dodatnom edukacijom, zapoljavanjem nove radne snage, kontrolom
koritenja pesticida, herbicida, standardizacijom proizvodnje, nabavkom kvalitetnih matica,
zagarantiranim otkupom i sl.
13
15%
41% A Polen.
B Propolis.
C Matina mlije.
44%
Slika br.2.2.2.5. Zastupljenost proizvodnje drugih pelinjih proizvoda na podruju Bihaa (udio pelara koji
proizvode)
Osim proizvodnje meda, pelari sa podruja grada Bihaa proizvode propolis (44%), polen (41%) i
matinu mlije (15%). Dodatnim edukacijama i ulaganjem u opremu mogla bi se postii vea
proizvodnja pelinjih proizvoda, osavremeniti proizvodnja, poveati proizvodnja pelinjih proizvoda i
uvesti nove proizvode kao npr. pelinji otrov.
3% A Propolis kapi.
B Hiper med.
8%
C Med sa polenom.
14% 32% D Sapun od meda.
E Krema od meda.
3%
F Linkura propolisa.
21% G Sirup od meda.
19%

Slika br. 2.2.2.6. Proizvodi u koje pelari Bihaa prerauju neke pelinje proizvode
Dvije treine pelara (67%) sa podruja grada Bihaa ne prerauju proizvedene pelinje proizvode.
Samo jedna treina (33%) pelara posjeduje znanja, vjetine i svijest o vanosti proizvodnje proizvoda
sa dodanom vrijednosti a samim tim i veim profitom. Pelari med prerauju najvie u propolis kapi
(32%), med sa polenom (21%), hiper med (19%), te kreme od meda, linkura propolisa, sirup od meda,
sapun od meda i sl. Veliki broj pelara (61%) sa podruja grada Bihaa nema iskustva i ne poznaje
tehnologije ubiranja matine mlijei. Samo manji dio pelara (39%) poznaje vanost proizvodnje ovog
visokovrijednog pelinjeg proizvoda. Gotovo svi pelari su educirani (85%) da kontrolu stanja
pelinjih drutava obavljaju samostalno, a nije prisutna praksa da stanje drutava kontrolira druga
osoba. Samo manji broj (15%) pelara radi nedostatka iskustva dodatno koristi usluge strunih osoba
iz pelarskih udruenja i zadruga. O stanju pelinjeg drutva, intervencijama i promjenama na
pelinjaku polovina pelara (50%) vodi zapise i evidencije, ali samo o podacima za koje smatraju da
su bitni, dok 40% pelara vodi dnevnik i evidentira svaku promjenu na konicama. Manji broj pelara
(10%) sve detalje pamti i nista ne zapisuje to je praksa koju treba mijenjati.
A Samostalno itajui strunu literaturu.

45% 46% B U profesionalnoj instituciji poput JU ''Veterinarski zavod'' Biha.
9%
Slika br. 2.2.2.7. Nain obuke pelara Bihaa o bolestima pela
14
Preko pelara (83%) je obueno da mogu prepoznati najznaajnije bolesti pela kao to su amerika
gnjiloa, varoa i sl., dok 17% pelara nema dovoljno znanja za prepoznavanje bolesti pela. Pelari su
obuke o prepoznavanju bolesti pela proli samostalno itajui strunu literaturu (46%), te u okviru
kurseva koje organiziraju udruenja pelara (45%), i koritenjem usluga profesionalnih institucija
poput JU ''Veterinarski zavod'' Biha (9%) i dr.
4% 4%
A Samostalno.
B Dodatno koristim usluge strunih osoba iz pelarskih udruenja.
C Dohranu drutva kontrolira druga osoba.
92%
Slika br. 2.2.2.8. Nain obavljanja dohrane pela
Priprema pela za zimu je veoma vaan zadatak u pelarstvu. Najvei broj pelara (92%) dohranu
pela i pripremu za zimu obavlja samostalno, dok jedan broj pelara (4%) dodatno koristi usluge
strunih osoba iz pelarskih udruenja i zadruga. Jednom broju pelara (4%) dohranu drutava
kontrolira duga osoba.
8%
9% A Samostalno.
B Zajedno s drugim kolegama pelarima.
C Nabavka od ovlatenih proizvoaa.
25% 58% D Mijenjam vosak za satne osnove.
Slika br. 2.2.2.9. Nain na koji pelari Bihaa obavljaju pripremu voska
Priprema voska za satne osnove je vaan posao u pelarstvu. Na podruju grada Bihaa preko
polovine pelara (58%) vosak priprema samostalno, a etvrtina (25%) to radi zajedno sa drugim
kolegama pelarima. Ostatak pelara vosak nabavlja od ovlatenih proizvoaa (9%) ili mijenja vosak
za satne osnove (8%).
A lanova pelarskog udruenja iji sam lan.

26% B Od osoba koje dobro poznajem i za koje znam da profesionalno
35%
prerauju vosak.
C Od drugih (preraiva voska, iz uvoza, poljoprivrednih apoteka
i dr).
39%
Slika br. 2.2.2.10. Izvor nabavke satnih osnova
15
Nabavljanje satnih osnova se vri iz tri uglavnom osnovna izvora. Najvei broj pelara (39%) satne
osnove nabavlja od osoba koje dobro poznaje i za koje znaju da profesionalno prerauju vosak. Jedan
broj pelara (26%) nabavku vri od lanova pelarskog udruenja, te iz drugih izvora (35%) kao to su
uvoz, registrirani preraivai, poljoprivredne apoteke i sl.
10%
12% A Manjak kvalitetnih satnih osnova.
B Financije.
12% C Patvoreni vosak.
66% D Nema problema.
Slika br. 2.2.2.11. Problemi vezani za nabavku satnih osnova pelara Bihaa
Najvei broj pelara (66%) ima probleme prilikom snadbijevanja sa satnim osnovama prvenstveno
radi manjka kvalitetnih satnih osnova, nedostatka financijskih sredstava (12%) i radi patvorenog voska
(12%). Jedna desetina pelara nema probleme u vezi snadbjevanjem sa satnim osnovama.
27% A Sam ih uzgajam.

44% B Nabavljam od drugih kolega pelara.
D Kako kad, ponekad ih uzagajam, a ponekad nabavljam od drugih.
20%
9%
Slika br. 2.2.2.12. Nain snadbijevanja maticama pelara Bihaa
Matica je jedina spolno zrela enka u pelinjem drutvu, iji je zadatak noenje jaja, odnosno
osiguravanje opstanka drutva. Neto manje od polovine bihakih pelara (44%) maticu sami uzgajaju,
nabavljaju od profesionalnih uzgajivaa (20%), te nabavljaju od drugih kolega pelara (9%). Neki
pelari (27%) kombiniraju, ponekad uzgajaju maticu a ponekad nabavljaju od drugih proizvoaa
matica. Pelari koji sami uzgajaju maticu imaju prilino duga iskustva. Zbirno, oko 95% pelara
maticu uzgaja od 5 20 godina, dok 5% pelara maticu uzgaja preko 30 godina.
5%
35% A itajui strunu literaturu.

B Samostalno.
C Pelarska kola.
60%
Slika br. 2.2.2.13. Nain edukacije o uzgoju matica
16
Uzgajanje matica pelari su nauili uglavnom od pelara mentora (60%). Koritenjem strune
literature 35% bihakih pelara se obuilo uzgajati maticu, a 5% pelara je znanja stekao putem
pelarske kole. Veliki broj pelara (86%) vodi rauna o nasljednim osobinama matice.
3% 3%
8% A Nedostatak kvalitetnih matica.

B Bez problema.
43% C Vremenski uvjeti.
D Trina cijena i kvalitet.
43% E Nedostatak opreme za samostalnu proizvodnju.
Slika br. 2.2.2.14. Osnovni problemi vezani za snabdijevanje maticama
Vei broj pelara ima stanovite probleme prilikom snadbijevanja drutva maticom. U prvom redu to se
odnosi na nedostatak kvalitetnih matica (43%), radi trine cijene i kvaliteta (3%), nedostatka opreme
za vlastitu proizvodnju (3%), te radi nepovoljnih vremenskih uvjeta (8%). Jedan znatan broj pelara
(43%) nema problema koji su vezani za snadbijevanje drutva maticom. Najvei broj pelara (73%) je
okrenut daljnjem razvoju i osavremenjavanju pelarenja, te ima najmeru poveati broj konica, dok
oko jedne treine pelara (27%) nema razvojne aspiracije. Gotovo svi pelari (90%) su u zadnje dvije
godine investirali u pelarsku opremu i pribor poevi od kompletnog programa konica i dijelova
konica, vrcaljki (centrifuga), opreme za pakovanje meda pa sve do zatitnih sredstava, lijekova, hrane
i satnih osnova i sl., dok samo 10% pelara nije imalo nikakvih investicija. Pelari nemaju problem sa
plasmanom jer njih 61% uspjeno plasira svoje proizvode na trite dok 39% pelara ima stanovite
probleme koji se ogledaju kroz nisku otkupnu cijenu meda, patvoreni med i sl.
2.2.3. Stanje pelarstva u Posuju
Na podruju opine Posuje ima 2.300 konica i oko 90 pelara i pelarica. Sedam pelara ima preko
100 konica, 50 pelara ima preko 50 konica, a 28 pelara ima izmeu 30 i 100 konica. Uzrok toga
vjerovatno lei u injenici to je u ljetnom periodu (7. i 8. mjesec) izrazita sua koja pogaa preko
90% teritorija Posuja, a drugi razlog je to se pelarstvo u Posuju poelo razvijati tek zadnjih
dvadesetak godina. Da bi pelarstvo moglo biti profesionalna djelatnost potrebno je imati vlastitu
transportnu infrastrukturu tj. mogunost seleeg pelarenja kako na jug u zimskom i ranom proljetnom
periodu i u Bosnu (Kupres, Glamo, Grahovo, Drvar, Posavina) u ljetnom i jesenskom periodu.
Znaajne klimatske promjene koje su na sceni zadnjih nekoliko godina e znaajno utjecati na
pelarstvo i pelarsku djelatnost koja e se morati transformirati iz kategorije hobi u profesionalno
pelarstvo sa novim proizvodnim pristupom prema proizvodnji novih pelarskih proizvoda koji do
sada nisu bili znaajno zastupljeni u posukom pelarstvu. U prvom redu tu se misli na pelinji otrov,
matinu mlije, pelud i propolis kao sigurne pelarske proizvode bez obzira na klimu i vremenske
(ne)prilike i sve manje izvjestan med kao osnovni pelinji proizvod. Na podruju opine Posuje ima
oko 60 pelara amatera, od kojih su njih 53 lanovi udruge pelara Iva Posuje. U zadnjih godinu
dana kroz dva opinska projekta s ciljem razvoja pelarstva u opini Posuje (realizacija je to razvojne
mjere iz opinske Strategije razvoja) izvrena je bazna edukacija novih 35 pelara/pelarica meu
kojima je treina ena i treina mladih pelara. Dodijeljena im je osobna pelarska oprema sa po dvije
konice uz njihovu obavezu da nabave ive pele u 2016. godini i da se nastave baviti pelarstvom. U
opini Posuje postoji samo jedan pelar koji se odluio prije nekoliko godina baviti uzgojem i
selekcioniranjem matica za potrebe opinskog i regionalnog pelarskog trita. Za uglavnom svoje
17
potrebe matice proizvode jo dva pelara. Pet pelara u Posuju se bavi prikupljanjem peludi. Broj
konica prikupljaa peludi se kree u rasponu od 60 do 180. Uglavnom prikupljaju pelud za svoje
potrebe i manjim dijelom za potrebe lokalnog trita. Veina pelara priprema mjeavine peluda sa
ostalim pelinjim proizvodima, medom, polenom i propolisom. Svi posuki pelari prerauju svoj stari
pretopljeni vosak u nove satne osnove. Za potrebe lanova Udruge Iva te usluge prerade starog
voska po zaduenju obavlja pelar Petar utura na savremenoj opremi. Nabavkom dodatne opreme
kroz projekt Bee promoted i to prese za radilike satne osnove i prese za trutovsko sae, poveao se
tehnoloki kapacitet prerade starog voska u nove satne osnove koje su jako bitan element u tehnologiji
pelarenja. U cijeloj regiji Hercegovina nema prese za trutovske satne osnove, a sada je ima u Posuju
zahvaljujui ovom projektu to otvara jednu dodatnu mogunost borbe protiv pelinjeg nametnika
varoe primjenjujui tzv. bioloku metodu eliminacije dijela trutovskog legla u koje je varoa poloila
svoja jajaca. Svaki posuki pelar, kao i pelari diljem BiH, za svoje potrebe i za potrebe trita ubiru
propolis u svojim konicama te ga prerauju u alkoholnom rastvoru. Proizvodnja matine mlijei u
opini Posuje je tek u zaetku. Proizvodi je u ogranienim koliinama nekoliko pelara meu kojima
se istie mladi pelar Boris Lona. Proizvodnja matine mlijei nije rairena praksa jer je donekle i
nepoznata tehnologija proizvodnje i skladitenja matine mlijei. Po saznanjima prosjena proizvodnja
propolisa po jednom pelaru u opini Posuje je oko 0,3 litra, a vei pelari sa vie konica i do
nekoliko litara. Propolis je najee predmet poklona uz prodani med na kunom pragu ili se prodaje
po standardnoj cijeni. Proizvodnja propolisa u Posuju je na minimalnoj razini i ne koriste se
silikonske mreice za sakupljanje propolisa kao ciljani proizvodni postupak. Postojei postupak
prikupljanja propolisa se ne moe nazvati proizvodnjom jer se propolis samo sastrue sa okvira u
onom nunom obimu da se olaka koritenje okvira u narednoj sezoni. Preporuka je da se zapone
proizvodnja propolisa kao pelarskog proizvoda u viestruko veim koliinama od dosadanjih, a da se
ne ugrozi zdravstveno stanje u konicama. Preduvjet za to je da se pelari dodatno educiraju kako
propolis jo bolje i ire komercijalizirati kombinirajui ga sa ostalim pelarskim proizvodima,
mjeajui ga sa medom, sa peludom i sl. Posebno bi bilo vano da se priblii pelarima postupak
proizvodnje propolisa bez alkohola kako bi se proirila mogunost konzumacije propolisa kod djece
bez alkoholne primjese.
29%
A Stacionarno pelarenje.
B Mobilno pelarenje.
59%
C Kombinirano pelarenje.
12%
Slika br.2.2.3.1. Naini pelarenja pelara u Posuju
Anketa posukih pelara o nainu pelarenja pokazuje da se 59% pelara bavi pelarstvom na
stacionaran nain, 29% ih koristi kombinirani nain pelarenja, a samo 12% pelara svoje pelinjake
sezonski seli i prati nektarnu pau. Iz ovih pokazatelja se moe vidjeti da posuko pelarstvo jo nije
dostiglo viu razinu profesionalne pelarske svijesti koja kae da je selidba pelinjaka obavezna na
minimalno tri i vie paa kako bi se izbjegao rizik pobaaja pae na stacionarnom pelinjaku. Osim
toga, posukim pelarstvom prevladava amatersko ili hobi pelarstvo i nema dovoljan broj pelara
sa 100 i vie konica odnosno pelara koji se pelarstvom bave ozbiljnijim kapacitetom i ozbiljnijom
posveenou. Postoji potreba za boljom promocijom seleeg pelarenja i boljom internom
18
organiziranou kao i poboljanje pelarskih infrastrukturnih transportnih kapaciteta (prikolice,

platforme, specijalna pelarska vozila) to bi dovelo do poveanja seleeg pelarenja.
5%
10%
A Iz hobija.
B Poluprofesionalno.
C Profesionalno (osnovno zanimanje).
85%
Slika br. 2.2.3.2. Razlozi bavljenja pelarstvom pelara u Posuju
Pelarstvo na podruju opine Posuje je relativno mlada gospodarska djelatnost koja je u razvojnom
usponu zadnjih dvadesetak godina, a naroito od osnivanja udruge pelara. Taj period je oito
prekratak pa u strukturi pelarstva ima samo 15% profesionalnih i poluprofesionalnih pelara, ostalih
85% je amatersko ili hobi pelarstvo. Sadanji ukupan broj pelara, njihova pelarska educiranost,
njihova dobna kao i obrazovna struktura omoguava da se broj poluprofesionalnih i profesionalnih
pelara povea na barem 1/3 to bi znaajno osnailo posuki pelarski sektor.
12%
A 5 do 10 kg meda.
B 10 do 20 kg meda.
29% 59% C Vie od 30 kg meda.
Slika br. 2.2.3.3. Godinja proizvodnja meda po konici u Posuju
Godinji prinos meda po konici, obzirom na tip pelarenja je sasvim u granicama oekivanih prinosa
tj. do 10 kg po konici godinje jer je dominantno stacionarno pelarenje i rabi ga 59% pelara.
Viestruko vei uspjeh, do 20 kg po konici godinje ima 29% pelara, a vie od 30 kg po konici na
godinu ima 12% pelara i to zahvaljujui seleem pelarenju to takoer potvruje dosad poznate
injenice u pelarstvu da nema sigurnog pelarskog profita i uspjeha ako ste stacionarni pelar.
Koliina meda koju proizvode pelari u opini Posuje kod njih 47% pokriva trokove proizvodnje,
dok kod 53% ne pokriva i ne doseu prag rentabilnosti. Ovi rezultati su znaajni sa stajalita prihoda i
rashoda u pelarstvu. U posukom pelarstvu prevladava amatersko ili hobi pelarstvo i takav vid
pelarstva je na samoj granici samoodrivosti. Po iskustvenim podacima i informacijama iz pelarskih
krugova mogli bismo kazati da je 25 do 30 konica onaj minimum koji moe donijeti minimalnu
ekonomsku rentabilnost, pored svih ostalih benefita koje pelarenje sa sobom donosi pelaru bez
obzira sa koliko konica raspolagao.
19
8% A Premjetanjem konica na razliite lokacije.

8% 23% B Proirivanjem pelinjih zajednica.
8% C Stjecanjem iskustva.
D Oprema.
22% E Klimatski uslovi.
31% F Dodatna ulaganja.
Slika br.2.2.3.4. Naini za poveanje proizvodnje pelinjih proizvoda, prema miljenju posukih pelara
U traganju za rjeenjem koje e omoguiti veu proizvodnju, miljenja i iskustva pelara su stavila u
centar panje dvije kategorije, a to su selenje konica (23%) ili raspored istih na vie lokacija kako bi
se umanjio utjecaj rizika stacionarnog pelarenja obzirom ne nestabilne vremenske (ne)prilike i pane
(ne)prilike, i poveanje broja konica (31%) kako bi se odmaknulo od onog neprofitabilnog
minumuma konica na pelinjaku. Takoer, jedan od bitnih faktora za poveanje prinosa je poveanje
specifinog pelarskog znanja i iskustava (22%), opremanje sa specifinom pelarskom opremom
(8%) i povoljnim klimatskim uslovima (8%).
13%
27% A Polen.
B Propolis.
C Matina mlije.
60%
Slika br.2.2.3.5. Zastupljenost proizvodnje drugih pelinjih proizvoda na podruju Posuja (udio pelara koji
proizvode)
Pelari na podruju opine Posuje uglavnom ne prerauju pelinje proizvode (78%). Ovaj podatak je
alarmirajui u smislu da nije dovoljno proizvesti sirovi pelarski proizvod i kao takvog ga plasirati
na trite. Poznato je da bez prerade proizvoda u vii finalni proizvod nema dodatne vrijednosti i
znaajnijih napredaka u pelarstvu. Ipak, 22% pelara ubire odreene pelinje proizvode, to je
ohrabrujui podatak jer pokazuju i dokazuju da nije samo med pelarski proizvod posukih pelara.
Pored najzastupljenijeg propolisa (60%) pojavljuju se i ostali pelarski proizvodi vee dodane
vrijednosti u odnosu na med i propolis, i to polen (27%) i matina mlije (13%). Potrebni su dodatni
edukacijski napori kako bi se pelari dodatno osposobili za kreiranje i proizvodnju novih pelarskih
proizvoda i plasiranje na lokalno i regionalno pelarsko trite. Postupci proizvodnje medovae i
propolis kapi najjednostavniji su tehnoloki postupci i poznati su veini pelara. Iz tog razloga su ova
dva proizvoda najzastupljeniji kod posukih pelara i proizvode se u omjeru od 50%. Oito je da ima
prostora za kreiranje novih pelarskih proizvoda i usvajanje novih postupaka proizvodnje i dorade
novih pelarskih proizvoda. Posuki pelari nemaju potrebnog znanja i vjetina o prikupljanju i
uvanju matine mlijei (78%), dok se samo 22% izjasnilo da im je poznata tehnologija ubiranja
matine mlijei i da imaju iskustvo. Potrebno je da se dodatnim edukacijama ovo znanje i iskustvo
dobije i razvije. Neto vie od polovice pelara (52%) iz opine Posuje su stekli samostalnost u
kontroli pelinjih drutava tokom godine, a 48% pelara radi nedostatka iskustva dodatno koristi
usluge strunih osoba iz pelarskih udruenja i zadruga.
20
A Vodim dnevnik i evidentiram svaku promjenu na svakoj konici.

33% 28%
B Zapisujem i vodim evidenciju samo o podacima za koje
........smatram da su bitni.
C Sve detalje pamtim i nita ne piem.
39%
Slika br.2.2.3.6. Naini voenja evidencije o stanju pelinjeg drutva, intervencijama i promjenama
O stanju pelinjeg drutva, intervencijama i promjenama na pelinjaku pelari imaju podijeljene

navike. Neto vie od 1/3 pelara (39%) vodi zapise i evidencije ali samo o podacima za koje smatraju
da su bitni, dok 28% pelara vodi dnevnik i evidentira svaku promjenu na konicama. Izrazito visok
broj pelara (33%) sve detalje pamti i nista ne zapisuje, to bi u budunosti trebalo izbjegavati. Malo
vie od polovine pelara (53%) je obueno da mogu prepoznati najznaajnije bolesti pela kao to su
amerika gnjiloa, varoa i sl., dok 47% pelara nema dovoljna znanja o prepoznavanju bolesti pela iz
razloga jer se radi o novim ili mladim pelarima koji nemaju dovoljno pelarsko iskustvo i treba im
dodatna edukacija i iskustvo u praksi.
7%
13% A Samostalno itajui strunu literaturu.
B U profesionalnoj instituciji poput JU ''Veterinarski zavod'' Biha.
80%

Slika br.2.2.3.7. Naini edukacije posukih pelara o bolestima pela
Dominantan broj pelara (80%) je obuke o prepoznavanju bolesti pela proao u okviru kurseva koje
organiziraju udruenja pelara i predavanjima kroz razliite projekte u suradnji sa opinom Posuje
koja aktivno i snano podupire razvoj pelarstva u Posuju. Ukupno 20% pelara svoja znanja o
bolestima pela su proli samostalno itajui strunu literaturu (13%), te putem profesionalnih
institucija poput JU ''Veterinarski zavod'' Biha (7%). Priprema pela za zimu je veoma vaan zadatak
u pelarstvu. Oko 2/3 pelara (62%) dohranu pela i pripremu za zimu obavlja samostalno, dok 38%
pelara dodatno koristi usluge strunih osoba iz pelarskih udruenja i zadruga. Potrebna je dodatna
praktina obuka za pelare poetnike glede osnovnih i naprednih mjera u pelinjaku.
11%
A Samostalno.
B Zajedno sa drugim kolegama pelarima.
33% 56% C Nabavka od ovlatenih proizvoaa.
Slika br.2.2.3.8. Nain pripreme voska za satne osnove pelara u Posuju
21
Na podruju opine Posuje preko polovine pelara (56%) vosak priprema samostalno, 1/3 pelara
(33%) to radi zajedno sa drugim kolegama pelarima, a ostatak pelara (11%) nabavlja vosak od
ovlatenih proizvoaa ili mijenjaju vosak za satne osnove. Pripreme voska za nove satne osnove
odraavaju realno stanje na ovom segmentu pelarstva i u zadnjih nekoliko godina je u ozbiljnim
trinim poremeajima jer se na tritu pojavio oneieni ili zagaeni vosak koji je izgubio prirodnu
taku topljenja sa 650C na oko 300C to pelarima pravi ogroman problem i ogromne tete ne samo u
BiH nego i u RH.
A lanova pelarskog udruenja iji sam lan.

27% B Od osoba koje dobro poznajem i za koje znam da
41% profesionalno prerauju vosak.
C Od drugih (preraiva voska, iz uvoza, poljoprivrednih
apoteka i dr).
32%
Slika br. 2.2.3.9. Nain nabavke satnih osnova kod pelara u Posuju
Nabavljanje satnih osnova se vri iz tri uglavnom osnovna izvora. Najvei broj pelara (41%) satne
osnove nabavlja od preraivaa voska, poljoprivrednih apoteka, iz uvoza i sl. Jedan broj pelara (32%)
nabavku vri od osoba koje dobro poznaje i za koje znaju da profesionalno prerauju vosak, te 27%
pelara satne osnove nabavlja od lanova pelarskog udruenja. Udruga Iva ima svoje interno
razvijene kapacitete za izradu satnih osnova od vlastitog voska koji pelari donesu na termiku obradu
(sterilizaciju) nakon ega slijedi preanje satnih osnova. Ovakav pristup omoguava maksimalnu
kvalitetu satnih osnova. Svi pelari sa podruja opine Posuje imaju probleme i susreli su se sa
patvorenim voskom koji je prisutan na tritu. Patvorenje ili zagaenje voska se desilo najvie
parafinom i lojem te zagaenje parafinskim dimom koji se unosi u konicu prilikom tretiranja varoe
topom za aplikaciju amitraza u parafinskom ulju. Parafinsko ulje u bilo kojoj kombinaciji pa i
sublimacijom se mora izbjegavati kontakt s voskom i saem.
A Sam ih uzgajam.
23% 23% B Nabavljam od drugih kolega pelara.
D Kako kad, ponekad ih uzagajam, a ponekad nabavljam od
23% drugih.
31%
Slika br. 2.2.3.10. Nain snadbijevanja maticama pelara Posuja
to se tie matica na podruju opine Posuje rezultati su prilino podjednaki i nabava ide iz etiri
izvora. Oko 1/3 pelara (31%) matice nabavlja od drugih kolega pelara, a 23% pelara sami uzgajaju
matice. Nadalje, 23% pelara matice nabavlja od profesionalnih uzgajivaa ili kombiniraju (23%),
ponekad uzgajaju maticu a ponekad nabavljaju od drugih proizvoaa. Pelari koji sami uzgajaju
maticu imaju prilina iskustva koja seu do maksimalno 10 godina. Polazini je to resurs za kvalitetan
22
i samoodriv rad posuke uzgojne stanice za matice. Svaka pelarska praksa se najlake, najbre i
najbolje prenosi i prihvaa putem pelarskog mentorstva pa tako i tehnika proizvodnje matica. U
skladu s tim, na podruju opine Posuje, uzgoj matica je zasnovan na mentorskoj podrci (100%).
Oko 2/3 pelara (67%) vodi rauna o nasljednim osobinama matice, dok 33% pelara ne vodi rauna o
ovom veoma vanom podatku. Svi pelari (100%) imaju probleme prilikom snadbijevanja drutva
maticom iskljuivo radi nedostatka kvalitetnih matica. Trend poveanja broja konica u posukom
pelarstvu je u porastu zadnjih nekoliko godina. Velik broj pelara (77%) ima najmeru poveati broj
konica, dok samo 23% pelara nema ovakve namjere. Budui da je u zadnje dvije godine na podruju
opine Posuje zapoelo pelariti 35 mladih pelara i pelara poetnika/poetnica oekivati je da e
trend poveanja broja konica biti u stalnom rastu to je pozitivan efekt na budue trite
selekcioniranih matica iz Stanice Posuje. Osim toga, u posljednju godinu/dvije 61% pelara je
investirao u opremu i objekte za pelarstvo iz ega se vidi da posuko pelarstvo sve vie ojaava
savremenom pelarskom tehnolokom opremom, kako u vlasnitvu pelara privatnika tako i u
vlasnitvu udruge kao zajednike opreme u funkciji razvoja pelarstva. Oko 39% pelara u zadnje
vrijeme nije investiralo u pelarsku opremu i objekte bez obzira na injenicu da nijedan pelar nema
problema sa plasmanom proizvoda na trite. Ova anketna informacija samo potvruje da jo uvijek
nije zadovoljeno lokalno i regionalno trite pelarskim proizvodima i da ima velikog trinog
prostora za plasman meda i ostalih pelinjih proizvoda.
2.3. Prirodna obiljeja podruja za proizvodnju pelarskih proizvoda
Pele svoje sastojke za proizvodnju meda, polena i propolisa prikupljaju iz prirodnog okruenja. Biljni
svijet predstavlja osnovni potencijal za proizvodnju pelinjih proizvoda. Koliina sastojaka koje pele
koriste zavisi o vrsti ekosistema i dostupnoj pelinjoj ispai. Ekosistemi se znaajno razlikuju u
razliitim geografskim podrujima pa se tako i potencijal ispae pela razlikuje. Pele u svojoj ispai
prikupljaju nektar i polen sa cvjetova biljaka, smolu s kore drvea, lisnih pupoljaka i cvjetova za
proizvodnju propolisa, kao i mednu rosu (medljika) koju izluuju lisne titaste ui za proizvodnju
umskog meda (medljikovac). Pele mogu proizvesti viak meda i ostalih proizvoda u konici samo
ako je konica smjetena na pogodnom mjestu sa dobrom pelinjom ispaom. Nenaseljene i
neobradive zemljine povrine predstavljaju izvjestan potencijal pelinje ispae. U seoskim i gradskim
podrujima se mogu nai mjesta za pelarenje, gdje postoji obilje biljaka cvjetnica koje osiguravaju
nektar, a svakako i nekoliko ranih izvora polena kao to su vrba i kleka. Gradski poloaji mogu biti
dobri za proizvodnju meda, jer esto postoji vea raznolikost cvjetova u tim podrujima nego u
seoskim predjelima. Parkovi, vrtovi i eljezniki nasipi mogu biti dobra izvorita nektara za pele, kao
i cvjetovi divljeg kestena i lipe koji esto rastu uz rub gradskih ulica (Cramp, 2012). U posljednje
vrijeme ponegdje postoji tendencija razvoja i gradskog pelarenja. est problem i dilema koja se
namee kod pelarenja je lokacija pelinje zajednice, bilo da se radi o mobilnom ili stacionarnom
pelarenju. Paa pela moe biti: predvidiva s odreenom vjerovatnoom i nepredvidiva. Predvidljiva
paa jest paa iji poetak, trajanje i zavretak, te lokacija je iskustveno poznata. Nepredvidljiva paa
jest paa iji poetak, trajanje i zavretak, te lokacija nije iskustveno poznata. Danas se nastoje
formirati katastri ispaa s ciljem poveanja efikasnosti i efektivnosti pelarenja. Pelinjak se najee
locira na junim dispozicijama okrenutim prema suncu i zatienim od sjevernih dominantnih
vjetrova, te po mogunosti uz drvee ili grmlje, kako bi prirodno bio to bolje zatien. Konice se
trebaju smjestiti u sjenovito mjesto koje e ga titi od jakog podnevnog sunca dok se preporuuje
osunanost jutarnjim suncem. Na poloajima trebaju postojati dobri izvori nektara, a najbolje na
udaljenosti do 2 km sa stalnim prisustvom vode. Potrebno je izbjegavati postavljanje konica u
mrane, vlane i hladne udoline, ispod elektrinih vodova, saobraaja i prometnih cesta, a potrebno je
voditi rauna da poloaj ima i dobar cestovni prilaz (Cramp, 2012). Selei pelinjak mora biti
23
meusobno udaljen najmanje 200 metara zrane linije i najmanje 500 metara od stacionarnog
pelinjaka, te najmanje 2000 metara od oplodne stanice za uzgoj matica. Izuzetno razmak izmeu
stajalita moe biti manji, ali u tom sluaju pelinje zajednice dvojice vlasnika ne smiju imati
zajedniki koridor letenja. Znaajnu bazu potencijala ispae pela ini struktura flore na odreenom
geografskom prostoru. Pelinju ispau sainjava raznoliko medonosno bilje koje cvjeta, a najee:
drvee (niskostablaice i visokostablaice, te drvenaste vone vrste i ostale umske vrste),
visoko rastinje,
grmaste biljke i
livadske biljke.
Za odreivanje potencija ispae pela potrebno je definirati stepen pokrivenosti zemlje sa umama i
odrediti potencijal obradivog zemljita. Obradivo zemljite se esto ne obrauje pa postoje samo
livade koje su takoer znaajne za pelarstvo. Na prostoru svake regije postoji veoma raznovrsna
pelinja ispaa sa puno medonosnog bilja, to je znaajno za normalno funkcionisanje pelinjih
zajednica, ali i komercijalno sakupljanje proizvoda od strane pelara. U cilju rentabilnijeg pelarenja i
sami pelari esto sele svoje konice u potrazi za boljom i kvalitetnijom florom u zavisnosti od perioda
medenja i dostupne pelinje ispae (mobilno ili selee pelarstvo). Osnova za odreivanje lokacije
pelarenja je procijenjeni potencijal nektara i polena te drugih sastojaka koje pele koriste za svoju
pelinju zajednicu. Obzirom na trokove transporta, razliite sezone cvjetanja biljaka u toku godine te
koliinu tih biljnih vrsta, nuno je procijeniti potencijal ispae podruja (katastri ispae) gdje se eli
realizirati ispaa pela. Vrijeme (kalendar) cvjetanja za istu biljnu vrstu ovisi o vie faktora, a najee
od:
nadmorske visine,
prosjene relativne vlanosti zraka,
prosjene godinje temperature,
rue vjetrova,
koliine padavina u toku godine i sl.
Sve biljne medonosne i polenonosne vrste ne cvjetaju u isto vrijeme, ve je njihovo cvjetanje
kontinuirano rasporeeno tokom sezone, od kraja februara do kraja oktobra mjeseca, to je izuzetno
znaajno za odvijanje normalne ivotne aktivnosti kolonije pela (Umelji, 2006; Umelji, 2013).
Znaajnije proljetne, ljetne i jesenske medonosne biljke prikazane su u nastavku.
Za planiranje i odreivanje potencijala ispae pela potrebno je definirati pregled cvjetanja pojedinih
biljaka po mjesecima te koliko su iste znaajne kao potencijali ispae za sakupljanje nektara i polena.
Tako u pelinju ispau spadaju medonosne sorte
voarskih i povrtlarskih kultura,
industrijske biljke,
umsko drvee i divlje voe,
kultivisano i samoniklo drvenasto voe,
divlji grmovi,
zeljaste biljke te livadske biljke (cvijee i trave).
Potencijal pelinje ispae bi se tako mogao svrstati u nekoliko srodnih grupa:
24
Tabela br. 2.3.1. Podjela medonosnih biljaka

Medonosne biljake (kategorija) Vrste medonosnih biljaka
Drvenaste biljke visokostablaice bagrem, lipa, kesten, breza, topola i ostalo drvee.
jabuasto (jabuka, kruka, dunja, mumula), kotiavo (danarika,
Kultivisano drvenasto voe
trenja, vinja, ljiva, breskva, kajsija), oraasto (orah, badem, ljenjak).
Kultivisano zeljasto, jagodasto i
jagoda, malina, kupina, ribizla, brusnica, borovnica, aronija, goi.
bobiasto voe
glog, malina, kupina, borovnica, brusnica, ipurak, divlja rua, divlje
Samoniklo grmlje i bunje
jagode, trnjina.
Ostalo drvee vrba, vrijeska, iva, lijeska.
plodasto povre (paprika, krastavac), lisnato povre (kupus), lukoviasto
Kultivisane povrtlarske kulture
povre (crveni luk), tikve (bundeva, dinja, bostan).
Industrijske kultivisane biljke suncokret, uljana repica, duhan, heljda.
maslaak, djetelina, bosiljak, gospina trava, jaglac, pelin, ljez, stolisnik,
Zeljaste i poljske biljke trava iva, lincura, neven, kamilica, metvica, smilje, lucerka, rumarin,
kadulja, lavanda, gavez, kadulja.
Zemljite koje se moe iskoristiti kao potencijal pelinje ispae moemo podijeliti na:
ume,
obradivo zemljite za ratarstvo,
neobradivo zemljite i panjaci,
parkovi prirode.
Pod obradivim zemljitem smatraju se zemljita koja se koriste za poljoprivredu, kao to su:
njive (strna ita, okopavine, krmno bilje ili industrijsko bilje)
livade (zemljita na kojima rastu prirodne trave koje se redovno kose)
vrtovi (razliite vrste povra),
vonjaci (vona stabla)
vinogradi (vinova loza, loznici)
panjaci (prirodne trave koje iskljuivo slue za ispau),
movare (movarno bilje, a i rogoz).
25
Tabela br. 2.3.2. Klasifikacija i podjela kultura

R.br NJIVE VONJACI VRTOVI PANJACI UME LIVADE
Prirodne
Zemljite Zemljite zasijano livade
Zasadi: umske sjeine i
1. Voni rasadnici zasaeno smjeom trava za zasijane
- maline proplanci
cvijeem ispau smjeom
trave
Zasadi oraha i
Zemljite za Rasadnici ikare (glog,
- grozda pitomog kestena za
2. proizvodnju povra ukrasnog kleka, borovnica,
proizvodnju
(bez navodnjavanja) bilja lijeska, trn i sl.)
drvene mase
3. umski rasadnici - lijeske
4. Jagodnjaci - kupine
5. Loznici - oraha
6. Kultivisani vrbaci - pitomog kestena
7. Hmeljnici
2.3.1. Klimatski i metereoloki parametari u Zadru
Kao posljedicu velike reljefne raznolikosti te morskog utjecaja modificiranog brdsko-planinskim

barijerama, na podruju Zadarske upanije nalazimo vie tipova klime: mediteransku,
submediteransku, kontinentalnu i planinsku. Primorsku mediteransku klimu obiljeavaju topla, suha
ljeta i blage, kiovite zime. Hladnije zime i vea temperaturna kolebanja obiljeja su submediteranske
klime na podruju Bukovice, Zagore i Ravnih kotara, a otre snjene zime i ugodna ljeta s toplim
danima i hladnim noima te znatna temperaturna kolebanja, opisuju kontinentalnu, odnosno planinsku
klimu Like i planinskog podruja. Tipini vjetrovi u upaniji su bura (posebno na podruju Paga,
Velebitskog kanala, Virskog mora) i jugo. esto pue i levant, neugodan, hladan istoni vjetar. Za
ljeto su karakteristina etezijska strujanja na obali (maestral) koja ublaavaju ljetne sparine. Koliina
oborina odreena je nadmorskom visinom, utjecajem mora i sl. Iz slike br. 2.3.1.1. je vidljivo da
koliina oborina raste od podruja junijih otoka sa 800900 mm/god. (Tajerske sestrice, Paman,
Dugi otok), preko Ravnih kotara i sjevernijih otoka sa 9001100 mm/god. do 12002300 mm/god. u
Lici i planinskom podruju. Minimum oborina obiljeava ljetno razdoblje, a maksimum razdoblje
kasne jeseni. Snijeg je esta pojava u Lici i planinama, dok ga uz obalu i na otocima uglavnom nema
(Prostorni plan Zadarske upanije, 2004.).
26
Slika br. 2.3.1.1. Usporedba sa srednjakom za razdoblje 1961-1990 u Zadru (Izvor: Dravni hidrometeoroloki
zavod, 2016.)
Tabela br. 2.3.1.1. Klimatski i metereoloki parametri na podruju grada Zadra

sijeanj veljaa oujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac
TEMPERATURA ZRAKA
Srednja [C] 7.2 7.4 9.8 13.2 17.7 21.6 24.2 23.8 20.0 16.1 11.9 8.4
Aps. maksimum [C] 17.1 21.2 22.5 25.8 32.0 34.6 36.1 36.1 32.0 27.2 25.0 18.7
Datum(dan/godina) 5/1998 22/1990 26/2012 25/1962 30/2003 21/2012 22/2015 2/1998 4/2004 2/2011 4/2004 1/2014
Aps. minimum [C] -9.1 -6.4 -6.8 0.5 3.4 8.2 12.7 11.5 8.0 2.3 -1.8 -6.5
Datum(dan/godina) 23/1963 5/2012 1/1963 7/2003 2/1962 8/1962 13/1993 28/1995 29/1977 29/1997 21/1993 28/1996
TRAJANJE OSUNAVANJA
Suma [sati] 112.4 136.7 185.3 211.2 278.7 307.0 355.8 322.8 242.3 188.2 118.8 106.7
OBORINA
Koliina [mm] 77.8 67.0 64.2 62.5 62.8 49.6 36.9 54.3 105.7 110.7 118.7 97.8
Maks. vis. snijega [cm] 19 14 6 - - - - - - - 1 19
Datum(dan/godina) 7/1967 5/2012 2/2004 -/- -/- -/- -/- -/- -/- -/- 29/1973 30/1996
BROJ DANA
vedrih 7 8 8 7 9 10 16 17 12 10 6 7
s maglom 0 1 1 0 0 0 0 0 1 1 0 0
s kiom 10 9 9 10 9 8 5 6 8 10 12 12
s mrazom 6 5 3 0 0 0 0 0 0 0 2 5
sa snijegom 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
ledenih (tmin -10C) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
studenih (tmax < 0C) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
hladnih (tmin < 0C) 4 4 1 0 0 0 0 0 0 0 0 2
toplih (tmax 25C) 0 0 0 0 4 17 29 28 13 1 0 0
vruih (tmax 30C) 0 0 0 0 0 3 9 8 0 0 0 0
Izvor: Dravni hidrometeoroloki zavod, 2016
27
2.3.2. Klimatski i metereoloki parametari u Bihau
Grad Biha je smjeten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Bihakom polju podno
planine Pljeevice i Grmea i brda Debeljaa na 246 metara nadmorske visine, geografska irina
444831 te geografske duine 155135. Reljef grada Bihaa veinom se sastoji od polja, breuljaka
i planina srednje visine. Veliki dio bihake regije bogat je izvorima, potocima, rijekama i podzemnim
vodama. Snadbjevanje vodom na podruju grada Biha vri se zahvatanjem vode sa pet izvorita i to:
Klokot, Privilica, egar, Ostrovica i Toplica te jednog subartekog bunara u Gati. Centralni vodovodni
sistem ini jednu tehnoloku cjelinu koja pokriva gradsku zonu sa nekoliko prigradskih naselja a
prisutna su i tri odvojena lokalna sistema: Ostrovica Kulen Vakuf Donji Lapac (R. Hrvatska), a
zatim Toplica Klisa Oraac i nedovreni sistem Gata. Klima je uglavnom umjereno kontinentalna
i umjereno planinska, uz male promjene zbog zranih masa. Ljeta su vrlo topla i suha, uz rijetke
kratke ili duge pljuskove, a zime hladne s puno padalina, veinom kinih. Tokom kalendarske godine
oko 80 dana ima temperaturu niu od nule. Mraz se javlja od listopada do travnja, a snijeg od
studenoga do travnja. Na cijelom prostoru grada Bihaa biljni pokrov je raznovrstan i bogat s obzirom
na broj biljnih vrsta i njihovu biodinamiku. To su vonjaci, livade i panjaci bogati raznolikim
ljekovitim i medonosnim biljem i raznovrsnim travama koje slue za ispau ili sijeno. Takoer su
zastupljene i umske povrine s razliitim vrstama drveta.
Tabela br. 2.3.2.1. Srednji broj dana prema razliitim meteo prilikama
Parametar Srednji broj dana
Srednji broj dana sa Tmin 0,0 C 60
Srednji broj dana sa Tmax 25C 87
Srednji broj dana sa padavinama R 1mm 90
Srednji broj dana sa snjegom SNJ 10cm 23
Srednji broj dana sa kiom 122
Srednji broj dana sa snjegom 26
Srednji broj dana sa gradom 1
Srednji broj dana sa grmljavinom 21
Srednji broj dana sa vjetrom 86
Srednji broj dana sa maglom 45
Srednja godinja temperatura iznosi 11,4 C, prosjena koliina padavina iznosi oko 1377 mm, a
prosjena vlanost zraka je oko 75%. Prosjeni broj sunanih sati iznosi izmeu 1772 i 1970. Prema
svim ovim pokazateljima (reljef, klima, poloaj, vodeni resursi) moemo rei da grad Biha ima dobre
preduvjete za bavljenje pelarstvom.
2.3.3. Klimatski i metereoloki parametari u Posuju
Na podruju upanije Zapadnohercegovake mogu se razlikovati dva osnovna tipa klime:

mediteranska i planinska. Izmeu ova dva tipa klime nalaze se prijelazni oblici, ovisno od udaljenosti
od mora i nadmorske visine. Openito se moe rei da se mediteranska klima utoliko vie mijenja u
pravcu planinsko-kontinentalne, ukoliko se vie udaljavamo od mora i ukoliko je nadmorska visina
vea. Posuko i Virsko polje moemo svrstati pod mediteransku klimu. Ne uputajui se u detaljnije
razmatranje svih klimatskih imbenika iz kojih rezultira tip klime, ovdje se daju samo neki osnovni
pokazatelji za ocjenu pogodnosti tipova klime za poljoprivrednu proizvodnju openito sa naglaskom
na utjecaj klime na pelarstvo. Mediteranska klima karakterizirana je veoma vruim i sunim ljetima,
28
te blagim i kiovitim zimama. Srednja godinja temperatura kree se od 13C do 16C. Najtopliji
mjesec je srpanj kada je srednja temperatura iznad 25C, a najhladniji sijeanj iznad 5C. Godinja
koliina padalina je znatna, ali s jako nepovoljnim rasporedom tokom godine, to je jedna od osnovnih
karakteristika mediteranske klime. U zimskom razdoblju padne preko 60 , a u ljetnom manje od 40
ukupnih godinjih padalina. Zahvaljujui blagim zimama i injenici da nema niti jednog mjeseca sa
srednjom temperaturom ispod 5C, to je kroz cijelu zimu mogue pelama izlaziti na proisne letove
to znatno preventivno olakava borbu protiv noozemoze. Planinska klima ima sve osnovne
karakteristike kontinentalne klime, podruje Tribistova, Rakitna i Blidinja, s tom razlikom to nema
toplih ljeta i to su padaline neto vee u odnosu na kontinentalnu klimu. Planinska klima na Blidinju
ima hladne zime i svjea ljeta. Srednja godinja temperatura kree se od 6C - 9C. Najtopliji mjesec
(srpanj) ima srednju temperaturu od 18C, a najhladniji (sijeanj) manje od -3C. Prosjene godinje
padaline kreu se preko 1.500 litara po m2. Maksimum padalina dolazi u kasnu jesen i zimu, a
minimum ljeti, tako da su ovdje dosta este ljetne sue. Bezmrazno razdoblje dosta je kratko i ovisi o
nadmorskoj visini i poloaju. Zbog nepovoljnije klime duina vegetacijskog razdoblja dosta je
skraena u usporedi s mediteranskom klimom to zahtjeva vjete pelarske manevre seljenja pela u
Tribistovo, Rakitno i na Blidinje. Ovi prostori imaju, zbog kraeg vegetacijskog razdoblja, manji broj
biljnih vrsta. Kad je rije o klimi u opini Posuje moe se jo kazati da postoji sredozemna i umjereno
kontinentalna, barem za onaj prostor opine koji je uglavnom ili 99% nastanjen i gdje se odvija
gospodarski i svaki drugi ivot pa tako i pelarenje. Vrlo mali dio teritorije ulazi u planinsko podruje
i to na prostoru parka prirode Blidinje, te se moe rei da na tim prostorima ima i planinske klime. U
ljetnom periodu na prostoru parka prirode Blidinje oko petnaestak seleih pelara iz cijele
Hercegovine, od ega oko 5 pelara iz Posuja redovito svoje pelinjake odvoze u taj planinski
prostor. Bitno je za napomenuti da na prostoru opine ima oko 1700 sati sunanog razdoblja u godini
ili oko 170 dana u godini (ovi podaci su nakon analize podataka iz okruenja procjenjeni). Ono to je
takoer bitno jeste da u ljetnim periodima uglavnom na prostoru opine, kao i ireg okruenja vladaju
suni periodi, to je bitno za napomenuti kad je u pitanju razmiljanje i planiranje razvitka pelarstva.
Prosjena godinja koliina padalina za prostor opine Posuje moe se uzeti da je to oko 1200 mm
padalina. Obzirom da je voda jako vana za uzgoj pela bitno je istaknuti vodne resurse opine
Posuje. Sektor u kojem je po prirodnom potencijalu Posuje najsiromanije jest voda. Posuje na
cijelom svom teritoriju nema niti jedne stalne vode tekuice ili rijenog toka. Malih izvora ima kao to
su: ukovica u Zagorju, Zeica u Vinjanima, Vrelo Jastreb i Jelica u Rakitnu, te Jelinak u Tribistovu i
vrelo ipak u Vuipolju. Za neka od ovih vrela ne postoje egzaktni pokazatelji njihove izdanosti, ali
za potrebe seleih pelinjaka vode ima vie nego dovoljno tokom ljeta. Blidinje jezero je prirodno
jezero malog kapaciteta, prostire se na povrini od 3,2 km2 i najvee dubine do 4,5 metra. Nikada ne
presuuje i sa stajalita pelarenja jako je zahvalna lokacija to se tie dostupnosti vode za pele kao i
za stoku sitnog i krupnog zuba. Umjetno ili akumulacijsko jezero ''Tribistovo'' ima povrinu vodnog
ogledala 700000 m2 te ima iskoristivu zapreminu od 4,5 milijuna m3 pitke vode, a ukupna zapremina
mu je 5 milijuna m3. Iskoristiva zapremina raunata je na sezonsko izravnanje voda predvieno dva
punjenja na godinjoj razini. Iz ovog jezera planiran je vodoopskrbni sustav pitke vode za sva naselja
cijele opine Posuje. Bez ovog akumulacijskog jezera pitke vode, ivot i opstanak u Posuju ne bi bio
mogu, a u ljetnom periodu kao i u proljetnom te jesenskom periodu lokalitet Tribistova je sve vie
zanimljiv za posuke i regionalne pelare. U jesenskom i zimskom razdoblju podzemna vrela u
Crnanici MZ Broanac, na rubu Posukog polja, nakon viednevnih oborina aktivna postaju
podzemna vrela i dolazi do plavljenja cijelog Posukog polja. Ova voda ide dalje kroz potok Topalu
iza brane u Rastovakom polju, a dio tih voda putem ponora u polju odlazi na grudsko vrelo ili druga
vrela u Dalmaciji i junoj Hercegovini. Pelari okolnih sela po rubu posukog polja kao to su
29
Broanac, Rastovaa, Baii, Gradac, Batin, Orei u vrijeme kad polje poplavi nemaju velike koristi
od toga jer su pele uglavnom ve u zimskom mirovanju.
Tabela br. 2.3.3.1. Klimatski i metereoloki parametri tokom vegetacijskog perioda

Klimatski i Vegetacijski period
R.br metereoloki
parametri F M A M J J A S O N
Povre
Rjetko i
meno i Rjetko rjetk Rjetk Bez Bez Bez Bura Bura
1. Brzina vjetra umjeren
umjere i jugo o i jugo vjetra vjetra vjetra jaka jaka
o
no jugo
Vrlo Prek
Do 10% 20%
Dinamika rijetko o Do Rijetk Nimalo Rjetk
2. kinih kinih
padavina snijeg i 50% 30% o kia kia o kia
dana dana
kia dana
Slaba i
srednj velik nikakv umjeren srednj
3. Vlanost velika srednje jako slaba
a a a a a
mala
4. Insolacija 70% 75% 80% 60%
Na cijelom prostoru opine Posuje biljni pokrov je raznovrstan i bogat s obzirom na broj biljnih vrsta
i njihovu biodinamiku. To su livade i panjaci bogati raznolikim ljekovitim i medonosnim biljem i
raznovrsnim travama koje slue za ispau ili sijeno. Takoer su zastupljene i umske povrine s
razliitim vrstama drveta meu kojima preovladava bukva na vioj nadmorskoj visini i hrast u niim
predjelima opine tj do oko 1000 mnv. U manjoj koliini rasprostranjena je i crnogorina visoka uma
i to na prostoru sjevernih padina vrsnice. esta je pojava hrastove medljike kao i medljike vrbe.
30
2.4. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije
2.4.1. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije u Zadru
Tabela br. 2.4.1.1. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije u Zadru
R. br. Naziv biljke F M A M J J A S O N D J
Nektar Polen
Latinski Domai
1. 1 3
Amygdalus communis Badem
2. 1 2
Taraxacum officinale Maslaak
3. 1 2
Prunus avium Trenja
4. Prunus cerasus var. 1 2
Vinja maraka
marasca
5. 2 2
Asphodelus aestivus apljez
6. 2 2
Prunus mahaleb Divlja trenja
7. 2 2
Prunus spinosa Trnina
8. 3 1
Salvia officinalis Kadulja
9. 2 2
Rubus fruticosus Kupina
10. 3 1
Paliurus spina christi Draa
11. 3 1
Satureja montana Vrisak
12. 2 2
Arbutus unedo Planika
13. 2 2
Rosmarinus officinalis Rumarin
31
2.4.2. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije u Bihau
Tabela br. 2.4.2.1. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije u Bihau
Naziv biljke 1-no 2 Vie
R. br Nektar Pelud F M A M J J A S O N godi godi godi Familija
Latinski Domai nja nja nja
1. Salix L. Vrbe 1 3 X Salicaceae
2. Cornus mas L. Drijen 1 4 X Saxifragaceae
3. Fraxinus L. Jasen 3 4 X Ericaceae
4. Acer L. Javor 4 2 X Aceraceae
5. Quercus L. Hrast 2 2 X Fagaceae

Taraxacum
6. Maslaak 3 4 X Compositae
officinale W.
Trifolium repens Bijela
7. 4 1 X Leguminosae
L. djetelina
Teucrium
8. Trava Iva 4 1 X Labiatae
Montanum L.
9. Hedera Helix L. Brljan 3 1 X Araliaceae
Fagopyrum
10. Heljda 5 1 X Polygonaceae
esculentum M.
Robinia
11. Bagrem 5 1 X Leguminosae
pseudoacacia L.
Aesculus
Hippocastana
12. hippocastanum Kesten 4 1 X
ceae
L.
13. Malus spp Jabuka 2 1 X Rosaceae
32

R. br Nektar Pelud F M A M J J A S O N godi godi godi Familija
Pirus communis
14. Kruka 1 1 X Rosaceae
L.
Prunus
15. ljiva 1 1 X Rosaceae
domestica L.
16. Rubus ideaus L. Malina 2 2 X Rosaceae
17. Rubus caesius L. Kupina 2 2 X Rosaceae
18. Crataegus L. Glog 2 2 X Rosaceae

Lipa
19. Tilia grandifolia 4 1 X Tiliaceae
krupnolisna
Lipa
20. Tillia parvifolia 4 1 X Tiliaceae
uskolisna
Lipa
21. Tilia argentea 4 1 X Tiliaceae
srebrnolisna
Gentiana lutea
22. Lincura 3 1 X Gentianaceae
L.
Thymus Majina
23. 2 1 Labiatae
serpillum L. Duica
Hypericum
24. Kantarion 2 2 X Hypericaceae
perforatum L.
Colchicum
25. Mrazovac 1 3 X Colchicaceae
autumnale L.
26. Inula helenium L Oman 1 3 X Asteraceae
33

R.
Nektar Pelud F M A M J J A S O N godi godi godi Familija
br
Tussilago farfara
27. Podbijel 1 3 X Asteraceae
L.
Cichorium intybus
28. Konjogriz 3 1 X Asteraceae
L.
Tabela br. 2.4.2.2. Kategorije zemljita i njihove povrine - Biha (2013. godina)
Kategorija zemljita Povrina (ha)
Privatno % Javno % Ukupno
JLS
Oranice i vrtovi 10421 84,7 1873 15,3 12294
Vonjaci 436 90,08 48 9,02 484
Vinogradi 0 0 0 0 0
Livade 6721 76,4 2077 23,6 8798
Ukupno obradivo zemljite 17578 81,5 3998 18,5 21576
Panjaci 2204 38,8 3474 61,2 5678

Ribnjaci 0 0 0 0 0
Ukupno poljoprivredno zemljite 19782 72,6 7472 27,4 27254
umsko tlo 4137 11,2 32790 88,8 36927
Neplodno tlo 759 16,3 3886 83,7 4645
Ukupno 24678 35,9 44148 64,1 68826
Moemo kazati da je gotovo cijela povrina grada Bihaa prekrivena tipovima vegetacije koja je pogodna za razvoj pelarstva.
34
Tabela br. 2.4.2.3. Pregled potencijala pelinje pae po pojedinim podpodrujima u Bihau
Procijenjeni prinos
R.br. Naziv podruja meda po konici Vrste medonosnih biljaka i ocjena
(kg)
Jabuasto i kotiavo voe 2
Lipa 4
Maslaak 3
Grmuko-srbljanski plato i
1. cca 15 Lijeska 3
Grabe
Drijen 3
Glog 3
Livadsko bilje 4
Lijeska 2
Livadsko bilje 3
Podpljeeviki reon (Baljevac, Kupina 2
2. cca 8
Vuijak, Zavalje, Skoaj) Divlja trenja 3
Hrast 2
ljiva 2
Drijen 3
Lijeska 3
Nacionalni park Una (Martin
Vrba 2
3. Brod, Kulen Vakuf, Klisa, cca 15
Oraac)
Jagodasto voe 2
Livadsko bilje 3
Vrba 2
Lijeska 2
4. Vrsta-Gata-Brekovica cca 15 Jabuasto i kotiavo voe 3
Povrtno bilje 2
Livadsko bilje 3
Lijeska 3
Vrba 2
Nizinski dijelovi (korito rijeke
5. 15-20 Lipa 3
Une)
Povrtno bilje 2
Djeteline 2
Livadsko bilje 4
Heljda 4
6. Lipa i Teoak cca 10
Livadsko bilje 2
35
2.4.3. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije u Posuju
Tabela br. 2.4.3.1. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije u Posuju
R. Naziv biljke Nektar Pelud F M A M J J A S O N 1-no 2 Vie
br. godi godi godi
1. Galanthus Visibaba, 1 1 X
nivalis L. dremuljka
2. Corylus Ljeska, ljenjak, 0 4 X
avellana L. ljeska obina
3. Helleborus 1 1 X
Vrba
odorus
4. 1 4 X
Cornus mas Drijen
5. 3 4 X
Fraxinus Jasen
6. 4 1 X
Acer campestre Kljen
7. 2 2 X
Quercus petraea hrast
8. Taraxacum 3 4 X
maslaak
officinale L.
9. Trifolium 4 1 X
Bijela djetelina
repens L.
10. Teucrium 4 1 X
Trava Iva
Montanum L.
11. 1 4 X
Zea mays Kukuruz
12. Satureja 4 1 X
vrijesak
nontana L.
36
R. Naziv biljke Nektar Pelud F M A M J J A S O N 1-no 2 Vie

br. godi godi godi
13. 3 1 X
Hedera Helix L. Brljan
14. Tillia tomentosa 4 1 x
lipa
L.
15. Gentiana lutea 3 1 x
Lincura
L
16. Thymus 2 1
Majina Duica
serpillum L.
17. Colchicum 1 3 x
Mrazavac
autumnale L.
18. Inula helenium 1 3 x
Oman
L
19. Tussilago 1 3 x
Podbijel
forfara L.
20. Cichorium 3 1 x
Konjogriz
intybus L.
37
Procjena podataka o umskim, obradivim i poljoprivrednim te drugim povrinama od znaaja za

pelarstvo. U narednim tablicama je prikazan pregled povrina znaajih za pelarstvo u opini Posuje.
Tabela br. 2.4.3.2. Katastarske klase (ha) privatno vlasnitvo u opini Posuje (povrine koje su kultivirane na
neki nain).
Katastarska
I II III IV V VI VII VIII UKUPNO
kultura
Njiva 21,90 97,6 593 1280,9 1567 1086,7 474,7 195,6 5216,90
Vonjak 2,90 70,6 38,5 - - - - - 119,00
Vinograd 0,20 12,4 12,60
Livada 24,90 101,5 228,4 472,2 546,6 539,2 - - 1912,80
Panjak 10,60 119,7 1719,3 1955,4 736,7 294,5 4836,20
uma 36,30 305,7 1829,6 2623,2 1184 982,9 - - 6961,70
Ukupno 19059,20
Vano je napomenuti da se zadnjih desetak godina viestruko poveao broj vonjaka i povrine pod
vonjacima svake godine rastu to je dobro za razvoj pelarstva u opini Posuje
Tabela br. 2.4.3.3. Katastarske klase u ha ukupno u Posuju.

Katastarska
I II III IV V VI VII VIII UKUPNO
kultura
Njiva 0,00 0,1 8,7 18,6 12,7 13,2 1,5 3,5 58,30
Vonjak 0,10 0,1 0,5 0,70
Vinograd 0,00
Livada 0,00 1 6,5 10,9 10,6 9,9 38,90
Panjak 1,50 27,1 254,8 680,9 6366 5467,3 12797,70
uma 31,80 1737 654,2 1784,5 4484 4437,7 13129,10
Neplodno - 741,6 741,60
Ukupno 26766,30
Vidljivo je da je 99% prostora opine Posuje prekriveno nekim tipom vegetacije koja je pogodna za
razvoj pelarstva. Analizom prikazanih povrina vidljivo je da u Posuju ima oko 50 F% panjakih i
livadskih povrina, a ostali dio je prekriven izdanakim umama koje su proarane takoer goletima
prekrivenim travnjacima. Manji dio su visoke ume. Sa gledita pelara ovakva struktura biljnog
pokrova je povoljna i dobro rasporeena uz naselja koja se uglavnom proteu uz Posuko polje, Virsko
polje i Rakitsko polje.
38
Tabela br. 2.4.3.3. Pregled potencijala pelinje pae po pojedinim podpodrujima.

Procijenjeni prinos
Rb Naziv podruja Vrste medonosnih biljaka i ocjena
meda po konici
Jabuasto voe i ljive 2
Hrast kitnjak medljika 3
Posuko polje Posuje
Maslaak 4
1. itluk Vinjani i Virsko 8
Kljen 4
polje Zagorje i Podbila
Drijen 3
Livadsko bilje 4
Jabuasto voe i ljiva 2
Vrijesak 5
2. Tribistovo i Vuipolje 8
Drijen 3
Livadsko bilje 4
Jabuasto voe 2
Vrba 2
Rakitno i park prirode Maslaak 3
3. 8
Blidinje Vrijesak 4
Bukva (medljika) 3
Livadsko bilje 4
2.5. Prisutnost predatora medonosnih pela
Zadar
U Zadaraskoj upaniji gnijezi se ptica pelarica (Merops apiaster) koja predstavlja znaajan problem u
pelarstvu, prema Pravilniku o strogo zatienim vrstama (NN 144/13). Osim pelarice u skoro
vrijeme oekuje se i pojava azijskog utonogog strljena (Vespa velutina) koji predstavlja ozbiljan
problem u Europi i naim susjednim zemljama.
Biha
Na podruju grada Bihaa prisutni su predatori pela, ptice pelarice, strljenovi i medvjedi. Ptice
pelarice su jedan od najopasnijih predatora. Preventivno unitavanje strljenova u blizini pelinjaka
odnosi se na spaljivanje moguih gnjezda u samom pelinjaku ili preventivnim mamcima.
Medvjedima se onemoguujemo pristup pelinjacima dizanjem ograda i branom sa elektrinim
pastirima.
Posuje
Teoretski i praktino poznato je da su predatori pela ptica pelarica i strljeni. Na podruju opine
Posuje nema ptica pelarica niti ih je ikada bilo. Vjerojatno zato to im ne odgovara klima, kao i
injenica da nemaju prirodno pogodnih lokaliteta za gnijeenje i ivljenje. Strljeni su nazoni u
prostoru ne u mjeri da predstavljaju ozbiljnu prijetnju za pelarstvo. Ako se uoe strljeni na
pelinjaku potrebno je u okolini potraiti strljensko gnijezdo i unutiti ga. Gnijezdo strljena je
obino ili u naputenim objektima (tale i slino) ili u dupljama veih drvea. Sam postupak
unitavanja gnijezda ovisi gdje je gnijezdo i koliko je veliko gnijezdo. U svakom sluaju treba biti vrlo
oprezan jer strljenovi su veliki i jako opasni insekti i njihov ugriz je jako bolan i opasan. Moe se
koristiti insekticid, plamenik itd.
2.6. Edukacija pelara u toku trajanja projekta
Od izuzetnog je znaaja stalna edukacija pelara pa je u skladu s tim u vrijeme trajanja projekta
odrano etiri radionice koje su bile namjenjene pelarima, pelarskim udrugama, rukovodstvima
39
pelarskih zadruga i sl. Svaka radionica je odraana na sva tri lokaliteta odnosno u Zadru, Bihau i
Posuju. Prva radionica pod nazivom Dijagnostika i tehnoloke metode za kontrolu razvoja bolesti
obuhvatila je tematiku kojom su polaznici (pelari) sticali znanja i vjetine potrebne za dijagnostiku
bolesti kod pela, ranom otkrivanju bolesti koje imaju direktan uticaj na poveanje koritenja
hemikalija u kontroli tetoina i parazita u pelinjim kolonijama, sticanje znanja o tehnolokim
metodama kontole bolesti, upoznavanje polaznika sa nainom realizacije zahtijeva dobre higijenske i
dobre proizvodne prakse u pelarstvu, sticanje znanja o kvalitetu i osobinama pelinjih proizvoda, te
upoznavanje polaznika sa metodologijom izrade dokumentacije sistema zdravstvene ispravnosti
pelinjih proizvoda. Druga radionica koja je odrana pod nazivom Bioloke i ekonomske kontrole
kvalitete pelinjih zajednica polaznicima (pelarima) je ponudila sticanje znanja i vjetina potrebnih
za bioloku kontrolu pelinjih zajednica, znanja o metodama monitoringa pelinjih zajednica u
razliitim sezonama, znanja o ekonomskoj kontroli pelinjih zajednica, znanja o praktinim
procjenama kolonija i nasljednih osobina, te upoznavanje polaznika sa metodologijom dokumentacije
sistema praenja pelinjih zajednica u razliitim sezonama. Trea radionica je imala naziv
Izbjegavanje negativnog izbora ekonomskih i biolokih osobina u uzgoju pela na kojem su
polaznici sticali znanja i vjetine potrebne za izbjegavanje negativnog izbora ekonomskih i biolokih
osobina u uzgoju pela, znanja o savremenim metodama u uzgoju i selekciji u funkciji poboljanog
upravljanja pelarskom praksom, upoznavanje polaznika sa metodologijom uzgoja matice, te sticanje
znanja o suvremenim metodama poboljanog upravljanja u proizvodnji meda. etvrta radionica je
odrana pod nazivom Ekonomika uzgoja matice kojom su polaznici sticali znanja i vjetina o
biolokom ciklusu pele i znaaja uzgoja matice, znanja o trokovima u pojedinim fazama uzgoja
matice, znanja o profitabilnost i odrivost proizvodnje matice, pelari su upoznati sa metodologijom
uzgoja matice i sticali su znanja o legislativi u pelarstvu. Za svaku radionicu, svaki uesnik je dobio
certifikat o uspjeno zavrenom workshopu.
2.7. Mjere za poboljanje stanja pelarstva na podrujima obuhvaenim projektom
Sektor pelarstva na podruju realizacije projekta je zadnjih nekoliko godina u stalnom porastu i
laganom razvoju. Zadnjih nekoliko godina osjetio se snaan i bri razvoj po poveanju broja konica i
po poveanju broja pelara. Ono to se moe uoiti kao problem u sektoru pelarstva jesu nepovoljne i
nepredvidive vremenske (ne)prilike koje znaajno utjeu na klasino pelarstvo a pogotovo
nesigurnim ine prinos meda to je do sada bio glavni pelarski proizvod. Pelarstvo dolazi u poziciju
financijske neodrivosti. Ovaj problem je nazoan na sva tri podruja i zahvaa obje drave. Suoeni
sa ovakvim injenicama potrebno je proiriti pelarsku praksu i na druge pelarske proizvode. U
prvom redu su to proizvodnja peludi, propolisa, matine mlijei i proizvodnja pelinjeg otrova. Za
proizvodnju matine mlijei potrebna je dobra peludna paa. Kao preduvjet za to potrebno je dodatno
educirati pelare o tehnologiji proizvodnje matine mlijei i najefikasnijoj metodi. Takoer je vano ili
ak jo vanije educirati pelare o nainu skladitenja i uvanja matine mlijei koja mora biti
dostupna u ispravnom (biokemijskom) stanju tijekom cijele godine. Takoer za proizvodnju pelinjeg
otrova postoje svi preduvjeti bez obzira na vremenske (ne)prilike, jer pela je bioloki ima dovoljno.
Drugi preduvjet je oprema za ubiranje i sakupljanje pelinjeg otrova koja se u zadnje vrijeme moe
povoljno nabaviti na tritu. Trite za ove proizvode postoji u neogranienom obimu. Ove injenice
e sigurno postupno otvarati novu pelarsku praksu proizvodnje drugih pelarskih proizvoda osim
meda kao tradicionalnog pelarskog proizvoda. Za postizanje sigurne i samoodrive pelarske prakse
kao poslovnog ili poduzetnikog zanimanja (jedino tako pelarstvo moe opstati) jest proizvodnja
pelinjeg otrova, matine mlijei i propolisa, uz naravno med. Za to je potrebno dodatna specifina
struna teoretska i praktina edukacija pelara, uz stalnu opu izobrazbu pelara o poboljanju
40
pelarske prakse openito. Mobilno pelarenje na sva tri lokaliteta je nedovoljno zastupljeno zbog
veih ulaganja u opremu i prijevozna sredstva. Uz povoljne uvjete mobilno pelarenje daje viestruko
vee rezultate nego stacionarno i kombinirano. Na podruju realizacije projekta treba smanjiti
stacionarno pelarenje, a poveati mobilno, zbog toga jer se na taj nain osigurava kvalitetnija ispaa
pelama, dobiva se uveanje prinosa i kvaliteta meda i drugih pelinjih proizvoda, kvalitetnije pelinje
zajednice i vei profit. Osnovni zakljuak je da pelarstvo, kao uostalom i druge grane proizvodnje,
danas nema konkurentnu snagu bez novih, inovativnih proizvoda i suvremene tehnologije. U tom cilju
potrebno je uvesti edukacije pelara i potroaa, izvriti prijenos znanja i tehnologija sa znanstvenih i
stunih institucija na proizvodnju, u suradnji s znanstvenim i drugim institucijama razvijati nove
proizvode, poveati sigurnost i sljedivosti pelinjih proizvoda, razvijati apiturizam i apiterapiju, te
uspostaviti medne ceste i puteve.
41
Popis literature:
Anonimus: Letak izlobe Dalmatinsko Hrvatsko Slavonske, Zagreb 1864. Nauna biblioteka u Zadru,
Rukopis br 151/I.
Anonimus: Nauna biblioteka u Zadru, Rukopis br 151/I.
Bubalo D. (2011): Pelud, botaniko i zemljopisno porijeklo meda. Preuzeto sa:

http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Prehrana-i-biotehnologija/pelud-botaniko-i-zemljopisno-porijeklo-
meda.html. Pristup: februar 2016.
Cramp D. (2012): The Complete Step-By-Step Book of Beekeeping. A Practical Guide to Beekeeping, from
Setting Up a Colony to Hive Management and Harvesting the Honey. Southwater Publishing.
Dolovac A. (2005): Savremeno pelarstvo nauka i praksa. Bemust, Sarajevo.
GB, (2015): Profil grada Bihaa za investitore, Grad Biha. Preuzeto sa:
http://bihac.org/promo/Profil%20grada%20Bihaca%20za%20investitore.pdf
Hodges D. (1984): The pollen loads of the honey bee: A guide to their identification by colour and form.
London: Bee Research Association. ISBN 10: 0860981401 ISBN 13: 9780860981404.
NN, (2006): Pravilnik o dranju pela i katastru pelinje ispae. Narodne novine br. 70/97, 36/98, 151/03 i
132/06. Preuzeto na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_02_18_552.html.
NN, (2006): Pravilnik o dranju pela i katastru pelinje ispae. Narodne novine br. 70/97, 36/98, 151/03 i
132/06).Preuzeto sa: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_02_18_552.html
OP, (2010): Opina Biha - va poslovni partner, vodi za investitore Biha, Opina Biha. Preuzeto sa:
www.plod.ba
Perii . (1992): Prilog poznavanju pelarstva Dalmacije do 1914. godine, Poseban otisak iz Acta historico
oeconopmica 19/1992, Zagreb. UDK 33(091):949.713.
SG, (2009): Pravilnik o medu i drugim pelinjim proizvodima. Slubeni glasnik BiH, br. 37/09. Preuzeto na:
http:// fsa.gov.ba.
The British Beekeepers Association (2011): Honey Bees and Pesticides. The British Beekeepers Association
National Beekeeping Centre, Stoneleigh Park, Kenilworth, Warwickshire CV8 2LG England. Preuzeto sa:
http://www.bbka.org.uk/files/library/bees_and_pesticides-l019_1342859149.pdf
The British Beekeepers Association (2011): Pollen & Nectar Rich Plants For Your Garden By Season. Reg.
Charity No. 212025. The National Beekeeping Centre, National Agricultural Centre, Stoneleigh Park,
Warwickshire, CV8 2LG. Preuzeto sa:
http://www.bbka.org.uk/files/library/pollen_&_nectar_rich_plants_for_your_garden_by_season_june_2011_for_
website_1310045511.pdf
Tucak Z., Bai T., Horvat S., Pukadija Z. (1999): Pelarstvo. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, 71
195.
Umelji V. (2006). U svetu cvea i pela: Atlas medonosnog bilja 1. Kragujevac
Umelji V. (2013). U svetu cvea i pela: Atlas medonosnog bilja 2. Kragujevac
Velikovi N. (2015): Savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji. Preuzeto na: http://mne.ruralportal.me/znacaj-

pcela-u-oprasivanju-biljaka/
Z (2004): Prostorni plan Zadarske upanije.Preuzeto na: http://www.zadarska-zupanija.hr/dokumenti/strateski-
i-planski-dokumenti/2014-09-17-10-27-47/item/501-prostorni-plan-zadarske-zupanije.
42
3. USPOSTAVA I EVALUACIJA UZGOJNE STANICE ZA MATICE
43
Provoenje projekta Promocija pelarstva zapoelo je 20.11.2014. godine, a traje 24 mjeseca.

Projekt se provodi na podruju Zadarske upanije, Unsko-sanskog kantona (grad Biha) i opine
Posuje. Opi cilj projekta Promocija pelarstva je doprinijeti integraciji privrede u pograninim
podrujima, kroz podrku malim i srednjim poduzeima i njihovoj promociji u proizvodnji meda i
ostalih pelinjih proizvoda. Specifini cilj projekta je unapreenje institucionalne podrke u
pelarskom poduzetnitvu pri podizanju kvalitete i obima proizvodnje te plasmanu meda i drugih
pelinjih proizvoda na trite.
Oekivani rezultati ovog projekta su sljedei:
promicanje pelinjih proizvoda na tritu i podizanje svijesti u javnosti o znaaju pelarstva kroz
prekograninu saradnju, promotivne i druge aktivnosti projekta i
uspostava nove infrastrukture za pruanje usluga u pelarskom sektoru.
Laboratorij za kontrolu kvaliteta meda u Zadru (Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju
Zadar pri Prehrambeno biotehnolokom fakultetu Zagreb) i Bihau (JU ''Veterinarski zavod'' Biha)
provodit e hemijska i fizikalna ispitivanja meda i pelinjih proizvoda, te senzorske i
melisopalinoloke analize meda to e pelarima pomoi u standariziranju i podizanju kvalitete meda,
te njegovu boljem plasmanu na trite kao kvalitetnog i sigurnog proizvoda. Prema planu Centri
uzgojne stanice za matice imaju zadatak da optimiziraju uvjete proizvodnje matica, koje e omoguiti
pelarima kupovinu matica vie kvalitete nego to je to sluaj na trenutnom tritu. Odgovarajua
lokacija - mjesta stanice za parenje na odabranim podrujima su osnovni uvjeti za uspjean program
uzgoja, to posljedino uva genetske varijacije i odrava lokalne populacije pela. Bolji izbor matice
donosi vee stope produktivnosti kod pela, odnosno proizvodnju meda i drugih pelinjih proizvoda.
Pele postaju otpornije na bolesti. Vie produktivne pele poleniraju vie cvjetova, od ega imaju vie
koristi i voari, kao dodana vrijednost projekta. Centri za selektivni uzgoj matica u Zadru i Bihau kao
i Centri za selektivni uzgoj i razmnoavanje matica pridonijet e razvoju pelarstva tako to e vriti
selekciju na poeljna svojstva, poveanja prinosa i tolerantnost na bolesti. Centar e godinje
proizvoditi vei broj pelinjih matica, koje e biti dostupne pelarima, te e se na taj nain poveati
prinosi pelinjih proizvoda te prihoda pelara. Osim toga, osnivaju se stanice za selektivni uzgoj
matica u Zadarskoj upaniji, opini Posuje i stanica na podruju grada Bihaa. Osnivanje stanica za
selekciju i testiranje svojstava, omoguit e se razvoj pelarstva kroz proizvodnju selektiranih matica
koje su prilagoene klimatskim, panim i tehnolokim uslovima, te kao edukativni centri u kojima e
se vriti edukaciju uzgajivaa matica, pelara i drugih interesnih strana. U djelatnost uzgoja i selekcije
matica je ukljuena i pelarska udruga Iva Posuje kao i udruga Dalmatinka Zadar, te pelarsko
udruenje Biha.
U okviru projekta uspostavljaju se laboratoriji za kontrolu bolesti pela, analize meda i pelinjih
proizvoda. U Centru za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju u Zadru koji je sastavni dio PBF-a
Zagreb te JU ''Veterinarski zavod'' Biha kupljena je oprema kojom se moe u potpunosti raditi analiza
meda i ostalih pelinjih proizvoda. Od analiza se rade:
sadraj vode refraktometrijski,
elektrina provodnost konduktometrijski,
slobodna kiselosost titracijom,
hidroksimetilfurfural (HMF) HPLC,
udio peludnih zrnaca mikroskopski,
aktivnost dijastaze (DN) metoda po Phadebasu,
netopljive tvari gravimetrijski,
reducirajui eeri (glukoza i fruktoza) HPLC,
invertni eeri (saharoza) HPLC,
44
odreivanje sadraja ukupnih eera,

odreivanje sadraja mineralnih tvari,
organoleptiko ocjenjivanje,
te jo u JU ''Veterinarski zavod'' Biha mikrobioloke analize meda i pelinjih proizvoda, rezidue
organohlronih i organofosfornih jedinjenja (GC, ECD/NPD), te kontrola bolesti pela. JU
''Veterinarski zavod'' Biha obavlja veterinarsko-dijagnostike poslove: prati, analizira i prouava
stanje u pogledu pojave, kretanja, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih, parazitarnih i drugih bolesti
kod ivotinja i zoonoza (bolesti ljudi i ivotinja), obavlja terensku i laboratorijsku dijagnostiku
zaraznih, parazitskih i drugih bolesti kod ivotinja i zoonoza, obavlja laboratorijske pretrage proizvoda
ivotinjskog porijekla i vode, radi utvrivanja zdravstvene i higijenske ispravnosti i kvaliteta, obavlja
laboratorijske pretrage rezidua i drugih biolokih aktivnih materija u ivotinjama, proizvodima
ivotinjskog porijekla, hrani za ivotinje i vodi, prua strunu pomo veterinarskim organizacijama i
proizvoaima proizvoda ivotinjskog porijekla i hrane za ivotinje, obavlja dijagnostike postupke i
epizoetioloka istraivanja u veterinarstvu, vri pretrage namirnica i voda namijenjenih za ishranu
ivotinja i ljudi, ispituje antibiotike, teke metale i pesticide u ivenim namirnicama i stonoj hrani i
dr. Zavod je akreditirana institucija i to dvojnom akreditacijom BAS EN ISO/IEC 17025:2006 od
strane Nacionalnog instituta za akreditiranje BATA, te HR EN ISO/IEC 17025:2006 od strane
Hrvatske akreditacijske agencije HAA, te uspjeno odrava standard koji specificira ope zahtjeve za
tehniku kompetentnost laboratorija u podruju ispitivanja kojima se bavi.
3.1. Infrastruktura Centra i uzgojnih stanica
Infrastrukturu ini pelarska tehnoloka oprema i pribor koji su minimalno potrebni za normalno
funkcioniranje Centra. Dvije su osnovne grupe opreme. Prvu ini oprema za funkcioniranje pelinjaka,
a drugu tehnoloka oprema za dobijanje pelarskih proizvoda. Osim toga postoji i posebna specifina
oprema za uzgoj i selekciju matica. Oprema je ista u svim mjestima Posuje, Zadar i Biha.
Infrastrukturu za funkcioniranje pelinjaka ine pelinje konice, osobna pelarska oprema i pribor.
Tabela br. 3.1.1. Specifikacija opreme za funkcioniranje pelinjaka.
R. br. Naziv opreme Koliina Namjena opreme opis

1. Pelinja drutva 200 Bioloki materijal za selekcijski uzgoj matica
Uzgoj pelinjih drutava radi selekcijskog uzgoja matica.
Konice LR na tri
2. Komplet ukljuuje 3LR nastavka, 30 okvira u refuzi,
nastavka 200
poklopac, hranilica, podnica.
Transportne kutije za
3. 10 Transport rojeva
rojeve
Osobna pelarska oprema koja ukljuuje, kombinezon
Osobna pelarska
4. pelarski, jaketa sa zatitnom mreom za glavu, pelarske
oprema 3
rukavice, pelarski no i etka.
Digitalna vaga sa SMS
5. Kontrola i monitoring aktivnosti pelinjeg drutva
dojavom LR 3
6. Matina reetka LR 200 Oprema za tehnologiju pelarenja na pelinjaku
7. Okvir LR Hofmanov 4000 Sastavni dio konica na pelinjaku
Ispariva za mravlju Tehnoloka oprema za pelinjak u svrhu preventive i lijeenja
8. 200
kiselinu pela od nametnika varoe destruktora
Repromaterijal za tehnoloki proces uzgoja biolokog
9. Satne osnove 340
materijala pela na pelinjaku
Automatska prica za Tehnoloka oprema za pelinjak u svrhu preventive i lijeenja
10. 3
oksalnu kiselinu pela od nametnika varoe destruktora
45
U cilju dugorone odrivosti Centar posjeduje i specifinu tehnoloku opremu, koja e biti u funkciji
proizvodnje pelarskih proizvoda: meda, polena, propolisa, matine mlijei i voska kao i satnih
osnova.
Tabela br. 3.1.2. Specifikacija tehnoloke opreme za potrebe proizvodnje pelarskih proizvoda.

1. Vrcaljka 4LR Inox 9 Ekstrakcija meda
2. Vrcaljka runa 4LR Inox CE norma 1 Ekstrakcija meda
Vrcaljka samookretna+automat.4lR Inox
3. 1 Ekstrakcija meda
CE norma
4. Plinski topionik voska bez elektr. grijaa 2 Rafinacija i reciklaa voska
5. Parni strujni topionik voska 30 LR okvira 2 Rafinacija i reciklaa voska
6. Sterilizator voska 35 lit max 125C 1 Rafinacija i reciklaa voska
7. Skuplja peludi vanjski drveni 50 Sakupljanje peludi
Budui da se Centar bavi selekcijskim uzgojem matica nabavljena je specifina pelarska oprema za
selekcijski uzgoj matica vrhunske kvalitetete. Centri su se usaglasili da koriste jedinstven
dokumentirani postupak tehnologije uzgoja matice koji se nalazi u Anexu br. 1 studije.
Tabela br. 3.1.3. Specifina pelarska oprema za selekcijski uzgoj matica.

Komplet oprema za Markiranje mladih matica spremnih za isporuku pelarima i
1.
obiljeavanje matica 2 na trite
Runa presa za izradu Tehnoloka oprema centra za proizvodnju satnih osnova za
2.
satnih osnova LR 2 LR radiliko sae i jedna runa presa za trutovsko sae LR
Inkubator za izlijeganje Tehnoloka oprema za selekcijski uzgoj matica, a koristi se
3.
matica 2 za za izlijeganje matica
Tehnoloka oprema centra za selekcijski uzgoj matica. Slui
Oplodnjak s postoljem
za oplodnju matica. Komplet oplodnjak sainjava:
4. LR presavijeni okvir- 300
poklopac, hranilica i postolje oplodnjaka-nosa oplodnjaka
format oplodnjaka
visine jedan metar
JENTER aparat za Omoguuje presaivanje larve matice u najmladem
5. 2
uzgoj matica stadijumu i sprjeava rizik povrjedivanja larvi
NIKOT aparat za uzgoj
6. 1 Slino kao Jenter koristi se u uzgoju matica
matica
Kavez za transport Potroni repro materijal, ambalaa za oploenu maticu
7. 1000
oploene matice kao proizvod.
Pri odbiru lokacije za smjestaj pelinjaka kao i opreme koriteni su kriteriji smjernica iz dobre
pelarske prakse, koje se odnose na mikrolokaciju i potrebe reprodukcije pelinje zajednice,
dostupnosti lokacije i ekonomski kriteriji.
3.2. Ljudski resursi i organizacija funkcioniranja Centara
Ljudski resursi su osnova uspjenog funkcioniranja Centara, njegovog rada i razvoja. Znanje i iskustvo
pelara koji su odgovorni za funkcioniranje je nezamjenjivo vaan faktor u uspjenom funkcioniranju
Centra. Voenje i upravljanje Centrima za selekcijski uzgoj matica kao i koritenje opreme za
proizvodnju selektiranih pelinjih matica, u svrhu unaprjeenja pelarstva opine Zadar, Biha i
Posuje, se regulira posebnim ugovornim odnosom. Uloga uzgajivaa matice je komuniciranje unutar
udruge, ponuda matice na tritu, kontrola kvalitete uzgoja, kontrola i monitoring selekcije (poevi od
rodonaelnice i trutova). Uloga uzgajivaa selekcioniranih matica je struni pelarski posao koji
46
zahtjeva puno znanja, iskustva i rada. Posebno je potrebno obratiti panju na izbor dobrog startnog
genetskog materijala koji je sa autohtonog podruja. Svaki profesionalni pelar koji ima preko 100 ili
150 konica tano zna koja mu je konica ili matica u pelinjaku najbolja, najjaa i koju eli
reproducirati i od koje sam izvodi sebi matice za svoje potrebe. Takve matice treba okupiti na jedno
mjesto i dalje ih usavravati proizvodei genetski kvalitetne rodonaelnice-majke i trutove-oeve.
Uloga uzgajivaa je kljuna u stalnom odabiru boljih i uvijek boljih rodonaelnica i voenje evidencije
o njima i njihovim potomcima. U poetku, ponuda matica na trite e ii uobiajenim pelarskim
kanalima, preko osobnih kontakata i distribucija informacija preko skuptina pelara po udruenjima.
Prema planu prioritetnih aktivnosti bit e razvijen Marketing program vezano za djelatnost centra,
baziran na jasno definiranim kvalitetima proizvoda (matice, meda, polena, propolisa, matine mlijei,
nukleusa itd.), razraene segmentacije trita za svaki proizvod te kanala distribucije, a posebno
naina promocije i ekonomske propagnde za proizvode.
3.2.1. Ljudski resursi u Zadru
Stanica za uzgoj matica je sastavni dio Udruge pelara Dalmatinka. Stanica e imati jednog stalno
zaposlenog radnika (uzgajivaa matica), te po potrebi nekoliko lanova Udruge sa kojima e aktivnosti
na stanici biti regulirane ugovorom. Uzgojna stanica e biti registrirana u Udruzi uzgajivaa matica
RH, u nadlenosti Ministarstva poljoprivrede.
3.2.2. Ljudski resursi u Bihau
Centar za uzgoj i selekciju, kao i laboratorij za analizu meda su sastavni dio JU ''Veterinarski zavod''
Biha. U strukturi zaposlenih Zavod raspolae sa sedam doktora veterinarske medicine od ega 4
magistra nauka iz oblasti veterinarskih nauka. Zavod zapoljava pet prehrambenih tehnologija od ega
jedan doktor nauka, dva magistra nauka i 2 inenjera. Ostatak ini tehniko osoblje iz oblasti veterine,
hemije i mikrobiologije. Svi zaposleni su proli dodatne edukacije iz podruja rada zavoda kao to su
sustavi upravljanja kvalitetom BAS EN ISO 17025, ISO 9001, HACCP, specifine kurseve iz oblasti
bolesti ivotinja, zoonoza i specifine edukacije iz oblasti laboratorijske analitike. Vezano za
pelarstvo i uzgoj matica, te kvalitet meda i pelinjih proizvoda, dodatne edukacije su obavljene
tokom trajanja i implementacije Projekta. Djelatnost zavoda je izmeu ostalog analiza meda i pelinjih
proizvoda, kontrola bolesti pela te razliite vrste mikrobiolokih analiza. Zavod je osposobljen za
hemijske, mikrobioloke, senzorne analize kao i analize polena.
3.2.3. Ljudski resursi u Posuju
Stanica je kao organizacijski segment i sastavni dio Udruge pelara Iva Posuje. Radi dugoronog i
samoodrivog naina funkcioniranja Centra/Stanice bit e potrebno nadopuniti Statut udruge kojim e
se otvoriti mogunost za registracijsku proceduru Centra pred nadlenim Ministarstvom poljoprivrede
Federacije BiH ili nadlenim Ministarstvom na razini upanije /Kantona kao samostalnog pravnog
subjekta. To je optimalni statusni rezultat i strateki cilj Udruge. Do tada je Ugovornim odnosom
regulirano funkcioniranje Centra i njegova primarnu funkcija, a to je uzgoj selekcioniranih autohtonih
matica za potrebe lokalnog i regionalnog trita s ciljem kvalitativnog razvoja pelarstva. U okviru
Udruge postoji jedan proizvoa matica sa iskustvom koji e biti voditelj Stanice, a odnosi izmeu
njega i Udruge regulirat e se ugovorom. U Hercegovini postoji savez pelarskih organizacije
Hercegovine Kadulja koja okuplja preko 700 pelara iz 22 opinske udruge pelara i svima njima e
se dostaviti informacija o ponudi selekcioniranih matica. Takoer, putem asopisa Pela kao i asopisa
47
BH Pelar bit e plasirana informacija svim pelarima u BiH o centru sa kontakt telefonima za
narudbu selekcionirane matice.
3.3. Lokacije Centara/uzgojnih stanica
Lokacije Centara/uzgojnih stanica matica je izuzetno znaajna zbog ega je posveena posebna panja
mjestima koji e zadovoljiti zahtjeve. Uzgajivai matica e selekcionisati matice tako da rodonaelnice
budu dobijene selekcijom po mukoj i enskoj liniji. Glavni cilj selekcije matica je poboljanje
osobina kranjske pele - Apis mellifera carnica koji se odnose na veu produktivnost, vitalnost,
otpornost na bolesti i smanjenu agresivnost. Zbog toga je neophodno da se selekciji podvrgavaju kako
matice, tako i trutovi buduih matica rodonaelnica. Sparivanje selekcionisanih rodonaelnikih
matica vrit e se sa trutovima eljenog porijekla. Selekcioni uzgoj matica treba se obavljati u
izolovanim podrujima, odnosno na terenima gde u radijusu od 5 km nema trutova iz neeljenih
pelinjih drutava. Za to su pogodne planinske visoravni, oiviene kotline, manja ostrva udaljena od
kopna, pustinjske oaze i slini tereni.
3.3.1. Lokacija Centra/uzgojne stanice u Zadru
Stanica za uzgoj matica nalazi se blizu mjesta Vrsi. U krugu od 5 kilometara nema drugih pelara.
Lokacija je smjetena u makiji gdje dominira mrika, borovi, crnika, trlja, klen, divlja trenja, trnjina
manji nasadi vinje marake i bajami. Osim grmolikih i drvenastih kultura okolina obiluje livadama
koje pelama daju proljetnu i jesensku pau. Na stanici za uzgoj matica nalazi se 150 pelinjih
zajednica. Voda se na pelinjak donosi, puni se u cisterne od 1000 litara. Oplodna stanica nalazi se na
ulazu u mjesto Privlaka. Na oplodnoj stanici nalazi se 50 pelinjih zajednica trutovskih linija za
oplodnju mladih matica.
3.3.2. Lokacija Centra/uzgojne stanice u Bihau
Centar za uzgoj se nalazi u prigradskom naselju grada Bihaa na lokaciji bive kasarne, ispod same
planine Pljeivice. Lokacija je pogodna iz razloga to obiluje raznovrsnom paom, uma, vonjacima,
livadama i dovoljno je udaljena od industrije i glavnih saobraajnica, a nalazi se u podruju gdje ima
dovoljno iste vode zbog blizine izvora, oko 50 metara od centra je potok. U krugu od preko 5
kilometara ne nalazi se niti jedan pelinjak koji bi bio eventualna prijetnja pelama iz centra i
opasnosti od ukrtanja. Ostala tri lokaliteta su takoer jako dobro smjetena s obzirom na ispau,
utjecaj ljudskog faktora i blizine drugih pelara. Lokalitet centra je ograen i samim tim oprema koja
se tamo nalazi je na sigurnom. Odnosi JU ''Veterinarski zavod'' Biha i trojice pelara iz Bihaa, kao i
odnosi sa udrugom ''Iva'' iz Posuja su regulirani ugovorima u kojima su precizirane sve uzajamne
obaveze i nain gospodarenja opremom, domainski odnos i postupanje u periodu trajanja projekta
naredne dvije godine, s tim da se oprema moe izuzeti od bilo kojeg korisnika u sluaju
negospodarenja u maniru dobrog domaina.
48
Tabela br. 3.3.2.1. Pregled rasporeda opreme za Centar Biha
R. br. Naziv opreme Lokacija

70 konica, 200 oplodnjaka, Naselje Vedro Polje, prostor bive kasarne, u vlasnitvu i
1.
Oprema za reprodukciju matice pod kontrolom JU ''Veterinarski zavod'' Biha
Kod pelara Amir Karabegovi, lokacija pelinjaka eljava,
2. 50 konica, SMS vaga
testna stanica
50 konica, SMS vaga, 200 Kod pelara Elvir ehi, testna stanica, lokacija pelinjaka
3.
oplodnjaka Grmua, proizvoa meda i matica
Kod pelara Amir Fazli, korisnik opreme, lokacija
4. 50 konica, SMS vaga,
pelinjaka Grabe
Slika 3.3.2.1. Testna stanica, planina Pljeevica, podpljeeviki reon, lokacija- eljava, Baljevac.
3.3.3. Lokacija Centra/uzgojne stanice u Posuju
Centar/stanica za selekcijski uzgoj matica u Posuju e biti smjeten na 3 lokacije. Lokacija br.1. je u
Rakitnu-Sutina (100 konica i 300 oplodnjaka), lokacija br.2. je ege ispod Posuja (50 konica i 150
oplodnjaka) i lokacija br. 3. je u Vinjanima (50 konica i 150 oplodnjaka).
Lokacija smjetaja pelinjaka centra/uzgojne stanice u Sutini ima sve potrebne prirodne i tehnoloke
preduvjete koje treba imati centar, a to je da je lokacija to vie izolirana, a da je ekonomski
prihvatljiva sa stajalita trokova koritenja te iste lokacije.
Tabela br. 3.3.3.1. Pregled rasporeda opreme za centar Posuje
R. br. Naziv opreme Lokacija

Konica sa pelama i Sutina u Rakitnu pod nadzorom Ante Reze uzgajivaa
1.
kontejneri selekcioniranih matice
2. Konica sa pelama Posuje, ege i Vinjani (Branimir ego i Ivica Boras).
Ostala tehnoloka oprema
3. Prostorije braniteljske zadruge u Rastovai
centra/uzgojne stanice
Rastovaa kod pelara Pere uture koji ima iskustvo u preradi
4.
Oprema za preradu voska pretopljenog voska koji u tome ima najvie iskustva.
Lokacije oplodne stanice su pred jo veim izazovom glede izoliranosti podruja, koje bi trebalo biti
nezagaeno drugim pelinjacima u blizini najmanje 5 do 6 kilometara. Takve lokacije postoje na
49
lokalitetu Cerovi Doci i Korita istono do Sutine. Na lokalitetu Cerovi Doci postoji samo jedan mali
pelinjak pelara Jerke iria od desetak konica to predstavlja opasnost nekontroliranog sparivanja
sa selekcioniranim maticama na oplodnoj stanici. To e se rjeavati zamjenom svih matica na ovom
pelinjaku sa najkvalitetnijim selekcioniranim maticama. U blizini Cerovih Dolaca na oko 2,5 km je
prirodno sparivalite na mikrolokalitetu Krstae koje se nalaze u jednoj prirodnoj udolini na putu do
Konjovca izmeu povrinskih kopova rude Boksit. to se tie opreme za oplodnu stanicu, na njoj e
biti smjeteni oplodnjaci i jedan kontejner u kojem e se moi odraivati potrebni poslovi na oplodnoj
stanici kao to su smjetanje matice u kavez sa pelama pratiljama i priprema istih za transport na
trite.
3.4. Plan odrivosti centra u budunosti
Plan odrivosti se bazira na planiranju gospodarenjem centrom, panjom dobrog domaina,

primjenjujui pelarsku tehnologiju i dobru pelarsku praksu kao preduvjet za siguran nastup na
tritu. Dobar i predan rad na stalnom selekcioniranju matica e dovesti do dobrih proizvodnih linija
matica sa dobrim odlikama koje e na terenu u pelarskoj proizvodnji davati dobre rezultate i to je
onaj najbolji i siguran garant smoodrivosti centra u budunosti. Ako se proizvodi i plasira dobra
selekcionirana matica onda je neupitna prodaja, a kad ima prodaje (koja poiva na kvaliteti) onda je
rizik minimalan, a samoodrivost centra neupitna i zagarantirana. Kvaliteta i vrhunska selekcija je
jedini garant dobrog uspjeha u budunosti, a ne samo stereotipna proizvodnja matica.
3.4.1. Aktivnosti centara narednih 5 godina
Tokom narednih 5 godina u Centru ce se odvijati osnovne aktivnosti vezano za: proizvodnju pelinjih
proizvoda, uzgoj matica, uzgoj matice sa poboljanim genetskim osobinama, distribucija prodaja
matica i poboljanje pelarstva.
Tabela br. 3.4.1.1. Plan aktivnosti - rada svih centara narednih 5 godina
R. br. Aktivnosti 2016 2017 2018 2019 2020
1. Prijem opreme
2. Uspostava rada centra
3. Uzgoj matica
4. Matice sa poboljanim gen. osobinama
5. Distribucija prodaja matica
6. Poboljanje pelarstva na podruju projekta
3.4.2. Ekonomski tok projekta
Centari planiraju ostvariti prihode od proizvodnje i prodaje pelinjih proizvoda, te prodajom matica i
nukleusa. Proizvodnja u sva tri centra trebala bi biti priblino ista jer su u pitanju slini resursi ljudski
kao i infrastruktura. Najbolji nain odrivosti projekta i postizanju ciljeva je pozicioniranje na tritu,
poveanje proizvodnje uz zadovoljenje trinih potreba. Planiranje ekonomskih tokova projekta u
tome je kljuno.
Ekonomski tok projekta Centar Zadar
Struktura prihoda je procijenjena na bazi postojeih trinih potreba i mogunostima proizvodnje na

raspoloivoj opremi. S obzirom da je stanica za uzgoj matica financirana iz EU projekta u prvoj godini
50
ne moe se detaljno govoriti o trokovima. Redoviti trokovi odravanja i funkcioniranja stanice u

narednim godinama, planirat e se financirati od prodaje matica na tritu. Sastavni dio buduih
aktivnosti stanice e biti i izrada plana promocije koji sada trenutno ne postoji.
Tabela br. 3.4.2.1. Ekonomski tok projekta Centar Zadar

Nazivi prihod i rashoda 2016 2017 2018 2019 2019
1 2 3 4 5 6
A) PRIHODI u Kunama 0 107400 139620 181506 181506
Prihodi od prodaje matica 0 19000 24700 32110 32110
Ostali prihodi
Od prodaje meda do 0 57900 75270 97851 97851
Od prodaje propolisa do 0 4000 5200 6760 6760
Od prodaje voska do 0 7500 9750 12675 12675
Od prodaje peluda do 0 7500 9750 12675 12675
Od prodaje matine mlijei do 0 3500 4550 5915 5915
Od prodaje nukleusa rojeva do 0 3500 4550 5915 5915
Poticaji 0 4500 5850 7605 7605
B) RASHODI u Kunama 6400 109940 136422 172848,6 172848,6

Plate zaposlenika- trokovi rada 0 55000 65000 80000 80000
Odravanje zdravlja pela 1900 3800 4940 6422 6422
Dohrana pela 4500 7500 9750 12675 12675
Trokovi mobilnog pcelarsta 0 7500 9750 12675 12675
Investiciono i tekue odravanje 0 7500 9750 12675 12675
Sitan inventar u potrebi 0 1900 2470 3211 3211
Amortizacija 0 15440 20072 26093,6 26093,6
Trokovi prodaje i marketinga 0 7500 9750 12675 12675
Ostali trokovi 0 3800 4940 6422 6422
KONTRIBUCIJA-USPJESNOST (A-B) -6400 -2540 3198 8657,4 8657,4
Na lokalnom i regionalnom tritu postoji velika potreba za selekcioniranim maticama koje su

adaptirane na lokalne klimatske, pane i tehnoloke uvjete. Postoji mogunost trgovine maticama na
ostalim podrujima Republike Hrvatske, no stanica za uzgoj matica radi prioritetno na proizvodnji
matica koje su adaptirane na lokalne klimatske, pane i tehnoloke uvjete. To naravno nije zapreka da
se proizvode matice i za druga kontinentalna podruja u RH. Trite u BiH je trenutno nedostupno jer
dravna granica predstavlja pravnu barijeru jer BiH nije u okviru EU te bi isporuka u BiH bio izvoz
matica koji iziskuje kompliciranu izvoznu dokumentaciju. Sastavni dio postojee zadarske pelarske
tradicije je koritenje najnovijih tehnolokih dostignua za uzgoj matica. U okviru budue suradnje s
relevantnim institucijama tehnologija koja se koristi za uzgoj e se kontinuirano unaprjeivati.
Stabilnost dugorone proizvodnje matica oslanja se na postojeu zakonsku i podzakonsku regulativu
na razini drave kao i poticaji u pelarstvu RH kao to je poticaj od 50 kn/po proizvedenoj matici.
Ekonomski tok projekta Centar Biha
Broj proizvoaa matica u BiH je vrlo mali, a nijedan nije slubeno registriran. Trite ima potrebu za
nekoliko desetina hiljada kvalitetnih matica. Cijena matice se kree od 10 30 KM pa je proizvodnja
matica prema ovom kriteriju odlina prilika za pelare. Postoji mogunost ulaska na nova trita u
BiH, ali i izvoza u zemlje EU (uz adekvatnu izvoznu dokumentaciju). Posebno je bitna blizina JU
''Veterinarski zavod'' Biha i suradnja sa njim koji moe ponuditi usluge kontrole kvalitete. Postoji
mogunost upotrebe savremenih tehnologija kao to su primjena IT tehnologija i kontrole uvjeta u
sanducima putem interneta. Upotreba IT tehnologija se posebno odnosi na pametne ili sms vage
koje automatski daju informacije o: temperaturi, vlanosti, brzine vjetra, koliini padavina i drugim
51
potrebnim parametrima. Struktura prihoda je procijenjena na bazi postojeih trinih potreba i

mogunostima proizvodnje na raspoloivoj opremi. Sve vrijednosti su iskazane u KM.
Tabela br. 3.4.2.2. Ekonomski tok projekta Centar Biha.

1 2 3 4 5 6
A) PRIHODI 0 28500 41000 52500 57500
Ostali prihodi 0
Poticaji 0 1500 1500 1500 1500
B) RASHODI 2000 29500 38500 47500 52500

Dohrana pela 1500 2000 2500 3000 3000
Amortizacija 0 4000 5000 7000 7000
Ostali trokovi 0 1000 1000 1000 1000
KONTRIBUCIJA-USPJESNOST (A-B) -2000 -1000 2500 5000 5000
Ekonomski tok projekta Centar Posuje
Struktura prihoda je procijenjena na bazi postojeih trinih potreba i mogunostima proizvodnje na

raspoloivoj opremi. Sve vrijednosti su iskazane u KM.
52
Tabela br. 3.4.2.3. Ekonomski tok projekta Centar Posuje

1 2 3 4 5 6
A) PRIHODI 0 25500 36000 47500 47500
Ostali prihodi 0
Poticaji 0 1500 1500 1500 1500
B) RASHODI 2000 24500 33500 42500 42500

Dohrana pela 1500 2000 2500 3000 3000
Amortizacija 0 4000 5000 7000 7000
Ostali trokovi 0 1000 1000 1000 1000
KONTRIBUCIJA-USPJESNOST (A-B) -2000 1000 2500 5000 5000
3.5. Analiza rizika i odrivosti centara
Analiza rizika ukljuuje procjenu rizika, komunikacija u vezi s rizicima i upravljanje rizicima u
kontekstu interesa organizacije funkcioniranja Centara i uzgojnih stanica. Analiza rizika vri se u
okviru dvije komponente:
procjene rizika (identifikacija, evaluacija, ocjena vjerojatnosti nepoeljnog dogaaja i ozbiljnost
rizika) i
upravljanja rizikom (odluka ta raditi s rizicima).
Procjena rizika. Procjena rizika sastoji se od identifikacije potencijalnih opasnosti, karakterizacije tih
opasnosti, procjene vjerojatnosti i ozbiljnosti rizika. Rizici u realizaciji projekta su relativno mali ako
promatramo period same implementacije jer je sve planirano po dinamici realizacije, a subjekti koji
provode realizaciju su opredijeljeni da uspjeno zavre projekt. Nakon perioda financiranja ulazi se u
period samoodrivosti projekta gdje na scenu stupaju i drugi faktori kao to su vremenske (ne) prilike,
koje znaajno utjeu na pelarsku proizvodnju u svim segmentima, a posebno na proizvodnju meda
kao tradicionalnog proizvoda. Ako je pana godina nepovoljna i loa onda prijeti opasnost da se mora
ulagati u dodatnu prihranu pela. Obzirom na pane resurse na prostoru opine Posuje i Zadar kao i
Biha mogue su i takve situacije.
Rizici koji proizilaze iz ciljeva projekta su zanemarivi obzirom na pozitivnu opredjeljenost vodstva
udruga da projekt uspije i da su sudionici u projektu ozbiljni pelari kojima je stalo do profesionalnog
uspjeha i uspjeha pelarstva openito.
Mogue opasnosti koje stvaraju rizike su:
strunost osoblja u radu,
53
nepravilna selekcija matice,

nedostatak sredstava poticaja u proizvodnji,
bolesti pelinjih zajednica,
nekontrolirana primjena pesticida na pojedinim podrujima itd.
Upravljanje rizikom. Opasnost od nestrunosti u voenju i upravljanu kao i radu u Centru su

minimalne jer osobe koje vode posao su sa viegodinjim prethodnim iskustvom u pelarenju kao i
proizvodnji matica. To su pelari koji poznaju tehnologiju proizvodnje matica i poznaju opu
pelarsku praksu uzgoja pela. Jedina grupa realnih opasnosti su bolesti pela, ali ako se primjenjuju
standardni sezonski i godinji postupci u prevenciji bolesti kao i lijeenju pela onda je ta opasnost
kao i rizik zanemarivo mala. Rizici od bolesti pela su redovno prisutni i mogu se regulirati
primjenom preventivnih mjera. Najee bolesti su amerika gnjiloa poklopljenog legla, evropska
gnjiloa, nozemoza, varoa itd. Poseban problem je upotreba nedozvoljenih, odnosno nekontroliranih
lijekova koji se koriste i ije se rezidue mogu nai u medu i pelinjim proizvodima. Primjena pesticida
u eko sistemu pelarenja je jo jedina realna opasnost po pele openito, jer se sve vie upotrebljavaju
u zatiti vonjaka od tetnika. Trite pesticida i kemijskih sredstava u BiH je nedovoljno ureeno,
tako da se na tritu ponekad koriste preparati na nestruan i neadekvatan nain pa su rizici za
pelarstvo veliki. Pri koritenju navedenih supstanci potrebno je pridravati se strogih zakonskih
procedura i uspostaviti suradnju sa pelarima u prostoru u kojem se koriste pesticidi bilo koje vrste.
Naroito veliki rizici su upotreba pesticida u proizvodnji jagodiastog voa i plodastog povra
(kornioni). Ova opasnost se moe umanjiti redovitim kontaktima sa voarima i povrtlarima kao i
edukacijom o potrebi suradnje pelara i voara o usklaivanju i najavi aktivnosti tretiranja da bi
pelari preventivno zatvorili konice za taj dan i sl. Mjera predostronosti je obaviti obavezni razgovor
i dogovor sa voarima plantaerima uzgajivaima voa i povra te postii dogovor/sporazum o
obaveznoj suradnji i informiranju o danu i vremenu prskanja. Voari i povrtlari trebaju izvriti tretman
predvee po mirnom vremenu, a pelari zatvoriti konice veer prije dana prskanja. (Vie detalja u
aneksu br. 2 Studije). Dobra saradnja pelara, voara, vinogadara, ratara, povrtara je preduslov za
postizanje dobrih prinosa, kvalitetnih proizvoda i ostvarivanje profita. Bez takve saradnje pele e
stradati, a proizvoai biljne hrane e imati manji rod i slabiji kvalitet proizvoda. Svi koji gaje biljke
moraju se odnositi prema pelama kao da su njihovo vlasnitvo. Najvea potencijalna opasnost za
hrvatsko i bosanskohercegovako pelarstvo je mogu dolazak novih neunitivih tetnika u
pelarstvu (Aethina tumida i Vespa velutina) koji se pojavio u naem susjedstvu, u Italiji. Kljuni rizik
je i nepostojanje tijela ili organizacijske strukture za neovisno testiranje slekcioniranih matica. O
testiranju treba voditi jasnu i preciznu evidenciju na nekoliko osnovnih parametara kao to su:
prinos meda, peluda i propolisa,
sklonost prema (ne)rojenju,
mirnoa na sau,
sklonost ka ienju,
agresivnost i
otpornost na varou kao kljuni cilj selekcije.
Poseban rizik je samnjenje profitabilnosti usljed nelojalne konkurencije na tritu, a posebno zbog
patvorenja meda i ostalih pelinjih proizvoda. Prevencija ovih dogaaja je jaanje institucionalno
pravnog okvira u podruju pelarstva.
54
3.6. Mjere za poboljanje

Mjere za poboljanje imaju svoj prostor u zoni pripreme Centara za slubenu registraciju pred
nadlenim ministarstvom. Po procjeni to je mogue u drugoj godini aktivnog djelovanja centra (2018.
godine) kada e sve biti poznato u smislu realne samoodrivosti centra. Druga mjera je uvoenje novih
pelarskih proizvoda (proizvoda sa dodanim vrijednostima) i snaniji trini nastup ako plasman
matica ne bude iao po planu zbog rizika koji mogu negativno utjecati na razvoj sektora pelarstva
openito, to e rezultirati sa smanjenom potranjom za maticama. Najvanija mjera za poboljanje je
edukacija zaposlenika (JU ''Veterinarski zavod'' Biha i Centar za prehrambenu tehnologiju i
biotehnologiju Zadar), kao i lanova pelarskih udruenja u obje zemlje.
Podruje edukacije se odnosi na slijedee:

kontinuirana obuka o selekciji i uzgoja matice (interna i eksterna),
kontinuirana obuka u kontroli i monitoringu genetike pelinje zajednice,
neprekidno poboljanje u analizama meda i voska sa aspekta patvorenja,
unapreenje kvaliteta analitike meda i ostalih pelinjih proizvoda u aspektu dodatka rezidua
pesticida i veterinarskih lijekova te
edukacija na poboljanju saradnje sa poljoprivrednim proizvoaima, posebno voara u vezi
opraivanja.
Znaajno poboljanje moe se ostvariti u donoenju novih propisa na opinskom i gradskom nivou i
viim nivoima izvrne i zakonodavne vlasti.
U budunosti kada je u pitanju BiH treba donijeti katastar pelinjih ispaa koja bi bila regulirana
zakonom, donoenje zakona o pelarstvu te registra proizvoaa matica u BiH.
55
4. SWOT ANALIZA PODRUJA ZADAR, BIHA,

POSUJE
57
SWOT analiza je alat za situacijsku analizu u oblasti pelarstva, organizacije udruga pelara,
proizvodnje pelinjih proizvoda, kontrole kvalitete i posebno poboljanja u odranju genetike sive
pele. SWOT se radio za udruenja pelara i za Centre za uzgoj matica odvojeno plus poseban SWOT
za JU ''Veterinasrki zavod'' Biha. SWOT je skraenica od: S - Strengths snaga, W - Weaknesses
slabosti, O- Opportunities prilike i T - Threats prijetnje. Ova analiza sastoji se od: INTERNE
(analiza snaga i slabosti) i EXTERNE (analiza prijetnji i prilika) situacijske analize.
Tabela br. 4.1. Osnovna Shema SWOT analize

KORISNO (useful) u TETNO (harmful) u
postizanju ciljeva ili ono to postizanju ciljeva ili ono to ne
radimo dobro radimo dobro
INTERNE SNAGA
SLABOSTI
(atributi organizacije) (strengths)
(weaknesses)
EXTERNE
(atributi poslovne i druge PRILIKA PRIJETNJI
okoline ) (opportunities) (threats)
Dvije su grupe pitanja na koje treba dati odgovor i u internoj i eksternoj analizi. To je odgovor na
pitanje ta je TETNO (harmful) u postizanju ciljeva ili ono to se ne radi dobro i KORISNO
(useful) u postizanju ciljeva ili ono to se radi dobro. Na pitanja su odgovarali lanovi tima koji su
eksperti svako u svojoj oblasti.
Tabela br. 4.2. Pregled Timova i tema situacijske SWOT analize

R.br. BIHA TIM
Situacijska analiza pelarstvo i rad pelasrkih
1. Elvir ehi sa svojim saradnicima
udruge u Bihau
Zlatko Jusufhodi
Situacijska analiza Zavoda u okviru pelarstva,
2. Asmir Budimli
kontrole i proizvodnje pelarskih proizvoda
Ermina Nogi
Zlatko Jusufhodi
Asmir Budimli
3. Situacijska analiza Centar za uzgoj matica
Elvir ehi
Ermina Nogi
POSUJE
Situacijska analiza pelarstvo i rad pelasrkih Ivan Milievi sa svojim suradnicima Ante
1.
udruge IVA Rezo itd.
2. Situacijska analiza Stanice za uzgoj matica Ivan Milievi sa svojim suradnicima
ZADAR
Situacijska analiza Pelarstvo i rad pelasrkih Janja Filipi i Zlatko Elvei sa svojim
1.
udruge DALMATINKA suradnicima
Janja Filipi i Zlatko Elvei sa svojim
2. Situacijska analiza Stanice za uzgoj matica
suradnicima
Ciljevi su:
a) poboljati rad i uinkovitost pelinjih udruga kao osnove u odrivosti sive pele - Apis mellifera
carnica,
b) uspostavit Centre za uzgoj matica sive pele,
c) poboljati kvalitetu pelinjih proizvoda i
58
d) definirati prioritetne kratkorone i dugorone ciljeve

Dio SWOT-a ve je uraen putem upitnika kojeg su popunilli lanovi pelarske udruge kao
neekspertski dio. Ekasperti su analizirali svatko u svojoj oblasti.
4.1. SWOT analiza Zadar
4.1.1. SWOT analiza pelarstvo i rad pelarske udruge u Zadru
Snage
Obzirom na dugu pelarsku tradiciju i praksu u Zadru i zadarskom okruenju (moglo bi se rei u
zadarskim upanijskim okvirima) nastavlja se odravati i unapreivati pelarstvo kroz kontinuiranu
strunu i kvalitetnu edukaciju pelara kao i kroz formalno osposobljavanje za zanimanje pelara.
Tu svakako dolazi do izraaja i tradicionalna susretljivost i spremnost za pomo iskusnijih pelara
mlaim pelarima, a pogotovo pelarima poetnicima te meusobna pomo prilikom veih
pelarskih radova kao to je seljenje pelinjaka i vrcanje.
Udruga pelara u Zadru ima iskustvo i praksu organizacije putovanja i edukacije pelara na
strunim pelarskim skupovima i pelarskim sajmovima. Zatim moe se istaknuti zajedniko
sudjelovanje na manifestacijama ocjenjivanjima meda kao i zajedniko sudjelovanje na pripremi i
provedbi projekata od interesa za zadarsko pelarstvo.
Zadarsko pelarstvo ima sjajnu perspektivu jer zadarske mlade pelare krasi strunost i zajednitvo,
meu kojima ima sve vie ena pelarica, a ujedno su iskusni pelari voljni sudjelovati u razvoju
pelarstva. Zadarsko pelarstvo takoer ima dobru budunost jer su nazone specifine medonosne
pae kao to je kadulja i draa. Pored ove panje za internu strunu edukaciju u Zadru se posveuje
i znaajna panja trinoj javnosti (postojeim i potencijalnim kupcima pelarskih proizvoda) kroz
kontinuirane edukacije.
Udruga Dalmatinka Zadar je prepoznata kako u pelarskim krugovima tako i u javnosti kao
organizacija koja ima snaan imid koji je u stalnom rastu i to je takoer snaga udruge i zadarskog
pelarstva. Udruga ima pozitivan odnos sa potroaima (javnosti), iako svaki pelar prodaje svoje
proizvode na kunom pragu i kupuje opremu prema svojim potrebama.
U udruzi postoji jedan profesionalni pelar (250 konica), ostali su hobi pelari ili pelari kojima je
to dopunska djelatnost (5 150 konica). Od ukupnog broja pelara 55% njih je zavrilo edukaciju
tj. osposobljavanje za zvanje pelar.
Udruga trenutno djeluje u iznajmljenom prostoru sa adekvatnim prostorom za predavanja. Ima
takoer laptop i printer, te ostali uredski pribor sa instaliranim programom za praenje i
organizaciju pelarenja.
Udruga posjeduje pelinjak sa 200 pelinjih zajednica i kompletnom pelarskom opremom.
Svi pelari u udruzi posjeduju vlastitu opremu za pelarenje. Svi pelari pelare sa LR konicama,
a manji broj pelara posjeduje i A konice, koje su posebno pogodne za selee pelarenje.
Svi pelari koriste suvremenu tehnologiju u proizvodnji pelinjih proivoda.
Svi zadarski pelari proizvode prvenstveno med. Dio pelara proizvodi pelud i propolis, a jedan
pelar proizvodi pelinji otrov. Kvaliteta meda kao glavnog proizvoda se kontinuirano provodi
kroz ocjenjivanja meda, gdje uzorci postiu uglavnom srebrne i zlatne medalje. Za ostale proizvode
ne postoji sustav za procjenu kvalitete.
Postoji iznimno dobra suradnja sa Odjelom za poljoprivredu Zadarske upanije te grada Zadra, te
sa razvojnom agencijom ZADRA NOVA, te opinama i drugim udrugama. Udruga nije zatvorena
59
samo u zadarske pelarske okvire ve se nastoji razvijati i vanjska suradnja pa tako je postignut i
potpisan sporazum o suradnji sa Udrugom pelara Anton Jana iz irovnice.
Na adresu udruge nije nikada pristigla nikakva prituba glede kvalitete kupljenog meda ili nekog
drugog pelarskog proizvoda naih pelara
Slabosti
Nedostatak vlastitog prostora udruge pa je kljuni prioritet nastojanje da se doe do vlastitog
prostora za smjetaj udruge koji nedostaje.
Nedostatak vozila za selidbu konica na nedostupnije i udaljenije medonosne sezonske pae
takoer se moe identificirati kao jednu od trenutnih slabosti.
Neto manje od polovice zadarskih pelara ne sudjeluje u edukacijama i nastupima na sajmovima,
dok ostala polovica je na tom polju jako aktivna i uspjena. S obzirom na needuciranost ovog
jednog dijela zadarskih pelara to se negativno odraava na njihove sposobnosti te nemaju dovoljne
kompetencije za proizvodnju ostalih pelinjih proizvoda osim meda.
U internoj meusobnoj komunikaciji ponekad doe do iznoenja oprenih miljenja glede
predlaganja rjeavanja odreenih problema i situacija.
Nedovoljna promocija pelarstva i pelinjih proizvoda pa nisu vrene znaajnije, bolje rei nikakve
znaajnije marketinke aktivnosti do sada.
Nedovoljno educirana javnost o pelinjim proizvodima i pelarenju.
Uinkovitije suzbijanje bolesti (varoze, nozemoze i amerike gnjiloe) prema suvremenim
metodama meu pelarima u upaniji ali i pelarima koji dolaze na pojedine medonosne pae na
pelarski prostor Zadra.
Prilike
Zadarski pelari proizvode med vrhunske kvalitete i za takvim kvalitetom potreba postoji, zbog
toga je med skup proizvod pogotovo u mediteranskom pojasu to se odnosi i na lokalno kao i na
regionalno trite.
Postoji potreba za ostalim pelinjim proizvodima, no to snano ovisi o educiranosti
(informiranosti) javnosti o djelovanju i koritenju tih proizvoda u svakodnevnom ivotu.
Trina javnost najvie potrauje med zatim propolis i donekle pelud te rijetko vosak.
Matice kao pelarski proizvod iskljuivo je vezan za interno trite u pelarstvu (repro materijal).
Pelinji otrov je vrlo skup proizvod za koji u RH ne postoji trite te ga se iskljuivo moe plasirati
u inozemstvu gdje ga koriste kao sirovinu farmaceutska industrija.
Proizvodi zadarskih pelara izlaze izvan lokalnog i regionalnog trita kroz tzv tihi izvoz kroz
prodaju turistima. Potencijalni plasman je mogu vrhunskog meda u malim kao i restoranskim
pakiranjima u ostale zemlje lanice EU, jer nema graninih barijera, uz osiguranje zdravstvene
ispravnosti naih pelarskih proizvoda sukladno zakonu i direktivama EU.
Veliki izazov predstavlja mogunost proizvodnje i plasmana rojeva i matica za trite EU gdje se
moe postii dobra cijena u odnosu na cijene lokalnog trita.
Iz postojee perspektive koja je dobra moe se iskoraiti snano na viu razinu kroz unapreenje
postojee dobre suradnje sa Sveuilitem u Zadru koje pomae i omoguuje prijenos najnovijih
znanja i tehnologija zadarskim pelarima.
U nastojanju kreiranja boljeg poslovnog okruenja sigurno e znaajno pomoi nova strategija
razvoja pelarstva i Nacionalni pelarski program 2016-2020 godine kao i bolje i organiziranije
koritenje strukturni i ostali fondovi EU za razvoj pelarstva u Zadru.
60
Ostvarivanje propisanih preduvjeta za ostvarivanje dravnih potpora kroz Nacionalni pelarski

program takoer ide u prilog razvoja naeg zadarskog pelarstva.
Udruga Dalmatinka kao snanu polugu razvoja koristi mogunost i koristit e i u budunosti, u
suradnji s ostalim institucijama, kreiranja, prijavljivanja i sudjelovanja u projektima EU i u RH.
Prijetnje
Jedan od najveih i kljunih problema, ne samo u zadarskim okvirima, na lokalnom i irem tritu
je uvoz meda upitne kvalitete iz treih zemalja (Kina i dr.), kao i siva konkurencija na najloiji
nain kroz plasman patvorenog meda i plasman takvog meda bez etikete pri emu se drastino
nanosi velika teta pelarstvu openito. Slabost je to sustava koja se najvie tetno reflektira na
pelarstvo, a pelari su tu skoro pa nemoni pored nadlenih dravnih tijela kontrole pelarskih
proizvoda na tritu.
Najvei rizini faktor u odnosu na bolesti pela je seljenje bolesnih (neadekvatno zdravstveno
tretiranje) pela na medonosne pae gdje je najvei rizik od prijenosa tih bolesti i prijelaza
nametnika na zdrave domicilne ili doseljene pelinje zajednice.
Sve ove navedene probleme proizvodi ne pridravanje smjernica propisane dobre pelarske prakse.
Najvea potencijalna opasnost za zadarsko (te hrvatsko i BiH pelarstvo) je mogu dolazak novih
neunitivih tetnika u pelarstvu (Aethina tumida i Vespa velutina) koji se pojavio u naem
susjedstvu u Italiji!
Sretna je okolnost da u Zadarskoj upaniji s obzirom na poljoprivredne povrine pod voem i
sortimente u voarstvu nema veih rizika za pelarstvo
Do sada se nije posveivala panja na razvoju svijesti svih segmenata potroaa kao trine javnosti
za sve pelarske proizvode pa su zahtjevi potroaa za proizvodima sa dodanom vrijednou i irim
spektrom pelinjih proizvoda skromni. To treba edukacijskim kampanjama i marketing akcijama
mijenjati i promijeniti tako da potranja bude snanija i raznovrsnija.
4.1.2. SWOT analiza Centra (stanica) za uzgoj matica Zadar
Snage
Stanica za selekciju i uzgoj matica je uspostavljena u 2016. godini i samim time ne moe se jo
uvijek govoriti o ustaljenoj proizvodnoj (osim poetne proizvodnje) i uzgojnoj viegodinjoj
sljedivosti. Proceduralna dokumentacija je uspostavljena koja omoguava kontinuiranost i
sistematiziranost postupka u svim fazama rada. U iduoj godini se planira razvoj suradnje s ostalim
relevantnim institucijama radi sustavne kontrole i najnovijih saznanja u proizvodnji matica.
Pelari koji su direktno ukljueni u rad stanice za uzgoj matica su dugogodinji pelari i uzgajivai
matica koji su najvea interna snaga.
Takoer snaga zadarskog selekcijskog centra predstavlja izoliranost stanice za uzgoj matica kako bi
se mogla provesti proizvodnja i sparivanje s ciljanim selekcioniranim trutovskim linijama.
Proizvodnja selekcioniranih matica istih linija sive pele (Apis mellifera carnica) adaptirane na
lokalne pane i klimatske uvjete je jamac dugorone samoodrivosti i snage.
Odnosi sa dobavljaima pelarske opreme i pribora su korektni i samo e se dalje razvijati.
Ljudski resursi, odnosno pelari koji direktno sudjeluju u radu stanice su educirani i dugogodinji
pelari i uzgajivai matica te predstavljaju vrst struan i kvalitetan temelj centra, a svi lokalni
zadarski kao i regionalni pelari su potencijalni korisnici i na taj nain su snana i izvjesna podrka,
bez obzira na broj konica.
61
Zadarska stanica za uzgoj matica posjeduje kompletnu opremu za proizvodnju matica i za osnovno
i napredno pelarenje.
Jedini siguran jamac za buduu samoodrivosti stanice u Zadru za selekcijski uzgoj matice je
kontinuiran rad kroz koji je osigurana i postignuta: Selekcija matica na netolerantnost na bolesti
(samoienje od varoe); Mogunost proizvodnje vie tisua matica; Osnaivanje i stalno
usavravanje kroz vlastiti Edukacijski centar za budue uzgajivae matica.
Sve dosad organizirano i uinjeno glede uspostave i funkcioniranja stanice je dobro i bez
znaajnijih problema. Analizom kljunih faktora moe se zakljuiti da e tako biti i u budunosti, a
eventualno neoekivane situacije e se rjeavati u koracima.
Slabosti
Nemogunost pristupa struji i vodi na samoj lokaciji stanice za uzgoj matica je jedna od kljunih
slabosti stanice kao i nazonost ptice pelarice na prostorima koja je velika opasnost za pelarstvo
pa tako i za mlade matice koje izlaze na oplodnju.
Pelari koji direktno sudjeluju u radu stanice za uzgoj matica su educirani i dugogodinji pelari i
uzgajivai matica. U narednim godinama e se za to i dodatno educirati, a sve u svrhu postizanja
vee kvalitete.
S obzirom da je stanica za uzgoj matica financirana iz EU CBC projekta u prvoj godini ne moe se
detaljno govoriti o trokovima. Redoviti trokovi odravanja i funkcioniranja stanice u narednim
godinama, planirat e se financirati od prodaje matica na tritu.
Sastavni dio buduih aktivnosti stanice e biti i izrada plana promocije koji sada trenutno ne
postoji.
Trenutno ne postoji interna regulativa kao npr. statut te pratei dokumenti vezani za regulaciju rada
i aktivnosti centra za uzgoj matica. To e svakako trebati napraviti u sljedeoj godini djelovanja,
Prilike
Postoji ogromna potreba na lokalnom i regionalnom tritu za selekcioniranim maticama koje su
adaptirane na lokalne klimatske, pane i tehnoloke uvjete.
Procjenjujui oekivan realan slijed aktivnosti u pelarskom sektoru moe se zakljuiti da postoji
mogunost trgovine maticama na ostalim podrujima Republike Hrvatske, no stanica za uzgoj
matica radi prioritetno na proizvodnji matica koje su adaptirane na lokalne klimatske, pane i
tehnoloke uvjete. To naravno nije zapreka da se proizvode matice i za druga kontinentalna
podruja u RH. Trite u BiH je trenutno nedostupno jer dravna granica predstavlja pravnu
barijeru jer BiH nije u okviru EU te bi isporuka u BiH bio izvoz matica koji iziskuje kompliciranu
izvoznu dokumentaciju.
Sastavni dio postojee zadarske pelarske tradicije je koritenje najnovijih tehnolokih dostignua
za uzgoj matica. U okviru budue suradnje s relevantnim institucijama tehnologija koja se koristi
za uzgoj e se kontinuirano unaprjeivati.
Stabilnost dugorone proizvodnje matica oslanja se na postojeu zakonsku i podzakonsku
regulativu na razini drave kao i poticaji u pelarstvu RH kao to je poticaj od 50 kn/po
proizvedenoj matici.
Stanica e sudjelovati u svim dostupnim projektima u budunosti bez obzira na razinu provedbe
takvih projekata jer zadarski pelari i vodstvo udruge za to imaju dovoljno strunih i izgraenih
organizacijskih kapaciteta bez obzira da li se radi o projektima EU, znanstvenim ili bilo kojim
drugim dravnim ili meunarodnim projektima.
U proizvodnji matica u Dalmaciji nema konkurencije.
62
Prijetnje
Rizik od prirodnog neselektivnog i neplaniranog ukrtanja (oplodnje) postoji prilikom seljenja
pela drugih pasmina na uem i relativno irem podruje gdje se nalazi stanica za uzgoj matica.
Iako je stanica izolirana uvijek postoji takva opasnost zato je pani redar duan zabraniti stajanje i
otvaranje dolazeih seleih konica na podruju u radijusu od 10 km od uzgojne stanice.
Ne postoji rizik od pesticida koji se koriste u voarstvu, pogotovo ne u sektoru oplodne stanice jer
se vonjaci nalaze na drugom dijelu Zadarske upanije.
4.2. SWOT analiza u Bihau
4.2.1. SWOT analiza pelarstvo i rad pelarskih udruga u Bihau
Snage
Udruenje pelara u Bihau redovno odrava svoje sastanke na kojima se dogovara o zajednikoj
nabavi potrebnog repromaterijala posebno sanduka, okvira, satnih osnova, pogaa i sl.
Udruenje ima uspostavljen institucijalno pravni okvir.
Udruenje je uredno registrovano, posjeduje statut i ostale dokumente ime su stvoreni uvjeti za
daljnji razvoj udruenja. Meusobno postoji kvalitetna razmjena iskustava, uglavnom pojedinana
ili na organizovanim edukacijskim skupovima.
Udruenje pelara organizira edukacije posebno za nove pelare koje su uglavnom uvijek jako
dobro posjeene.
Prisutna tradicija u bihakom pelarenju i najee se zadrava u porodinoj tradiciji te prenosi sa
koljena na koljeno, a takvih pelara je vie od 50%.
Poseban resurs je bujna vegetacija na podruju grada, raznolikost ispae, posebno livadske biljke,
lipa, bagrem.
Na podruju grada Bihaa su prisutni izvori izrazito iste vode, zemljite i zrak to je izuzetan
resurs koji ga odvaja od ostalih regija.
Pelarsko udruenje je prepoznatljivo na podruju grada Bihaa. Udruenje pelara ima dobro
reguliranu saradnju sa lokalnom zajednicom to za posljedicu ima uvoenje poticaja i nabavku
hrane za dohranu pela tokom zine od strane lokalne zajednice.
Imid se izgrauje a posebno postaje prepoznatljiv postepeno u uzgoju i prodaji matica, mada jo
nedovoljno.
Odnosi pelarske udruge i pelara sa kupcima je uglavnom na tradicionalnoj osnovi redovnog
kupovanja meda od istih pelara.
Pelari uglavnom kupuju repromaterijal od provjerenih dobavljaa na bazi dosadanjih iskustava.
Jedan manji dio pelara posjeduje formalna znanja, ali vei broj posjeuje strune edukacije, odlazi
na sajmove i aktivni su u edukacijama.
Udruenje posjeduje prostorije u kojima se sastaju pelari i gdje se odvijaju sve organizacijske
aktivnosti udruenja.
Pelari unutar udruenja uglavnom koriste klasinu osnovnu pelarsku opremu.
Na pelarskim takmienjima, na sajmovima i izlobama pojedini lanovi udruenje dobivaju
nagrade za dobar kvalitet meda.
63
Slabosti
Potrebno je administrativno i infrastrukturno uspostaviti ''pelarski dom''. Uraditi plan obnavljanja
opreme kod pelara u okviru udruenja, uspostaviti sporazume sa JU ''Veterinarski zavod'' Biha za
redovnu i sustavnu analizu kontrole pelinji proizvoda.
Obrazovni nivo pelara u pogledu kvalifikacija i kompetencija za pelarstvo je uglavnom u
podruju informativne edukacije (samoedukacija). Jedan mali dio pelara je proao specijalistike
kurseve kao to su uzgoj matice, proizvodnja polena, propolisa, pelinjeg otrova i sl. uz
posjedovanje odreenog certifikata. Jedan broj pelara ne posjeduje formalno pelarsko
obrazovanje kroz neki oblik institucionalnog obrazovanja za pelarstvo, kao to je kola pelarstva.
Pelari nisu dovoljno osposobljeni za proizvodnju kvalitetnog i kontroliranog polena, propolisa,
matine mlijei, otrova i sl. Oni koji se bave poluprofesionalno i profesionalno sa pelarstvom
zaradu ostvaruju na proizvodnji meda, a takvih je oko 90% sluajeva.
Udruenje pelara ili pelari individualno ne koriste resurse JU ''Veterinarski zavod'' Biha za
kontrolu kvaliteta pelinjih proizvoda, a nemaju vlastite laboratorije ili laboratorijsku opreme,
vozila itd. Ne koriste savremene tehnologije kao to su sms vage i drugu modernu opremu u
pelarenju, a za ekstrakciju meda i pelinjih proizvoda jo uvijek koriste stariju klasinu runu
opremu.
Nivo kvaliteta pelinjih proizvoda unutar pelarske udruge (meda, polena, propolisa, matine
mlijei, otrova) nije poznat jer se ne radi redovita kontrola kvaliteta.
Prisutan je problem patvorenja meda u iroj okolini koji dovodi do nelojalne konkurencije,
nepovjerenja kupaca i stvaranje loeg imida o pelarima uope.
Zbog usitnjenih pelarskih gospodarstava, radi nerazvijenog mobilnog pelarstva, te nedostatka
znanja o modernom pelarstvu smanjena je produktivnost, a poveani trokovi proizvodnje u
odnosu na konkurenciju koja je tehnoloki snanija i bolje organizirana.
Za udruenje trenutno ne postoji izraen plan promocije i propagande, nego je to na individualnoj
osnovi. U Bihau se odravaju dani meda, kao i u ostalim opinama USK-a gdje pelari kvalitetno
mogu promovirati svoje proizvode.
Udruenje ne nastupa jedinstveno kad su u pitanju partneri iz grupe dobavljaa i kupaca. Najvaniji
odnos je prema kupcima koji je za sad pojedinaan i obavlja se prodajom na ''kunom pragu''.
Udruenje nema regulirano deklariranje i oznaavanje proizvoda kao i informiranje potroaa.
Potrebno je ustanoviti bar kod za pelarske proizvode kao i pravila postavljanja znaka udruenja na
proizvode. Jedan od naina je uspostava saradnje sa JU ''Veterinarski zavod'' Biha za dobivanje
naljepnice registarskog broja kvalitete pelinjeg proizvoda. Odnos prema dobavljaima je
uglavnom individualnog karaktera.
Udruenje pelara posjeduje sve to zahtjeva zakonske okvire, osnivaka akta, statut koji je
potrebno doraditi zajedno sa pravilnicima koji e obavezivati pelare na aktivnosti poboljanja rada
udruenje, uvoenje dokumentacije u skladu sa dobrom pelarskom praksom i dr.
Udruga bi mogla organizirati ee sastanke i potrebno je organizirati prodavnicu za nabavku
pelarskog pribora i opreme. Potrebno je uraditi korake da udruenje uspostavi bolje odnose sa
ostalim udruenjima na kantonu u cilju rjeavanja zajednikih problema. Potrebno je nai nain
kako animirati ostale pelare koji nisu lanovi udruenja da pristupe udruenju kao obliku
zajednike saradnje i ostvarenja zajednikih ciljeva.
Prodaja meda i ostalih pelinjih proizvoda nije zajedniki regulirana, a na sajmove i izlobe
pojedini lanovi idu samostalno a trebali bi ii kao udruenje.
Udruenje nema organiziranu zajedniku kontrolu proizvoda pa se preporuuje uspostava
monitoringa i kontrole pelarenja i proizvodnje meda i pelinjih proizvoda.
64
Prilike
Med je traen proizvod i sadanja proizvodnja ne zadovoljava potrebe trita te se med uvozi, a
poseban problem je patvorenje meda.
Pelinji proizvodi sa dodanom vrijednosti su izuzetna trina prilika, jer je vea potranja za njima
nego ponuda. Polen se uglavnom koristi u kombinaciji sa medom i matinom mlijei i takvi
proizvodi su traeni kao proizvodi iz ''narodne'' medicine. Slina situacija je i sa ostalim
kombinacijama pelinjih proizvoda.
Broj proizvoaa matica u BiH je vrlo mali, nema nijedan slubeno registriran. Trite ima potrebu
za nekoliko desetina hiljada kvalitetnih matica. Cijena matice se kree od 10 30 KM pa je
proizvodnja matica prema ovom kriteriju odlina prilika za pelare.
Postoji mogunost ulaska na nova trita u BiH, ali i izvoza u zemlje EU (uz adekvatnu izvoznu
dokumentaciju).
Posebno je bitna blizina JU ''Veterinarski zavod'' Biha i suradnja sa njim koji moe ponuditi
usluge kontrole kvaliteta proizvoda.
Postoji mogunost upotrebe savremenih tehnologija kao to su primjena IT tehnologija, i kontrole
uvjeta u sanducima putem interneta.
Upotreba IT tehnologija se posebno odnosi na pametne ili sms vage koje automatski daju
informacije o: temperaturi, vlanosti, brzine vjetra, koliini padavina i dr parametra.
Postoji mogunost upotrebe modernije opreme za ekstrakciju meda, a posebno opreme za uvanje
propolisa, suenje i uvanje polena, matine mlijei i prikupljanja pelinjeg otrova.
U BiH nema Zakona o pelarstvu, nema odgovarajuih podzakonskih akata. Postoji potreba
predlaganja novih pravnih akata vezanih za pelarstvo, proizvodnju matice, standardizaciju
pelinjih proizvoda, uspostave katastra ispae, uvjeta organskog pelarstva, dobivanja oznake
geografskog porijekla meda, zatite robnih marki meda itd.
Federalne poticaje, koji su bili uspostavljeni i koji su zadnjih 8 godina obustavljeni, treba ponovno
uvesti i prilagoditi modernom pelarstvu i njegovom razvoju, uvesti nove stavke poticanja kao to
su poticaji u proizvodnji matica, standardizaciji pelinjih proizvoda, organsko pelarstvo,
certificiranja i dr.
Na nivou Federalnog ministarstava poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstava za
poduzetnitva, Ministarstva okolia i to na Federalnom i kantonalnim nivoima esto daju priliku za
aplikacije projekata kojima se moe nastaviti razvijanje pelarstva.
Prema primjeru ovog projekta Bee PROMOTED postoji izuzetna prilika aplikacije projekata
prema EU predpristupnim fondovima, kao i prema znaajnijim meunarodnim subjektima u BiH
koji podravaju realizaciju projekata kao to su: UNDP, USAID, SIDA itd.
Prijetnje
Bihaki pelari u okviru udruenja proizvode kvalitetan med koji zadovoljava parametre propisane
zakonom. Na tritu je prisutna lojalna i nelojalna konkurencija. Dio proizvoaa pelara iz drugih
podruja koji koriste modernije tehnologije i imaju veu produktivnost, te posjeduju posebne
prirodne pogodnosti predstavljaju jedan oblik konkurencije koji ne ugroava pelare. Najveu
konkurenciju predstavlja uvozni nekvalitetan med, patvoreni med i jeftine vrste meda sa ispae od
monokultura (repica, suncokret itd).
Za sada je najvei problem patvoreni med, koji se priprema od eera ili fruktoznog sirupa uz esto
lano deklariranje i oznaavanje. Na ovom podruju inspekcije jo uvijek ne djeluju efikasno.
65
Rizici od bolesti pela su redovno prisutni koji se mogu regulirati primjenom preventivnih mjera.
Najee bolesti su amerika gnjiloa poklopljenog legla, evropska gnjiloa, nozemoza, varoa itd.
Poseban problem je upotreba nedozvoljenih odnosno nekontroliranih lijekova koji se koriste i iji
se nusefekti u obliku rezidua nau u medu i pelinjim proizvodima.
Trite pesticida i kemijskih sredstava u BiH je nedovoljno ureeno, tako da se na tritu ponekad
koriste preparati na nestruan i neadekvatan nain pa su rizici za pelarstvo veliki. Pri koritenju
navedenih supstanci potrebno je pridravati se strogih zakonskih procedura i uspostaviti suradnju
sa pelarima u prostoru u kojem se koriste pesticidi bilo koje vrste.
Zakonska regulativa u FBiH i standardizacija pelarske proizvodnje je na vrlo niskom nivou.
U pogledu potronje pelarskih proizvoda BiH je na samom dnu u Europi i ire.
Radi poboljanja prehrane stanovnitva i unapreenja proizvodnje potrebno je imati posebne vrste
promocija i promidbenih aktivnosti koje za cilj imaju podizanju svijesti potroaa (graana) o
vanosti i korisnosti pelarskih proizvoda za zdravlje.
4.2.2. SWOT analiaza Centra (stanica) za uzgoj matica Biha
Snage
Uspostavljena je precedura uzgoja i praenja svojstava matice sive pele. Definirana je bazna
dokumentacija za praenje svojstava matice i svojstava pelinje zajednice za odabranu maticu
rodonaelnicu. Definiran je osnovni obrazac karta za maticu, a potrebno je dalje poboljavati
procedure kroz auriranje dokumentacije i prakse. Razmjena znanja je definirana na Sporazumu o
saradnji izmeu stanica. Zajednika kotrola sa Zavodom nije definirana ali je dogovorena izmeu
pelarskih udruenja i stanica.
Posjedovanje kvalitetne opreme je pored znanja i iskustva kljuna osnova za uspjean uzgoj matica.
Ve postoje certificirani i educirani pelari za uzgoj matice. Osnovni kursevi su odrani putem
BEE Promoted projekta, izdani su certifikati. Nastaviti cjeloivotno uenje zaposlenih u Zavodu i
pelara i to definiranjem posebnog Plana edukacije.
Stanice su tek uspostavljene, a u saradnju su involvirana pelarska udruenja koja u stanici vide
svoju prednost naroito kad je u pitanju poboljanje osobina pelinjih drutava, prevenciju bolesti i
kontrolu kvaliteta finalnih proizvoda.
Saradnja sa proizvoaima repromaterijala (matinjaci, oplodnjaci, satne osnove, inkubatori,
kavezi za transport) je odlina. Prodaja gotovih proizvoda se planira za 2017. godinu, kako matice,
tako i ostalih pelinjih proizvoda.
Zaposleni u Zavodu, veterinari i tehnolozi su struna baza za razvoj Centra, a uzgajivai matica su
osnova za saradnju i poboljanje kao i za ouvanje sive pele.
Formalno obrazovanje i specifina pelarska edukacija je na visokoj razini unutar Zavoda i centra
vezano za pelarstvo i uzgoj matica. Potrebno je vie raditi na praktinoj aplikaciji tog znanja.
Do sada u FBiH nema nijedan registrirani centar za uzgoj matice kao ni uzgoj selekcionirane
matice. U entitetu RS ima centar i imaju donesen Zakon o pelarstvu.
Zainteresiranost pelara za rad Centra je evidentan jer je to institucija koja moe biti i
savjetodavna, a i podrka poboljanju genetske strukture pelinjih drutava ne samo kod bihakih
pelara nego i ireg regiona.
Slabosti
Nedostaje lokacija sa vrstim objektom za potrebe skladita sirovina i gotovih proizvoda.
Nedostaje softverska baza za praenje genetika matica i genetika pelinjeg drutva.
66
Neophodno je napraviti adekvatne registre za evidencije baze iz podruja pelarstva i primjene

pelinjih proizvoda.
Potrebno je imati posebnu salu za pelarske edukacije koja nedostaje, a mogla bi se koristiti od
strane Zavoda i Centra za uzgoj matice.
Nedostaje kvalitetnija i sustavna edukacija za uzgajivae matica kao i pelare korisnike.
Potrebno je poboljati visokospecifine pelarske kompetencije u centru kao i za uzgajivae
matica. Edukacija se moe vriti samostalno unutar centra ili preko vanjskih predavaa ili
odlaskom na specijalizirane kurseve kao i ciljana studijska putovanja u velike centre za uzgoj i
selekciju matica.
Postoji rizik od nedovoljne educiranosti u kompletnom lancu korisnika usluga Centra i Zavoda. To
podrazumijeva zadravanje ne poveavanje proizvodnje proizvoda sa dodanim vrijednostima,
neblagovremene zamjene matica, nedovoljne saradnje na praenju i poboljanju svojstava pelinjih
drutava.
Postoje takoer rizici od klimatskih i vremenskih prilika posebno incidentnih ekstremnih
neoekivanih stanja kao to su poplava, sua, visoke i niske temperature, nepoeljni kasnoproljetni
mrazevi.
Za sada je proizvodnja matica vrlo profitabilna proizvodnja jer je odnos izmeu uloenih sredstava
i ostvarenog prihoda vrlo povoljan.
Centar se afirmira preko web stanice beepromoted.eu i drugih web stranica na internetu.
Dogaaji oko otvaranja centra su objavljeni u pisanim i elektronskim medijima.
Neophodno je napraviti marketing plan centra sa svim njegovim aktivnostima poevi od
poboljanja svojstava pelinje zajednice sive pele pa do proizvodnje svih vrsta pelinjih
proizvoda.
Centar e uspostaviti posebnu savjetodavnu funkciju za proizvoae polena, propolisa i matine
mlijei i razvijati marketing plan za sve ove proizvode
Centar je pozicioniran tako da se nalazi u okviru JU ''Veterinarski zavod'' Biha i rukovodno
osoblje je uvrteno u sistematizaciju Zavoda.
Prilike
Matica je traen proizvod i sadanja proizvodnja ne zadovoljava potrebe trita. Matice se kupuju
od neregistriranih uzgajivaa, a poseban problem je (ne)praenje svojstava matice tokom selekcije i
uzgoja.
Pelari nisu jo uspostavili sistem zamjene matice svake godine ili svake druge godine, a veliki broj
njih oslanja se na tihu zamjenu.
Za izvoz u R Hrvatsku i susjedne zemlje male su mogunosti ili gotovo nikakve za prodaju (zbog
izvozno graninih barijera), ali na tritu BiH postoji velika potreba za kvalitetnim maticama. Za
sada ne postoje specifini kanali nego se prodaja bazira na osobnoj kupnji uz usmene preporuke ili
putem oglasa na internetu ili drugim medijima.
U proizvodnji matica preporuuje se upotreba novih tehnologija kao to su savremeni oplodnjaci,
matinjaci, inkubatori zatim elektronsko voenje evidencije i sl.
Potrebno je posebnim propisima definirati uzgoj i praenje osobina matice sive pele, kao i
uspostavljanje registra proizvoaa (centralne baze), definiranje stimulacija putem zakona od
strane drave, te pravno regulisanje naina praenja genetike (svojstava) matice, a sve bazirano na
najboljim strunim i praktinim iskustvima iz sektora pelarstva.
Poticaje treba prilagoditi modernom pelarstvu, uvesti nove stavke kao to su poticaji u proizvodnji
matica, standardizaciji pelinjih proizvoda, organsko pelarstvo, certificiranja i dr.
67
Na nivou ministarstava poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, ministarstava za poduzetnitva,

ministarstva okolia i to na Federalnom i kantonalnim nivoima esto daju priliku za aplikacije
projekata kojima se moe nastaviti razvijanje pelarstva.
Uciljudaljnjegrazvojapelarstvapostoji izuzetna prilika aplikacije na EU predpristupne fondove i
meunarodne organizacije u BiH koje podupiru projektne aktivnosti u BiH kao to su: USAID,
UNDP, SIDA i mnoge druge.
Prijetnje
U entitetu Republika Srpska su formirana dva centra za selekciju i reprodukciju matica za
brdskoplaninski dio entiteta Doboj i za mediteranski Trebinje. U okviru centra je umreeno desetak
uzgajivaa koji su registrirani kao reprocentar (Banja Luka, Gradika, Derventa, Prijedor, Doboj,
Drinjaa, Rudo i Trebinje). Ovaj uzgoj je vezan za API centar u Zemunu. Pobrojani egzistiraju vec
13 godina i predstavljaju lojalnu konkurenciju. I postoji niz neregistriranih BIH proizvoaa matica
koji predstavljaju nelojalnu konkurenciju.
Postoje rizici od nepoeljnog krianja sa slijedeim srodnim vrstama pela kao to su talijanska,
iranska, banatska i sl. ija su svojstva nepoeljna (skloni su grabeima, manji unos meda,
agresivnije su). Rizik je dobivanje pasmine sa nepoznatim i nepoeljnim svojstvima. Posebnu
ulogu u ovom procesu ima Zavod putem praenja morfolokih svojstava kao i osobina ponaanja
pele.
Ogromni su rizici neadekvatne upotrebe pesticida i kemijskih sredstava to se ogleda kroz ne
rijetke masovne pomore pela. Pored voarstva, rizike predstavlja i proizvodnja krastavaca
koniona. Ovi rizici se moraju smanjiti blagovremenom i strunom suradnjom pelara i voara tei
proizvoaa povrtnih kultura.
Zakon o pelarstvu u FBiH nije donesen, Zakon o stoarstvu kratko se osvre na pelarstvo, ne
postoje nacionalne preporuke i vodii dobre pelarske prakse. Higijenski paket je usvojen i
primjenjiv.
Ne postoji dovoljno razvijena svijest o potrebi snanijeg razvoja pelarstva openito (radi boljih
prinosa u poljoprivredi i radi osnaivanja biodiverziteta) te proizvodnje pelarskih proizvoda kako
za ugostiteljstvo i turizam tako i za to kvalitetniju prehranu stanovnitva.
4.3. SWOT analiza Posuje

4.3.1. SWOT analiza pelarstvo i rad pelasrkih udruge u Posuje
Snage
Udruga pelara IVA Posuje utemeljena je 1999. godine i u svom viegodinjem radu biljei vie
provedenih projekata koji su znaajno doprinijeli razvoju pelarstva na podruju opine Posuje.
Broj pelara se poveao skoro 300% sa polaznih 30 na dananjih 85. U startu udruga i njeni lanovi
su imali pelarske opreme vrijednosti oko 10 000 KM, a danas vrijednost pelarske tehnoloke
opreme (npr. linija za proizvodnju pelinjih pogaa, suara za pelud, vrcaljke, topionici voska itd)
kojom posuki pelari raspolau je vrijednosti oko 170 000 KM.
Prije petnaest godina u Posuju nije bio ni jedan pelar koji je zavrio pelarsku kolu i imao
zvanje pelar, a danas to zvanje ima preko 20 pelara sa slubenom diplomom pelar jer je Udruga
bila suorganizator kole pelarstva 2010. godine.
Udruga je sudjelovala u studijskim putovanjima, odlascima na sajmove u regiji, organizirala je
razna struna predavanja. Predsjednik Udruge drao je predavanja na slubenim meunarodnim
sajmovima pelarstva u Zagrebu, Splitu te struna predavanja u Mostaru, Zenici i Zadru.
68
Udruga pelara IVA Posuje bila je domain tri meunarodne strune studijske posjete u 2015. i
2016. godini dravnih pelarskih saveza i to iz Crne Gore, sa Kosova i iz Gruzije.
Udruga je davala i predlagala svoje konkretne prijedloge i razvojne mjere za sektor pelarstva koje
su prihvaene i ugraene u Strategije razvoja upanije Zapadnohercegovake kao i Strategiju
razvoja opine Posuje.
Udruga je dobro organizirana i ima struno rukovodstvo.
Udruga ima opredjeljenje za stalno struno usavravanje i tehnoloko opremanje najsuvremenijom
opremom i opredjeljenje da se stalno ide u razvoj novih pelarskih proizvoda koji imaju viu novu
dodanu vrijednost, kao to je npr. proizvodnja matine mlijei i pelinjeg otrova.
Jedan lan udruge IVA Posuje, koji je trenutno i Predsjednik udruge, ima slubeno dodijeljen
patent (nakon trogodinje provedene procedure, od Instituta za Intelektualno vlasnitvo BiH iz
oblasti novih inovativnih proizvoda u pelarstvu. Taj proizvod je Trajna osnova za sae i osvojila je
niz najveih priznanja i zlatnih medalja na najveim meunarodnim sajmovima u svijetu kao to je
Pariz, eneva, Ninberg, Zagreb itd. Taj uspjeh e biti dodatna podrka u daljnjem radu Udruge
pelara Iva Posuje.
Do sada imid udruge pelara opine Posuje kod domaih pelara i u oima regionalne pelarske
javnosti je jako snaan i u stalnom je porastu.
U krugovima veih poslovnih subjekata u ZH udruga IVAvisoko kotira kao aktivan i struan
partner koji putem javnih nabavki i potpuno transparentno nabavlja opremu. Takoer i pred
institucijama ZH naa udruga visoko kotira jer smo udruga pelara koja se javlja na njihove
tendere i pravi projekte i uspjeno realizira projekte.
Od 85 pelara na prostoru opine Posuje ima 23 pelara i pelarice koji su 2010. godine pohaali
kolu pelarstva i polagali pelarske ispite na Agronomskom fakultetu u Mostaru i stakli zvanje
pelar. Pored toga preko 60 pelara ima razliite diplome ili certifikate o pohaanju seminara i
pelarskih radionica. U redovima pelara imamo razne strune i profile razliitih akademskih
zvanja od diplomiranih ininjera, profesora, ekonomista, tehniara, zanatlija, i svi minimalno imaju
srednju kolu, a preko 30% njih ima viu ili visoku kolu.
U udruzi se koristi najsuvremenija oprema koja se koristi u tehnologiji redovite pelarske prakse i
koja se moe nabaviti na tritu.
Ozbiljniji i vei pelari lanovi udruge, redovito na godinjoj razini, nose svoje uzorke meda na
sajamska ocjenjivanja meda i postiu redovito dobre rezultate jer imaju dobru kvalitetu onih
medova koji su karakteristini za ovo podneblje, a to su: vrijesak, medi i mjeani i livadski med.
Reputacija posukih pelarskih proizvoda kod potroaa je na visokoj razini, a najbolji dokaz tome
je da posuki pelari imaju svoje stalne kupce i nijedan pelar nema potekoa u plasmanu svojih
proizvoda, sve se proda u prvoj polovici kalendarske godine.
Udruga ima sve unutarnje organizacijske akte koje trai Zakon prilikom registracije i obnove
registracijskih dokumenata pred nadlenim upanijskim Ministarstvom uprave i pravosua ZH.
Slabosti
Udruga jo uvijek nema svoj adekvatan skladini i poslovni prostor veliine par stotina kvadrata jer
bi to bio dodatan instrument za daljnji razvoj pelarstva u Posuju.
Neravnomjerno rasporeen teret aktivnosti na sve lanove udruge ve na manju grupu pelara
entuzijasta.
Udruga nema svoju vlastitu WEB stranicu preko koje bi komunicirali sa svojim lanstvom i sa
vanjskom pelarskom i ostalom zainteresiranom javnou.
Pelari nisu educirani i osposobljeni za proizvodnju matine mlijei i pelinjeg otrova.
69
Plan Udruge IVA je da se u ovom podruju poboljaju uz podrku najsuvremenije pelarske

opreme.
Niska lanarina u udruzi.
Nedostatna koliina u proizvodnji za zadovoljenje potreba potroaa.
Prilike
Nema dovoljnih koliine proizvedenog meda da bi se zadovoljile samo lokalne trine potrebe.
Jedini proizvod koji se do sada nije nikako ni proizvodio je pelinji otrov. Predsjednik udruge je
eksperimentalno proizveo 2016 godine prve koliine otrova i u narednom periodu udruga e se
angairati da se ispitaju potencijalni kanali distribucije ovog visoko cijenjenog proizvoda u
zemljama EU i u SAD-a.
Za proizvode kao to su pelud, zatim medno peludne mjeavine, matinu mlije i pelinji otrov
postoji velika potranja na tritu i u pripremi je plan raditi na iznalasku novih kanala distribucije.
Do sada je jedna od barijera bila nepostojanje tehnolokih i laboratorijskih kapaciteta u BiH za
certificiranje kvalitete pelarskih proizvoda, ali uspostavom suvremenog laboratorija u JU
''Veterinarski zavod'' Biha kroz projekt Bee Promoted i takva barijera vie nije barijera nego je
mogunost.
Prije svega valja napomenuti da bez praenja suvremenog trenda i najboljih i najnovijih tehnologija
u pelarstvu ne moe se biti konkurentan, a pogotovo to vrijedi za proizvodnju pelinjeg otrova. Tu
je mogunost otvorena i velika je za proizvodnu primjenu visokih tehnologija kao npr. mobilno
upravljanje parametrima na digitalnim skupljaima pelinjeg otrova itd.
Svakako oekujemo da e se nedostajua zakonska regulativa glede sektora pelarstva u FBiH to
prije usvojiti kako bi bila dodatan instrument i podrka stvaranju dodane vrijednosti u BiH
pelarstvu pa i stvaranju novih radnih mjesta, jer BiH za to ima prirodne dobre preduvjete.
Dravne potpore kojih sada na alost nema trebale bi se vratiti u pelarstvo i to bi bio sigurno
koristan alat za podrku razvoju pelarstva openito i bio bi podrka samoodrivosti
organizacijama koje se bave selekcijskim uzgojem matica.
to se tie projekata EU koji se odnose na pelarstvo, to je u punoj ovisnosti od procesa
pridruivanja BiH u EU. Trenutno je na raspolaganju pelarima BiH samo prekogranina suradnja
kroz fond za IPA II. Tu je nedovoljno sredstava i nedovoljno mjera podrke kroz koje bi se moglo
aplicirati manje i vee projekta od interesa za sektor pelarstva u BiH pa tako i FBiH. Nadati se je
da e napretkom procesa pribliavanja BiH prema EU poboljati situacija i na ovom podruju
snanog financijskog potencijala za potrebe razvoja pelarstva u BiH. Preduvjet za to je dobra
organiziranost pelara i pripremljenost adekvatnih projekata za razvoj pelarstva.
Jedna od dobrih prilika je otvaranje i intenziviranje suradnje izmeu dravnih pelarskih saveza
RH, Srbije i Crne Gore sa pelarskim savezima (udrugama) iz BiH na projektnoj suradnji.
U Interesu pelara je da se stalno sve vie i vie podie svijest graana (kupaca meda i drugih
pelarskih proizvoda) i da se kupci/graani preko medija i drugih naina distribucije informacija
educiraju o vrijednosti i kvaliteti domaih pelarskih proizvoda, pogotovo o kvaliteti meda i
pozitivnim uincima svakodnevne i redovite konzumacije meda svakoj dobnoj skupini od najmlae
djece do najstarijih. Sve ove teme su velika prilika za pelarstvo openito, a kad pelarstvo kao
sektor napreduje i razvija se to neodvojivo automatski povlai za sobom razvoj i poveanje
potranje novih selekcionirano uzgojenih matica. To je princip spojenih posuda. Razvoj pelarstva
openito kroz stalno rastuu trinu potranju pelarskih proizvoda poveava potranju za
selekcionirano uzgojenim maticama.
70
Prijetnje
Na razini Federacija BiH nema na sceni, kao ni na vidiku, ne samo znaajnijih ili velikih projekata
nego nema nikakvih pelarskih projekata koji bi bili rezultat internog institucionalnog poticaja.
Neadekvatna organiziranost pelara u FBiH (nedovoljno iroka i sadrajna aktivnost Federalnog
pelarskog saveza) je tome jedan od kljunih razloga loe pelarske pozicije pred Federalnim
Ministarstvom poljoprivrede koje je nositelj kreiranja poticaja i isplate poticaja u poljoprivredi pa
tako i u pelarstvu.
Nedovoljan broj entuzijasta pelara koji bi htjeli uloiti svoje vrijeme i znanje za razvoj pelarstva
na lokalnoj razini na volonterskoj osnovi jer Udruga nema dovoljno svojih vlastitih financijskih
resursa da financira sve planirane aktivnosti.
Odnos pelara prema bolestima je sigurno jedna od kljunih tema u pelarstvu. Zadnjih godina je to
sve izraajniji problem i u Posuju. Ne postoji univerzalni zajedniki postupak i tretman kojeg bi se
svi pelari trebali pridravati. U pristupu lijeenju trenutno u udruzi (a takvo stanje je i u ostalim
udruenjima u BiH) imaju razliit tj. grupacijski i individualan pristup. Nema potpune usklaenosti
kako u primjeni vrste lijeka tako i u nainu primjene tih lijekova pa se jo uvijek biljee svake
godine pad pelinje zajednice, na godinjoj razini oko 5% od ukupnog broja konica u Posuju.
Na razini FBiH je vrlo oskudna zakonska regulativa koja tretira pelarstvo kao sektor. Ono to sada
postoji na zakonskoj snazi jesu elementi parcijalnog pristupa pelarstvu u regulativi Zakona o
stoarstvu. To nije nikako dovoljno niti u minimalnom obimu za potrebe pelarstva dananjice kao
i uzgoja matica u FBiH.
Razvijenost svijesti u graana o pelarstvu i zdravstvenoj korisnosti i dobrobiti od npr. pela i
meda je jo na jako niskoj razini. To svakako predstavlja jednu od kljunih neiskoritenih
potencijala u snanijem razvoju pelarstva ne samo u Posuju ve i u Hercegovini i FBiH. Potrebno
je preokrenuti ovu nepovoljnu poziciju u bolju povoljniju za pelarstvo. Jedan od naina je
edukacija djece, mladih i starijih graana kao i umirovljenika (svi su potencijalni konzumenti
pelarskih proizvoda) putem radionica, promotivnih kampanja, putem radio emisija, letaka,
plakata, itd.
4.3.2. SWOT analiza Centra (stanica) za uzgoj matica u Posuju
Snage
Opredijeljenost pelara koji su preuzeli odgovornost za rad i funkcioniranje Stanice.
Velika strunost, znanje i iskustvo dvojice uzgajivaa u Stanici te opredijeljenost i treeg
uzgajivaa da postigne tu istu razinu strunosti i iskustva kao i prethodna dvojica kolega.
Dobra (izvrsna) regionalna pozicioniranost Stanice te dobar dohvat lokalnog i regionalnog trita
kao i trita susjednih regija Dalmacije i Srednje Bosne koje nemaju centre ili stanice za uzgoj
matica.
Kvalitetna nova oprema stanice za selekcionirani uzgoj matica.
Kvalitetni rojevi pela.
Potvrena kvaliteta proizvedenih i distribuiranih matica u Stanici u pelarskoj 2016. godini.
Stanica je pozicionirana, tj. Posuje je pozicionirano tako da u pravo vrijeme moe tritu ponuditi
kvalitetene matice u vrijeme kad ih je po pelarskoj tehnologiji i dobroj praksi dobro i potrebno
mijenjati, a to je nakon proljetnih paa oko sredine srpnja u hercegovakim klimatskim uvjetima.
71
Posuka selekcijska uzgojna Stanica za matice ve ima dobar startni imid, jer je pozitivno
odjeknula vijest u pelarskim krugovima da se ovaj projekt provodi i u Posuju i da e Posuki kao
i Hercegovaki te Dalmatinski i Srednjobosanski pelari imati na raspolaganju za kupiti
selekcionirano uzgojenu maticu Apis Meliffera Carnica.
Posuka Stanica za selekcijski uzgoj matica nije ni u kakvoj konfrontaciji pa ni normalnoj
konkurentskoj konfrontaciji sa bilo kojim drugim pelarskim subjektom u okruenju jer nikome
nije konkurencija i ne naruava uspostavljeni trini ili bilo koji drugi odnos u pelarskom sektoru.
Dapae Stanica u Posuju podie lanac vrijednosti u pelarstvu koji e se pozitivno odraziti na
svakog pelara pojedinca, bez obzira na njegovu veliinu, kao i na svakog poslovnog subjekta koji
se bavi poslovanjem u pelarskom sektoru.
Kombinacija mladalake te zrele najproduktivnije ivotne dobi pelara koji su odgovorni za rad i
funkcioniranje Stanice u Posuju je jedan od najvanijih faktora snage posuke Stanice te
potencijalna mogunost da se iz amaterske pozicije pretvore u profesionalce zaposlene u stanici za
selekcijski uzgoj matica.
Na prostoru opine Posuje ima trenutno oko 85 pelara manje ili vie snanih sa ukupno oko 2200
konica. Iz prosjenog broja konica vidljivo je da je prostor za proirenje pelarstva u Posuju jako
velik ili barem za jo minimalno 30% konica vie ili oko 3300 konica u narednih desetak godina.
Dakle, samo u opini Posuje bi bilo preko 50% trinih potreba od uzgojnog kapaciteta uzgojne
stanice opine Posuje.
Slabosti
Lokalitet nije ograen adekvatnom sanitarnom ogradom koja bi sprijeila nepoeljan i
nesanitaran pristup kako nepozvanim ljudima tako domaim i divljim ivotinjama.
Neadekvatna postolja za konice sa stajalita estetike.
Nepostojanje prikljuka na struju i sanitarno ispravnu vodu.
Nepostojanje nadstrenica koje bi konice titile od kie, snijega, vjetra i sunca.
Nemogunost Udruge IVA Posuje, zbog nedostatka vlastitih financijskih resursa, da organizira
rad Stanice na potpuno profesionalnoj osnovi tj. da moe zaposliti kroz trajni radni odnos jednog
dva ili tri pelara koji bi radili za plau za struni selekcijski uzgoj selekcioniranih matica.
Djelomina slabost stanice je to su se javila samo tri pelara koji su zainteresirani baviti se
selekcijskim uzgojem matica. Dva od njih trojice imaju adekvatna znanja i vjetine kao i prethodno
iskustvo u uzgoju matica a trei pelar je na poetnoj liniji glede praktinog iskustva.
Ne postoje poticaji kao siguran oslonac za minimum sigurnosti glede samoodrivosti hladnog
pogona. Ukoliko pane sezone budu prosjene ili bolje od toga onda nema nikakvih opasnosti od
nedostatka startnih financijskih obrtnih sredstava .
Moe se sa izvjesnom sigurnosti ustvrditi da e budui dobar rad Stanice i kvaliteta uzgojnog
materijala u plasiranim selekcioniranim maticama pozitivno odraziti u financijskom smislu i da e
se trenutna slabost nedostatka financijskih obrtnih sredstava biti eliminirana.
Ne postoji izraen marketinki plan za proizvod selekcionirana matica iz Posuja.
Stanica jo nije izradila svoj interni poslovnik ili Pravilnik o integralnom postupanju.
Prilike
Na prostoru Hercegovine ima oko 35000 konica i to je velika poslovna prilika za Uzgojnu stanicu
selekcioniranih matica u Posuju. Startno pozicioniranje koje posjedujemo sada je izvrsna poslovna
pozicija koju treba kvalitetno odravati prvenstveno dobrim kvalitetom proizvedenih ili uzgojenih
72
selekcioniranih matica. Uzgojni kapacitet posuke stanice je maksimalno do ili oko 5000 matica to
nije ni 20% regionalnih trinih potreba.
Obzirom na blizinu Dalmacije i njenog trita kao i blizinu srednje Bosne realno se otvaraju i ta
trita za plasman posukih selekcioniranih matica. Na ova bona trita koja imaju oko 10 000
konica moglo bi se distribuirati jo oko dvije do tri tisue matica. Glavni faktor za prodor u ova
trita kao i u matino hercegovako trite bit e kvalitete uzgojenih matica. Ako selekecijski
program bude dobar i kvalitetan onda trite uope nije upitno.
Glede novih tehnologija u selekcijskoj stanici Posuje jedna od buduih zadaa je nabaviti
aparaturu za umjetnu oplodnju matica kako bi se imalo pod 100% osjemenjavanje matica sa
poeljnim linijama trutova iz odabranih selekcioniranih trutovskih zajednica kako bi se dobile
sigurne rodonaelnike matice od kojih bi se dobivao vrhunski genetski materijal za selekciju.
Takoer, stanica e pratiti senzorska dostignua koja se na tritu mogu nai kako bi se postigla
maksimalna razina tehnolokih alata i opreme.
Sama injenica da nema Zakonske i podzakonske regulative u FBiH glede sektora pelarstva,
budui da postoje nacrti tih dokumenata realno je za oekivati da e u narednim godinama doi do
usvajanja zakonske i podzakonske regulative.
Federalni poticaju za razvoj pelarstva tj. poticaji po konici su ukinuti jo prije vie godina. To je
potpuno loa odluka koja je jako negativno utjecala na razvoj pelarstva u FBiH. Zbog
razjedinjenosti pelara unutar FBiH i nedovoljnih aktivnosti svih organizacijskih razina pelara u
FBiH nije realno oekivati u skorije vrijeme zajedniki nastup pelara pred Ministarstvom kako bi
se postiglo da poticaji na razini FBiH budu ponovno uvedeni za uzgoj pelinjih zajednica i za
selekcijski uzgoj matica. Ono to na razini FBiH kao poticaj u sektoru pelarstva postoji je poticaj
po proizvedenom kilogramu meda nakon postizanja odreenog proizvodnog minimalnog praga ili
limita po konici. U postojeim klimatskim okolnostima to je jako teko postii i preko 90%
pelara ostaje izvan domaaja tih poticaja s jedne strane, a s druge strane otvara realnu mogunost
manipulacija metodom ukjluivanja uvoznog meda u vlastite proizvodne kvote i uzimanja poticaja
na taj nain. U svakom sluaju miljenje je da treba vratiti sustav poticaja po konici pela, a ne po
kilogramima proizvedenog meda po konici.
Naalost nema na sceni, kao ni na doglednom vidiku, pelarskih projekata ni na dravnoj ni na
entitetskoj razini koji bi mogli biti poluge snanijeg i organiziranijeg razvoja pelarstva u FBiH.
Budui da BiH jo uvijek nije u procesu pristupanja u EU, vrlo je malo dostupnih fondova za
projekte. Otvorena je samo prekogranina suradnja i to u jako malom financijskom obimu i do sada
je samo jedan projekt u oblasti pelarstva u realizaciji i to projekt Bee promoted koji je vezan za
sektor pelarstva. Nadati je se da e kada BiH bude kandidat za lanstvo u EU biti vie dostupnih
sredstava za projekte koji bi se bavili razvojem pelarstva u BiH.
Nove trine i razvojne prilike za pelarstvo su svakako podizanje svijesti graana tj. kupaca
pelinjih proizvoda o zdravstvenoj dobrobiti od svakodnevne konzumacije domaeg meda kao
sigurno kvalitetnog i ispravnog proizvoda, u odnosu na recimo neke uvozne medove koji nisu tako
visoke kvalitete. To je dugotrajniji proces ali takoer e donijeti dugotrajne strateki snanije i
bolje pozicije pelarstvu openito pa tako i proizvodnji selekcijski uzgojenih matica.
Prijetnje
U regiji Hercegovina imaju dva pelara kao privatni neregistrirani proizvoai matica ogranienog
proizvodnog kapaciteta tj. do 1000 matica godinje ukupno, dok u opini Posuje ne postoji
paralelni uzgoj matica. Ova konkurentska proizvodnja matica je skoro zanemariva i nije nelojalna.
Ovi uzgajivai matica nisu registrirani jer ne mogu ni biti jer ne postoji pelarska zakonska
73
regulativa po kojoj bi se mogli registrirati, osima kao klasini proizvodni ili poljoprivredni obrt ili
poljoprivredno poduzee.
Obzirom na glavni prioritetni lokalitet oplodne stanice na Zbornjai koja se nalazi u centru
rakitskog polja, a obzirom da je iri lokalitet Rakitna seobeno odredite za neke selee pelare iz
june Hercegovine kao to je Mostar, iroki Brijeg, itluk i Ljubuki koje se odvija bez
uspostavljenog kontrolnog mehanizma i pelarskog redara tako da je oplodna stanica na
Zbornjai realno ranjiva obzirom na trutove iz nekontroliranog okruenja. To je realna slabost ovog
lokaliteta. Sa druge strane postoje zamjenski lokalitet u Koritima, ili u Konjovcu ili u Cerovim
Docima u blizini tih lokaliteta nema ovih ugroza od neselektivnog genetskog materijala trutova
pridolica iz reda seleih pelinjaka.
Na ovom lokalitetu oko Zbornjae nema ozbiljnijih ugroza od strane primjene herbicida ili
insekticida osim u rano proljee kad se prskaju jabunjaci u Rakitnu. Ukupna povrina pod
jabukama nije velika i iznosi svega oko 1 hektar. U suradnji sa vlasnicima treba koordinirati
zatvaranje pelinjaka i oplodnjaka sa vremenom prskanja jabunjaka kako ne bi dolo do ugroze i
trovanja pela od pesticida.
U FBiH ne postoji zakonska regulativa novijeg doba koja pokriva izrazito i samo sektor pelarstva.
Nije donoen novi Zakon i na snazi je Zakon o stoarstvu u sklopu kojeg se parcijalno pokriva i
sektor pelarstva. Nedostaje Pravilnik o dranju i uzgoju pela.
Ne postoji relevantna Zakonska regulativa ni na razini upanija u Hercegovini koja tretira
pelarstvo kao sektor poljoprivrede.
Trite pelarskih proizvoda u Posuju i Hercegovini je stabilno i temeljni proizvod je med koji
dominira na tritu. Polako se podie znanje i spoznaja ireg kruga kupaca na lokalnom i
regionalnom tritu za drugim proizvodima kao to su propolis i pelud te njihove mjeavine.
Matina mlije kao poseban specifian proizvod se takoer pojavljuje kao trino traen pelarski
proizvod posebno kod pacijenata u fazi postoperativnih zahvata ili bolnikog lijeenja.
Ono to bi se moglo donekle definirati kao slabost u pelarskom sektoru promatrano iz kuta
pelarstva je nepostojanje ire institucionalne potpore razvoju pelarstva kao jako vane
poljoprivredne djelatnosti i kao potencijalne djelatnosti u kojoj se moe pronai financijski interes
kao dopunska zarada i kao djelatnost koja podie zdravstveno socijalnu dimenziju zajednice na
viu razinu od postojee.
74
5. PREGLED PRIORITETNIH AKTIVNOSTI
75
1. Naziv projekta/aktivnosti: UNAPRJEENJE i JAANJE ORGANIZACIJE CENTARA UZ

POVEZIVANJE AKTERA UNAPREENJA PELARSTVA I OUVANJA KRANJSKE
PELE
Aktivnosti:
Uspostava neprekidnog poboljanja postupaka uzgoja i praenja svojstava matice,
Unapreenje organizacionih shema Centara,
Uspostava monitoringa i kontrole proizvodnje matica i pelinjih proizvoda,
Auriranje dokumentacije i prakse,
Razmjena znanja izmeu stanica,
Formalno pravno poboljanje ureenje Centara,
Zajednika kontrola uz suradnju pelarskih udruenja i stanica sa JU ''Veterinarski zavod'' Biha
i Centrom za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Zadar.
Problemi koji se rjeavaju:
Poslovni rizici,
Ekscesi u kvaliteti proizvoda i procesima proizvodnje,
Mogue sistemske i sluajne greke u proizvodnji.
Cilj aktivnosti:
Smanjenje poslovnih rizika,
Unapreenje i jaanje organizacije centara uz povezivanje aktera unapreenja pelarstva i
ouvanja kranjske pele,
Poboljanje kvaliteta proizvoda i poslovnih procesa u uzgoju matica i proizvodnji pelinjih
proizvoda.
Nosioc aktivnosti: Centar za uzgoj i selekciju matica i Pelarska udruenja.
Trajanje aktivnosti: poetak: 2017; zavretak aktivnosti: 2020.
2. Naziv projekta/aktivnosti: FORMIRANJE MREE PELINJAKA ZA TESTIRANJE

SELEKCIONIRANIH MATICA U BIH
Aktivnosti:
Uspostav registra pelinjaka,
Izrada i donoenje pravilnika i drugih pravnih akata za selekcioniranje matica,
Uspostava sporazuma sa uzgajivaima i
Formiranje udruenja proizvoaa matica kranjske pele.
Problem koji se rjeava: Nepostojanje sustavnog testiranja i ocjenjivanja selekcioniranih matica kao
ni rangiranje proizvoaa matica po kvaliteti selekcije.
Cilj aktivnosti: Uspostava sustava testiranja i rangiranja proizvoaa matica po kvaliteti na godinjoj
razini.
Nosioc aktivnosti: Centri za uzgoj i selekciju matica u partnerstvu sa udruenjima pelara.
3. Naziv projekta/aktivnosti: JAANJE INSTITUCIONALNOG PRAVNOG OKVIRA

PELARSKE DJELATNOSTI (Samo za BIH jer u RH postoji)
Aktivnosti:
Podnoenje inicijativa za:
Uspostavu legislative za katastar ispae,
Pravno ureenje upotrebe pesticida u voarstvu i njihovih implikacija na ivot i zdravlje pela,
Pravno ureenje informiranja potrpaa i deklariranja pelinjih proizvoda,
76
Pripreme Centara za slubenu registraciju pred nadlenim ministarstvom,

Standardizacija pelinjih proizvoda,
Predlaganje nadlenim institucijama novih pravnih akata vezanih za pelarstvo, proizvodnju
matice, standardizaciju pelinjih proizvoda, uspostavu katastra ispae, uvjeta organskog
pelarstva, dobivanja oznake geografskog porijekla meda, zatite robnih marki meda itd.,
Predlaganje uvoenja legislative o dravnim poticajima za proizvodnju matica (Samo za BIH
jer u RH postoji),
Predlaganje vraanja Federalnih poticaja, koji su bili uspostavljeni i koji su zadnjih 8 godina
obustavljeni. Poticaje prilagoditi modernom pelarstvu i njegovom razvoju, uvesti nove stavke
poticanja kao to su poticaji u proizvodnji matica, standardizaciji,
Uspostava zakonskog okvira sustava sljedljivosti u proizvodnji pelinjih proizvoda.
Problem koji se rjeava:
Nepostojanje zakonske legislative i standarda u oblasti pelarstva (samo za BiH, u RH
postoji),
Niska produktivnost u proizvodnji pelinjih proizvoda.
Cilj aktivnosti:
Realizacijom aktivnosti postigli bi se sljedei ciljevi:
Donoenje novih propisa na opinskom, gradskom i viim nivoima izvrne i zakonodavne
vlasti,
Institucijalno pravno ureenje pelarske proizvodnje (samo za BiH, u RH postoji),
Donoenje zakona o pelarstvu,
Samoodrivost proizvodnje matica i selekcijskog uzgoja.
Nosioci aktivnosti: JU ''Veterinarski zavod'' Biha, Centar za uzgoj i selekciju matica i Pelarska
udruenja.
4. Naziv projekta/aktivnosti: UNAPRJEENJE RADA PELARSKIH UDRUGA

Aktivnosti:
Kod svih udruga:
Poveanje broja poluprofesionalnih i profesionalnih pelara,
Poboljanaje infrastrukture pelarskih udruga kao to je: nabavka minimalne laboratorijske
opreme za poboljanje kontrole pelinjih proizvoda na terenu,
Nabavka vozila za selidbu konica i
Rjeavanje nedostatka vlastitog prostora.
Zadar
Nemogunost pristupa struji i vodi na samoj lokaciji stanice za uzgoj matica je jedna od
kljunih slabosti stanice kao i nazonost ptice pelarice koja je velika opasnost za pelarstvo pa
tako i za mlade matice koje izlaze na oplodnju.
Biha
Potrebno je administrativno i infrastrukturno uspostaviti ''Pelarski dom'' u Bihau,
Potrebno je uraditi i relaizirati Plan obnavljanja opreme kod pelara u okviru udruenja,
Uspostaviti sporazume sa JU ''Veterinarski zavod'' Biha za redovnu i sustavnu analizu kontrole
pelinji proizvoda,
U Bihau se ne koriste savremene tehnologije kao to su sms vage i druga moderna oprema u
pelarenju, a za ekstrakciju meda i pelinjih proizvoda jo uvijek koriste stariju klasinu runu
opremu.
77
Problem koji se rjeava: Poveanje efikasnosti i uinkovitosti u radu pelarskih udruga.

Cilj aktivnosti: Poveanje proizvodnje pelinjih proizvoda, sigurnih i visokokvalitetnih.
Nosioc aktivnosti: Udruenja pelara.
Trajanje aktivnosti: poetak: 2017; zavretak: trajno.
5. Naziv projekta/aktivnosti: POVEANJE PROIZVODNJE PROIZVODA SA DODANOM

VRIJEDNOSTI
Aktivnosti:
Teorijska i praktina edukacija zainteresiranih pelara,
Uvoenje novih pelarskih proizvoda (proizvoda sa dodanim vrijednostima),
Snaniji trini nastup oko plasmana matica.
Problem koji se rjeava: Nedovoljno poznavanje tehnologije i nedovoljna proizvodnja matine
mlijei, polena, propolisa, voska i pelinjeg otrova.
Cilj aktivnosti: Poveanje proizvodnje pelarskih proizvoda sa dodanom vrijednosti.
Nosioc aktivnosti: JU ''Veterinarski zavod'' Biha, Udruenje pelara.
Trajanje aktivnosti: poetak: 2017; zavretak: trajno.
6. Naziv projekta/aktivnosti: SPECIJALIZACIJA U PROIZVODNJI MEDA I POLENA SA

GEOGRAFSKIM PORIJEKOLM
Aktivnosti:
Edukacija zainteresiranih pelara u udruzi,
Izrada specifikacija proizvoda,
Kontrola i validacija proizvoda i procesa,
Podnoenje prijave za dobijanje oznake.
Problem koji se rjeava: Trina potranja proizvoda sa geografskim porijeklom.
Cilj aktivnosti: Podizanje kvalitete ponude na tritu.
7. Naziv projekta/aktivnosti: PROGRAM ZATITE OD PREDATORA

Aktivnosti:
Na bazi identificiranih predatora uraditi program zatite koji je specifian za svako podruje.
Uticaj predatora,
Opasnost za hrvatsko i bosanskohercegovako pelarstvo je mogu dolazak novih tetnika u
pelarstvu (Aethina tumida i Vespa velutina) koji se pojavio u susjednoj Italiji.
Cilj aktivnosti: Smanjiti i prevenirati tetu od predatora na prinose u pelarstvu.
8. Naziv projekta/aktivnosti: PROGRAM ZATITE OD BOLESTI PELA

Aktivnosti:
Edukacija pelara,
Izrada uputa i broura za prevenciju bolesti.
Smanjenje rizinog faktor seljenja bolesnih pela na medonosne pae,
78
Smanjenje neadekvatnog zdravstvenog tretiranja.

Cilj aktivnosti: Adekvatno preveriranje bolesti pela.
9. Naziv projekta/aktivnosti: PROGRAM EDUKACIJE ZAPOSLENIH U ZAVODU I

PELARSKIM UDRUENJIMA
Aktivnosti:
Sadraj edukacija:
Kontinuirana obuka o selekciji i uzgoju matice (interna i eksterna),
Kontinuirana obuka u kontroli i monitoringu genetike pelinje zajednice,
Neprekidno poboljanje u analizama meda i voska sa aspekta patvorenja,
Unapreenje kvaliteta analitike meda i ostalih pelinjih proizvoda u aspektu dodatka rezidua
pesticida i veterinarskih lijekova, edukacija na poboljanju saradnje sa poljoprivrednim
proizvoaima, posebno voara u vezi opraivanja.
Problem koji se rjeava: Nepoznavanje suptilnih detalja u tehnologiji uzgoja matice kao i
proizvodnji proizvoda sa dodatnim vrijednostima.
Cilj aktivnosti: Podii znanje na viu razinu.
10. PODIZANJE SVIJESTI O VANOSTI PELARSTVA KAO GOSPODARSKE GRANE

Aktivnosti:
Promocija putem sajmova, izlobi i medija,
Promocija putem ekonomske propagande,
Podizanje svijesti o korisnosti i dobrobiti potronje domaih pelarskih proizvoda za
stanovnitvo svih dobnih skupina, putem predavanja, sajmova, izlobi, medija i putem
ekonomske propagande.
Bolje pozicioniranje pelarstva kao djelatnosti u drutvu,
Potronja nekvalitetnih uvoznih pelarskih proizvoda i indirektni utjecaj na kontinuirano
poveanje pelara i rast pelarstva po brojnosti.
Cilj aktivnosti:
Bolji status pelarstva pred dravnim tijelima, i nadlenim ministarstvima poljoprivrede,
Poveanje potronje domaeg meda i poveanje pelara u kontinuitetu.
Nosioc aktivnosti: Pelarska udruenja.
11. UVOENJE SUSTAVNE KONTROLE KVALITETE ZA PELARSKE PROIZVODE, A

NAROITO ZA MED I VOSAK (SATNE OSNOVE)
Aktivnosti:
Svoenje na minimum ili eliminiranje uvoza meda loije kvalitete iz treih zemalja,
Smanjenje sive konkurencije,
Borba protiv pojave patvorenih pelinjih proizvoda,
Kontrola sustava proizvodnog lanca,
79
Sljedljivosti u proizvodnji pelinjih proizvoda (pelari su tu skoro pa nemoni pored nadlenih

dravnih tijela),
kontrole pelarskih proizvoda na tritu,
redovita kontrola kvalitete unutar pelarskih udruga.
Nekontrolirani uvoz meda niske kvalitete i obaranje cijene domaem kvalitetnom medu,
Problem patvorenja meda u iroj okolini koji dovodi do nelojalne konkurencije, nepovjerenja
kupaca i stvaranje loeg imida o pelarima uope,
unutar pelarske udruge se ne radi redovita kontrola kvaliteta.
Cilj aktivnosti:
Smanjenje uvoza nekvalitetnog meda,
Smanjenje nelojalne konkurncije.
12. IZRADA MARKETING PLANA

Aktivnosti:
Marketing mix za sva tri podruja sa jasno definiranim politikama cijena, distribucije, promocije
i kvalitete proizvoda,
Marketing plan e se odnositi na sve vrste pelinjih proizvoda a raditi e ga Centri u Bihau i
Zadru,
Mogunost proizvodnje i plasmana rojeva i matica na trite EU gdje se moe postii dobra
cijena u odnosu na cijene lokalnog trita,
Potencijonalno je mogu plasman vrhunskog meda u malim kao i restoranskim pakiranjima u
ostale zemlje lanice EU, jer nema graninih barijera, uz osiguranje zdravstvene ispravnosti
naih pelarskih proizvoda sukladno zakonu i direktivama EU.
Problem koji se rjeava: Kvalitet, cijene, pakiranja, distribucije i promocije proizvoda.
Cilj aktivnosti: Poboljanje kvalitete proizvoda, cijene, pakiranja, distribucije i promocije.
80
PREGLED STRUKTURE ISPAE PELA
Redni Naziv biljke N P F M A M J J A S O N 1-no 2 Vie

br. e o e a p a u u v e k o godin godi godi Familija
Latinski Domai k l b r r j n l g p t v ja nja nja
1. Galanthus nivalis L. Visibaba, dremuljka 1 1 X Amaryllidaceae
2. Corylus avellana L. Ljeska, ljenjak, ljeska obina 0 4 X Betulaceae
3. Helleborus odorus Kukurijek, spre 1 1 X Ranunculaceae
4. Bergenia crassifolia Badan, oplanica, begrenia 2 2 X Saxifragaceae
5. Erica carnea L. Crnjua, zimocvijet 2 1 X Ericaceae
6. Cornus mas L. Dren, drijenjak 1 2 X Cornaceae
7. Alnus glutinosa Jova crna, jova, joha 0 3 X Betulaceae
8. Tussilago farfara L. Podbjel,repuina,kopitnjak 1 1 X Asteraceae
9. Chaenomeles japonica Japanska dunja 3 3 X Rosaceae
10. Lonicera fragrantissima Kozja krv, miriljavo pasje groe 2 2 X Caprifoliaceae
11. Lamium purpureum Crvena mrtva kopriva 2 2 X X Lamiaceae
12. Adonis vernalis L. Gorocvijet,zeiji mak,uta sasa 1 1 X Ranunculaceae
13. Viola odorata L. Ljubiica mirisna,modra ljubiica 1 1 X Violaceae
14. Scilla bifolia L. Procjepak, divlji zumbul 1 2 X Liliaceae
15. Prunus cerasifera Crvenolisna ljiva 2 2 X Rosaceae
16. Prunus spinosa L. Trn, trnjina, crni trn 1 1 X Rosaceae
17. Prunus persica L. Breskva, eptelija, praska 1 1 X Rosaceae
18. Prunus armeniaca L. Kajsija, eftelija 2 2 X Rosaceae
19. Salix caprea L. Iva, vrbica, maca 2 4 X Salicaceae
20. Salix alba L. Bijela vrba, vrba 2 3 X Salicaceae
21. Salix babylonica L. alosna vrba, jadika 4 4 X Salicaceae
22. Prunus cerasifera Danarika 3 3 X Rosaceae
23. Muscari szowitzianus Presliica 1 0 X Liliaceae
24. Ceris silquastrum L. Rogaica,Judino drvo,smrdljika 2 1 X Fabaceae
25. Mahonia aquifolium Mahonija 3 3 X Berberidaceae
26. Chamaecytisus hirsutus Zanovijet dlakava,uica dlakava 1 1 X Fabaceae
27. Phacelia tanacetifolia Facelija 4 4 X Hydrophyllaceae
28. Myosotis palustris Spomenak, plavomilje 1 1 X X X Borraginaceae
29. Veronica persica Kokoija ljubica, mijakinja 2 1 X X Scrophulariaceae
30. Senecio vulgaris Draguac,ablja trava,kostri 1 1 X X Asteraceae
31. Pelargonium zonale Mukatla, smrdljevak 1 1 X Geraniaceae
32. Rosmarinus officinalis L. Rumarin, zimorad 2 1 X Lamiaceae
33. Taraxacum officinale Maslaak, radi, salatua 2 4 X Asteraceae
34. Brassica napus var. Oleifera D.C. Uljana repica, repica 2 3 X X Brassicaceae
35. Brassica napus var. napus Perko 2 3 X Brassicaceae
36. Prunus cerasus L. Vinja 3 0 X Rosaceae
37. Malus domestica Jabuka, domaa jabuka 2 3 X Rosaceae
38. Pirus domestica L. Kruka, domaa kruka 1 2 X Rosaceae
39. Prunus avium L. Trenja, pitoma trenja 2 2 X Rosaceae
40. Cerasus avium Divlja trenja, ptiarica 2 2 X Rosaceae
81
41. Malus sylvestris L. Divlja jabuka, divljaka 2 3 X Rosaceae

42. Pirus piraster Divlja kruka, divljaka 2 2 X Rosaceae
43. Juglans regia L. Orah 0 4 X Juglandaceae
44. Prunus domestica L. ljiva, maarica, poegaa 1 2 X Rosaceae
45. Cydonia oblonga Dunja 1 2 X Rosaceae
46. Acer pseudo-platanus L. Javor gorski, javor bijeli 2 2 X Aceraceae
47. Acer platanoides L. Javor mlije, otrolisni javor 2 2 X Aceraceae
48. Acer campestre L. Klen, kunika, poljski javor 2 2 X Aceraceae
49. Platanus orientalis L. Platan istoni, platan azijski 1 2 X Platanaceae
50. Betula pendula Breza, bijela breza, alosna breza 0 2 X Betulaceae
51. Quercus petraea Hrast kitnjak, ljutik 3 3 X Fagaceae
52. Quercus robur L. Lunjak, hrast lunjak 3 3 X Fagaceae
53. Thuja orientalis L. Istona tuja, tuja obina 0 2 X Cupressaceae
54. Syringa vulgaris L. Jorgovan, ljiljak, jorgovan obini 1 1 X Oleaceae
55. Sorbus domestica L. Oskorua 2 2 X Rosaceae
56. Ribes rubrum Ribizla, crvena ribizla 2 1 X Glossulariaceae
57. Ribes grossularia L. Ogrozd, ribizla trnata 2 1 X Glossulariaceae
58. Fragaria vesca L. Jagoda, umska (divlja) jagoda 2 2 X Rosaceae
59. Aesculus hippocastanum L. Divlji kesten, konjski kesten 2 2 X Hippocastanaceae
60. Alliaria petiolata Luac, enjaa 1 1 X X X Brassicaceae
61. Geranium macrorrhizum L. Zdravac, dralica, priboj 3 1 X Geraniaceae
62. Ornithogalum umbellatum L. Ptiije mlijeko, zmijino cvijee 1 1 X Liliaceae
63. Descurainia spohia L. Striica, striua, osak 2 2 X Brassicaceae
64. Picea abies L. Smra, smreka, obina smra 4 2 X Pinaceae
65. Abies alba Jela, obina jela, vita jela 4 2 X Pinaceae
66. Cotoneaster tomentosa Pustenasta dunjarica 2 2 X Rosaceae
67. Laburnum anagyroides Zanovijet, uti bagrem, tilovina 3 1 X Fabaceae
68. Viburnum rhytidophyllum Kineska udika 1 2 X Caprifoliaceae
69. Viburnum lantana L. Crna udika, kalina, medulja 2 2 X Caprifoliaceae
70. Rosa canina L. Divlja rua, ipurak 1 3 X Rosaceae
71. Capsella bursa-pastoris L. Hou-neu, pastirska torbica 1 1 X X Brassicaceae
72. Euphorbia cyparissias L. Mleika uskolisna, carevac 1 1 X Euphorbiaceae
73. Brassica oleracea L. Kupus, broskva, ratan 1 1 X X X Brasicaceae
74. Veronica chamaedrys L. Zmijina trava, trbuac 2 2 X Scrophulariaceae
75. Lamium album L. Mrtva kopriva bijela, medi 2 2 X Lamiaceae
76. Ageratum mexicanum Gorua ljubav 1 2 X Asteraceae
77. Plantago lanceolata L. Bokvica uskolisna,muka bokvica 0 3 X Plantaginaceae
78. Plantago media L. Bokvica srednja,enska bokvica 0 3 X Plantaginaceae
79. Symphytum officinale L. Gavez, crni gavez, obini gavez 2 1 X Borraginaceae
80. Begonia semperflorens Begonija, djevojako srce 1 2 X Begoniaceae
81. Lycium halimifolium iva ograda, vrbica, vuac 3 3 X Solanaceae
82. Lotus corniculatis L. Zvjezdan, uti zvjezdan, smiljkita 3 3 X Fabaceae
83. Ranunculus acris L. Ljuti, abljak, izjed 1 2 X Ranunculaceae
84. Ranunculus repens L. Puzavi ljuti, novi, barnjaa 1 2 X Ranunculaceae
85. Bellis perennis L. Bijela rada, krasuljak, dikino oko 1 1 X Asteraceae
82
86. Malus pumila Ukrasna jabuka Niedzvetzkijeva 2 2 X Rosaceae

87. Cornus sanguinea L. Pazdren, svib,svibovina,pasji dren 2 2 X Cornaceae
88. Acer obtusatum Javor gluva,javorac, crveni javor 2 2 X Aceraceae
89. Robinia pseudoacacia L. Bagrem, bijeli bagrem 4 1 X Fabaceae
90. Amorpha fruticosa L. Bagremac, divlji bagrem, amorfa 3 3 X Fabaceae
91. Gleditschia triacanthos L. Glediija, gledi, trnovac 3 3 X Caesalpiniaceae
92. Ailanthus altissima Kiselo drvo,pajasen,rajsko stablo 2 2 X Simarubaceae
93. Salvia officinalis L. alfija, kadulja, pelin, ku 4 1 X Lamiaceae
94. Trifolium incarnatum L. Inkarnatska djetelina, inkarnatka 3 3 X X Fabaceae
95. Jurinea mollis Medoglavka, crpac, srebrna pilica 2 2 X Asteraceae
96. Armeria caespitosa rubra L. Armerija 2 2 X Plumbaginaceae
97. Pyracantha coccinea Pirakanta, glogovica 3 3 X Rosaceae
98. Spiraea media Srednja suruica 1 2 X Rosaceae
99. Sorbus aucuparia L. Jarebika, negnjila, smrdljika 1 2 X Rosaceae
100. Sorbus torminalis Brekinja 2 2 X Rosaceae
101. Sorbus austriaca Mukinja planinska, mukovnica 2 2 X Rosaceae
102. Berberis vulgaris L. utika, imirika 2 1 X Berberidaceae
103. Acer tataricum L. elja, eljika, estika 3 3 X Aceraceae
104. Crataegus monogyna L. Glog,bijeli glog,jednosjemeni glog 1 1 X Rosaceae
105. Papaver rhoeas L. Bulka, divlji mak, turinak 0 3 X X Papaveraceae
106. Galium cruciata urevak, uta broika 1 1 X Rubiaceae
107. Vicia grandiflora Grahorica uta 2 2 X Fabaceae
108. Raphanus sativus L. Rotkva, rokva 1 1 X Brassicaceae
109. Ribes nigrum L. Ribizla crna, grozdi 2 1 X Grossulariaceae
110. Vitis vinifera L. Vinova loza, loza 2 2 X Vitaceae
111. Rubus idaeus L. Malina, malina planinska 3 2 X Rosaceae
112. Sinapis alba L. Bijela slaica, bijela goruica 2 2 X Brassicaceae
113. Potentilla reptans L. Petoprsnica, elaica, petolista 2 2 X Rosaceae
114. Potentilla recta L. elaica velika, petoprsnica 2 2 X Rosaceae
115. Lepidum draba L. Gronica, kupusac, renika, grbica 2 2 X X Brassicaceae
116. Aquilegia vulgaris L. Kandilka,popina kapica,zveckavac 1 2 X Ranunculaceae
117. Trifolium montanum L. Bijela brdska djetelina 3 1 X Fabaceae
118. Onobrychis viciaefolia Esparzeta, slatka djetelina 2 1 X Fabaceae
119. Cerinthe minor L. Pepeljua, pelina hrana 2 0 X X Borraginaceae
120. Rubus plicatus Kupina, crna kupina 2 1 X Rosaceae
121. Ligustrum vulgare L. Kalina, mekovac, zimolist 2 2 X Oleaceae
122. Cheiranthus cheiri L. eboj, uti eboj 2 2 X Brassicaceae
123. Philadelphus coronarius L. Jasmin bijeli,divlji jasmin, jasmin 2 1 X Saxifragaceae
124. Deutzia sp. Vrtna mirta, deucija batenska 2 1 X Saxifragaceae
125. Ocimum basilicum L. Bosiljak, bosilje, bosiok 2 2 X Lamiaceae
126. Lycopus europaeus L. Gagamija, vuja noga, gagrica 2 2 X Lamiaceae
127. Polygala comosa Kija ruasta 2 1 X Polygalaceae
128. Verbascum phoeniceum L. Divizma modrocvetna 2 2 X Scrophulariaceae
129. Senecio procerus Ranik veliki 2 1 X Asteraceae
130. Dorycnium herbaceum Dernica, bjeloglavica, razder 2 1 X Fabaceae
83
131. Coronilla varia L. Ajica, graor areni, bagrenak 2 0 X Fabaceae

132. Salvia pratensis L. Divlja alfija, livadska kadulja 3 1 X Lamiaceae
133. Geranium molle L. Babin zdravac, iglica mekana 2 2 X X Geraniaceae
134. Brassica nigra Crna slaica, crna repica, senf 3 3 X Brassicaceae
135. Chenopodium bonus-henricus L. Divlji spana, branjak 1 1 X Chenopodiaceae
136. Centaurea cyanus L. Razliak, modrocvijet 3 3 X Asteraceae
137. Leontodon hispidus L. Goloek ekinjasti, lavlji zub 2 2 X Asteraceae
138. Rubus caesius L. Divlja kupina, kupina, ostruga 4 4 X Rosaceae
139. Cuscuta europaea L. Vilina kosica, samovila velika 2 2 X Cuscutaceae
140. Knautia ambiqua Udovica njivska, svinjska gubica 2 2 X Dipsacaceae
141. Rhinanthus minor L. ukavac mali, pijetlova kresta 2 2 X Scrophulariaceae
142. Galium verum L. Ivanjsko cvijee, ivanovo cvijee 2 1 X Rubiaceae
143. Sedum acre L. ednjak, jari, zebrica 2 2 X Crassulaceae
144. Reseda lutea L. Rezeda, katanac uti 2 1 X X X Resedaceae
145. Medicago lupulina L. Dunjica, uta lucerka 2 2 X X X Fabaceae
146. Filipendula hexapetala Suruica, konara, divlji graak 2 2 X Rosaceae
147. Knautia arvensis Udovica plava, crno oko 2 2 X Dipsacaceae
148. Crepis biennis L. ekinjua crna 1 1 X Asteraceae
149. Thymus serpyllum L. Majina duica, timijan, ubri 2 2 X Lamiaceae
150. Thyimus pulegioides L. Majina duica rebrasta 3 1 X Lamiaceae
151. Trifolium pratense L. Crvena djetelina, trojka, trogotka 3 3 X Fabaceae
152. Trifolium repens L. Bijela djetelina, puzea djetelina 3 1 X Fabaceae
153. Trifolium fragiferum L. Jagodasta djetelina 2 1 X X Fabaceae
154. Hypericum perforatum L. Kantarion, gospina trava, krvavac 0 1 X Hypericaceae
155. Rosa centifolia L. Majska rua, rua 2 2 X Rosaceae
156. Lantana camara L. Lantana 1 1 X Verbenaceae
157. Dahlia variabilis Georgina, dalija 2 2 X Asteraceae
158. Dahlia coccinea Georgina krlatna 2 2 X Asteraceae
159. Dahlia''Fashion monger'' L. Georgina, dalija 2 2 X Asteraceae
160. Dahlia hybrida ''Cactus'' L. Georgina hibridna ''Kaktus'',dalija 2 2 X Asteraceae
161. Tagetes patulus L. Kadifica, kadifica mala, enka 2 2 X Asteraceae
162. Tagetes erectus L. Kadifa, velika kadifa, enka 2 2 X Asteraceae
163. Salvia splendens Bijela kadulja, vraiji jezik 1 1 X Lamiaceae
164. Berteroa incana Sivac, sivka 2 2 X X Cruciferae
165. Anchusa officinalis L. Volovski jezik, paje gnijezdo 3 2 X X Borraginaceae
166. Medicago sativa L. Lucerka, plava djetelina, vija 2 1 X Fabaceae
167. Capsicum annuum L. Paprika 1 1 X Solanaceae
168. Cucumis sativus L. Krastavac, kukumar 1 0 X Cucurbitaceae
169. Sinapis arvensis L. Poljska goruica, urodica 2 2 X Brassicaceae
170. Castanea sativa Pitomi kesten, kesten 2 4 X Brassicaceae
171. Convolvulus cantabricus L. Poponac granati, slak 1 1 X Convolvulaceae
172. Rubus ulmifolius Kupina 4 1 X Rosaceae
173. Ligustrum ovalifolium Jajolisna kalina, ligustrum 2 2 X Oleaceae
174. Cotoneaster divaricatus Raskreena mumulica, dunjarica 2 0 X Rosaceae
175. Lavandula officinalis Lavanda, lavandula, despik 4 0 X Lamiaceae
84
176. Tilia cordata Sitnolisna lipa, lipolist 4 2 X Tiliaceae

177. Tilia tomentosa Bijela lipa, srebrna lipa 4 2 X Tiliaceae
178. Catalpa bignonioides Obina katalpa, cigara 3 1 X Bignoniaceae
179. Galega officinalis L. draljevina, piskavica 2 2 X Fabaceae
180. Verbena officinalis L. Vrbena, ljutovnica, spori 2 2 X X X Verbenaceae
181. Stachys reinertii istac, pelin cvijet 3 3 X Lamiaceae
182. Allium coppoleri Divlji luk, divlja ljutika 2 0 X Liliaceae
183. Sambucus ebulus L. Burjan, aptik, aptovina, bujad 1 1 X Caprifoliaceae
184. Lathyrus pratensis L. Graor uti, graor livadski 2 1 X Fabaceae
185. Allium cepa L. Luk, crni luk, mrki luk, crveni luk 2 2 X Liliaceae
186. Vicia faba L. Bob 2 1 X Fabaceae
187. Helianthus annuus L. Suncokret, sunogled 3 3 X Asteraceae
188. Helianthus annuus L. Suncokret ukrasni 2 1 X Asteraceae
189. Punica granatum L. Nar, ipak, morganj 2 2 X Punicaceae
190. Citrullus vulgaris Lubenica, bostan, vrea 1 1 X Cucurbitaceae
191. Cucumis melo L. Dinja, bostan, vrea 1 1 X Cucurbitaceae
192. Arachis hypgaea L. Kikiriki, oraac 2 1 X Fabaceae
193. Echinops sphaerocephalus L. Glavo, sikavica 4 2 X Asteraceae
194. Epilobium angustifolium L. Kiprovina, nourak, vrbolika 4 3 X Oenotheraceae
195. Scorzonera rosea w. Ruiasti zmijak 2 2 X Asteraceae
196. Tanacetum macrophyllum Vrati, povrati 1 3 X Asteraceae
197. Trifolium ochroleucum utikava djetelina 2 1 X Fabaceae
198. Stachys germanica L. Sjerua, vuji ista, kudravac 4 1 X X Lamiaceae
199. Lathyrus latifolius L. Grahorovina, divlji grah 3 1 X Fabaceae
200. Filipendula ulmaria Suruica, medunika 3 3 X Rosaceae
201. Telekia speciosa Ognjica, crni oman 1 1 X Asteraceae
202. Dipsacus laciniatus L. Vodostanj visoki, bijela sikavica 2 3 X Dipsacaceae
203. Vicia cracca L. Ptija graorica, graorica 2 1 X Fabaceae
204. Mentha aquatica L. Vodena metvica, konjski bosiljak 4 1 X Lamiaceae
205. Alyssum murale umenica 2 1 X Brassicaceae
206. Asclepias syriaca L. Cigansko perje, svilenica 4 2 X Asclepiadaceae
207. Spiraea douglasii Suruica duglazijeva 2 1 X Rosaceae
208. Koelreuteria paniculata Kelreuterija 3 3 X Sapindaceae
209. Tamarix pentandra Tamariks, tamarika, metlika 2 2 X Tamaricaceae
210. Verbascum lychnitis L. Divizma gorska 2 2 X Scrophulariaceae
211. Verbascum phlomoides L. Divizma krupnocvjetna 1 1 X Scrophulariaceae
212. Godetia grandiflora Godecija 2 1 X Oenotheraceae
213. Limonium sinuatum L. Limonijum 1 1 X X Plumbaginaceae
214. Oenothera biennis L. Nourak uti, dobrove, pupoljica 2 2 X Oenotheraceae
215. Melissa officinalis L. Matinjak, matoina, pelinjak 3 1 X Lamiaceae
216. Physostegia virginiana Usnica, fizostegija, suzica 2 1 X Lamiaceae
217. Teucrium chamaedrys L. Dubaac, podubica 2 2 X Lamiaceae
218. Clematis vitalba L. Pavit, bijela loza, pavitina,skrobut 1 1 X Ranunculaceae
219. Lythrum salicaria L. Vrbiica velika, drenak, vrbica 3 3 X Lythraceae
220. Althaea cannabina L. Slijezac ruasti, konopljika 2 2 X Malvaceae
85
221. Anthemis arvensis L. Poljski prstenak, pasja kamilica 1 1 X X Asteraceae

222. Tragopogon pratensis L. Kozja brada, livadska kozja brada 2 2 X Asteraceae
223. Carduus nutans L. Striak, medeni kalj, crveni kalj 4 1 X X Asteraceae
224. Abutilon theophrasti Lipica Teofrastova, uti sljez 2 1 X Malvaceae
225. Cirsium acaule L. Bezstabljini osjak, mala boca 2 1 X Asteraceae
226. Polygonum lapathifolium L. Lisac obini, ljutaa, srano zelje 2 0 X Polygonaceae
227. Polygonum persicaria L. Lisac, ljutaa 2 0 X Polygonaceae
228. Mentha arvensis L. Poljska metvica, poljska nana 3 1 X Lamiaceae
229. Ononis spinosa L. Bodljikavi gladi, zeji trn 1 1 X Fabaceae
230. Scabiosa columbaria L. Golubija udoviica, konjuka 2 2 X X Dipsacaceae
231. Tanacetum vulgare Vrati, povrati 1 1 X Asteraceae
232. Heracleum sphondylium L. Meja apa, medvjei dlan 2 0 X X Apiaceae
233. Daucus carota L. Divlja argarepa, stidak 2 2 X X Apiaceae
234. Angelica silvestris L. Aneoski korijen, divlja anelika 2 2 X X Apiaceae
235. Althaea officinalis L. Bijeli sljez,pitomi sljez,trandovilje 3 1 X Malvaceae
236. Calystegia silvatica Kukovina, slak 1 1 X Convolvulaceae
237. Astragalus onobrychis L. Kozinac, kozlinac 2 1 X Fabaceae
238. Betonica officinalis Ranilist, ista, ranjenik 2 1 X Lamiaceae
239. Inula salicina L. Utrenica glatka, panjaki oman 2 2 X Asteraceae
240. Lathyrus tuberosus L. Graor crveni krtolasti, oraak 2 1 X Fabaceae
241. Onopordun acanthium L. Magarei lalj, kalj,magarei trn 4 2 X Asteraceae
242. Carduus acanthoides L. Bodalj, striak 3 2 X Asteraceae
243. Malva silvestris L. Crni sljez, guija trava 3 3 X X Malvaceae
244. Salvia verticillata L. Trbuac, starac, sjerua 3 1 X Lamiaceae
245. Eupatorium cannabinum L. Konopljua, resnik, divljika, ustruk 3 1 X Fabaceae
246. Ballota nigra L. Modri tetrljan, crna kopriva 2 1 X Lamiaceae
247. Convolvulus arvensis L. Poponac, njivski poponac, slak 1 1 X Convolvulaceae
248. Linaria vulgaris Lanilist, uta zijevalica 2 2 X Scrophulariaceae
249. Melilotus officinalis L. Kokotac, kokotac uti, draljika 3 2 X X Fabaceae
250. Melilotus albus Kokotac bijeli, draljika 3 2 X X Fabaceae
251. Portulaca grandiflora Prkos, puzavac, lijepa pepa 1 3 X Portulacaceae
252. Gaillardia pulchella Kokarda ljepukasta, gajlardija 2 2 X Asteraceae
253. Zinnia elegans Dupljan, lijepi glia, popadija, inija 2 2 X Asteraceae
254. Kniphofia uvaria L. Knifofija 2 1 X Liliaceae
255. Impatiens balsamina L. Lijepi ovje, nedirak, vrbica 2 1 X Balsaminaceae
256. Symphoricarpus albus L. Grozdasti biserak, bijeli biserak 3 1 X Caprifoliaceae
257. Cirsium candelabrum Boca, kandelabr 2 0 X Asteraceae
258. Odontites rubra Vidac, vidoka crvena 2 2 X Scrophulariaceae
259. Sonchus arvensis L. Poljska gorika, poljski ostak 2 2 X Asteraceae
260. Origanum vulgare L. Vranilova trava, divlji aj, origanj 2 1 X Lamiaceae
261. Senecio jacobaea L. Veliki kostri, kresnica 1 1 X X Asteraceae
262. Centaurea jacea L. Vasiljak, zeina, razliak 2 1 X Asteraceae
263. Hyoscyamus niger L. Bunika, svinjski bob, uspavljiva trava 1 1 X X Solanaceae
264. Stachys recta L. ista veliki ukasti, ista 3 1 X Lamiaceae
265. Stachys annua L. Bijeli bosiljak, staraac, bijeli ista 2 1 X Lamiaceae
86
266. Echium vulgare L. Lisiji rep, lisiina obina 4 2 X X Borraginaceae

267. Galeopsis ladanum L. Smrdljiva kopriva, mrtva kopriva 2 1 X Lamiaceae
268. Solidago virga aurea L. Zlatnica, tapika, elebi grana 2 2 X Asteraceae
269. Centaurea scabiosa L. eljasti razliak, kozja brada 2 2 X Asteraceae
270. Achillea millefolium L. Hajduka trava, spori, stolisnik 0 2 X Asteraceae
271. Cichorium intybus L. Cikorija, vodopija, cigura 1 1 X Asteraceae
272. Cirsium arvense L. Palamida, njivska palamida 2 2 X Asteraceae
273. Cucurbita pepo Bundeva, dulek, ludaja, tikva 2 3 X Cucurbitaceae
274. Fagopyrum esculentum Heljda, eljda, hajdina 2 2 X Polygonaceae
275. Althaea rosea L. Pitomi sljez, trandavilje 2 2 X Malvaceae
276. Canna indica L. Kana 2 1 X Cannaceae
277. Calendula officinalis L. Neven, neven ljekoviti, ognja 2 2 X X Asteraceae
278. Passiflora coerulea L. Hristovo cvijee, bogorodiin krst 1 1 X Passifloraceae
279. Evodia Evodija, pelinje drvo 4 4 X Rutaceae
280. Sophora japonica L. Sofora, japanski bagrem 3 2 X Fabaceae
281. Aesculus parviflora bunasti divlji kesten 2 1 X Hippocastanaceae
282. Epilobium hirsutum L. Nourak crveni, nourak runjavi 2 2 X Oenotheraceae
283. Verbascum densiflorum Divizma 2 2 X Scrophulariaceae
284. Digitalis ferruginea L. Vjesnik, vjesnie, pustikara 2 0 X Scrophulariaceae
285. Angelica archangelica L. Anelika, aneoski korijen, kravojac 3 2 X X Apiaceae
286. Pastinaca sativa L. Pakanat, patrnjak, jelinjak 2 2 X Apiaceae
287. Foeniculum vulgare Mora, komora, anason 2 0 X X Apiaceae
288. Dipsacus sylvester eljuga, bijeli kalj, vodostanj 2 3 X Dipsacaceae
289. Salvia amplexicaulis L. Kadulja, alfija 4 1 X Lamiaceae
290. Eryngium campestre L. Vjetrovalj, bijela boca, kotrljan 1 1 X Apiaceae
291. Centaurea phrygia L umski razliak, kruica 2 2 X Asteraceae
292. Mentha longifolia Konjski bosiljak, divlja metvica 3 1 X Lamiaceae
293. Mentha pulegium L. Metvica, barska nana, macina metvica 3 1 X Lamiaceae
294. Succisa pratensis Piskavac, piskavac modri 1 1 X Dipsacaceae
295. Geranium silvaticum L. Iglica umska 2 2 X Geraniaceae
296. Epilobium parviflorum Sitnocvjetna svilovina 2 2 X Oenotheraceae
297. Pulicaria dysenterica Srun, buina, buvaa 2 2 X Asteraceae
298. Lappa major iak, peruina, veliki iak 3 3 X Asteraceae
299. Lappa tomentosa iak veliki maljavi 3 3 X Asteraceae
300. Solidago serotina Zlatoipka pozna 2 2 X Asteraceae
301. Artemisia vulgaris L. Divlji pelin, komonika 1 2 X Asteraceae
302. Inula conyza Buina, grmika, utrenica 2 1 X X Asteraceae
303. Chondrilla juncea L. utenica, uta gologuza 2 2 X X Asteraceae
304. Peucedanum aegopodioides Siljevina, cjevanika 1 0 X Apiaceae
305. Oninis arvensis L. Gladi, zeji trn 1 1 X Fabaceae
306. Tecoma radicans Tekoma, kampsis, trubasti jasmin 1 1 X Bignoniaceae
307. Limonium binervosum lajer trava, slamno cvijee 1 1 X Plumbaginaceae
308. Hibiscus syriacus L. Sirijska rua, amlijan, hibisk 1 2 X Malvaceae
309. Cirsium eriophorum L. Konjski rep, konjski trn, ostanj 4 2 X Asteraceae
310. Cirsium canum L. Psea palamida 3 3 X Asteraceae
87
311. Cirsium lanceolatum L. Osat, ostanj, striak 3 1 X Asteraceae

312. Helichrysum bracteatum Crveno smilje, slamno cvijee 2 2 X X Asteraceae
313. Cosmos bipinnatus Djevojako oko, kosmos 2 1 X Asteraceae
314. Hieracium umbellatum L. Runjika titasta 2 2 X Asteraceae
315. Sedum telephium L. Bobovnik, bobovnjak, debeli list 2 1 X Crassulaceae
316. Lavatera thuringiaca L. Sljez bjeloruiasti 2 2 X Malvaceae
317. Aster tripolium L. Aster, zvjezdan 2 2 X Asteraceae
318. Sonchus asper L. Gorika hrapava 1 1 X Asteraceae
319. Nicotiana tabacum L. Duhan 1 1 X Solanaceae
320. Polygonum aubertii L. Lozica srebrnasta 2 0 X Polygonaceae
321. Helianthus tuberosus L. ioka, morska repa, topinambur 2 2 X Asteraceae
322. Satureja subspicata Vrijesak primorski, vrijesak, ubar 4 2 X Lamiaceae
323. Caryopteris mastacantus L. Kariopteris 3 1 X Verbenaceae
324. Anemone japonica Vjeberina japanska, vjetrenica 1 1 X Ranunculaceae
325. Tanacetum serotinum Pupii majke boje, vrati pozni 1 1 X Asteraceae
326. Polygonum cuspidatum Troskot japanski 3 3 X Polygonaceae
327. Celosia plumosa L. Pijetlova krijesta 1 1 X Amarantaceae
328. Celosia cristata L. Pijetlova krijesta rebrasta, perjanica 1 1 X Amarantaceae
329. Callistephus chinensis L. Lijepa kata, ljetni zvjezdan 1 1 X Asteraceae
330. Colchicum autumnale L. Mrazovac, kaun jesenji, baluak 2 2 X Liliaceae
331. Aster novi-belgii L. Zvjezdica 2 1 X Asteraceae
332. Tanacetum indicum Hrizantema, mitrovka, jesenka 1 1 X Asteraceae
333. Hedera Helix L. Brljan, zelengora 2 2 X Araliaceae
334. Erica arborea L. Vrijes veliki, vrijes drveni veliki 2 1 X Ericaceae
335. Acacia dealbata Mimoza, akacija 0 3 X Mimosaceae
336. Corylus maxima Ljeska crvenolisna 0 3 X Betulaceae
337. Crocus vernus afran proljeni, afran pitomi 2 2 X Iridaceae
338. Primula acaulis Jagorevina, jaglika, jaglac 1 0 X Primulaceae
339. Alkanna tinctoria Vuji jezik, krvavica, crveni korjen 3 1 X Boraginaceae
340. Corydalis solida Mlaa crvenkasta 2 1 X Fumariaceae
341. Teucrium fruticans L. Teukrium 3 0 X Lamiaceae
342. Jasminum nudiflorum Jasmin rani, jasmin kineski 3 3 X Oleaceae
343. Viburnum tinus L. Lemprika, lopoika 2 2 X Caprifoliaceae
344. Populus tremula L. Jasika, trepeljtika, uboruka 1 2 X Salicaceae
345. Prunus communis L. Badem, badem pitomi 2 2 X Rosaceae
346. Laurus nobilis L. Lovor, lovorika, lorber, zelenika 3 3 X Lauraceae
347. Citrus limonum Limun, limun uti 3 3 X Rutaceae
348. Citrus aurantium L. Pomoranda, naranda 3 3 X Rutaceae
349. Citrus nobilis Mandarina 3 3 X Rutaceae
350. Cupressus sempervirens L. empres, empres piramidalni, empres muki 0 3 X Cupressaceae
351. Cupressus sempervirens L. empres, epres horizontalni 0 3 X Cupressaceae
352. Hyacinthus orientalis L. Zumbul, carevi 2 1 X Liliaceae
353. Tulipa oculus solis Lala, tulipan, lala sirijska 0 1 X Liliaceae
354. Narcissus pseudonarcissus L. Zelenkada, sunovrat uti 1 1 X Amaryllidaceae
355. Lavandula dentata L. Lavandula, lavanda, despik 3 0 X Lamiaceae
88
356. Veronica triphyllos L. Vjerenica prstolisna, razgon 2 2 X X Scrophulariaceae

357. Matthiola incana eboj, eboj crveni 2 1 X Brassicaceae
358. Lavatera maritima Sljez morski 2 3 X Malvaceae
359. Ferula communis L. Vitina, koramanica 3 1 X Apiaceae
360. Bellis perennis Flore pleno Krasuljak 1 1 X Asteraceae
361. Ficaria verna Zlatica, ledinjak 2 2 X Ranunculaceae
362. Anemone hortensis L. umarica zvjezdasta 2 3 X Ranunculaceae
363. Crocus tommasinianus Kaun, afran, brndua 1 2 X Iridaceae
364. Viburnum carlesii Udika Karlezova 3 3 X Caprifoliaceae
365. Evonymus europaeus Kurika, kozja pogaa, popove gae 2 1 X Celastraceae
366. Amygdalus communis Nekterina, breskva gola 1 2 X Rosaceae
367. Buxus sempervirens L. imir, zelenika, bus 1 2 X Buxaceae
368. Salix viminalis L. Rakita, bekva, popletnik 2 3 X Salicaceae
369. Acer saccharinum L. Javor srebrnolisni, javor slatki 2 2 X Aceraceae
370. Acer negundo L. Javor jasenolisni, javor bijeli 2 2 X Aceraceae
371. Ulmus procera Brijest, brijest poljski, brijest crni 2 3 X Ulmaceae
372. Ulmus glabra Brijest, brijest brdski 2 3 X Ulmaceae
373. Populus nigra L. Topola crna, jablan, jagnjeda 0 4 X Salicaceae
374. Chamaerops humilis L. umarka niska, palma bunasta 3 3 X Arecaceae
375. Trachycarpus excelsa umarka visoka, palma 3 3 X Arecaceae
376. Fragaria moschata Jagoda vrtna, kitnjaa 2 2 X Rosaceae
377. Primula farinosa L. Jaglika, jagorevina 1 0 X Primulaceae
378. Euphorbia gregersenii Mlijeika Gregersenova 2 2 X Euphorbiaceae
379. Euphorbia dendroides L. Mlijeika drvenasta 1 1 X Euphorbiaceae
380. Euphorbia veneta Mlijeika velika, mlijeak veliki 2 2 X Euphorbiaceae
381. Euphorbia platyphyllos L. Mlijeika, mlijeika crvenkasta 1 1 X Euphorbiaceae
382. Euphorbia helioscopia L. Mlijeika sitna 1 1 X Euphorbiaceae
383. Anthriscus sylvestris Krbuljica velika, trubeljika 1 1 X Apiaceae
384. Alyssum alyssoides L. umenica, utenica, turica 2 2 X X Brassicaceae
385. Erysimum sylvestre unjarica 2 1 X Brassicaceae
386. Aptenia cordifolia L. Aptenia 3 3 Aizoaceae
387. Mesembryanthemum acinaciforme L. Ledeno cvijee, ledenjak 4 4 X Aizoaceae
388. Oxalis articulata Djetelinka, soca, soica, kiseljaa 2 1 Oxalidaceae
389. Lunaria annua L. Pasuljite, srebrno cvijee,biserak 2 1 X X Brasssicaceae
390. Lunaria rediviva L. Srebrenka, ljubiica velika 2 1 X Brasssicaceae
391. Brassica oleracea Ratan, broskva, kupus jesenji 1 1 X Brasssicaceae
392. Ranunculus millefoliatus Ljuti, ureve 1 2 X Ranunculaceae
393. Ranunculus bulbosus L. abinac, jaspra debela, ljuti 1 2 X Ranunculaceae
394. Ranunculus acer L. Ljuti, abljak, izjed 1 2 X Ranunculaceae
395. Ranunculus polyanthemos L. Jaspra cvjetana, ljuti 1 1 X Ranunculaceae
396. Ranununculus sardous Ljuti 1 1 X Ranunculaceae
397. Isatis tinctoria L. Sa, sinj, siritara, vrbolika 2 2 X X Cruciferae
398. Glechoma hirsuta Dobriica dlakava, dobriavka 2 2 X Lamiaceae
399. Silybum marianum L. Trava gujina, gospin trn, sikavica 3 3 X X Asteraceae
400. Ornithogalum gussonei Mladolik, luk tiji, ptije mlijeko 1 1 X Liliaceae
89
401. Echium plantagineum L. Lisiina 3 1 X Boraginaceae

402. Rosa glutinosa Rua 3 3 X Rosaceae
403. Rosa rubrifolia Rua planinska 3 3 X Rosaceae
404. Rosa floribunda Rua mjesearka 2 2 X Rosaceae
405. Rosa alba L. Rua bijela 2 2 X Rosaceae
406. Lobularia maritima eljika 2 2 X Brassicaceae
407. Potentila patula Petoprsnica 2 2 X Rosaceae
408. Alyssum montanum L. umenica, utenica, turica 1 1 X Brassicaceae
409. Trifolium arvense L. Djetelina, djetelina zeja, maca 2 2 X X Fabaceae
410. Cerastium arvense L. Ptija trava, tiinac 1 1 X Caryophyllaceae
411. Sanguisorba minor Dinjica, krvara, zmijska trava 0 2 X Rosaceae
412. Daphne cneorum L. Jeremiak crveni, cmilje 2 1 X Thymelaeaceae
413. Asphodelus microcarpus apljan, brden 2 1 X Liliaceae
414. Allium flavum L. Luk uti 1 1 X Alliaceae
415. Allium roseum L. Luk ruiasti, luk divlji 2 2 X Alliaceae
416. Myosotis silvatica Zmijine oi, spomenak 1 1 X X X Boraginaceae
417. Cistus salviifolius L. Buinac, buin, pelin divlji 1 2 X Cistaceae
418. Symphytum tuberosum L. Gavez uti, trava od utrobe 2 1 X Boraginaceae
419. Lamium galeobdolon Mrtva kopriva uta, mrtva kopriva 4 1 X Lamiaceae
420. Cardamine pratensis L. Reuha, vodeni kres, skakavica 2 2 X Cruciferae
421. Stellaria holostea L. Zvjezdarka, mijakinja velika 2 2 X Caryophyllaceae
422. Fumaria officinalis L. Dimnjaa, rosopas, rosnica 2 2 X Fumariaceae
423. Ajuga reptans L. Ivica, ivica puzava 2 1 X Lamiaceae
424. Iris pseudacorus L. Perunika barska, perunika uta 2 1 X Iridaceae
425. Iris sibrica L. Perunika livadska, perunika 2 0 X Iridaceae
426. Glechoma hederacea L. Dobriica, somobojka, kopitnik 2 2 X Lamiaceae
427. Senecio lanatus L. utenica 2 2 X Asteraceae
428. Isopyrum thalictroides L. Puarka, minuica, sasa 1 1 X Ranunculaceae
429. Wistaria sinensis Glicinija, vistarija 2 1 X Papilionaceae
430. Cotoneaster conspicuus Dunjarica tibetska 2 2 X Rosaceae
431. Coronilla emerus L. ibika, koutica 2 1 X Fabaceae
432. Pittosporum tobira Pitospor 3 0 X Pittosporaceae
433. Prunus laurocerasus L. Lovorvinja, zelenie 2 2 X Rosaceae
434. Mespilus germanica L. Mumula 1 1 X Rosaceae
435. Fraxinus ornus L. Jasen crni, jasen gorski, jasen 1 2 X Oleaceae
436. Zizyphus jujuba iimak, iola, cicindula 2 1 X Rhamnaceae
437. Prunus mahaleb L. Raeljka, magriva, maginja, sremza 2 2 X Rosaceae
438. Melia azederah L. Oenaica, melia, koko 3 1 X Meliaceae
439. Olea europaea L. Maslina, maslinka, ugljika 1 2 X Oleaceae
440. Lycopsis variegata L. Vuje zelje 1 0 X Boraginaceae
441. Cynanchum vincetoxicum L. Paprika divlja, lastavina, krvnik 2 0 X Asclepiadaceae
442. Bunias orientalis L. Pepuac 2 2 X X Brassicaceae
443. Sisymbrium altissimum L. utocvijet, osak, striica 2 2 X X Brassicaceae
444. Senecio cineraria Pepeljuga 2 2 X Asteraceae
445. Orlaya grandiflora L. Stidak, sramak, divlji perun 1 1 X X Apiaceae
90
446. Thalictrum lucidum L. Oobajka uta 2 2 X Ranunculaceae

447. Diplotaxis tenuifolia Kupus divlji, dvoredac 2 2 X Brassicaceae
448. Cynanchum acutum L. Lastavina, krvnik 3 0 X Asclepiadaceae
449. Senecio rupester Kretica, kostri, draguac 1 1 X X Asteraceae
450. Argyranthemum frutescens L. Margarita, popadika 1 1 X Asteraceae
451. Valeriana officinalis L. Odoljen, valerijan, macina trava 4 1 X Valerianaceae
452. Marrubium vulgare L. Tetrljan bijeli, oajnica, gorika 3 0 X Lamiaceae
453. Myosoton aquaticum L. Mokrica, vuja crijeva 2 2 X Caryophyllaceae
454. Roemeria hybrida L. Pemeria 1 1 X Papaveraceae
455. Alkanna nonneiformis Vuji jezik, alkana 1 1 X Boraginaceae
456. Psoralea bituminosa L. Djetelina velika modra 2 1 X Fabaceae
457. Salvia nemorosa L. Kadulja umska, plavetnik 4 1 X Lamiaceae
458. Smyrnium perfoliatum L. uta trava, kravarina, truben 2 0 X Apiaceae
459. Trigonella corniculata L. Piskavica, smilj 2 2 X Fabaceae
460. Vicia sativa L. Graorica, graorica obina, grahor 3 1 X X Fabaceae
461. Vicia pannonica Graorica smea 2 1 X Fabaceae
462. Vicia hirsuta Graorica maljava 1 1 X Fabaceae
463. Thesium linophyllum L. Lanak 2 1 X Santalaceae
464. Sherardia arvensis L. Vjeni, kolenac 1 1 X Rubiaceae
465. Trifolium campestre Djetelina poljska, djetelina uta 2 2 X Fabaceae
466. Trifolium resupinatum L. Gunjica crvena, djetelina persijska 2 2 X X Fabaceae
467. Trifolium hybridum L. Djetelina vedska, izrodica 2 2 X Fabaceae
468. Moltkia petrea Lasinje modro 3 3 X Boraginaceae
469. Myagrum perfoliatum L. Buzdika, smicaljka 2 2 X Brassicaceae
470. Lychnis viscaria L. Priljepak, uroica, dremovac 1 1 X Caryophyllaceae
471. Reseda phyteuma L. Katanac ukasti 2 1 X X Resedaceae
472. Reseda luteola L. Katanac, rezeda uta, utica 2 2 X Resedaceae
473. Raphanus raphanistrum L. Rotkva divlja, rotkva poljska 2 2 X X X Brassicaceae
474. Geranium sanguineum L. Djevojako oko, zdravinjak, krvavac 2 2 X Geraniaceae
475. Geranium dissectum Iglica rasjeena, guernjak 1 1 X X Geraniaceae
476. Lonicera caprifolium L. Orlovi nokti, kozokrvina 1 1 X Caprifoliaceae
477. Lonicera nitida Kozokrvina sjajna 2 1 X Caprifoliaceae
478. Hutchinsia alpina Goneina, granika 2 1 X Cruciferae
479. Ajuga pyramidalis L. Ivica 2 1 X Lamiaceae
480. Muscari comosum L. Vilin luk, baluka 2 1 X Liliaceae
481. Aubrietia deltoidea L. Aubriencija 2 2 X Cruciferae
482. Gypsophila elegans L. lajer, uuljak, sapunjaa bijela 2 1 X Caryophyllaceae
483. Delphinium consolida L. avorljak, mamuzica, granica 1 1 X Ranunculaceae
484. Conium maculatum L. Kukuta, kukuta velika, buumi 1 1 X X Apiaceae
485. Campanula medium L. Zvoni batenski 2 2 X Sampanulaceae
486. Polygonum bistorta L. Srenjak, sranica, eludnjak 2 2 X Polygonaceae
487. Dactylis glomerata L. Jeevica, otrica, pasja trava 0 1 X Poaceae
488. Galium mollugo L. Broika obina, ivanjsko cvijee 2 2 X Rubiaceae
489. Tradescantia virginiana L. Tradeskancija 2 1 X Sammelinaceae
490. Stellaria graminea L. Mijakinja prugolisna, crijevac 1 1 X Caryophyllaceae
91
491. Lychnis flos cuculi L. Ognjica, uac, rumenika 2 2 X Caryophyllaceae

492. Hieracium pilosella L. Loboda zeja, runjika obina 1 1 X Asteraceae
493. Helianthemum nummularium L. Sunanica, ruica uta, deveternik 1 2 X Cistaceae
494. Lycopsis arvensis L. Zavratnica, krivoija 2 2 X Boraginaceae
495. Chelidonium majus L. Rusa, rosopas, zmijsko mlijeko 0 1 X Papaveraceae
496. Geranium phaeum L. Zdravinjak, vilino oko 2 2 X Geraniaceae
497. Bifora radians Smrdulja obina, smrdua 1 1 X Apiaceae
498. Medicago arabica L. Pjegava lucerka, pjegava vija 2 1 X Fabaceae
499. Ororanax chironium L. Zlotocvjeta, korjenica 2 2 X Apiaceae
500. Yucca gloriosa L. Juka, juka velianstvena 2 2 X Agavaceae
501. Vitis vulpina L. Divlja loza 2 2 X Vitaceae
502. Weigela florida Vajgelija, vajgela 2 1 X Caprifoliaceae
503. Spiraea vanhouttei Suruica Vanhouteova 2 2 X Rosaceae
504. Berberis julianae utika Julijanina 2 1 X Berberidaceae
505. Cornus alba L. Dren Sibirski 1 1 X Cornaceae
506. Rhamnus cathartica L. Pasdren, pasjakovina, krkavina 1 1 X Rhamnaceae
507. Elaeagnus angustifolia L. Dafina, igda, maslina divlja 3 1 X Elaeagnaceae
508. Paliurus spina-christi Dra, draa, alija, vukodrica 4 2 X Rhamnaceae
509. Colutea arborescens L. Pucalina, bagrem uti, zveak 3 3 X Papilionaceae
510. Pittosporum rhombifolium Pitospor australijski 3 1 X Pittosporaceae
511. Frangula alnus Kruina, krkavina, truljika 1 1 X Rhamnaceae
512. Cotinus coggygria Ruj, rujevina, uto varzilo 2 2 X Anacardiaceae
513. Bougainvillea spectabilis Bogumila, bugenvila 3 1 X Nyctaginaceae
514. Eucalyptus globulus Eukaliptus, gumino drvo 4 1 X Myrtaceae
515. Agave americana L. Agava, agava amerika, loparina 4 4 X Agavaceae
516. Cordyline australis L. Zmajevac, kordilina 3 3 X Liliaceae
517. Chrysanthemum frutescens L. Popadie 1 1 X Asteraceae
518. Chrysanthemum carinatum L. Ivanica 1 1 X Compositae
519. Centaurea triniaefolia Razliak 2 2 X Asteraceae
520. Centaurea pannonica Vasiljak 2 2 X Asteraceae
521. Cirsium pannonicum Ostanj, osat, osjak 3 2 X Asteraceae
522. Erysimum helveticum Ognjica, unjarica, prstenka 2 2 X Brassicaceae
523. Oenothera muricata L. Nourak veliki 2 2 X Oenotheraceae
524. Leontodon autumnalis L. Goloek brdski 2 2 X Asteraceae
525. Datura innoxia L. Tatula ukrasna, tatula 1 1 X Solanaceae
526. Plantago major L. Bokvica irokolisna, bokvica 0 3 X X X Plantaginaceae
527. Borago officinalis L. Boraina, lisiina, pore, bora 4 1 X Boraginaceae
528. Beta maritima L. Blitva morska, blitva divlja 2 2 X Chenopodiaceae
529. Nepeta cataria L. Metvica macina, metvica planinska 4 1 X Lamiaceae
530. Salvia sclarea L. alfija skerletna, meje uho 2 1 X X Lamiaceae
531. Salvia farinacea L. alfija ukrasna 2 1 X Lamiaceae
532. Gazania Gazania 2 2 X Asteraceae
533. Inula hirta L. Utrenica rapava, kolutak 2 2 X Asteraceae
534. Inula oculus-christi L. Utrenica, oman 2 2 X Asteraceae
535. Echium italicum L. Lisiina, svijenjak 3 1 X Boraginaceae
92
536. Linum flavum L. Lan uti, uteljica 2 1 X Linaceae

537. Monotropa hypopitys L. Kukavijin hljeb 1 1 X Pirolaceae
538. Drypis spinosa L. Mekinjak 2 1 X Caryophyllaceae
539. Allium sphaerocephalum L. Luk crveni, luk loptast 2 2 X Alliaceae
540. Sanguisorba officinalis L. Jarija trava, dunjica, krvara 2 2 X Rosaceae
541. Euphorbia marginata Mlijeika 2 1 X Euphorbiaceae
542. Rubus fruticosus L. Kupina, ostruga, kupina crna 4 4 X Rosaceae
543. Sedum album L. ednjak bijeli, rizo, bobovnik 2 1 X Crassulaceae
544. Carlina corymbosa L. Kravljak, kompava 2 2 X X Asteraceae
545. Polygonum convolvulus L. Vijuac, vijuac njivski 2 2 X Polygonaceae
546. Butomus umbellatus L. Vodoljub, srak 3 1 X Alismataceae
547. Centaurea salonitana Razliak 2 1 X Asteraceae
548. Scolymus hispanicus L. Vrumbelj, draguica 2 1 X X Asteraceae
549. Centaurea solstitialis L. Vrmbelj, sjekavica uta, hrbut 2 1 X X Asteraceae
550. Prunella laciniata L. Crnjevac ukasti 2 1 X Lamiaceae
551. Melampyrum nemorosum L. Urodica modrasta, livadar 2 0 X Scrophulariaceae
552. Veronica spicata L. Veronika, razgon, estoslavica 2 2 X Scrophulariaceae
553. Veronica jacquinii Veronika, razgon, estoslavica 2 2 X Scrophulariaceae
554. Daucus carota argarepa, mrkva 2 2 X X Apiaceae
555. Succisella inflexa Preskonica 2 2 X Dipsacaceae
556. Chaerophyllum coloratum L. Trstika 1 1 X Apiaceae
557. Laserpitium siler L. Raskovnik, siljevina divlja 2 1 X Apiaceae
558. Trigonella coerulea Smiljkita 2 1 X Fabaceae
559. Dorycnium germanicum Dernica, razder, bjeloglavica 2 1 X Fabacea
560. Vicia incana L. Graorica 2 1 X Fabacea
561. Vicia villosa Graorica maljava 2 1 X X Fabacea
562. Carduus candicans Striak srebrnasti 3 2 X Asteraceae
563. Mercurialis annua L. Resulja, prosinac 2 2 X Euphorbiaceae
564. Stachys palustris L. ista barski crveni 2 1 X Lamiaceae
565. Saponaria officinalis L. Sapunjaa, bjelonoga, pjenuavac 1 1 X Caryophyllaceae
566. Sonchus oleraceus L. Gorika obina, kostri gladki 2 2 X Asteraceae
567. Glaucium flavum Mak morski, mak rogati, mak uti 2 2 X X X Papaveraceae
568. Cirsium heterophyllum Magari raznolisni, palamida 3 3 X Asteraceae
569. Teucrium montanum L. Trava iva, ivica, dubaac mali 3 3 X Lamiaceae
570. Coriandrum sativum L. Korijander, korijandar, papri 3 1 X Apiaceae
571. Nigella damascena L. Djevojka u zelenom, makov brk 2 2 X Ranunculaceae
572. Malva moschata L. Sljez crni trajni 2 2 X Malvaceae
573. Leonurus cardiaca L. Srdaica, kopricva od srca 2 1 X Lamiaceae
574. Echium rubrum Zmijoglavka, lisiina crvena 4 2 X X Boraginaceae
575. Dianthus caryophyllus L. Karanfil batenski, karavilje 1 0 X Caryophyllaceae
576. Matricaria tenuifolia Rada, mali brati 1 1 X X Asteraceae
577. Ornithogalum pyrenaicum L. Balavac, pisak 1 1 X Liliaceae
578. Scrophularia nodosa L. Ustupnik, strupnik, trava od apa 2 1 X Scrophulariaceae
579. Sedum kamtschaticum L. Jari kamatski 2 2 X Crassulaceae
580. Tropaeolum majus L. Dragoljub, dragomilje, ljubidrag 1 1 X Tropaeolaceae
93
581. Verbascum nigrum L. Divizma crna, divizma rana, lopen 1 1 X Scrophulariaceae

582. Verbascum heuffelii Divizma 2 2 X Asteraceae
583. Prunella vulgaris L. Crnj, crnjevac 2 1 X Lamiaceae
584. Aethusa cynapium L. Perun divlji, kukuta mala 1 1 X X Apiaceae
585. Genatiana lutea L. Lincura, trava od srdobolje 2 2 X Gentianaceae
586. Phytolacca americiana L. Vinobojka, grozdoboja, krmez 1 1 X Phitolaccaceae
587. Helianthus annuus Suncokret ukrasni 2 2 X Asteraceae
588. Clematis x jackmani Pavit akmanov 2 2 X Ranunculaceae
589. Clematis flammula L. Skrobut, skrobut ljuti 1 1 X Ranunculaceae
590. Parthenocissus quinquefolia Loza petolista 2 0 X Vitaceae
591. Opuntia vulgaris abica obina, svekrvin jezik 2 2 X Cactaceae
592. Cistus villosus L. Buin ruiasti, buin, buinac 3 3 X Cistaceae
593. Ligustrum japonicum Japanska kalina 2 2 X Oleaceae
594. Callistemon citrinus Kalistemon 3 1 X Myrtaceae
595. Spiraea x bumalda Suruica bumaldova 3 3 X Rosaceae
596. Punica grantum Nar divlji, ipak ljuti, ljutak 2 2 X Punicaceae
597. Vitex agnus castus L. Konopljika, biber divlji 3 2 X Verbenaceae
598. Myrtus communis L. Mirta, mra, mrela, bjelomra 3 1 X Myrtaceae
599. Berberis thunbergii D.C. utika tunbergova, lisnjaa 2 1 X Berberidaceae
600. Caesalpinia gilliesii Varzilo, rajska ptica, poinciana 1 0 X Caesalpiniaceae
601. Lagerstroemia indica L. Lagerstremia 2 2 X Lythraceae
602. Rhus typhina L. Ruj kiseli, kiselo drvo 3 3 X Anacardiaceae
603. Albizzia julibrissim Albicija, ulimbriim 2 1 X Mimosaceae
604. Magnolia grandiflora L. Magnolija krupnocvijetna 1 3 X Magnoliaceae
605. Senecio erraticus ablja trava raljasta 2 2 X Asteraceae
606. Leontodon pyrenaicus Goloek planinski 2 2 X Asteraceae
607. Crepis columnae Radi 2 1 X Asteraceae
608. Coreopsis tinctoria Carsko oko, crno oko 3 3 X Asteraceae
609. Sedum maximum Bobovnik, ednjak 2 2 X Crassulaceae
610. Coreopsis lanceoata L. Carevo oko, dikino oko 3 3 X Asteraceae
611. Scabiosa lucida Udovica 2 2 X Dipsacaceae
612. Majorana hortensis Majoran, miriljavak, mauran 3 1 X X Lamiaceae
613. Picris hieracioides L. Grkua, priljekua, konjogriz 2 1 X X Asteraceae
614. Tragopogon orientalis L. Jarija brada velika 2 2 X X Asteraceae
615. Centaurea dubia Vasiljak 2 2 X Asteraceae
616. Centaurea grisebachii Razliak 3 1 X Asteraceae
617. Centaurea calcitrapa L. Okoloep, sikavica, zeiji brk 2 1 X Asteraceae
618. Serratula radiata Srpak, gorik, rskavac 2 1 X Asteraceae
619. Senecio erucifolius L. ablja trava velika 1 1 X Asteraceae
620. Senecio fluviatilis Kiprovina, ranik 2 2 X Asteraceae
621. Anthemis tinctoria L. uta rada, rada popadika 2 2 X X Asteraceae
622. Asyneuma canescens Kosica 1 1 X Campanulaceae
623. Scabiosa portea Udoviica 2 2 X X Dipsacaceae
624. Falcaria vulgaris Srpak, srpica, renak 1 1 X X Apiaceae
625. Calamintha officinalis Metvica gorska, marulja obina 4 1 X Lamiaceae
94
626. Calamintha nepeta Metvica divlja 3 1 X Lamiaceae

627. Cirsium oleraceum Vodenika, vodenjak, osjak, osat 2 1 X Asteraceae
628. Cirsium afrum Satovina 3 3 X Asteraceae
629. Cirsium palustre Barski iak, barska palamida 3 1 X Asteraceae
630. Picris echioides L. Grkua, praska 2 2 X Asteraceae
631. Rudbeckia hirta L. Rudbekia 1 1 X Asteraceae
632. Campanula latifolia L. Zvoni, zvoni irokolisni 3 1 X Campanulaceae
633. Campanula crassipes Zvonce 3 1 X Campanulaceae
634. Campanula bononiensis L. Zvonce, zvoni, zvonika 3 1 X Campanulaceae
635. Carthamus lanatus L. Bodalj, bode, brmelj uti 3 1 X Asteraceae
636. Echinops ruthenicus Sikavica, glavo 4 2 X Asteraceae
637. Allium ochroleucum Luk divlji bijeli 2 1 X Alliaceae
638. Verbascum niveum Divizma 2 2 X Scrophulariaceae
639. Verbascum adamovicii Divizma 2 2 X Scrophulariaceae
640. Pimpinella saxifraga L. Bedrinac, bedrnica, siljevina 1 1 X Apiaceae
641. Peucedanum cervaria Siljevina, devesilje 2 1 X Apiaceae
642. Libanotis montana Zdravinjak 1 1 X X Apiaceae
643. Seseli gracile Devesilje 2 1 X Apiaceae
644. Seseli hippomarathrum L. Devesilje 1 1 X Apiaceae
645. Eryngium amethystinum L. Kotrljan modri, vetrovalj 1 1 X Apiaceae
646. Teucrium polium L. Pepeljua, trava od krasta 2 2 X Lamiaceae
647. Mentha piperita L. Nana, nana pitoma, metvica 2 1 X Lamiaceae
648. Aster amellus L. Zvjezdica, zvjezdan, zvjezdac 2 2 X Asteraceae
649. Trifolium pallescens Djetelina blijeda 2 1 X Fabaceae
650. Gentiana pneumonathe L. Svjeica, siritara velika 2 2 X Gentianaceae
651. Nigella sativa L. Makov brk,upava kata,crni kim 2 2 X Ranunculaceae
652. Hieracium racemosum Kosmurica, runjavica 2 2 X Asteraceae
653. Hieracium guentheri-beckii Zeija loboda, runjika 2 1 X Asteraceae
654. Hieracium gymnocephalum Zeija loboda, runjika 2 1 X Asteraceae
655. Statice gmelini Travulja, limonium 2 2 X Plumbaginaceae
656. Zea mays L. Kukuruz, kuruz 0 3 X Poaceae
657. Calluna vulgaris Vrijes, vrijesak 2 1 X Ericaceae
658. Satureja montana L. Vrijesak planinski, bresina, ubar 4 2 X Lamiaceae
659. Amaranthus caudatus L. Perjanica, turin 2 2 X Amarnthaceae
660. Bellis silvestris Krasuljak umski, krasuljak mali 1 1 X Asteraceae
661. Seseli tommasinii Devesiljka, devesilje 2 1 X Apiaceae
662. Liatris spicata L. Lijatris 1 1 X Asteraceae
663. Carlina acaulis L. Vilino sito, kraljevac, kragujac 3 3 X Asteraceae
664. Cephalaria leucantha Komoljika, prasko, glavatka bijela 2 2 X Dipsacaceae
665. Inula crithmoides L. Morski koprc 3 3 X Asteraceae
666. Clerodendron trichotomum L. Klerodendron japanski 1 1 X Verbenaceae
667. Sternbergia lutea uta luarka, brndua, lala 2 2 X Amaryllidaceae
668. Chrysanthemum Hrizantema batenska 1 1 X Asteraceae
669. Elaeagnus pungens Vrba miriljava 4 1 X Elaeagnaceae
670. Arbutus unedo L. Maginja, planika, jagodnjak 2 1 X Ericaceae
95
BILJEKE
96
97
IPA prekogranini program Hrvatska - Bosna i Hercegovina 2007-2013
The Europian Unions IPA Cross - Border Programme Croatia - Bosnia and Herzegovina 2007-2013
Vodei Hr partner Vodei BH partner
Udruga pelara
IVA
Posuje
Ova publikacija je pripremljena uz potporu Europske unije. Sadraj publikacije iskljuiva je odgovornost
projektnih partnera iz Republike Hrvatske i BiH, te ni u kom sluaju ne odraava stanovita Europske unije.
This publication has been prepared with support of the European Union. The contents of this publication
is the sole responsibility of project partners from the Republic of Croatia at the BiH and in any case not
be taken to reect views of the European Union.
www.beepromoted.eu
9 789926 812737

Uzgoj Matica PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uzgoj Matica PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ovaj projekat nancira

Tuzla, Studeni / Novembar 2016. godine

PBF - Centar za prehrambenu tehnologiju i Veterinarski zavod Biha

ZADRA NOVA Agencija za razvoj Udruga pelara Dalmatinka

Udruga pelara IVA Posuje

Suradnici na izradi Studije ispred nosioca Projekta:

Tehnika priprema i dizajn

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Tuzla, Studeni/Novembar 2016. godine

2. POTENCIJALI PROIZVODNJE PELINJIH PROIZVODA ZA PODRUJA ZADRA, BIHAA I

3. USPOSTAVA I EVALUACIJA UZGOJNE STANICE ZA MATICE___________________________ 43

4. SWOT ANALIZA PODRUJA ZADAR, BIHA, POSUJE _________________________________ 57

5. PREGLED PRIORITETNIH AKTIVNOSTI_______________________________________________ 75

infrastruktura, te uspostavljene efikasne i efektivne organizacione sheme za angaman pelara i

2. POTENCIJALI PROIZVODNJE PELINJIH

2.1. Povijesni kontekst pelarstva

2.1.1. Pelarstvo u povijesnom kontekstu Zadra

2.1.2. Pelarstvo u povijesnom kontekstu u Bihau

2.1.3. Pelarstvo u povijesnom kontekstu u opini Posuje

podrani sa edukacijama i poetnikom pelarskom opremom, a od strane Udruge su podrani sa

2.2. Stanje pelarstva

2.2.1. Stanje pelarstva u Zadru

Slika br. 2.2.1.1. Proizvodnja meda po konici u Zadru (anketno istraivanje)

ak 81% pelara sa podruja grada Zadra proizvodi od 10 do 20 kg meda/konici godinje.

9% 18% A Premjetanjem konica na razliite lokacije.

A Samostalno itajui strunu literaturu.

Slika br. 2.2.1.4. Naini pripreme voska za satne osnove

23% A Sam ih uzgajam.

Slika br. 2.2.1.5. Nain snadbijevanja maticama pelara Zadra

33% A itajui strunu literaturu.

Slika br. 2.2.1.6. Nain edukacije o uzgoju matice pelara iz Zadra

Slika br. 2.2.1.7. Problemi zadarskih pelara vezano za nabavku matica

2.2.2. Stanje pelarstva u Bihau

39% A Stacionarno pelarenje.

Slika br.2.2.2.2. Razlozi bavljenja pelarstvom pelara u Bihau

Slika br. 2.2.2.3. Godinja proizvodnja meda po konici u Bihau

A Samostalno itajui strunu literaturu.

Slika br. 2.2.2.8. Nain obavljanja dohrane pela

A lanova pelarskog udruenja iji sam lan.

Slika br. 2.2.2.10. Izvor nabavke satnih osnova

27% A Sam ih uzgajam.

35% A itajui strunu literaturu.

Slika br. 2.2.2.13. Nain edukacije o uzgoju matica

8% A Nedostatak kvalitetnih matica.

Slika br. 2.2.2.14. Osnovni problemi vezani za snabdijevanje maticama

2.2.3. Stanje pelarstva u Posuju

Slika br.2.2.3.1. Naini pelarenja pelara u Posuju

organiziranou kao i poboljanje pelarskih infrastrukturnih transportnih kapaciteta (prikolice,

Slika br. 2.2.3.2. Razlozi bavljenja pelarstvom pelara u Posuju

Slika br. 2.2.3.3. Godinja proizvodnja meda po konici u Posuju

8% A Premjetanjem konica na razliite lokacije.

A Vodim dnevnik i evidentiram svaku promjenu na svakoj konici.

O stanju pelinjeg drutva, intervencijama i promjenama na pelinjaku pelari imaju podijeljene

Slika br.2.2.3.8. Nain pripreme voska za satne osnove pelara u Posuju

A lanova pelarskog udruenja iji sam lan.

Slika br. 2.2.3.10. Nain snadbijevanja maticama pelara Posuja

2.3. Prirodna obiljeja podruja za proizvodnju pelarskih proizvoda

Potencijal pelinje ispae bi se tako mogao svrstati u nekoliko srodnih grupa:

Tabela br. 2.3.1. Podjela medonosnih biljaka

Tabela br. 2.3.2. Klasifikacija i podjela kultura

2.3.1. Klimatski i metereoloki parametari u Zadru

Kao posljedicu velike reljefne raznolikosti te morskog utjecaja modificiranog brdsko-planinskim

Tabela br. 2.3.1.1. Klimatski i metereoloki parametri na podruju grada Zadra